1. TEACHER TRAINING FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT
COMENIUS MULTILATERAL PARTNERSHIP 2011 – 2013
OBUKA UČITELJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ
COMENIUS MULTILATERALNO PARTNERSTVO 2011 – 2013
- methodological handbook –
- metodički priručnik –
PPT PREZENTACIJE
OŠ PUČIŠĆA
June, 2013.
2. SADRŽAJ
1. OSNOVNA ŠKOLA PUČIŠĆA
1.1. CRKVICE NA PODRUČJU OPDINE PUČIŠDA …………………………………………………………………. 3
1.2. DJELATNOSTI LJUDI U ZAVIČAJU …………………………………………………………………………… 76
1.3. GRAĐENJE, STANOVANJE I KULTURA ŽIVLJENJA NA BRAČU KROZ POVIJEST …………. 106
1.4. STANDARDNI I ZAVIČAJNI IDIOM - SLIKOVNI RJEČNIK …………………………………………… 148
1.5. MLADI I GRADITELJSKA BAŠTINA …………………………………………………………………………. 182
1.6. UTJECAJ KRUTOG OTPADA NA KVALITETU VODA ………………………………………………… 280
1.7. ZIMNICA ………………………………………………………………………………………………………………. 315
1.8. ŽIVOT U OBITELJI NEKAD I DANAS ……………………………………………………………………….. 334
3.
4. CILJ
Upoznati starokršćanske, starohrvatske i
barokne crkve u okolini i spoznati njihovu
važnost kao povijesnih, kulturnih i
arhitektonskih spomenika;
razviti zanimanje za kulturno naslijeđe i
potrebu da ga se štiti i čuva.
razvijati ključne kompetencije:
sposobnost komuniciranje na materinjem jeziku,
sposobnost učenja, matematičke sposobnosti, sposobnost
korištenja digitalne tehnologije te socijalne i civilne
vještine u multikulturalnom okruženju
5. Projekt ostvarili učenici :
Katica Radić, 8.r
Toni Radić, 7.r
Marko Radić, 7.r
Luka Radić, 7.r
Filip Bauk, 7.r
Lorian Martinić, 7.r
Toni Martinić, 7.r
Srđan Eterović, 6.r
Uz vodstvo: č.s. Danijele Mihić
6. REALIZACIJA PROJEKTA
redoslijed istraživanja
1. dio – upoznavanje srednjovjekovnih
crkava u pučiškom zaleđu (Straževnik)
2. dio – crkve na Bračuti
3. dio – crkve na Batku (najstarijem
predjelu novovjekih Pučišća)
4. ostale ckrve u Pučišćima
7. Način (metodologija) rada:
- Terensko istraživanje: posjet crkvama u pratnji
stručnog vodiča
- Prikupljanje dokumentacije (fotografiranje,
mjerenje, skiciranje, zanimljivosti i legende)
- Proučavanje stručne literature
- Obrada podataka (Microsoft word i power point
prezentacije).
8. Projektno istraživanje povezuje
sadržaje nekoliko nastavnih područja:
◦ Povijesti
◦ Vjeronauka
◦ Matematike
◦ Tehničke i likovne kulture
◦ Informatike
11. • Crkva sv. Jurja smještena je usred
nestalog srednjevjekovnog naselja
Straževnik.
• Godine 1111. Vid Stanislavov
darovao je zemlju zvanu Strmena
Prodol crkvi sv. Jurja za oprost svojih
grijeha.
12. • Crkva datira s kraja 11. i početkom
12. stoljeća.
• Ima polukružnu apsidu i slijepe
arkade koje su u donjem dijelu
ispunjene.
• Ima bačvasti svod s poprečnim
pojasnicama bez podloge
STIL GRADNJE
13. • Zvonik je na preslicu (najstariji u
Dalmaciji)
• izgrađen istodobno kad i crkva.
• Zidan je malim četvrtastim kamenom,
kao i zidovi crkve.
• Polukružno je završen i pokriven
malim krovom od kamenih ploča.
14. • U XIV stoljeću sagrađena su nova vrata u romaničko –gotičkom stilu.
• Okvir vrata ukrašen je reljefom u romaničkom stilu.
• Na nadvratniku su isklesane tri pasice i šest listova s rupicama.
• Iznad vrata je luneta, a u sredini je reljefni križ.
15. • U apsidi crkve u 15 st.
napravljen je kameni
reljef sv. Jurja.
•Na zabatu je Blažena
Djevica Marija
• te Krist s anđelima.
16. Skicirali smo i izradili reljefni tlocrt u kamenu visine
jedan centimetar.
20. Crkva je sagrađena u
X. st., a nalazi se na
južnim obroncima
Klinjih Glava
21. Crkva Ima četvrtastu apsidu koja je doživljavala razne pregradnje što
joj je izmijenilo oblik svoda i smanjilo unutrašnji prostor.
Sa svake strane ima po tri slijepe arkade.
22. •Naknadno su u blizini apside otvoreni
četvrtasti prozori
• zvonik na preslicu dodan je u XIV. st.
23. • Kameni reljef nad oltarom
prikazuje sv. Klementa.
• Nad njimstoji natpis
S. CLEMENS PAPA
• na lijevom pilastru stoji
godina MDXXXV (1535).
34. • Pronašli smo prozor, otvorili i
pažljivo vratili kamenje na njegovo
mjesto
35. • U crkvi se nalazi
kameni reljef s likom
svetog Jurja.
• Na reljefu je prikazana
Kalvarija, sv. Jeronim,
sv. Antun Opat.
• U središnjem djelu je
prikazan sv. Juraj kako
ubija zmaja.
36. • Lijevo od vratiju, postavljena je ploča koja je
služila za obrede na otvorenom.
37. • Od 1586. godine uz
crkvu se nalazila
pustinjakova kuća
• u narodu se nazivala
Opatij - stan.
• Čuvari crkve bili su
pustinjaci.
