Final

ribljeg ulja vitamin Kz, a sintetskim putem je dobiven Kr ili menadion
(topiv u vodi).
' - Osim peradi, sve ostale livotinje ga mogu sintetizirati u svom
organizmu. Zato se peradi ovaj vilamin mora dodavati u hrani.
- Nalazi se u zeleiroj hrani liao i u hrani Zivotinjskog porijekla.

l.{.5. Yitemhi B gnrye
Prvobitno se mislilo da je to samo jedan vitamin, ali se kasnijim
ispitivanjimapokazalo da je tir cijela grupa vitamina B. Znatalna im je
uioga u hetabolizmu proieina, ugljikohidrata i masti.
-Svaki Clan ove grlpe vitamina ima svoj naziv, sa rednim brojem.
1.4.5.f. Yitarnin Bt

i kao aneurin (tiamin). Biljke ga sary.e sintetiziraju u
svom organizriu. Od livotinja ga sintetiziraju odrasli prelivari, i to
pomocu-mikroflore u buragu. dstalim livotinjama ga treba redovito
Poznat je jo5

davati u hrani. Topiv je u vodi.
Aktivno ulesivujl u razgradnji ugljenih hidrata kao koencim.
Nedostatak Br vitamina u brganizmu livotinja uzrokuje nervne
poremeiaje.
' Bogai izvor aneurina (tiamina) je kvasac,. zatim klice zrnevlia i
mekinje. Ima ga i u zelenoj hrani.
1.a.3.2. Yirlafla 82

Riboflavin g{estvuje kao komponenta nekih encimatslih sisteman
koii su valni za metabolizam glukoze a i proteina
-luti Warburgov encimd disanja je kombinacija vitlmina Bz
proteina i fosforne [iseline (razlaganje glukoze). Pomodu mikroflore ga
'preiivari sintetiziraju u dovoljnirn kolilinama. Konji.ga sintetiziraju u
iankom crijevu, dok se ncprelivarima mora dodavati u hrani.
Bz ie Lrvo izoliran if rnliieka kao laktoflavin, zatim iz jetre kao
hepatoflavin i iz jajeta kao ovoflavin. Riboflavin je sintetski dobiven
vitamin Bz.
U nJdbstatku ovog vitamina pojavljuje se paraliza nogu kod peradi,
a ukodenost udova kod svinja.
Dobrim sadrZajem vitamina Bz odlikuju se kvasac, mlijeko,
lucerkino sijeno, ulj-ane pogade, kao i hraniva animalnog porijekla.
Zitartce i nusproizvodi su njime siromaSni.
1.4.5.3. Vitamin Er

Pantotenska kiselina djeluje kao komponenta u mnoginr
encimatskim sistemima u toliu metabolizma uop$te (koencim A ili
CoA).
Nazivan je joS i antidermatitni vitamin, jer u njegow nedostatku
dolazi do pojave dermatitisa (bolest koZe prvo na glavi a onda na

n

nogama). To je posebno izraLeno kdo peradi pa je i ciobio naziv ,,pileii

antideratitni faktor" (PAF).
Bogat izvor ovog vitamina su kvasac, mekinje, lucerkino sijeno,
Titarice i dr.
1.4.5.1. Vitamin Bs

Niacin, odnosno nikotinska kiselina, igra znadajnu uiogu u
inetabolizmu, jer udestvuje kao komponenta u mnogim encimatskim
sistemima koji sluZe kao prenosioci vodrka (dehidrogenaze; koencim I i
koencim II-DPN i TPN)"
Zbog toga 5to sprijedava pojavu bolesti koZe, siidne pelagri kod
ljudi, nazvan je pelagra preventive faktor (PPF). Ovo se oboljenje javlja
kod onih Zivotinja koje se hrane iskljudivo kukuruzom, koji je siroma5an
na nikotinskoj kiselini. Medutim, dodavanjem aminokiseline triptofana
oboljenje je nestajalo, 5to je navelo da se utvrdi da triptofan udestvuje u
sintezi niacin u Zivotinjskom organizmu. Po5to je kukuruz sircmaian i
na triptofanu oboljenje koZe kod konja i svinja, koje se preteZno hrane
kukuruzom, je dosta desto.
Niacin se nalazi u dovoljnim kolidinama u kvascu, ribljem braSnu,
pienidnim mekinjama, u dobrom sijenu, kao i u hrani anintalnog
por4ekla.
1.4.5.5. !'itamin Bo

Piridoksin udestvuie u vi5e enciinatskih sistema koji djeluju na
proces mctabolizma proteina. Izgleda da je njegovo uteiie nuZno i u
metabolizmu masti (Kirchgessner) i u stvaranJu crvenih krvnih zrnaca
(Moustgard).
PreZivari ga sintetiziraju u buragu, a konji u debelom crijevu. .
Nedostatak ovog vitamina uzrokuje pojavc slidne onima koje su
posljedica nedostatka i drugih vitamina B grupe, a Sto dovodi do slabijeg
apetina i loSi.yeg porasta.
Bogat izvoi ovog vitamina su kvasac,' inli.leko, jetra, zrnevlje
2itarica i biljne masti.
1.4.5.6. Vitamin Bz

Biotin, poznat je i kao vitamin H. I.l je gova uloga

u metabolizmu jos

nije definitivno razjaSnjena, ali u neclostatku kod peradi Colazr do
dermatitisa i to na nogama.
Izgleda da uiestvuje u encinratskim sisteminra koji djeiuju na
metabolizam masti i u dezaminaciji nekih aminokiselina.
PreZivari ga sintetiziraju ali i druge Zivotinje takoder.
U normalnom obroku ima dosta biotina za potrebe 2ivotinja, a
posebno ga ima u kvascu. mlrjeku. jetri, zrnevllu Litarica, alii u zelenoj
h

ran i.

