Intervju o rijekama i potocima Hrvatske te (ne)održivom gospodarenju vodama

1. MOJ STAV
GORAN ŠAFAREK, BIOLOG, SAMOSTALNI ZNANSTVENI ISTRAŽIVAČ
Očuvane rijeke
omogućuju razvoj
gospodarstva
Poplave i erozija obala samo su izgovori za masovnu regulaciju,
čime se zapravo gubi pitka voda, I to nisu priče nekakvih
ekologa, to govori znanost predočena i u EU-ovim direktivama
RAZGOVARAO Goran Gazdek zona, Madagaskar, Kostarika, Venezuela, nost da u projektu sudjeluju i druge struke,
zin@privredni.hr Južna Afrika, Ekvador, Andamansko otočje poput prostornih planera, agronoma,
u Indijskom oceanu i Šri Lanka. Posljednjih biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih i
O
štetnosti regulacija rijeka, godina intenzivno istražuje rijeke Hrvatske. turističkih radnika... Regionalna energet-
potrebi očuvanja njihovih ska autonomija, energetska učinkovitost i
prirodnih tokova, gradnji istinski obnovljivi izvori energije - vjetra,
hidroelektrana i održivom
SLOVENCI SU DIJELOM sunca, geotermalna, bioplin - dugoroč-
razvoju uz riječne obale PRIZNALI PRETPROŠLE JESENI no nemaju alternativu ako Hrvatska želi
razgovarali smo s biologom, samostalnim DA JE REGULACIJA SAVE postati napredna zemlja, sačuvati okoliš,
znanstvenim istraživačem i publicistom ODGOVORNA ZA VELIKE ŠTETE razvijati visoke tehnologije, turizam i odr-
Goranom Šafarekom, velikim zago- živu, ekološku poljoprivredu. Dok zemlje
OD POPLAVA KOD ZAGREBA
vornikom ekološkog turizma, turizma u okružju ulažu u nju, solarna energija se u
promatranja ptica i održive poljoprivre- Hrvatskoj doživljava kao skupa tehnologija,
de. Diplomirao je na Biološkom odsjeku Zašto se energetska strategija i dalje neekološka te neisplativa za ulaganja. To je
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u oslanja na gradnju hidroelektrana dok kli- naivno gledanje, jer se promatra trenut-
Zagrebu, gdje se zaposlio kao znanstveni matski modeli predviđaju sve manje kiše i no stanje, a ne dugoročno. Treba se
novak. Radio je na znanstvenom istraži- snijega, a napredne tehnologija omogu- ugledati na gradišćan- ski
vanju fitoplanktona Jadranskog mora, kao ćuje proizvodnju iz obnovljivih izvora? okrug Güssing,
stručni suradnik za zaštitu okoliša Dravske Često čujemo ‘neka struka to riješi’, ali to je koji pokriva 71
lige i na znanstvenom prstenovanju ptica zamka. Povjeriti odluku struci, ide na mlin posto svoje
močvarica na Dravi kod Donjeg Miholj- energetskom lobiju, jer javnost očekuje da
ca, Neretvi i Crnoj Mlaki. Sudjelovao je u struka bude energetska. Međutim,
zaštiti vodozemaca na cestama Podravine, hidroelektrane se grade na
projektu Hrvatski nacionalni monitoring rijeci, a popis struka
Jadranskog mora, restauraciji močvarnih je ovdje poduži.