38. • Posljednji stanari bili
su Franjo i Marija
Šesnić iz Gornjega
Humca, o čemu
svjedoče crkvene
matice.
51. Crkva Blažene Djevice Marije
• Sagradio ju je Ciprijan Žuvetić 1482.g. (mjere: 5,16 x 4,0 m).
• Vlasnik i graditelj je nakon smrti 1503.g. pokopan u crkvici u
apsidi pred oltarom.
52. •1533.g. crkvu je posvetio šibenski biskup Ivan Lucić,
o čemu svjedoči natpis na pragu ulaznih vrata.
53. • U apsidi se nalazi kameni reljef koji prikazuje Bogorodicu
sa svecima. Na zabatu je Krist Kralj među anđelima.
55. • On je na Veliku Gospu 1566.g.
preuzeo župu i započeo službu u
Crkvi BDM na Batku. To je bila
župna crkva prije izgradnje crkve sv.
Jeronima.
• 1566.g. Pučišćani su se odijelili od
župe Pražnica. Prvi župnik je bio don
Bernardin Prodić.
57. Uz crkvicu se veže legenda o tri zaglavna
kamena koja određuju njezine proporcije.
Zavjetni darovi
Krađa Gospine glave
58. Crkva sv. Roka
Godine 1607. Antun Mladineo
podigao je Kapelicu sv.Roka.
1636. njegov sin Juraj proširuje ju
i pretvara u crkvu.
• Crkva je više puta obnavljana,
posljednji put 2010.g.
59. Zanimljivosti o Jurju Mladineu
•Juraj Mladineo je bio nadupravitelj
mletačke galije.
• Isticao se svojom hrabrošću u
mnogim ratovima.
• Za svoje je zasluge dobio
odlikovanje Mletačke Republike.
60. • Slavu i hrabrost Jurja Mladinea
opjevao je fra Andrija Kačić Miošić u
djelu “Razgovor ugodni naroda
slovinskog”.
61. Ostale crkve u pučišćima
Crkva sv. Lucije
Crkva sv. Stjepana na groblju
Crkva sv. Nikole na Lanterni
Kapelica Gospe Lurdske
62.
63. Crkvica sv. Lucije
Crkvu svete Lucije na Solinskom racu podigao je 1563.g. Ivo
Nikola Žuvetić.
U njoj se nalazi oltarna slika na drvu, s Bogom Ocem,
Bogorodicom i svecima, među kojima je i sv. Lucija.
64. Crkva sv. Stjepana
Crkva sv. Stjepana ima tri
povijesna sloja i tri stila gradnje.
U prvom je sloju starokršćanska
bazilika iz VI. st.
65. S lijeve strane crkve nekad je bila prostorija za
predkrsno pranje.
67. Iz rimskog doba sačuvana je i apsida, vanjski dio krova te tri
polukružna prozora.
68. Unutar apside u 11.st. ugrađena je starohrvatska crkva. Izvana
je središnji dio krova malo izdignut da se dobije oblik bazilike.
• Nova crkva je bila pregrađena i smanjena.
69. Pretpostavlja se da su crkvom upravljali benediktinci.
1601.g. ili 1603.g. dolaze pustinjaci reda sv. Augustina i
osnivaju samostan. Nastavili su obavljati pobožnost
BDM od Utišenja.
70. Crkva sv. Nikole
na Lanterni
• Izgradila ju je bratovština sv.
Nikole 1854.g.
• 1882.g. crkva je prodana
pomorskoj upravi u Trstu za
izgradnju svjetionika.
71. • Ista bratovština je u župnoj crkvi podigla novi oltar
na čast sv. Nikole.
72. • Nakon izgradnje svjetionika crkva
je pretvorena u ostavu.
• U sjevernom zidu je ostao samo
mali drveni kip sv. Nikole.
• 2006. g. crkva je temeljito
obnovljena, postavljen je brončani
kip sv. Nikole i drveni oltar u obliku
polovice bračkog broda “bracere”.
74. • Za blagdan Male Gospe hodočaste joj vjernici iz
Pučišća.
75. Crkvice koje smo upoznali tijekom svoga
istraživanja i obradili u ovome projektu nisu
građevine velika formata, ali je njihov
značaj za kulturni, povijesni i duhovni
identitet pučiških stanovnika ogroman.
Zaslužuju našu punu pozornost i
pozornost svih posjetitelja Pučišća. Zato je
potrebno povezati ih kulturno turističkim
stazama i izložiti javnosti njihovu ljepotu,
uz povijesni kontekst u kojemu su nastale.
77. Projektni zadatak
• Istražiti i dokazati koje bi nove djelatnosti u
Gornjem Humcu donijele najveći materijalni
učinak, a najmanje naštetile prirodnoj i
kulturnoj baštini
(potaknuti ekonomski napredak zavičaja uz
održivi razvoj)
Istraživači: svi učenici kombiniranoga odjela od 1. do 4. razreda
(8 uč.)