28

1.1.5.7. Vitamin Bc

Folna kiselina. U literaturi se sreie za nlega i naziv vitamin M.
u stvaranju hemoglobina, odnosno -u rini.ii nut<teinskih

Llaestvuje
kiselina.

. -Uobidajeni obroci sadrze dovorjne koridine ovog vitamina, izuzev
visokoenergetskih smjesa u bro.ileiskoj proizvoan]i, "gJJ;- se mora
dodavati.
Jetra i kvasac su bo_gati folnom kiselinom, dok su zrtarice i njihovi
proizvodi siromaini. Rlutle braino je takoder siromasno ovim
vitaminom. dok je lucerka niime boeata.
lnade. u pomanjkanju iorne kiierine dorazi do srabog porasra i
---'- -o
anemije kod peradi, kao i slabijeg nesen.ja jaja.
f .4.5 8.

/itamin Brz

Dokazano je da u hrani zivotinjskog po.lekra posto ji

faktor koji
pospjeSuje rasr. a ne,natazi se u bilinoj h".J;.
Z;;si;;; j'; iul rur.to. i
nazvan iivotinjski fakror (animar piot.in faktor).
I;;i;JoJlike kao i
vitamin Btz iz desa oroisride da je ani.nur proi"i, t;[;";i;iF)
u stvari
vitamin

B

i.r-

.

Ovaj vitamin

je

izoliran

iz jetre u vidu crvenkaste kristalne

supstance. Pospje5uje rast pilica i prasadi. Udestvuje
u stvaran ju crvcnih
krvnih

kiselina.

zrnaca, odnosno'kao Komponenta

Najbolji izvor vitamina .Brzje
porijekla kao i obrano mhjeko.

u

stvaranlu nukleinskih

jetra, ali i

sva hrana animalnog

1.4.5.9. Holin
spada u glupu B vitamina, mada nije pravi vitamin.
i znataJna mu je funkci;a u m.'ra["Jir*r*r-urti.Holin
Kod
pilida holin sprjedava pojivu boresti zvane,,perozis"
(oborlenje

,

1e

Tul.gd..r
sastojak lecitina

skodnog
zgloba). u demu i mineral mangan f rrari i.,i-, )rliri",
,i"r,r.
Aminokiselina metionin. k"oja se oai. , h;il;;.",iiaotnaaiti
nedostatak holina' pa je dokazuno du se u odredenim
uslovima iz hori'a
moze stvarati merionin, i obratno iz merionin,
;;r. ;;riuu.r,i horin.
Tai postupak je poznl1 poa im"no---transmetirizacija,
iri prenosenje
-cHrgrupe, koja je rabilna, sa metionima na etanolu-in pi se dobije
hohn, odnosno orenolenje labilne CH, grrrpe
sa holina na homocistin
pa se dobije meiionin.
Holina ima u svim krmivima koja imaju u svom sastavu
masti.
1.4.6. Vitamin C

Askorbinska kiselina (zove se i antiskorbutni vitamin) je
potreban
*"r"rrr,f i zamorcu
mora davati hranom, dok ga ostale zivotinje iinie,,^J;;';;ganizmu.

za metabolizam svih zivotinja, ali se samo
dovjeku,

29

je vrlo osjetljiv prema oksidaciji irazarase lako narotito
na povi5enoj temperaturi. Ne moZe se deponovatiu tijelu. Ovaj vitamin
se ne nalazi u osulenim biljkama kuhanjem se razlaZe a ima ga u zelenim
biljkama, mlijeku i krompiru.
Ueesrvuje u razlaganju nekih aminokiselina (fenilalanin, tirozin)
kao i u prometu ugljikohidrata, a spada u antioksidante.
U nedostatku ovog vitamina dolazi do bolesti desni, ispadanje
zubiju, krvarenja, pucanja kapilara. Bolest se zove skorbut.

Vitamin

C

1.5. Mineralne materije
ZnaEai mineralnih materija u ishrani domaiih Zivotinja je svakim
danom sve vedi. One daju kostima dvrstinu, udestvuju kao sastavni dio
proteina i masti, izgraduju tkiva, krv, sudjeluju u odrlavanju osmotskog
pritiska, u regulaciji ravnoteZe baza i kiselina.
- Mineralne materije nisu izvor energije ve6 slule uglavnom kao
materijal za sintezu kemijskih spojeva, koje su organizmu potrebne za
izgradnju i obezbjedenje nuZnih i tekudih livotnih potreba.
" Zivotinje ih primiju putem hrane. Ukoliko je zemlji3te bogatije
mineralima, utoli[o ee i Ui[ita koja se na njemu uzgaja biti bogatija tim
mineralom.
Smatra se da su za normalnu funkciju i izgradnju organizma nulni
Ca, P, Na, Cl, Mg, Fe. S, J, Mn, Zn,Co, Cu i jo5 neki.
1.5.1. Xalcij

i fosfor (Ca,

P)

Kostur iivotinja sadrzi oko pet Sestina ukupnih kolitina mineralnih
materija u organizmu, od dega oko 70Vo otpada na Ca i-P.
Ci i p dolaze u organizam putem hrane i njihovo iskori5tavanje
ovisi od primljene kolidine medusobnog odnosa Ca i P,. prisu:lva
-D,
itepena kiselosti obroka, te prisustva Zeljeza (Fe),
vitamina
magnezija (Mg) i aluminija (Al).
- Za
lovoljnu apsorpciju Ca i P iz hrane najbolji je odnos u omjeru
-je jo5
prisutan i vitamin D tada ie nji.ltoyg
2: I do :2, i- ukoiiko
joS bdlje. Ali; ako je obrok suvise kiseo (kisela silaZa)
iskoristavanje biti
stvara se neiastopivi trikilcijski fosfat Cal(POr)zpa se Ca i P ne mogu
apsorbovati. Isto tako umanjena je apsorpcrja .a9 s.e P obroku u v-elikoj
mjeri nalaze Leljezo (Fe, magnezU (Mg) i aluminij (Al), koji sa fosforom
(P) grade nerastvorive fosfate.
Prisustvo oksalne kiseline u liSiu Seierne repe i Spinata takoder
onemoguiava apsorpciiu Ca, jer se stvaraiu nerastvorivi oksalati.
Mekinjl sadrZe fzv. 'litinsku kiielinu koja sir . fosforom daje fitinski
fosfor, koga nepreZivari slabo iskori5tavaju.