staništa uz Dravu, na predloženom projektu HEP odbija
UNESCO-vog Biosfernog rezervata Drava- moguć-
Mura i biološkoj inventarizaciji uz Dravu
pod vodstvom Svjetskog fonda za
zaštitu prirode (WWF). Sudjelovao
je u ekspedicijama Ande-Ama-
16 | travanj 2012. | zelenimagazin

2. energije iz obnovljivih izvora, a prije samo A utjecaj na okoliš je prestrašan. Ni rijeke kilometara od lokacije brane, i to deset-
15 godina bio je najsiromašniji dio Austrije. ni kanjona više nema, samo mrtva aku- ljećima. Izgradnja hidroelektrana pokreće
Sada aktivno privlači investitore, a sve bez mulacija. Riblji fond je uništen, ‘kraljica investicijske cikluse, ali isto bi se dogodilo i
velikih energetskih postrojenja. voda’, riba mladica, na pragu je nestajanja. razvojem energije sunca, vjetra, a s mnogo
I nizvodno vodeni valovi prijete kupačima, manjim štetama i utjecajem na okoliš.
Iako Ministarstvo zaštite okoliša i izravno i turizmu. Voda je vrlo hladna jer
prirode radi na reviziji projekta Hidro- se u turbinu pušta iz dubine, a vjerojatno Često naglašavate štetnost regulacija
elektrane Ombla, stručnjaci, nevladine rijeka. Što se takvim uplitanjem u prirodu
udruge i građanska inicijativa i dalje gubi?
se snažno protive gradnji. Mogu li se ti HRVATSKE VODE SU Rijeci treba ostaviti prostora, ona nije samo
argumenti uvažiti u trenutku kad se od PLANIRALE KOMPLETNU voda između lijeve i desne obale. Rijeke
države očekuju ulaganja i pokretanje REGULACIJU DONJEG TOKA su dio vrlo složenog hidrološkog, hidro-
proizvodnje? geološkog i biogeokemijskog sustava. Zato
Priča se ovdje ponavlja kao u slučaju HE
DRAVE, ALI JE PROJEKT, ŠTO je loše svako gospodarenje vodama koje
Lešće, koja je možda najbolji primjer kako ZBOG PRITISKA EU-A, ŠTO rijeke gleda kao kanal, a ne kao vrlo složen i
javnost nema pravu sliku o hidroelektrana- ZBOG PRITISKA JAVNOSTI, BIO dinamički sustav. Osim što potpuno nestaje
ma. HEP je tu govorio o razvoju turizma, SPRIJEČEN ogromna prirodna vrijednost, regulacija
o radnim mjestima i o tome kako neće biti rijeka donosi velike gospodarske štete.
utjecaja na okoliš. Projekt brane i studija Izravnata rijeka bez meandara, rukavaca i
utjecaja na okoliš bili su još iz socijalizma, hladi i obližnju Mrežnicu koja je značajan prirodnih retencija samo je uzak kanal u
iz doba daleko od današnjih standarda. Ta turistički resurs. Prvotna cijena gradnje bila kojem se skuplja voda u proljeće ili jesen.
studija nije bila predočena javnosti dok sve je oko 65 milijuna eura, na kraju se popela Slovenci su dijelom priznali pretprošle jese-
nije bilo gotovo. A istina nije mogla biti i do 100 milijuna eura! Postavlja se i pitanje ni da je regulacija Save odgovorna za velike
dramatičnija - najbolja rijeka za rafting je učinkovitosti - voda iz akumulacije mogla štete od poplava oko Zagreba. Rijeka kojoj
uništena, a novih turista, dakako, nema. bi otjecati u krško podzemlje i smanjiti
Čak je i Institut za turizam reagirao u proizvodnju, a zatvaranjem rupa odnosno
vrijeme gradnje upozoravajući kako nijedna stvaranjem betonskih zavjesa povećali bi VODA SE NE PROČIŠĆUJE
akumulacija u svijetu nije turistički resurs. se troškovi. Općina Netretić tuži HEP za KAD NEMA KONTAKTA S
Sa HE Lešće se automatski upravlja iz HE odrone zemlje i opasne vodene valove. VEGETACIJOM. GUBIMO
Gojak bez ijednog novog radnog Osnovan je i tim kojem je cilj uklanjanje RIBOLOV, REKREACIJU,
mjesta. štetnih posljedica rada hidrocentrale.
