3. KLIZIŠTA
Klizanje je
kretanje mase
stijena ili tla na
padini koje
karakterizira
smicanje i
rotacijsko kretanje
duž zakrivljene ili
ravne klizne plohe.
Klizišta se mogu
dogoditi u bilo
kojoj vrsti stijene.
5. TIPOVI KLIZIŠTA
Prema mehanizmu
kretanja razlikuje se
pet tipova klizanja:
odronjavanje,
prevrtanje,
klizanje (u užem
smislu riječi),
širenje
(razmicanje) i
tečenje.
6. UZROCI I INICIRANJA KLIZIŠTA
Svaki događaj klizanja može se pripisati
procesu (trigger) koji je inicirao slom
potencijalno nestabilne stijenske mase.
Slom uzrokuje:
Voda,
Potkopavanje (prirodno,umjetno),
Opterećenje (prirodno,umjetno),
Smanjenje čvrstoće i
Vibracija (prirodna, umjetna).
7. Podsljemenska zona
P
Izvadak iz OGK – list Zagreb. Ucrtana su poznatija klizišta
u «Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni». Podsused-P samo
obuhvaća površinu >1 km2, u zoni bokova i sjevernog zaleđa
bivšeg laporoloma Kostanjek.
8. Klizište Podsused
Geološka građa „Podsljemenske
Urbanizirane zone“ pretežno je
zastupljena naslagama
neogenske starosti koje
uglavnom pokrivaju plići
pripovršinski dio terena. Uzroci
klizišta:
Nepovoljni položaj slojeva
(niz padinu),
Uloga podzemnih voda,
Učestala prisutnost glinovitih
slojeva niske posmične Kontura još nesaniranog klizišta
čvrstoće, Podsused
Erozija,
Urbanizacija,Infrastruktura
Neotektonska aktivnost.
9. Stijene i tla se odlikuju velikim razlikama po vodopropusnosti. Naslage su
obično otvorene za infiltraciju na višim dijelovima terena, a prema jugu su
najčešće zatvorene slabije propusnim sedimentima u podini i krovini.
Pojave međusobno povezanih vodonosnika, u kojima se nerijetko nalaze
podzemne vode pod tlakom subarteškog i arteškog karaktera.
10. SEIZMIČNOST
Najjači potresi koji su
se dogodili u
Medvednici nalaze se
u seizmotektonski
aktivnoj zoni
Zagrebačkog rasjeda.
Seizmološka karta (DUZS)
11. Karta opasnosti od potresa (Jutarnji list)
Koncentracije žarišta potresa jasno se pridružuju
Zagrebačkom rasjedu i rasjedu Brežice-Koprivnica.
Žarišta potresa nalaze se na dubinama do 25 km. Najveće
su koncentracije potresa na dubinama 5 i 15 km.
12. URBANIZACIJA
Dugo sušno razdoblje u
proteklih nekoliko
godina, predstavlja period
velike urbanizacije.
Prvo ozbiljnije punjenje tla
vodom i očekivani porast
pornih tlakova, očito može
izazvati lančane pojave
nestabilnosti. I to u
statičkim uvjetima.
U „Podsljemenskoj
urbaniziranoj zoni“ već je
duže vrijeme zaživjela
praksa koja je postala
masovnom pojavom - nove
građevine „niču“ na Cijelo stambeno naselje izgrađeno
nesaniranim klizištima. je na velikom
nesaniranom klizištu Perjavica
13. SANACIJA
Klizišta je moguće
stabilizirati primjenom jedne
ili više sljedećih metoda:
1)modifikacijom profila
kosine
(ublažavanje padine), kada
je to moguće;
2)podupiranjem ili
sidrenjem postojećeg
profila (sidra, zaštitne
mreže, potporni zid);
3)poboljšanjem ili
dreniranjem materijala
(površinska odvodnja
vode, sniženje razine
podzemne vode) koji
izgrađuje kosinu.