Ca i P su znadajni za izgradnju kostura, posebno kod mladih
Zivotinja. U nedostatku Ca ,i P javlja se rahitis kod mladih i

osteomalacija (mekanost kostiju) kod starijih Zivotinja.
- Kalcija (Ca) ima u iucerki, zatim u ostalim djetelinama, obranom
mlijeku. lanenoj sadr.t, glutenu, silaZnom kukuruzu, su5enoj dibri,
30

p5enici' a na1manJe u
sijenu madjeg repka, pSenidnim mekinjama ' rali'
zrnu kukuruza.
""'"fr;j;il. T'imu1u pSenidne mekinje, obrano mlijeko, pamukova
lucerka' djetelina'
sa6ma, lanena saemi. Lrd;i;"ttu, 'oa' kukuruz'
stabljika'
sitirani kukuruz i kukuruzna
od animal"ih l;;ir; ,"juttii izvori Ca i P su mesno-kostano
bra5no, mesno i riblje bra5no'
lz svih ovih krhiva organizam dobija Ca. i I zavisno o sastavu
moraju dodavati
obroka. Medutim. p;;k;" i"?tl-t"!;t' d.1 J': u obroke
preparati k;;i il.2.'C; i f , i.t ih je dosta te5ko izbalansirati na
oosebni
trnou, iaaizaja u biljnim krmivima'
su:
Preparati koji se za obezbjedenje Ca i P daju obrocima

-

sirovo ko3tano braSno
Dareno ko5tano bra5no
hitut"ii=ki fosfat
mljeveni vapnenac (krednjak)
Skoljkino bra5no

22,5V0 Ca

t0,570 P

3l,57o Ca
23,5Vo Ca
38,5%o Ca

14,4Vo P

":

P

37,9%o Ca

1.5.2. Magnezij (Mg)

U tijelu Zivotinje Mg se nalazi u malim koliiinama. Od toga u
kostima preko polovine,- dok na krv i ostale tekuiine tije-la ot-pada
preostali'dio. Usljed nedostatka Mg telad, kojl se iskljudivo hrani
mliiekorn, obolijeva od tzv. ,,magneiijeve tetanije", posto je mlijeko
siroma5no na Mg.

Mg aktiviri neke encime pri prometu ugljikohidrata {ak-tivator
fcsfataie). Kolidina Mg je usko vezana sa kolidinom Ca u tijelu. Naime,
veda kolidina Ca u tijelu uti6e na veie izludivanje Mg putem mokraie i
fekalija, i obratno.
f.5.3. Kalij (K), Natrij (Na), Klor (Cl)
K spada u najznadajnije faktore,(kation) pri neutralizaciji kiselina u
mekom'tt<ivu i tjeiesnim sokovima. Postoji antagonistidki odnos izmedu
f i Nu. Naime, povedana kolidina K u bbroku (kabasta hrana sadrZi
Oo.tu k; uslovljava gubitak Na, pa se preiivarima u obroke daju veie
kolidine soli da bi se nadoknadio taj gubitak.
Na i cl takoder sluze za odrZavanje ravnoteze izmedu baza i
kiselina, za regulaciju osmotskog pritiska i za promet vode u tijelu. C I je
sastavni dio Ziluafinog soka, pa sluZi i omoguiava varenje hrane.
Na se ne nalazi u biljnoj hrani, pa se Zivotinjama daje..putem
kuhinjske soli (Nacl), koji itimulira-sekreciju pljuvaine zlijezde i
aj.].""":. encima diaiiaze."Dakle, pomaZe probavu u podetnoj fazi.
31

1.5.4. Sumpor (S)

u proteinima tijela' Ugradcn .je u neke
(cistin, cistein, me_tionin), kao i u neke vitamine (vitamin

Sumpor se nalazi

u*l"otir[iine

gf

b7 - biotin)' Zivotinje
- tiamin,
dovoljnim koliiinama.

ga primaju putem hrane

u

1.5.5. Zeljezo (Fe)
Ima ga najvi5e u krvnom hemoglobinu, i to skoro 50% ukupnih
kolidina i tijeiu, dok se preostali d.io nalazi u mioglobinu, slezini,
ko5tanoj srZi i u krvnom serumu'
Orriogrr6aru oksidacione procese, jer mu je glavna funkcija
preno5enje kisika po tijelu Zivotinje..
- Nu nedostatak Fe narodito su bsjetljiva prasad, jer ga mljeko maj!e
.r.*u Joroljno. To se dogada de56e u onim sludajevima kada se krmada
n.Sto .unA""oprasi, ili ak6 ima veii broj prasadi na leglu, pa organizam
majke nije obezbijedio dovoljne kolidine Fe.
" pojava an.m1" je u tom ilueaiu posljedica nedostatka Fe, bez koga
nema obnavljanja- civenih krvnih z.naca (eritrocita)'
1.5.6. Bakar (Cu)

Bakar potpomaze stvaranje hemoglobina, ali nije njegov sastavni
dio. Dogadi .. au u nedostatkubakra rnladundad oboli od anemije. Kod
odraslih"grta u nedostatku bakra dolazi do opadanja teZine, blijedi boja
dlake, slabiji je porast vune ovaca itd.
1.5.7. Kobalt (Co)

Kobalt spada u neophodne mineralne materije- jer udestvuje u
izgradnji crvenih krvnih irnaca i u sintezi vitamina Brz:
" Nedostatak kobalta u zemljistu, odnosno u hrani, prouzrokuje kod
preZivara oboljenje poznato kao masna degenerac.ija jeil.9. slabljenje,
'anemiju i uginuie (dolazi do raspadanja hemoglobina diji se produkt
raspadan.ja hemosiderin taloZi u slezini).
' U normalnim obrocima, sastavljenim iz krmiva proizvedenin, na
na5im zemlji5tima, ima dovoljno kobalta pa se problemi deficita ne
iavljaju.
1.5.8. Mangan (Mn)
se u tijelu
mi5iiima i u koZi.