78. Utvrđivanje činjenica (zavičajni
uvjeti)
Zemljopisni
• Podneblje
• Reljef
• Tlo
• Biljni svijet
Tradicija i kultura privređivanja
Poljoprivreda:
– Vinogradarstvo
– Maslinarstvo
– Povrtlarstvo
Stočarstvo:
- Ovčarstvo
- Peradarstvo
Industrijska proizvodnja:
- Kamenarstvo
79. Razmotriti pri planiranju nove
privredne djelatnosti
Prirodni uvjeti
• klima (morsko-brdska)
• bujna vegetacija
• sačuvana priroda
• blagi reljef (visoravan s
brdašcima)
Društveni uvjeti
• dobar položaj naselja
(središnji položaj u odnosu
na ostala naselja, a udaljen
od većih turističkih
središta)
• dobra prometna povezanost
(blizina zračne luke,
trajektne luke)
80. Nova djelatnost – luksuzni dom za
starije osobe (strane i domaće)
Aktivnost predlaže i obrazlaže
• služba za zdravstvo i
socijalnu pomoć
– klima, reljef i vegetacija GH
omogućuju ugodan boravak i
stanovanje tijekom cijele
godine
– dobra prometna povezanost ,
blizina zračne i trajektne luke
čine GH dostupnim putnicima
iz cijeloga svijeta
– Organizacija zdravstvene
zaštite na Braču udovoljava
potrebama starijih osoba
Razmatranje koristi za zajednicu
• Zdravstvo: zdravstvena služba
angažirana u domu bit će na usluzi
lokalnom stanovništvu
• Gospodarstvo: nova će djelatnost
posredno i neposredno zaposliti
mnoge ljude
• Kultura, školstvo, šport: očekuju
se nova ulaganja i obogaćivanje
sadržaja, suradnja sa stanovnicima
doma
• Zaštita okoliša: okoliš dobiva
posve novi stvarni i privredni značaj
81. PRIJEDLOG PRIHVAĆEN – RAD NA
OSTVARENJU PROJEKTA
1. Kako privući nove stanovnike u dom “Sretni dani”?
1. Razuvjeriti ih da je takav dom “čekaonica smrti”.
2. Uvjeriti ih da će voditi novi život, aktivno i opušteno.
3. Olakšati im napuštanje zavičaja i prihvat nove sredine.
4. Upoznati ih s kulturom i tradicijom novoga zavičaja.
5. Osigurati im udobnost novoga Doma.
6. Uvjeriti ih u ljubaznost osoblja u Domu i lokalnoga stanovništva.
7. Predstaviti im prednosti zdravoga i aktivnoga života u novom
krajoliku.
8. Jamčiti stanovnicima Doma prijateljsku okolinu u kojoj će zadovoljiti
sve svoje potrebe.
9. Uvjeriti ih da će svoje stečeno znanje i profesionalno iskustvo
koristiti na dobrobit nove zajednice (Gornjega Humca)
82. Zadatci za učenike
1. Potražiti u Gornjem Humcu objekt ili više objekata koji bi
nakon preuređenja odgovarali potrebama nove djelatnosti
(Dom “Sretni dani”).
2. Zahtjevi:
1. Vanjski izgled: tradicionalna arhitektura.
2. Unutrašnjost: prostrana, svjetla, udobna, topla, uređena u
tradicionalnom stilu.
3. Okućnica: kultivirana, primjerena dugom boravku i odmaranju na
otvorenom, s autohtonim biljem i raslinjem.
4. Prometni položaj: udaljen od glavnih prometnica, a pristupačan
prometnim sredstvima.
83. Rješenje 1. zadatka - odabrani objekti
• Nekoliko je objekata ušlo u uži izbor.
• Svaki objekt postat će dio doma “Sretni dani”.
• Svaki objekt imat će potrebne zajedničke sadržaje i nekoliko
soba.
• Objekti s manje stanovnika sličniji su obiteljskom domu.
• Odabrane objekte treba međusobno povezati (stazama i
sadržajima)
• Više objekata treba koristiti kao prednost pri organizaciji
života u Domu
• Unutrašnjost svih objekata treba urediti u tradicionalnom,
ali luksuznom bračkom stilu.
100. 2. Zadatak za učenike
• Osmisliti sadržaj života u domu “Sretni dani”
– sastav dnevnih obroka pripremljenih od svježih domaćih
namirnica, tradicionalni jelovnik
– program svakodnevnih domskih aktivnosti, umnih i fizičkih:
• stjecanja novih znanja i iskustava
• prenošenje znanja i iskustva na lokalno stanovništvo
• druženje, komunikacija i suradnja s mjesnim stanovništvom -
aktivno sudjelovanje u dnevnom, političkom i kulturnom životu
mjesta
• upoznavanje prirodne i kulturne baštine izletima u okolicu
• misaone igre
• fizičke vježbe i opuštanje
101. Rješenje 2. zadatka – dnevni program
PONEDJELJAK, 02. 04.
JUTRO doručak: kruh, med, maslac, čaj od šipka
M/F aktivnosti: meditacija, likovno izražavanje
PRIJEPODNE užina: kakao i žitne pahulj
M/F aktivnosti: šetnja prirodom, upoznavanje baštine
PODNE ručak: leća, piletina, sok od naranče
M/F aktivnosti: lagano trčanje u mjestu
POPODNE užina: kompot od jabuka i krušaka
M/F aktivnosti: predavanje o vinogradarstvu, orezivanju i vezivanju
loze; sastavljanje plana tjednih aktivnosti
VEČER večera: kuhana prokulica, svježi kravlji sir, crna bevanda
M/F aktivnosti: šah, karte i druge društvene igre, gledanje tv
programa
102. UTORAK, 03. 04.
JUTRO doručak: kruh, maslac, džem od grožđa, čaj od mente
M/F aktivnosti: odlazak u vinograd, promatranje obrezivanja loze
PRIJEPODNE užina u vinogradu: kruh, sir, slani inćuni, crna bevanda ili štrudla i