Što sad? Umanjiti vodene valove,
EKOTURIZAM, KOJI JE JE
znači smanjiti ionako relativno malu OVE GODINE JEDAN OD TOP
proizvodnju struje od 42 MW. Kao KRITERIJA ZA PRETPRISTUPNE
vrhunac paradoksa, HEP predlaže FONDOVE EU-A
gradnju nove brane nizvodno! Sve
to samo je dio ledene sante. Vrlo
je malo istraživan utjecaj brana, su obale učvršćene ne može prenositi ener-
tek su šumari zbog novaca i giju na njih već se ukopava. Ukopavanjem
logistike otkrili dio poreme- padaju podzemne vode, a svi znamo što to
ćaja i šteta, a koliko toga još znači u poljoprivrednom kraju – ovisni smo
ima? Rijeke su dio vrlo slo- o milosti kiše. Suše se polja i šume. Voda se
ženog hidrološkog ciklusa ne pročišćuje jer nema kontakta s vegetaci-
i poremećaji su dugotrajni, jom. Gubimo ribolov, rekreaciju, turizam, a
utjecaji su mogući čak i ekoturizam je ove godine jedan od top
desecima kriterija za dodjelu sredstava
iz pretpristupnih fondova
EU-a.
No, vodoprivredni
stručnjaci tvrde da
je riječ o neophodnim i
neodgodivim radovima, zaštiti
od poplava i erozija?
Regulacija rijeka se često zamagljuje
pojmom uređenja. To bi trebalo znači-
ti da su prirodne rijeke neuređene i da
ih treba urediti. Pravdanje strukom je u
stvari izgovor za vrlo unosne poslove koje
plaćamo mi građani. Ali ima još jedna
zelenimagazin | travanj 2012. | 17

3. MOJ STAV
stvar - vodama gospodari hidrograđevin-
ska struka. Kod izgradnje naselja imamo
urbane planere, arhitekte i ostale koji pro-
jektiraju, a građevinci izvode radove. Ovdje
su hidrograđevinci oni koji planiraju i oni
koji izvode radove. To je neka vrsta sukoba
interesa jer njima je, naravno, stalo da se što
više kopa po rijekama.
Gdje su regulacije opravdane i potrebne?
Naravno, negdje su regulacije potrebne – u
gradovima, selima, industriji, intenzivnoj
poljoprivredi, da se zaštite mostovi, ali
većina je potpuno neopravdana. Primjeri-
ce, masovno se reguliraju potoci i rijeke u
šumama. To nisu priče nekakvih ekologa,
već to govori znanost predočena i u EU
direktivama. Europska unija Okvirnom
direktivom o vodama kaže da sve europske
rijeke do 2015. godine moraju imati dobar
ekološki status.
Čime objašnjavate tvrdnju da na Dravi
nema potrebe za regulacijama?
Moderno shvaćanje rijekama daje prostora,
zato se one u Europi obnavljaju. Nedavno je
Mađarska uklonila nekoliko obalnih utvrda
i zaustavila šljunčarenje iz korita Drave. stotina metara s obje strane. Na Dravi je dođe u Kupu i prijeti selima u nizini umje-
Poplave i erozija obala izgovor su za ma- to većinom i slučaj, zato nema potrebe za sto da se pomalo cijedi ili isparava uz vrbe i
sovnu regulaciju, ali ako već postoji pojas regulacijom! trsku. Uništen je prirodni ambijent etnosela
poplavne šume, nema potrebe za regulaci- Iako ondje postoji vrlo širok poplavno- Kravarščica, ujedno i potencijalni turistički
jom. Ta šuma topola i vrba je prilagođena erozivni zaštitni pojas, a naselja su prilično resurs! A to nije izuzetak, već pravilo!
udaljena, Hrvatske vode su planirale
I DALJE SE VUKU kompletnu regulaciju donjeg toka Drave, Europsku narodi su, često se čuje, uve-
ali je projekt, što zbog pritiska EU-a, što like uništili svoje nizinske rijeke. Možemo
STARI PROJEKTI POPUT zbog pritiska javnosti na vrijeme spriječen. li njihove savjete prihvatiti kao dobrona-
MEGALOMANSKOG Europska komisija je unajmila neovisan tim mjerne ili licemjerne?