Mangan

i
!

nalazi u malim kolidinama i to uglavnom u

jetri,

Nedostatak mangana uzrokuje pojavu sporog spolnog.sazrijevanja,
slabog rasta, Sepavost], krivih novu i, skupa sa holinom, pojavu perozisa
(obolj"enje noZnih kostiiu piliia). Zbogtoga se u intenzivnoj proizvodnji
pili6a mangan obavezno dodaje hrani.
' S obziiom da je kukuruz osnovna hrana svinja, a on je siroma5an na
manganu, to se i obrocima svinja preporuiuje dodavanje mangana'
32

1.5.e. Jod (J)

diji
Preko 5070 joda u organizrnu ugradeno je.u Stitnoj Zlijezdi'
je da Stitna Llijezda
hormon tiroksin tiarZi-fl{ir-ioau."Poznato procese u tijelu'
u[ii*oSeu ,uog t,ot*ona reguliia metabolidke
--" N;;;;tat;[ jod;-uiroti,rj. gu5avost. (teznja Stitne. Llijezde
-.za
nj e jodom nedovolj no) narodito
u ve6avanj em zbog togu ito :. rriaui'1.va
"*"tk;
;u;-imala dovoljno joda, sto uzrokuje
ako u vriieme ur.aoii

oboljenje mladundadi.
t n"do.tutku joia dolazii do drugih.pojava' kao 5to su gola.prasad
sto]i i'da sisa' Nedostatak joda se
tU., afului, ia..UuJr.-.o2. da soli, ali u smislu sprijedavanja, a ne i
nadoknaduje dodavinffij;dtr"*
lijedenja oboljenja.
1.5.10. Cink (Zn)

ga u
Cink je u tijelu vi5e zastupljen nego bakar i mangan' Ima
kostima, *i3i6i.*, jetri i drugim organima'
-il; vaznu "l;il' u-.nEi-utrfi* p.o"..ima, koji obezbjeduju
normalnu funkciju i promet materue'
""^- po..a
ouit minelainirl *ui.rija treba spomenuti i Al,si, [, As, Br,
istiazena, mada se nalaze i u biljnim i u
ruro, rlju frnr.li, ,ij;;;;;lj;o
Zivotinjskim organizmima.
1.6. Ispitivanje hranjive vrijednosti krmiva

XIX
obzirom da su osnovna krmiva bili pala i sijeno' podetkom
krmiva'bila usmj erena na ispitivanja
viieka * ;;; ispitivffi iiiuniiuo.tl
kvaliteta pa5njaka i livada.
-'-"O.li.,i:irilF"riiliiiiiii tttn. na bazi vri.iednosti srednjeg livadskog
je uzeo produktivnu
si.iena ri*ij. uisio A' o' Thaer' Kao bazu thaer
rU.* ,, irhrani goveda--Ogledima je
iOO tg,."ini.g fiuuattoE
krompira u
"ii:.A,i*t
utvrdio koliko t., nu pil,ij.r, moriut.o3iti sijena luierke ili osrednjeg
;ii;;,, aa Ui r. aJUIo'iriip-irroani rezul[at kao i 100 kg
livadskog sijena.
" - T"-k; aosuo do zakljudka da isti pro.iz^vodni udinak kao i 100 kg
id
rivaas[og iii.nu, d"r g0ld;l.;ena tucertr'e, ili 200 kg krompira,,ili460,kg
stodne repe itd.
"----iol! Uio prvi konkretniji nadin utvrdivanja vrijednosti stodne
S

hrane.
"^-"u

jedinicu,
drugoj polovini XIX vij-eka Danci uvode tzv..jeimenu
uooreduiuii proar[iirou vrijednost krmiva sa hranjivo36u I kgjeEma
h ranl tva j edinica)'
;t"";;;'o;; iI',ilii.r.u k od k rava mu za ra (j ecmena hranjive vrijedn-osti.
" "' H;;;;j ;* ;;iiliit-r"* ii t' Jalj a i spiitivanj a
sadrZaja
krmiva bila su ,r,nj;;;;; na utiraivai,.l. uiii.Onotti na osnovu njihove
'i,iffif"nidrata, a zitim na osnovu
oioi.,.", masti
probavljivosti u tijelu Zivotinja'
.

"'""iriiral;;"J. i;;.Jiu.--u'.ii.anorti krmiva na osnow sadrzaja
'mater4l
u SAD
proUurf:irit rriunjirit,

upotrebljava se

i

danas

-I'DN (I'otal
Nutriens).
(Morisson), a poznat je kao sistem
' u sssR-u su Bogdanov a zarim Popov uveliDigestible hranlivu
tzv. zobct]u
jedinicu, ispitujuii p-drktirni uiinak I kg zobi u prirastu, odnosno
proizvodnii.
^ oc.jenjivanje krmiva prema nlihovom produktivnorn dcjstvr-r u
prirastu uolouu'uveo je Killner, koii ic utvrdio koiidintr nrasti koia se
proizvede ako osnovnom (uzdrZrlom) obroku clocia jct-lltl . oclrcdct'tu
loliiinu razliditih krmiva. Osnovni (uzcir/ni) oblik sc prcthodr-rg utvrdi'
To.je ona koliiina hrane koja sc cla je Zivotinji .a pri. koioj-2ivotinja
,idiZuuu nepromijenjenu teZiiru. Produktivr-ro clr'isn;o krnrc Ke Ilner jc
utvrdivao na volovima.
Ustanovio 1e produktivnu yriicclnost ugljikghir.lllrtrt. .[)rotclna I

pokusima je za protcin Ll/co iisti picnrlni Ilcpak. 7,Lt
ugljikohidrit..l. uzeo 5krob. tricatrr ic['cr icclul6zr,t. it zrt trt;tsti
kikirikiievo ulie.
Do-dajuii ova hranjiva osnovnom (uzdrZnom) obroku odraslih
volova, dobio ie slijedece rezultatc tt pri trtstLt tltrtrti:

masti.