14. Klizište Podsused:
Ispucali i okršeni litotamnijski vapnenci
predstavljaju arteški vodonosnik te mogu
uzrokovati visoke piezometarske tlakove u
krovinskim naslagama i utjecati na
aktivaciju dubokog višeslojnog klizišta
Podsused. Mogućnosti:
1. Zahvat podzemnih voda (smanjenje pornih
tlakova, ekonomska korist),
2. Duboki arteški bunari ili drenažna galerija
(dobivanje dobre pitke vode).
15. METODE
RNK-metoda (metoda
referetnog nivoa
korelacije) predstavlja
izradu korelacijskog
geotehničkog stupa.
Pomoću nje možemo
prognozirati položaje
potencijalnih kliznih
ploha i/ili plohe sloma.
16. Daljinska istraživanja:
InSAR-metoda
(satelitska radarska
interferometrija)
omogućeno je
opažanje brzine
vertikalnih pomaka
(mm/god)
Prostorni prikaz klizišta u Lihtenštajnu.
PSIInSAR (Permanent Crvene točke tonu prosječnom brzinom
oko 6 mm /god.
Scatterers SAR)-za
razvoj urbanih
područja
17. Karta opasnosti od klizišta
Zapadni dio padina Medvednice uključujući zagrebačko
područje
18. Primjer uspješne sanacije – klizište Grmoščica
Klizište "Grmoščica" u Zagrebu
obuhvaća površinu od 2.0 ha.
Dubina klizanja je 5-9 m. Nožica
klizišta je neposredno sjeverno od
Ilice, a pomaci klizišta uzrokovali
su izdizanje pločnika i sjeverne
vozne trake te najpoznatije i
najdulje zagrebačke
ulice.
Na klizištu "Grmoščica" provedeni
su geotehnički istražni radovi koji
su obuhvaćali: geodetsko
snimanje, istražno
bušenje, geofizičke istražne
radove, ugradnju pijezometara i
ugradnju
inklinometara, inženjerskogeološk
o kartiranje terena, geološku i
geotehničku determinaciju
bušotina
Na klizištu se provodi monitoring
koji treba definirati uspješnost
izvedenih radova sanacije.
19. ZAKLJUČAK
Složenost geološke građe s jako izraženom dinamikom
recentnog tektonskog sklopa, geotehničke okolnosti na pobočju
Medvednice (brojne glinovite zone niske posmične
čvrstoće), pretežito nepovoljni i sve strmiji nagibi slojeva niz
padinu samo su neki od uzroka (triggera) koji bi mogli i koji već
iniciraju klizišta u podsljemenskoj zoni.
U slučaju kombinacije ionako slabe statičke ravnoteže s
dinamičkom pobudom od ozbiljnijeg potresa, koji nipošto ne bi bio
neočekivan, Zagreb može zadesiti „katastrofični scenarij“ s
masovnim klizanjima.
Prošla i aktualna događanja ukazuju na geohazardne događaje u
budućnosti.
Potrebno je odgovorno gospodarenje prostorom i
gradnjom, ulaganje u nove projekte koristeći moderniju
tehnologiju te daljnja istraživanja u tom pravcu.
20. LITERATURA
Ortolan Ž., Jurak V., Ivšić T., Herak M., Vukelić I. :
Geotehničke okolnosti – Rubni uvjeti održivog razvitka
„Podsljemenske urbanizirane zone“ (Zagreb, 2008).
Ortolan Ž., Miklin Ž., Jurak V. : Liquid limit – reliable
indicator of the shear strenght and it`s influence on sliding
hazard.
Ortolan Ž. : Sanacija nestabilnih padina (Osijek, 2009) –
neobjavljeno
Pollak D., Mihalić S. : Inženjerska geologija (
RGN, Zagreb, 2010) – neobjavljeno
www.usgs.gov
www.igh.hr
www.duzs.hr