„UREĐENJA“ SAVE KOD znanstvenika koji su rekli da je projekt be- To vodeni lobi stalno ponavlja, nastojeći
ZAGREBA, KANALA DUNAV- smislen. I onda na zadnjoj sjednici prošlog pokazati njihovu licemjernost, kako su oni,
saziva Sabora misteriozno mijenja Zakon eto, iskoristili rijeke, a nama sad govore da
SAVA... UMJESTO DA SE o vodama koji omogućuje vodopravnom ih štitimo kako se mi ne bismo razvijali. To
RADI NA MODERNIM inspektoru da samo svojim mišljenjem je zlonamjerno! Danci, Nizozemci, Nijemci
TEHNOLOGIJAMA I hitno naredi regulacijske radove? Dopušta i ostali mnogo razvijeniji narodi shvatili da
ZNANSTVENOM KORIŠTENJU se na preporuku Vlade i kopanje šljunka im je rijeka gospodarski mnogo važnija u
iako je ta ista Vlada samo par mjeseci prije očuvanom obliku nego kao mrtav kanal. Ne
PROSTORA preporučila suprotno jer više nema donosa samo akademski, zbog održavanja biološke
šljunka zbog uzvodnih brana. Zar to nije raznolikosti, nego radi gospodarske koristi.
na eroziju, šuma se regenerira i za dese- čudno? Primjerice, Austrijanci su obnovili jedan
tak godina. Rijeka meandriranjem sama meandar, a projekt se nije zvao ‘Povratak
premješta šumu s jedne na drugu stranu. Kakvo je stanje na ostalim rijekama u bioraznolikosti’ već ‘Održiva obrana od
Također je ukorijenjeno mišljenje da rijeka Hrvatskoj? poplava’!
stalno uništava obalu. Da, ali koliko s jedne I dobro i loše! Dobro je da su veće rijeke
strane erodira, toliko s druge istaloži. Inače ipak zaštićene, a opet se mnogi dijelovi ne- Kako ocjenjujete rad nove Vlade i Mini-
bi Drava bila već kilometrima široka. Zato milice uništavaju, posebno potoci. Dnevno starstva zaštite okoliša i prirode?
treba sačuvati zaštitni erozivno-poplavni primam poruke ljudi kako su baš ti mali Ima dosta dobrih koraka! Na žalost,
pojas da ga rijeka erodira i plavi do mile potoci i rječice devastirani bez potrebe! Je- u suštinskom poimanju gospodarenja
volje. Šumi ne smeta, to je prirodna reten- dan od najgorih slučajeva je Kravarščica. Ta resursima sve je kao prije pedeset godina.
cija za visoke vode, a voda donosi plodni rječica nikad nije prijetila kućama koje su Ministrica Mirela Holy radi izvrstan posao.