U

prob.

a. Dodavanje

I kg: prob. ikrobrr prob. pr'()tcinlr nrasti

b. Prirast mastl

us

c. Skrobni

ekvivalent

l

248
I

27,1-5eii

-l,s

0.9-1

l)r'()b.
iec'cnr

I

.91-1..11

IEE

0.76

Kellner.je oznadio proizvocln ju nrasti iz I kg ikroba klttt Kcllrte rovtt
Skrobnu jedinicu (vrijednost). To znai'i tla ic pIrrrst ocl 248 g masti iz I kg

Skroba iavno jednoj Skrobnoj icrlinici. rl()k sc vnjcdnost prir:-rsta
ishranom ostalim hran jivint nlatcri,allla (plt'te ini. mast, Seier)
preradunava na Skrobnu jedinicu. pomoiu tzv. ikrobnog i:kvivalenta,
kako je gore i uiinjeno.
Iiradunavanje ikrobnog ckviValcnta sc ribavlja vrlo jeclnostavno.
Prirast mastiod I kg proteina jc 2-15 g. ocl I kg ieicra 188 g. clakle manie
nego od I kg Skrobal2+S;. pa ic i !krobni ckr ivalclt biti 1i2i. Za proteine
on iznosi 094 (235:248). za (cccr 0.76 (lli8:241i). ali za mast je vi5i od
Skroba pa iznosi l,9l-2.41/1.91 tr.uLst iz kabaste hriine, 2,12 mast iz
i,itarica, a 2,41 mast iz uliarica ).
Skrobni ekvivalent, oclnosr.ro kocf icijcnt, sluZi narr t.aizraiavartlc
probavljivih hranjivih ntatcriia u krmivima iskaz.ano u n.jihovo j Skrobno.l
vrijednosti, odnosno za izracitrrlrart.;c ikrobne vrijeclnosti pojcdinih
krmiva.
Naveiiemo prim jcr izrair-tnar anil ikrobne vrijednosti kukuruza u
zrnu:
Hran jive

materije

(,iprobav

Skrobni

n'raterija

ekvivalen t

Skrobna
vrijednost

6,6

0.94

6.20

Proteini
Masti
Neduiidne ekstrak-

tivne materije
Celuloza

3.9
6

5.7

11

) rl

1,00
1.00

R

)7

65,70
1,_10

8 1.47

34

{

Kellner je, uporeduju6i produktivno .deistvo ery.1ski distih
m.ateriia pojedinih

riia (protlini, ;;;;l;;ljif dniarati) sa deistvom
krmiva rezultati .podudara.iu
t;;rl;;, titvrdio ou i. rofi'mnogihali_ da ima i osje-tnih razllka. sa
materii-a,
i"iriirii*" kemijski aistitr frmiva koja imaiu.viSe sir.ove vlaknine
'-"-.'Ef.k;isu
minii k; .;ih
materiil n4ibliZi su
rnate

oi.y. p.oirrodnim i.rrttutltnu iistih hraniivih
pogada (pamukovo braSno' kikirikiievo
b-rzr"aiii et-etti utlanih Taiua kimiva ie Keltner nazvao krmivima
p.,Srl;l-Jrt.
hr.uirro, Ianenc
io*
;;;;;ii;d;otii 100) i*'u:, koeficijent pune vrijednosti 100 (odnoso
vrijednosni broj
Vri.jednosni U.oi za ncka krmiva izgleda kako sliiedi:

f

..f

uf

Zelena livadska trava pred cvatniu
Zelena d.ietelina u podetku cvatnie
Zelena lucerka Posliie cvatnje

Zcleni kukuruz
Zeleni list i glava Sei. rePe
I)obro livadsko siieno
Dobro siieno dieteline
Dobro lucerkino sijeno

Krompir

8',7

86
79
82

84
67

10
63

r00

Stocna repa

Zob trno
Jcdam zrtrct
Kukuruz zrno

Rihlje braino
Punomasno mli.ieko
Pienidna slama
P5er-ri6nc mekinje
Raicttu slanta
Zobcna slanra
Jcdtrrcna slanta
Me lasa

72
95
99
100
100
100

32
78
30

43
46
87

iz printjclr izradunavania 5kr9b1c vriicdncrsti kukuruza, dobiveni
81,50) diii je
1c^ tcorctska ikrobna vrijc:clnost 13l.'17 lokruglo
yrijcdngsni broj 100. pa ic prc'ma tor.ne lJl.50 i tlzioloSka Skrobna
r,,rijednost kukuruza (tcorctska prcdvitlanjn i l'iziololka ostvarenia se

bro

j

poduclara ju

).