mlijeko
M/F aktivnosti: vježbanje obrezivanja i skupljanje pruća
PODNE ručak: riblja juha s rižom, kuhana riba i krumpir s maslinovim
uljem, limunada
M/F aktivnosti: vježbe disanja
POPODNE užina: jogurt i sirnica
M/F aktivnosti: vrtlarenje u domskom vrtu, održavanje dvorišta
VEČER večera: kuhana blitva s krumpirima, jaja, čaj od trputca
M/F aktivnosti: praćenje priredbe školske djece, druženje i igre s
djedom
103. SRIJEDA, 04. 04.
JUTRO doručak: kruh, mliječni namaz, čaj od kupine
M/F aktivnosti: šetnja prirodom, upoznavanje ljekovitoga bilja
PRIJEPODNE Užina: suhe smokve
M/F aktivnosti: posjet udruzi za proizvodnju ljekovitih
pripravaka, upznavanje proizvodnoga programa, sirovina,
proizvoda, namjene
PODNE ručak: njoki i umak od junetine, salata od kupusa, štrudla od
višanja, crna bevanda
M/F aktivnosti: vježbe vrata i ramena
POPODNE užina: palačinke s orasima i bijela kava
M/F aktivnosti: uređivanje i održavanje domskih prostorija;
predavanje o izradi kamenih suvenira, upoznavanje alata i
postupka
VEČER večera: kuhana rašćika s krumpirima, ovčji sir, kruh, bevanda
M/F aktivnosti: uvježbavanje igrokaza u domskoj dramskoj
skupini
104. 3. Zadatak za učenike
• Potražiti stvaralačko rješenje najvažnijega
psihičkoga problema domskih stanovnika:
strah od doma kao kraja životnoga puta, bez
planiranja budućnosti
105. Rješenje 3. zadatka
• Kako ljudi dom ne bi vidjeli kao svoje
posljednje životno odredište, zamislili smo
surađivati s nekoliko sličnih domova u
različitim krajevima domovine. Stanari našega
doma nakon godine dana (kada iscrpe sve
predviđene obrazovne i društvene sadržaje)
mogli bi se preseliti u drugi dom. Na taj način
bi im se omogućilo da razmišljaju i o
budućnosti jer bi ih čekala nova životna
iskustva.
106. Stanovanje i kultura življenja u
prošlosti
GRAĐENJE, STANOVANJE I KULTURA ŽIVLJENJA NA
BRAČU KROZ POVIJEST - povijest
131. Barba Juro(rođ. 1915.g.): “Imosangustirnu udvoru, aoni
koji je nisu imali hodili su nadunoj povodu.”
132.
133.
134. Teta Mare (rođ.1928.g.): ” I žene su rodile u poju. One
koje su imale molu dicu doma, išle bidu hi doma
nahronit i onda bi se vrotile u poje i nastavile svoj
posol. A i sva dica su nan pomogala:”
149. Sadržaj rada
Slikovni rječnik obuhvaća nazive alata i
posuđa kojim se služimo pri branju i obradi
grožđa
Riječi su pučiški idiomi
Riječi su uporabljene u tipičnim jezičnim
situacijama
150. Krtuol- pletena košara od šiblja u koju se
stavlja ubrano grožđe
Moran reć komuguol da
mi uplete nikoliko
krtolih.
151. Kofa – velika pletena košara u kojoj se
grožđe nosi u “kocu”
Jedva se mičen s
punuon kofon gruozja
na glovi.
Umetni mi sparu ispol
kofe gruozjo na glovi.
152. Spara – jastučić punjen vunom koji se
stavlja na glavu kad se nosi kofa
Uzmi sparu jer inakje ni
lako donit vodu s dunaja
na glovi.
Matere su naše na glovu
mećale sparu i no nje
maštil pun vodie.
153. Koca – velika drvena posuda u kojoj se
gnječi grožđe
Nimamo koce u konobi.
Vajalo bi imat puno
kocih za toliko masta.
154. Bat – drveni štap zadebljan na jednom
kraju kojim su gnječi grožđe
Joke muške ruke
batuon su miečile
grozje.
155. Šešula – drvena posudica, lopatica za
punjenje mošta u “mih”
Šešulon smo mast u
mihe punili.
156. Mih – jarčeva koža koja je služila za
prenošenje mošta
Stav močit mihe, vajo
gonit mast.
Stiegni dobro ušća da
ne cidi mast iz mihuov.
157. Badonj – “bazen” u kojem fermentira
mošt
Svieti Kuzma i Damjon
metni gruozje u badonj.
158. Turan – presa za mošt
U turnu smo mast
oturnali da se vino iz
njega iscidi.
Puoj pitaj je moremo
duoć u njih turnat.
159. Dižvica – drvena posuda za punjenje
maštilca i kušanje vina
Poj po dižvicu da vino
prilijemo.
160. Piriot – drveni lijevak koji se stavlja na
gornji otvor bačve za ulijevanje vina
Ulivat ćeš mi u piriot da
ne prolijemo.
Puna konoba piriotih,
većih i manjih.
161. Karatil – drvena posuda za čuvanje vina
Nalili smo vino u
karatile.
Ča ne more u bačvu, u
karatile smo stavijali.
162. Maštilac – drvena posuda iz koje se
vino prelijeva u karatile
Koliko maštilcih jami ovi
karatil?
164. jematva proces i razdoblje od
branja grožđa do
spremanja vina
drof ostatak mošta nakon
otjecanja vina
kotol posuda za spravljanje
rakije od “drofa”
provin naprava za mjerenje
alkohola u rakiji ili sladora
u vinu
suka vunena podvezica za
“mih”
165. Literarni radovi
Literarne radove stvarali su učenici šestog
razreda
Radovi su pisani pučiškim govorom
Tema: Jematva
Od gruozja do vina
166. Rad su osmislili i izradili
učenici 6. razreda OŠ
Pučišća
Rječnik: Anamarija Arbunić,
Karla Arbunić, Valerio
Michieli Tomić, Lana Jašić
Fotografije: Valerio Michieli
Tomić
Literarni radovi:
Mentor: Maja Ćapin
168. Narodna nošnja je specifično kulturno dobro
proizašlo iz minulih vremena, a na određeni
način živi i u sadašnjosti.
Narodna nošnja čuva tragove različitih
povijesnih epoha, njihovih prevladavajućih
odjevnih stilova i estetskih vrednota.
Nošnja je uvijek proizlazila iz načina življenja i
bila prilagođena potrebama ljudi.
170. Tradicionalna je
nošnja postepeno
iščezavala iz
svakidašnjice, da bi
u današnje vrijeme
ostala tek kostim za
folklorne nastupe ili
neke druge
svečanosti.