mulj. To ne trebaju biti hektari i hektari na brdu, a malo se izlijevala u dolini. Sada No, dok se ne riješi katastrofalno gospoda-
kao u Kopačkom ritu, dovoljno je nekoliko je to kanal bez vegetacije, bujica vrlo brzo renje vodama kojim se stvaraju štete
18 | travanj 2012. | zelenimagazin

5. MOJ STAV
i nepotrebno baca novac, neće biti izlaska. uništenje ključnih resursa! Umjesto da
Vlada podliježe velikim igračima, a vidjeli gradimo svoju, originalnu priču... Uzmimo
smo kako gospodare resursima. Štoviše, kao primjer turizam promatranja ptica,
na njima temelji investicijski ciklus. Vrlo birdwatching ili birding - u svijetu ptice
je naivno razmišljanje da će nas samo promatra više od sto milijuna ljudi, samo u
investicije spasiti, bez radikalne promjene SAD-u ta grana donosi 37 milijardi dolara,
skoro u svim poljima gospodarstva, od po- stvorila je više od 670.000 radnih mjesta
ljoprivrede, korištenja prostora, resursa… i ima veći ekonomski učinak nego sektor
Zašto se masovno ne solarizira Dalmacija, s lova i sportskog ribolova zajedno! Unatoč
toliko sunca? Hrvatska propušta šansu da se tome, taj vid turizma gotovo ne postoji u
priključi modernom svijetu, investirajući u Hrvatskoj! Izgradnja hidroelektrana te štet-
projekte iz prošlog stoljeća, a ne budućnosti na iskapanja šljunka i regulacije na rijekama
kao cijela Europa. Time će zamašnjak otići potpuno bi poništili taj veliki potencijal,
u štetne, skupe i upitno isplative projekte. zajedno s ostalim koristima žive i očuvane
rijeke Drave! Taj se potencijal, kao i mnogi
slični, ne uzima u obzir pri odlukama o ko-
PTICE U SVIJETU PROMATRA rištenju prostora i resursa, samo se javnosti
STO MILIJUNA LJUDI, predstavljaju konvencionalni, zastarjeli
BIRDWATCHING SAMO U projekti. Dokle god će se vući stari projekti,
sve hidroelektrane, megalomansko „uređe-
SAD-U DONOSI 37 MILIJARDI nje“ Save kod Zagreba, kanal Dunav-Sava i
DOLARA... A TAJ VID TURIZMA drugi, a ne raditi na modernim tehnologija-
U HRVATSKOJ GOTOVO NE ma, znanstvenom korištenju prostora, neće
POSTOJI! biti pomaka. Treba se oduprijeti zamkama
kratkoročnog rasta, a i to kada se gleda vrlo
pojednostavljeno, odnosno samo dio vari-
Čini se da će od svega profitirati samo jabli. Kod nas se očuvanje prirode smatra
hidrograđevinski i hidroenergetski lobi zaprekom razvoju, a moji njemački kolege
koji su do sada pojeli milijarde naših kuna znanstvenici ne mogu se načuditi kako
i napravili nepopravljivu štetu. I to se čini loše gospodarimo resursima. Bez zdravog
kao neka ucjena: loše nam je, propast ćemo, okoliša nema zdravog gospodarstva! Naše
i zato moramo izgraditi hidroelektrane. raznolike i očuvane rijeke zbog toga ne
Nema veze što je HE Ombla neisplativa, smijemo izgubiti.
potencijalno štetna i što će nastati šteta od
nekoliko stotina milijuna dolara samo od Zavirili ste u svaki kutak Hrvatske,
sušenja poznate šume Repaš. Sve se čini bili na mnogim svjetskim rijekama, ali
da HEP uz izgovor krize progura elektrane uvijek ističite da najviše volite raditi na
koje u normalno vrijeme zbog štetnosti Dravi. Što je za vas Drava?
nikad ne bi prošle! Drava je prije svega moje otkriće pravog,
prirodnog svijeta u Hrvatskoj, divljine koju
Zašto se razvoj ne temelji na lokalnim nisam mislio da postoji u nizini. Završavam
projektima, prilagođavajući se lokalnim inventarizaciju biljaka i ptica, kartiranje
prilikama? staništa, a sve me više zanima i ekohistorija.