Medutim, ako bi se izradunavala teoretska Skrobna vrijedlost
mekinja, tada bi se dobivena vrijednost morala. pom-noZiti sa 0,78 s

obzirom da je 78 vrijednosni broj p5enidnih mekinja. Tako se izradunava
fizioloika Skrobna vrijednost pienidnih mekinja.
Ako se sumira sve ono Sto je redeno o Skrobnoj vrijednosti, dolazi se
do definicije da je Skrobna vrijednost produktivna vrijednost svih
probavljivih hranjivih materija u 100 kg nekog imiv-1 u poredenj.u sa
ikrobom. Na primjer, ako sijeno sadrZi 35 Skrobnih jedinica, to znadi da
100 kg sijena daje isti proizvodni udinak kao 35 kg Skroba'
:.-

. . Redeno-jg dq s_e kod krmiva koja sadrZe veii procenat sirove
vlaknine (celuloze), kao Sto su zelena [rma, sijeno, slama, pljeva itd.,
susreiu veta ili manja odstupanja od ieoretskog 'bdekivanja
produktivnog udinka.
Za obradun fizioloske Skrobne vrilednosti tih krmiva postoji tabela,
pr€ma kojoj se od teoretske ikrobne vrijednosti 'mori odbiti
odgovarajuia kolidina Skrobne vrijednosti, oviino o procentu sirove
vlaknine (celuloze):
SadrZaj sirove vlaknine
uVc
16

i

viSe

t+t6
l2-14

r0-t2
8- r0
G8

+6

Za svaki % sir. vlaknine
odbija se
0,58 Skrob. jedinica
0,53 5krob. jedinica
0,34 ikrob. jedinica

Kellnerova Skrobna vrijednost fiedinica) se kao naiin ocjenjivanja
hranjivp vrijednosti krmivi i dana"s koristi kako u Evropi tako i u
drugim krajevima svijeta.
U SSSR-u se upotreblj ava tz. ovsena hranjiva jedinica, a u naioj
zemlji ijedna i druga.
. .. IJ Svedskoj, Danskoj i Norve5koj se upotrebljavaju tzv. jedmene
jedinice.

. ovsene i jedmene.jedinice se mogu preradunavati na Bkrobne, tako
da je jedna ovsena je{inica ravna o,o Itrounih jedinica, a j.Jnu

.

.y.r..n,
je ravna 0,7 Skrobnih jedinica.
lsto tako Skrobna v_rijednost se moze preradunati u ovsene jedinice

Jedlnrca

tako da se pomnoZi sa 1,66, a u jedmene

ia

1,43.

Primjeri:

- ? i9i... jedinica ima vrijednost 4,9 Sk. jedinica (7x0,7)
jed.inice
lmaju vrijednost l,il iet,.j.ci. tjif
- 3 Skrobne jedinica ima vrijednosr 3 Sk. jed. (5x0,6) ,+tl
- I _o.rrqnit, ima vrijednost ll,6l ovs.ledin.
1lxi,OA1
- 7 Sk. jedinica
1.7. Probavljivost krmiva

Prema nekim autorima i varenje (probava) hrane i metabolizam
mogusesvrstati u metabolizam u 5irem lmislu rijedi, dok se procesi koji
se o.dv-1;aju od momenta resorpcije produkata probavi nazivaju
metabolizam u uZem smislu.
...Prilikom probave (varenja) odvijaju se procesi cijepanja
ugljikohidrata, proteina i. masti dbitanja ti [om" moiu biti apsorbirani

od strane organizma iivotinje. Neprobavljeni alo ie iJuacuie ii
36

organizma u vidu izmeta, skupa sa ostacima zeluEanih i crijevnih
sokova, sluzi i epitelnim stanicama crijeva.
Organizam aqsorbuje izvjesne, veie ili manje, kolidine hranjivih
materija, S.to. jq ovisno od kvaliteta krme, osobina organa za varinje,
vrste iivotinje i dr.
Proba.vljivo.st (svarljivost) krmiva se izraEunava pomoiu koefi cijenta probavljivosti, koji se izraLava u procentima.
Koeficijent probavljivosti hranjivih materija se izradunava tako da
se utvrdi kolidina hranjivih materija u obroku pomoiu kemijskih
analitiEkih metoda, kao i njihova sadrzina u izmetu. Razlika izmedu
utvrdene kolidine hranjivih materija u obroku i u izmetu predstavlja
kolidinu hranjivih materija koju je organizam iivotinje iskoristio.
Ukoliko se ta kolidina izralava u procentu ukupne [ofidine hranjivih
materija u obroku, dobiva se koeficijent probavljivosti hranjivih
materija.
Razlika izmedu utvrdenog kemijskog sastava obroka i kemijskog
sastava izmeta predstavlja broj koji pokazuje probavljivost hraijivi[
materua.

Probavljivost se ispituje ogledima kojima se ta razlika izmedu
konzumiranih i izludenih hranjivih materija utvrduje.
se navodi jedan primjer
. Za..ilustraciju u 0,8 kg livadskog sijena utvrdivanja probavljivosti
hranjivih materija
(u ishrani ovna):
Suha mat. org. mat.Du5. mat.

U krmivu g
U izmetu g

704,6
301,7

Probavljeno g

402,9

Koef . probav.To

57,2

664.0
280,2

3l,80

70,53

383,8
57,8

38,73
54,9

Mast

BET

Vlaknina

12,33 347,9 233,3
8,40 157,9 82,1
3,93
31,9

190,0
54,6

t51,2
64,8

U navedenom primjeru za utvrdivanje probavljivosti hranjivih
materija, koeficijent probavljivosti za mast se dobije ovako:
3.93

x

12,33

100

- lt19

, lzvodenje ogleda za utvrdivanje probavljivosti znadjno je zbog toga
Sto s.e, na osno.vu prosjednih koeficijenata probavljivosti 2a pollaine
hranjive materije, utvrduje hranjiva vrijednost obrola.
Iz na.ve.denog_primjera, u ishrani ovna,u 0,8 kg sijena je bilo ukupno
probavljivih 38,73 g proteina, zatim 3,93 g masti i-190 g bezduli8nih
ekstraktivnih tvari (BET), kao i 151,2 g vlaknine.
je bilo 388,77 g probavljivih hranjivih
Prema
-tgme, ukupno
materija, u 0,8 kg sijena.
Kolidina probavljive masti se mnoZi faktorom 2,25, jer ona ima
_._
toliko vedu energetsku vrijednost od drugih materija.
37

Na ovaj nadin se utvrduje hranjiva vrijednost krmiva i normtra

ishrana po Morissonovim standardima'

'""''tiilir;t l;;*;