Turska tradicionalna nošnja
171. Cilj rada
Upoznati elemente tradicionalnih narodnih
nošnji Turske, Slovenije i Hrvatske.
Tradicionalne odjevne predmete oživjeti i
pretvoriti u nosive, suvremene odjevne
predmete.
172. I. zadatak – upoznati različite nošnje
Aktivnosti:
prikupljanje fotografija i
njihova analiza
uočavanje pojedinih
oblika odjevnih
predmeta, materijala,
boja i načina
ukrašavanja
173. II. zadatak – uočiti sličnosti
Aktivnosti:
Uspoređivanje
fotografija kako bi se
uočile sličnosti među
nošnjama
174. III. zadatak – osmisliti vlastite kreacije
oslanjajući se na tradiciju
Aktivnosti:
skiciranje nosivih
odjevnih predmeta
prilagođenih
suvremenom življenju,
kombinirajući
elemente
tradicionalnih nošnji
Turske, Hrvatske i
Slovenije
183. PROJEKT s područja
Tehničke kulture
Sudjeluju
Učenici OŠ Pučišća, 5.-8. r.
Pod vodstvom
Antona Matkovića,učitelja TK
184. CILJ istraživanja
o Upoznati zavičajnu suhozidnu graditeljsku baštinu
o Spoznati važnost baštinske suhozidne gradnje
o Razviti osjetljivost za kulturno nasljeđe, njegovu
zaštitu i ekonomsku opravdanost obnove
o Razvijati ključne kompetencije:
sposobnost komuniciranja na materinjem jeziku, sposobnost
učenja, matematičke i tehničke sposobnosti, sposobnost
korištenja digitalne tehnologije te socijalne i civilne vještine u
multikulturalnom okruženju
185. Zadatci
Istražiti okolinu, proučavati suhozidne objekte u krajoliku
Prikupiti podatke i napraviti fotodokumentaciju o cjelovitim
lokacijama suhozidne baštine
Označiti izabrane lokacije na mapi i imenovati ih lokalnim
toponimima
Provesti intervjue s lokalnim stanovnicima i vlasnicima lokacija
(povijest, svrha gradnje, uporaba)
Proučiti i opisati stil i način suhozidne gradnje pojedinih dijelova
lokaliteta
Izraditi skice i tehničke crteže pojedinih objekata na lokaciji
Opisati i objasniti međusobni odnos veličina svake pojedinosti na
skici
Vježbati suhozidnu gradnju ogradne gomile i kogulane staze
186. Projektno istraživanje povezuje sadržaje
nekoliko nastavnih područja:
Povijesti
Geografije
Tehničke kulture
Likovne kulture
Matematike
Informatike
187. MJERLJIVI REZULTATI RADA
- dnevnik rada na projektu
- fotodokumentacija o radu
- PP prezentacija
- skice nekoliko suhozidnih objekata
- maketa nekoliko tipova gomila
- nekoliko metara u prirodnoj veličini
izgrađene duple gomile
189. Metodologija rada
- Istraživanje krajolika, proučavanje suhozidnih
objekata u neposrednoj stvarnosti
- Klasificiranje objekata
- Prikupljanje dokumentacije (fotografiranje,
mjerenje, skiciranje, razgovor s domicilnim
stanovništvom)
- Proučavanje stručne literature
- Obrada podataka Microsoft word i PP
prezentacije)
190. • Na kartama su označena
područja istraživanja.
• Sva terenska istraživanja
ostvarena su na Braču, na
području Pučišća.
• Obrađeni suhozidni objekti
označeni su na mapama.
191.
192. BRAČUTA 1
BRAČUTA 1 i 2
PUT DUBRAVE
PRHAVAC
GRIPE
POLOŽAJ I SMJEŠTAJ BUNJICA
197. O SUHOZIDNOJ
GRADITELJSKOJ BAŠTINI
• Među gromačama, gomilama,
zidovima... u krajoliku su
smještene, ponekad gotovo
neprimjetne, suhozidne građevine.
• Nevelike, diskretne, gotovo srasle
s okolinom, te su građevine vrlo
značajne za bračkoga čovjeka.
198. Tradicionalni suhozidni objekti
služili su ruralnom stanovništvu
- kao SKLONIŠTA od iznenadna nevremena
- kao SPREMIŠTA plodova prije otpreme
kućama
- kao ODMORIŠTA za ljetnih žega
- kao PRENOĆIŠTA za vrijeme velikih poljskih
poslova koji počinju u osvit zore,
a traju do kasno u noć
199. • Iako su suhozidni objekti podizani i u
dalekoj prošlosti, većina onih koji su
obrađeni u ovom istraživanju novijeg su
datuma.
• Starost im je, prema iskazima vlasnika,
od 50 do 400 godina.
• Zadivljuju kvalitetom gradnje, oblicima,
smještajem i položajem u prirodi.
204. NAČIN I STIL GRADNJE
• Skloništa su maleni objekti zidani u suhu
kemenu – suhozidom, bez ikakva veziva
• Okrugla su ili četvrtasta oblika
• Građena su kamenom pronađenim u okolišu
• Prekrivena su kamenim pločama.
205. • Kiša, grad, hladan sjeverni ili istočni
vjetar predstavljali su neugodnost
bračkom težaku i čobanu koji se
zatekao na otvorenom.
• Sklonište ugrađeno u ogradi ili u gomili
moglo mu je pružiti zaštitu.
206.
207. Sklonište je građeno od
kamena skupljenog u
okolini.
Povrh otvora je velika
kamena ploča
oslonjena na pažljivo
složenu polukružnu
konstrukciju.
209. • Mjere dokazuju da sklonište može
najmanje jednoj osobi pružiti zaklon
od nevremena.
• Položaj u odnosu na strane svijeta
dokazuje da je svrha gradnje zaštita
od hladnog sjevernog vjetra ili kiše.