Umjesto da se kapira, kopira se! Država Zanimljivo je saznati da su značajne štete
jednostavno nema znanja i volje za takav od poplava u Podravini nastale tek nakon
razvoj jer pogoduje monopolističkim prvih regulacija i neprirodnog naseljavanja
lobijima. Ne shvaća da je očuvana voda na same obale. Poplava je uvije bilo i ljudi
naš strateški globalni resurs! Da ilustriram su živjeli s njima, a lažna sigurnost i velike
sadašnje gledanje na resurse, napravimo štete u imovini su novija pojava.
misaoni eksperiment: uzmimo da nije pre-
vladao razum i da su Plitvička jezera iskori- Putujete po svijetu, član ste različitih
štena na ovaj način - sagrađeno je nekoliko ekspedicija. Što pamtite s tih istraživanja,
hidroelektrana, pilana, zaposlilo se možda i što biste posebno izdvojili?
stotinjak ljudi… ali mi znamo da Plitvička Osim fenomenalne biološke raznolikosti,
jezera nisu samo ponos svjetskih razmjera, pamtim i strahovitu bijedu ljudi koji
već i ogroman gospodarski resurs! Misaoni su izgubili identitet gubitkom okoliša.
eksperiment je dakako ograničen, ali je Bez obzira na to radi li se o gubitku
indikativan: mi danas gospodarimo na šume, izgradnji hidroelektrana ili kojem
ovom prvom, lošem scenariju - krećemo drugom poremećaju, posljedice su uvijek
u kratkoročno iskorištavanje, a dugoročno dalekosežne.
20 | travanj 2012. | zelenimagazin

6. VAŽNOST REGIONALNOG PARKA MURA DRAVA
Neregulirana
rijeka iznimno je
bogatstvo
Staništa uz očuvane rijeke prirodna su
obrana od poplava, ona pročišćuju vodu, koja
se potom cijedi u podzemlje i postaje pitka
N
akon desetljeća borbe
za zaštitu Mure i Drave,
prošle godine proglašen
je Regionalni park Mura
Drava, prvi takav u Hrvat-
skoj. Što smo time dobili?
Očuvana je posljednja nizinska rijeka u
Europi, time i ogromna biološka raznoli-
kost, ali je mnogo toga još prilično nepo-
znato. Drava je kao i većina rijeka trebala
doživjeti sudbinu izravnatih kanala.
Neregulirana rijeka ima sprudove,
rukavce, mrtvice, pojas poplavne šume,
na životu, a Kopački rit danas nije samo
ponos Hrvatske, već i turistički resurs.
UMJESTO DA GRADI S druge strane, u vrtove i podrume se
INDUSTRIJSKI PROČISTAČ prelila mala Karašica. Dovoljno je reći
ZA VIŠE MILIJARDI DOLARA, ovo: Dunav je nereguliran, s rukavcima i
NEW YORK JE KUPIO BRDA, poplavnom šumom, a Karašica je jedno-
ličan kanal.
ŠUME I RIJEKE U ZALEĐU Sva ta staništa uz očuvane rijeke
ZA PEDESETAK MILIJUNA iznimno pročišćuju vodu, koja se potom
DOLARA, A UČINAK JE ISTI cijedi u podzemlje gdje nastaje pitka
– OČUVANA PRIRODA ČISTI voda. Može zvučati banalno, ali primjer
iz SAD-a to najbolje potvrđuje: umjesto
VODU JEFTINIJE! da gradi industrijski pročistač voda za
nekoliko milijardi dolara, metropolis New
a sve to je golemo biološko bogatstvo York je kupio brda, šume i rijeke u zaleđu
i prirodna obrana od poplava jer se u za pedesetak milijuna dolara. Učinak je
njima pohranjuje suvišna voda i ublažuje isti – očuvana priroda mnogo jeftinije
vodeni val. Prošlo proljeće sam radio u čisti vodu! Svi znamo što će u skoroj
Kopačkom ritu, kada je bujao ogromni budućnosti biti pitka voda – ono što je
Dunav i kada se sva suvišna voda beza- danas Arapima nafta. Nijedna zemlja
zleno prelila u Kopački rit. Ta poplava nema tako raznolike, a očuvane rijeke, ali
ne samo što ne smeta ritu već ga održava smo na putu da ih izgubimo.
zelenimagazin | travanj 2012. | 21