;;h"

pratiti odnos proteina Pi:T," ostalim
jl.l:I,*i"l
prour'rr;iri.r,i"riiri*'l1tq;ii;i;,odl-?,':oti^e.1r^1-f :-!i"' tvanma t
'ruti.
i;";i;;,
i,.obavljivini bezazotnim ekstraktivnim

probavljivoj celulozi (vlaknini).
-^ ^r-^^
njivih
iuiu uo o d nos L_^-;i,;h aqtcriiq ndnosnrr
F f .ji;;; izmedu proteinah raostalih TltlTll 1;. matertla
hraniivih
i
r,runiai.ii;;d;. oano.
'i'6;;;;;; J.-rtti.r,ia..t
l:8 srednjim, a odnos veii od l:8
"al,o-do
rrazvan je Sirokim odnosom'
Odnos se izradunava po sljede6em obrascu:
probav. mast x 2-,25 + ptob' BEI J ito'b' t"l"l:3
probav. Protein

i;i';t;;

*::-:l:

U ranije datom primjeru odnos 6e, prema tome' biti sljedeii:
3,93

x2,25

+

190

38,7

+ 151,2 394.04

=-

38,7

8

I

Ovaj hranidbeni odnos je, kako se vidi, srednji odnos'

i

38

Krmiva su proizvodi biljnog, zivoti4skog i. mineralnog porijekla
toja se upotrebljavaju za ishianl domaiih Zivbtinja, a sadrZe hranjive
1ndt"rli" potreUire ia Livot i produkciju. Pri tome ne smiju Stetno
djeloviti na zdravlje Zivotinje (Popov).
Pojednojdrugojdefiniciji,smatrasedasukrmivaonesirovinekoje
,u p.o-iJ*a"i;l ;rf;;ii"i"' ,3 ishranu odredene vrste i kategorije
,toi., odnosno za ofredeiu sto6nu proizvodnju (Obradovii)'

Krmiva se dijele prema porijeklu,

ili

prema izvoru .na biljql'

Zivotinj ska, mineralna I vitaminska. Prema sadrZaj

u__h

ranl tvt h matenJa

o"u r" dijele na kabasta (voluminozna) i krepka (koncentrovana), a
;;;r"; *'einu proizvodnja na prirodna (proizvedena u ratarstvu) i na

industrijska (vje5tadka).
Prema sadrZaju hranjivih materija i prema koeficijentu probavljivosti odreduje se-kvalitet krmiva. On ovisi od sastava kultura, od
kvaliteta ,e-giSta na kojem je kultura proizvedena zaptiodna, te od
sirovine i tehnologije za vje5tadka krmiva.
U daljem izlaganju zadttalemo se nq podjeli-.rpi-va prema
ton"entia.iji pojediirih-hranjivih materija, sto je i najdeSii s.luEaj. Prema
to*., o.norti podjela krmiva se svodi na kabasta i-krepka'
Kabasta krrniva (voluminozna) imaju mali sadrzaj.probavljivih
frrunji"it-mat".ij", sa znatnim ude5dem tzv. balasta -(neiskoristive
riri.i:l.ij ato ie'Ualast sastavljen pretezno od fiziolo5ki vezane ili
od suhe
a;dil; vode, orida su to sodna-ili vodena, a ako je balast krmiva.
su to suha kabasta
maierije (uglavnom sirove vlaknine) tada

Krepka krmiva (koncentrati) sastavljena lP uglavnom oci
ptoU"ufiluit t,i"tiltif, triaieriia.. Prema glavno.j hranjivoj materiji' koju
dijiri,,,o ni ueljikohidiatna i proteinska.
sadrze, 6"; k;i;

;;;t"2";

4l

. Y ktryiya spadaju takode krmne masti, mineralna krmir,*
stimularivi i ureia. prema tom., poaj.ia't._iuu
.;;;;;

pregled:

Kabasta (voluminozna) krmiva
Sodna i vodenasta

krmiva

- 11:i1,lrniy? (pa:u: tivadna trava, krmno
I:grJenJace, tlkvenJade, gomoljade
- SilaZa
-

bilje sa oranica

_,-. Ygg.nusti .nusproizvodi .prehrambene industrije (repiru :
prvskr trop, svjeZi kvasac, svjeZa dLibra,

sirutka,

*6i;i;i-

Suha kabasta krmiva

-

Sijeno livadsko, sijeno sa oranica
Slama, kukuruzovlna, pljeva

Krepka (koncentrovana) krmiva
Ugljikohidratna
krmiva
edam,
- 3l:::= -!g111ica,, a!, industrije k uk uruz)
rusprolzvodr mlinske 1ob.,j
r

-

Proteinska krmiva
biljnog porijekla

Yg.!no, mesno-ko5tano, krvno i
li.qlJ,e
Mlijeko, suho obrano rntU"t o, mt{ecnlbra5no, bra5no perja
nusproizvodi
Krmne masti
Mineralna krmiva
Bioloiki stimulativi

-

Ureja

2.1, Kabasta (voluminozna) krmiva
Za ishranu n"u?9ll ovaca.i konja
je osnovna krma, a i
_9yo
dijelom sluZi i zi ishranu svrnJa, peradi
znaEaj kabastih krmiva

42

i

kuni6a.

jffi.'.LiJirruzi. u i.t.ani goveda i or

U intenzivr"j ,:::?::koj proizvodnji
kabasta
prorzvode na oranicami, ^r;.iuon,'i.g;;r;;; krmiva se preteZno
smjesa' a u ekste.n ziyn.gr' pioiruoanji'.r."L'";t" i"truio-a;.telinskih

l,[t*Uit.

p.i.o Jnin-

p;!;j;

i.;;

ro izvodnj

r..*iiJ"r. dobivaju
om sijena sa proizvod_

2.1.1. Soina i vodenasta krmiva

- ovdje spadaiu krmiva koja u svom sastalu sadrze od 75 do g'vo
vode' a u obroku se koriste
,7J*o*", u suhom (sijeno) i u vidu s,aze.
2.1.1,1. pa5a i livadna trava
PaSa' rivadna trava i-krmno
birje sa oranica su gravna kabasta
hrana