210. SAŽETAK
• Skloništa su suhozidne kamene građevine
polukružna ili četvrtasta oblika
• Krovna im je konstrukcija od kamenih ploča
• Krovne se ploče naslanjaju na drvene oblice-
grede
• Većina istraženih skloništa je zapuštena
• Bilo bi lijepo obnoviti i izložiti javnosti taj dio
bračke graditeljske kulturne baštine
213. • Pjover je prirodno sljevalište ili hrpa
kamenja složena na poseban način
tako da se voda može slijevati i
prikupljati u “gustirni” ili lokvi.
• Nezamjetni su u krajoliku.
• Najčešće su sastavni dio gomile ili
ograde, tek ponegdje samostalni
objekti na ravnoj površini u masliniku ili
polju.
214. • Izbliza se vidi da naslagana hrpa
kamenih ploča ima osobitu svrhu.
• Kamene ploče poput krovne
konstrukcije oblikuju ravnu ili češće
zaobljenu plohu.
• U dnu plohe je otvor, obično prekriven
kamenom, koji skriva spremnik za
vodu
215.
216. Čemu služe pjoveri?
• Na poseban način postavljene
kamene ploče ili prirodni kanali i
žljebovi omogućuju da voda curi,
slijeva se u prirodni spremnik.
• Da bi se prikupilo što više vode,
ponegdje je dograđen zid, ukopana
rupa, proširena kamena površina ...
217. • Iskorištavanjem prirodnog pada okolnih
stijena uspijeva se prikupiti velika količina
vode na jednom mjestu.
• Tzv. “živi kamen” svojim je oblikom i
nepropusnošću omogućio dulje
zadržavanje vode.
• Malom preinakom, povećanjem visine
prednje strane zida, osiguran je i povećani
prostor za skladištenje vode.
218.
219. • Umijeće prikupljanja vode povećavalo
je mogućnost preživljavanja i
poboljšavalo uvjete života.
• Prikupljena voda služila je za
natapanje površina s posađenim
kulturama metodom slobodnog pada.
220.
221. • Cijela padina prikladna je za
preoblikovanje, doradu i
iskorištavanje kao prikupljalište velike
količine vode.
• Ta je voda nužna za uspješan uzgoj
poljoprivrednih kultura koje inače ne
bi uspjele u vrućem dalmatinskom
podneblju.
222.
223. • Ponekad se priroda pobrine sama i u
prirodne, neporozne, oveće udubine
smjesti vodu nužnu za preživljavanje
domaćih i divljih životinja koje obitavaju u
neposrednoj blizini.
• Ilustracija te pojave dvije su udubine na
brdu Bračuti u kojima se skuplja kišnica pa
su tako nastale dvije lokve poznate pod
nazivom BLIZNICE
224.
225.
226. • Prvu ”bliznicu” jednim dijelom
razdvaja kameni sprud, a druga je
sa sjeverozapadne strane
dorađena ljudskom rukom u svrhu
povećanja prostora i prikupljanja
veće količine vode.
227.
228.
229. • Spremnik vode, smješten ispod
prirodnoga pjovera, skladno uklopljen u
okolinu, građen od kamena, ožbukanih
unutrašnjih stijenki, ojačan betonskim
vijencem, omogućuje navodnjavanje
vinograda u podnožju.
230.
231.
232. ZAKLJUČAK
• Na dalmatinskim otocima, gdje su ljeta duga i
sušna, svaka je kap vode dragocjena.
• Marljivi težaci i čobani maštovito koriste svaku
prigodu za skupljanje i čuvanje vode.
• Pjoveri značajno pomažu u prikupljanju vode.
• Prije su pjoveri bili samo prirodne udubine, a
danas, površine dorađene ljudskom
intervencijom, povećavaju spremišta
dragocjene tekućine.
234. • Povijest svjedoči da je čovjek, od
postanka do danas, nastojao pronaći
sklonište od kiše, vjetra, groma,
snijega…. ispod stabla, kamena, u
rupi, pećini ... ovisi o okolnostima u
kojima je živio.
235. Prapovijest na otoku Braču.
Povijesni artefakti dokazuju da je još
p.n.e. na širem području jadranske
obale i na srednjedalmatinskom otočju,
i na otoku Braču, čovjek živio u
posebnim nastambama.
236. • To su bile male kućice, kružne
osnove, koje su i danas vidljive u
krajoliku cijeloga otoka. Još uvijek ih
je dosta sačuvano i na području
Općine Pučišća.
237. • Ponosno stražare po cijelom otoku,
usamljene na čistinama, ugrađene u
gomile ili pored gomila, maslina,
kamenih gromada, pokraj puta, ulaza
u ogradu….
• Prava su mala remek djela primitivne,
jednostavne i skladne arhitekture iz
prošlosti!
238. • Skriti se vjetru, kiši, suncu ....
• Odmoriti od posla uz marendu, kapju
vina…
• Ušuškati se u prostoru koji je pružao
sigurnost ...
• Sve to ... i još više ... tisućljećima
omogućuje
B U N J I C A !
239. • I danas zadivljuju oblikom, načinom
gradnje, nepropuštanjem vode, čak i
veličinom koja omogućuje privremeno
stanovanje, pripremanje jela,
odmor…
240. Poznata je pod različitim nazivima
- kućarica ili trim (Bukovica)
- bunja ili ćemer (okolica Šibenika)
- kućica, kućerak, bunja ili pećina (Brač)
- poljarica i pudarica (Dalmatinska Zagora)
- kažun ili kašun te komarda (Istra)
- jama ili trim (Hvar)
- komarda (Krk)
- kućarica (Konavli)
- toreta ili vrtujak – neobična izvedba bunje
(Korčula)
241.
242.
