2. 1.1 INTEL
Intel su 1968.godine osnovali Gordon E. Moore i
Robert Noyce.
Intel je kompanija koja je prva napravila procesor
na jednom čipu (1971. godine).
Intel je zaslužan i za x86 arhitekturu procesora na
kojoj se danas temelji većina procesora.
3. 2. Core familija mikroprocesora
P4 je imao preveliku potrošnju el.energije
Preveliko zagrijavanje je nametalo korištenje
velikih, skupih i bučnih hladnjaka
Isporuka velike količine energije predstavlja problem za
MB
P4 je neefikasan procesor
2.1 Slabosti P4 arhitekture
4. 2.2. Pentium M (Mobile)
Intel je 2003. godine dizajnirao novu arhitekturu
namjenjenu prenosnim računarima.
Zasnovani su na „Dothan” jezgri
Raspolažu sa 2MB L2 cache-a.
Rađeni u 90nm proizvodnom procesu
FSB radi na 400, odnosno 533MHz
„SpeedStep” tehnologija optimizira potršnju
energije i zagrijavanje procesora
5. 2.3. Core procesor
Core procesori imaju znatno veći i efikasniji cache
Dodat je novi instrukcijski set kojim se ubrzavaju
obrada videa, kriptiranje i virtuelizacija
Tipovi Core2 procesora: Core2, Core2Duo, Core2Quad
L1 cache organizovana kao 8-way associative
Dvije jezgre međusobno mogu da razmjenjuju sadržaj
L1 cache, što znatno smanjuje kašnjenje (latenciju)
kada jedna jezgra dobija podatak od druge jezgre.
Jezgre dijele zajednički L2 cache(4MB)
Koriste socket LGA 775
6. 3. Nehalem mikroarhitektura
Intel je 2008. godine predstavio novu strategiju
razvoja procesora pod nazivom „Tick-Tock”, što
znači predstavljanje nove mikroarhitekture
odvojeno od novih proizvodnih procesa.
Prva Tock faza su bili procesori napravljeni u 65nm
procesu, zatim Tick faza čiji su procesori
napravljeni u 45nm procesu...
7. Nehalem procesori su predstavljeni 2008. godine na
Munchenskom workshopu
Novi marketinški nazivi su Core i3, Core i5 i Core i7
Integrirani DDR3 memorijski kontroler
Napuštena FSB interna sabirnica i uvodi se nova QPI
(Quick Path Interconnect) sabirnica
Koriste sva tri tipa cache memorije
Uvodi se podrška za Hyper Threading i Turbo Boost
tehnologije
Koriste socket LGA 1366
8. 4. Sandy Bridge mikroarhitektura
Stategiju razvoja procesora Tick-Tock
Intel je počeo koristiti još 2006. godine.
Prema toj strategiji Intel svakih godinu
dana predstavlja nove procesore, ali su
oni svake prijestupne godine temeljeni
na novoj arhitekturi.
Za razvoj Sandy Bridgea odgovaran je
Intelov izraelski razvojni centar.
9. Koristi 64KB L1 cache memorije i 256KB
L2 cache memorije po jezgri
Integrisan grafički procesor
Intel Quick Sync Video, hardverska
podršku za video kodiranje i dekodiranje
Koriste socket LGA 1155
Dva load / store operacija u CPU ciklusa za
svaki memorijski kanal
Do 8 fizičkih jezgri i 16 logičkih jezgri
pomoču Hyper-Threading
10. 5. Ivy Bridge mikroarhitektura
Tri-gate tranzistori koje Intel koristi u Ivy Bridge
procesorima konkurencija planira komercijalno
implementirati tek u drugoj polovici 2015. godine.
Fokusiranje na što bržu implementaciju naprednih
proizvodnih tehnologija omogućava Intelu da stalno
izbacuje brže, manje i efikasnije procesore.
Na 32-nanometarskom četverojezgrenom Sandy
Bridgeu nalazi se 1,16 milijardi tranzistora na
površini od 212 mm2, dok Ivy Bridge ekvivalentnog
broja jezgara ima 1,4 milijarde tranzistora
smještenih na povrišini od samo 160 mm2.
11. Procesori Ivy Bridge predstavljaju sljedeći korak u
Intelovu razvojnom planu x86 procesora opće namjene
U osnovi je riječ o poboljšanoj verziji Sandy Bridge
arhitekture za čiju je proizvodnju korišten novi 22-
nanometarski proizvodni proces, specifičan po upotrebi
tri-gate tranzistora, odnosno trodimenzionalnih tranzistora
Arhitekturna poboljšanja x86 dijela Ivy Bridgea u odnosu
na Sandy Bridge temeljena su na implementaciji novih
instrukcija, novih mogučnosti, tehnologiji skaliranja
potrošnje pod imenom ConfigTDP, povećanju efikasnosti
pri izvršavanju instrukcija i podršci za DDR3 cache
memoriju.
12. Integrirana grafika
Bez sumnje najveću nadogradnju u odnosu na Sandy Bridge u
novom procesoru doživjela je grafika
U prvom redu tu je podrška za DirectX 11, što implicira i
hardversku akceleraciju, kao i podršku za OpenGL 1.1.
Grafika u novim procesorima dolazit će kao i do sada u dvije
varijante, snažnijoj i slabijoj. Moćnija varijanta ima 12 EU-ova
(Exucution Unit), a slabija osam
Performanse grafike, ali i kompletnog procesora, dodatno su
povećane implementacijom posebnog, grafičkog L3 cachea.
Kao i na Sandy Bridgeu, grafika i dalje ima pristup velikom
LLC-u (Last Level Cache) (L3) procesora, no, sada njemu
mora pristupati rjeđe, što smanjuje korištenje prstenaste
sabirnice i potencijalno oslobađa određeni dio LLC-a.