243. Mnogobrojnim mjerenjima
utvrdili smo osnovne mjere:
-visina 208 cm
-vanjski promjer 310 cm
-unutrašnji promjer 240 cm
-širina vrata 60-80 cm
-visina vrata 80 cm
-debljina zida 35-40 cm
244. • Bunjica zadivljuje osobito zbog načina
na koji su složene krovne ploče. Krov
je potpuno nepropustan, a
samonosiv, bez nosača i ikakva
veziva. Sastavljen je samo od
kamenih ploča, složenih tako da
jedna prekriva drugu nosivu – i tako
do samoga vrha.
• Jednom većom pločom završava se
redanje.
245. 5
4
3
2
1
1- OSNOVA ILI TEMELJ BUNJICE
2- KAMEN RAZLIČITIH OBLIKA I DIMENZIJA
3- KAMENE PLOČE KAO OSNOVA ZA GRADNJU KROVA
4- PLOČA SA 3/5 VELIČINE LEŽI NA PRETHODNOJ A 2/5 PLOČE SLUŽI
KAO NOSAČ SLIJEDEĆE PLOČE
5- POKLOPNA PLOČA KOJA ZATVARA POSLIJEDNJI OTVOR POSUTA
JE SITNIM KAMENJEM
250. • Četvrtasta su tlocrta, građene
suhozidom, veći i složeniji poljski
objekti.
• Kombinacijom velićih, klesanih
kamenih pravokutnika te sitnijih
komada kamena različita oblika
grade se zidovi kućice.
• Drvene oblice i gredice pokrivene
kamenim pločama čine krovnu
konstrukciju.
251. • Poljske kućice tradicionalno građene
služe težacima i pastirima kao
skloništa, spremišta, odmorišta i
prenoćišta.
• Pružaju im sigurnost u polju u svim
vremenskim prilikama i neprilikama.
252. PRVI PRIMJERAK
S lijeve strane ceste, 500-600 metara
od raskrsnice na putu iz Pučišća
prema Pražnicama, pogled putnika
privlači jedna lijepa stara kućica.
256. Potreba čuvanja graditeljske baštine
i tradicijskih objekata
• Mnogo je napuštenih, urušenih,
zapuštenih tradicijskih objekata na Braču.
• Svaki od njih je povijesni zapis o životu,
čovjekovoj borbi za opstanak, načinu
života …
• Neki su objekti obnovljeni, uređeni,
vraćene svrsi, svakodnevnom životu...
• Jedna je i ova koju smo posjetili na
Bračuti, pokraj stare crkvice sv.Jurja.
260. • U ovom su radu prikazalne
samo dvije iako je obrađeno 6
kućica .
• Mjerenjima su utvrđene
određene zanimljivosti .
• Omjeri veličina prikazani su u
sljedećoj tablici.
261. MJERE U cm
P1.
kućicaUT
PRAZNICA
P 2.
BRDARINA
P3.
PRHAVAC 2
P4.
KOD
SV.JURJA
-starija-
P5.
KOD
SV.JURJA
-novija-
P.6
PRHAVAC
1
Dužina kuće 500 495 498 492 467 289
Širina kuće 310 319 310 298 303 250
Visina sa
krovom
237 231 245 240 322 274
Širina vrata 80 78 80 85 78 66
Visina vrata 118 115 140 150 190 113
Debljina zida 55 55 55 50 30 44
262. Zlatni rez je kompozicijski zakon u kojem
se manji dio prema većem odnosi kao
veći dio prema ukupnom. U praksi, ako
želimo podijeliti nešto na taj način,
podijelimo ga na 13 jednakih dijelova i
onda to podijelimo u omjeru 8:5, ili ga
pak podijelimo na 21 jednaki dio pa to
onda u omjeru 13:8, itd.
ZAKONITOST “ ZLATNOG REZA”
263. • Zakonitost zlatnog reza poznata je od
antike, a procvat je doživjela u renesansi,
kada su umjetnici i matematičari (fizičari i
astrolozi) tražili savršenstvo u
kompozicijama poznatih struktura. Nakon
mnogo stoljeća poznavanja i proučavanja
smatra se da je zlatni rez najsavršeniji
omjer veličina u prirodi, potpuno primjeren
ljudskom oku, harmonija između izrazite
preciznosti i kaotične nesavršenosti.
264. ZAKLJUČAK
Stari su brački graditelji svojom
vještinom dokazali poznavanje drevnih
zakona
graditeljstva.
Manja odstupanja u mjerama su
razumljiva. Uzrok im je naše neiskustvo
u mjerenju i traženju srednjih
vrijednosti izmjerenih veličina!
265. Izmjerene veličine svjedoče o poštivanju
“zlatnog reza” u gradnji kućica
Dužina kuće 500 495 498 289 497 467
Širina kuće 310 319 310 250 298 303
Omjeri 5:3 5:3 5:3 3:2,5 5:3 5:3
Omjer mjera slijedeće kućice bi bio
8:5 ili
13:8 itd.
266. Kućice se potpuno uklapaju u okolinu
bojom,
oblikom, veličinom i ... ljepotom.
268. GRADNJA SUHOZIDA
Suhozid je građevina od prirodna kamena
podignuta bez korištenja vezivnog
materijala.
Vještina gradnje suhozida tradicijsko je
naslijeđe mediteranskog prostora još iz
prapovijesnih vremena.
Stoljećima su marljive težačke ruke vadile
iz zemlje i polagale kamen na
kamen stvarajući impresivne građevine
povezane samo ljudskom snalažljivošću.
269. Za gradnju suhozidnih međa ili ograda
koristio se kamen s okolnog prostora.
Skupljalo se kamenje različita oblika i
veličine i slagalo u zidiće. Sitni kamenčići,
zemlja ili pijesak korišteni su za popunu
praznina u zidu.
Tako se istodobno čistio budući obradivi
dio zemlje i gradio zid međaš, ograda do
puta i slično.
270. Pouku smo potražili od jednoga velikog
meštra u gradnji suhozida koji se u svojim
poodmaklim godinama još uvijek time
bavi.
Barba Joze Martinić Meštrante nesebično
je nastojao svoju vještinu nama prenijeti.
Bio je uspješan pa smo uz njega
sudjelovali u stvaranju 30-tak metara
novoga suhozida (duple gomile).
271.
272.
273.
274.
275.
276. • Iza našeg četverosatnog
rada ostao je prelijep zid -
suhozid.
• I mi smo ostavili maleni
trag o sebi nekim
budućim naraštajima.
• Želimo se uključiti u
učuvanje tradicijske
gradnje, oteti je zaboravu,
učiniti da živi vječno i
uljepšava naš krajolik!
277. Bračani će i dalje koristiti svoje kućice,
okrugle ili četvrtaste, veće ili manje,
očuvane ili urušene.
I dalje će čuvati svoje ograde, polja i
maslinike.
Možda ne kao njegovi preci.
Ali moderna tehnologija, strojevi i ostale
tekovine civilizacije ne smiju gurnuti u
zaborav ono što se stotinama godina
stvaralo.
278. Mi dajemo mali prilog nastojanju
da kulturnu baštinu otmemo
zaboravu: pričom, slikom, radom....
To je naše i tako mora ostati!
279. Na projektu su vrijedno su radili i mjerljive
rezultate ostvarili:
Šime Vrandečić, 8.r
Lorian Martinić, 7.r
Tomislav Martinić, 7.r
Srđan Eterović, 6.r
Stipe Kaštelan, 6. r
Luka Radić, 7.r
Mentor Anton Matković, prof. TK
282. Što je otpad?
Otpad je skup tvari kemijskog,
biološkog ili nuklearnog porijekla
koje posjednik odbacuje, namjerava
ili mora odbaciti.
283. Otpad može svrstati u nekoliko
kategorija, a to su:
- opasni- tvari i predmeti koji
predstavljaju opasnost po zdravlje
ljudi i okoliš
- radioaktivni
- neopasni- ne predstavlja opasnost za
zdravlje ljudi i okoliš
- inertni- otpad koji se kemijski ne
mijenja i ne utječe na okoliš samo ga
nagrđuje
288. Otpada je bilo manje
Gotovo sav otpad je bio organskog
podrijetla i bio je iskoristiv
Što se nije moglo iskoristiti za
kompostiranje ili izradu stajskog
gnoja bacalo se u kantu za otpatke
PAPIR
ORGANSKI OTPAD
OSTALO
289. Život danas
vrijeme ubrzanog i stresnog
života
vrijeme brzog razvoja
stvoreno je potrošačko društvo
vrijeme kada život postaje samo
sredstvo za ostvarivanje ciljeva
vrijeme stvaranja velike količine
otpada
295. Zemlja - Plavi planet - 2/3 njezine
površine prekriveno vodom –
oceani, mora i kopnene vode
More je izvor života. U njemu je
prije 1.5 milijardi godina nastao
život
296. Voda je spoj bez kojeg nije moguć život
(čini oko 60% ljudskog organizma)
Voda za piće bi trebala biti bez boje,
okusa i mirisa te sa minimumom
otopljenih tvari od 0.1% i ne bi smjelo
biti bakterija i drugih uzročnika bolesti.
Voda je jedna od najjačih otapala na
svijetu - "univerzalno otapalo"
297. Onečišćenje voda i mora je
promjena kakvoće voda i mora
koja nastaje ispuštanjem štetnih
tvari u količini kojom se mijenjaju
korisna svojstva voda, pogoršava
stanje vodenih ekosustava i
ograničuje namjenska uporaba
voda.
304. Prikupljene uzorke treba analizirati
Koristili smo različite metode:
- mikrobiološke metode
(postojanje bakterija koje uzrokuju probleme
u organizmu ljudi)
- kemijska analiza
(postojanje štetnih kemijskih tvari)
307. KOLIMETRIJA
utvrđuje se postojanje bakterija
koje uzrokuju crijevne bolesti , a
inače se nalaze u fekalijama
životinja
Izvodi se u tri faze :
- prethodni test
- potvrdni test
- završni test
310. Rezultati analize
Voda koju smo analizirali nije za
piće, ali s njom se mogu zalijevati
poljoprivredne kulture.
More koje smo analizirali je izuzetne
kakvoće što znači da je čisto i da je
pogodno za kupanje.
313. Mi trebamo odlučiti!
Mi trebamo razvijati ekološku
svijest!
Nije sav otpad smeće!
Trebamo razdvajati otpad!
Trebamo reciklirati!
Trebamo organizirati ekološke
akcije čišćenja plaža,
podmorja, šuma, livada …
314. AUTORI
Učenici VII. razreda
Jure Martinić
Lana MArtinić
Nikol Martinić Cezar
Učenici VIII. razreda
Josipa Vrandečić
Josip Vrsaloivić
Mentorica – Simona Širković Martinić,
učiteljica kemije i biologije
315. • Mi smo učenici 1. i 3. razreda PŠ Pražnica pri OŠ
Pučišća. Uključeni smo u školski projekt ŽIVJETI NA
BRAČU U SKLADU S PRIRODOM I KULTURNOM
BAŠTINOM. Za naš nastavni projekt odabrali smo
zimnicu.
317. BRANJE VOĆA
• Za prvu berbu odabrali smo oskoruše. Brali smo ih
penjući se na ljestve (jer su stabla visoka 5 metara) i
kupeći otpalo voće sa tla u košare.
318. • Sakupljene oskoruše donijeli smo u školu i odvajali ih
nekoliko dana u kutijama (zrele od nezrelih).
319. BRANJE SMOKAVA
• Smokve smo otišli brati u školski vrt u Gornjem
Humcu. Smokvine grane prilagođene su djeci pa smo
svo voće pokupili s tla.
320. BRANJE ŠLJIVA
• Na redu je bila i treća berba, berba šljiva. Pozvani
smo u obližnji voćnjak u kojem nas je čekala mala
šljivica.