*,ti:X :tt r]l[f i',if,,;: "- t
n-uffi
"1,
,#l;:,
&Er#i,# #
a

i,6i,, "r'
,
u,v

u

i :ri'
"

iii:it'

u

ra s t u, s

ffi ff ; ::: j;

ffi
j konji mogu p,ia',iriii ,nai""
oor( Je to srudai samo djerimieno ai" p",*u; ;r*Jffii?,ut..i;uru,
,u'iiini. i ;;;.'i;su' jlarzi aor,u
proteina, vitamina i .nir'.r"l",";ffi
ii
pas n i s isi.
m' i, r, i,,. i. a? #
iXl :X.,,li;:ill, H.i:
organizira na nrincipu pregona. iiH
!
Osirn.toga,.napasivanje ima veoma
povoljno deistvo ,i
produk-tivnost iivotrn;a.
_;g;;lj;H;;;ii}votinja, utide na vitalnost i na
PaSa sadrZi 70-gb%.ug9.,
1,5_3To probavljivih proteina,
sorove mas ti. 9 - t ,vo bezd usidn
0,7_lVo
ih ilrt.u r.iirnifi #".i'is"Ei;;;i.
ukupnih mineralnih. materija i
2_2,7 vo
i,S_in"i';rove vlaknine.
pasi nedostaie
iedino iir;;i;"'6- u'ga,minerara natrij (Na).
.li: :,"^,,h.ra nj we" t va.i-, u- ;;;;; i, Ju u u,,, u..
rrava lrvada' u.vrijeme kada se
[<osi za iijeno. sadrZi 67-70V0
1,8-2,5 7o probavr iivih
vode,
i;;i;;;;] u rl? .e er,.B _ tlvo s irove vtak nine i
oko 2vo mineratnlh
yg!,4. u;.;;;;fi.ii ovaj sastav sa sastavom paie,
trave livada imaiu manje proteina
r-'ilinerala, a vise BET-a i sirove
j:T,]"i"no JJu,Iii.,'i" :Ji.,.r", prouurr:iuo.tihranjivih
;liL?'ff
gvge

;t

flii!;

Vrijed nos t pale_i li va dn
j
9. !.au.. e { g1 ta r.azl.i1ita,.pg_o mj e nlj i vo g je
sasrava r prema tome i.razridite
t.'uriir3 vrijednosti.'Kvaiiiet pa.e i
livadne trave ovisi
n;koriil;i;fi;1lf
su. botanidki sasiav, starost
"d
biljaka, tlo na kome se urgu:Eu,
tii-ml i naein dubrenja.

i"

Botanidki sastav pase i rivadskih
trava prvi je.i najvazniji faktor kvariteta
nrane sa pasnjaka i livada. N.t
"uil;ri-f,
wsii saeinlava
sastav prirodnih painjaka i
ti""ar,"iit5'.totina nekoliko skupina i
aI:"'r. ,".ru
to:

-

"

trave
leqyminoze_ (tepirnjade)

zeUasre
sasevl

biljke

43

. u krmiva spadaju takode krmne masti, mineralna krmiva, bioloski
stimulativi i ureja. Prema tome, podjera krmiva moze imati slijedeii

pregled:

Kabasta (voluminozna) krmiva
Sodna i vodenasta

krmiva
;

I

I

t
I

Zelena.krmiva (pa5a, livadna trava,
- Korjenjade, tikvenjade, gomoljade krmno bilje sa oranica)
- SilaZa
- vodenasti .nusproizvodi prehrambene industrije (repini rezanci,
pivski trop, svjeZi kvasac, svjeZa dZibra, sirutka, mhfeniia;
Suha kabasta krmiva

-

Sijeno livadsko, sijeno sa oranica
Slama, kukuruzovina, pljeva

Krepka (koncentrovana) krmiva
Ugljikohidratna
krmiva

-

Zitarice.(p5enica, r aL, zob, je6am, kukuruz)
Nusproizvodi mlinske industrije

Proteinska krmiva
biljnog porijekla

-

Mesno, mesno-ko5tano, krvno i .1.!ti: bra5no, braSno perja peradi
Mlijeko, suho obrano mlijeko, mlijedni n*pr'oi*ai '--'

Krmne masti
Mineralna krmiva
BioloSki stimulativi
Ureja

n

I

2.1. Kabasta (voluminozna) krmiva
is.hgqu goveda, ovaca.i konja ovo je osnovna krma, a jednim
dijelo:n sluii i za ishranu svinja, peiadi i kuniia.
znaaj kabastih krmiva je posebno izraLenu ishrani goveda i ovaca.
42

i Supljoj vlati sa jasno
i livada najpoznatije su ove:

Trave se lako raspoznaju po okrugloj
izraZenim koljencima. Od trava

s paBnjaka

I

c

L

PaSnjaci

Dobre trave
Poa pratensis-vlasnjada livadna
Festuca rubra-vlasulja crvena
Lolium perenne-engleski ljulj
-livadna
Festuca pratensis-vlasulja
Phleum pratense-maIji repak
4lopecurus pratensisJisidiji repak
Dactylis glomerata-klupdasta o5trica

Livade

f

Dobre trave

L

Sve dobre trave s pa5njaka

r(

cynosurus cristati-krestac

L

Arhenatherum elatius-francuski ljulj (rana pahovka)

li

L
n

Srednje dobre trave:

Iv
tv

T
T
T

Slabe trave

Bromus erectis-stoklasa uspravna
Brizza media-preslica obidna
Cynodon dactylon-zubada
Poa alpina-vlasnjada alpska
Alopecurus utriculatus-nabuhli
repak

Agrostis vulgaris-rosulja obidna

Slabe trave:

h
p

Srednje dobre trave

Cynosurus cristati-krestac
Agrostis alba-rosulja bilja

h

Festuca pungena-vlasulja oStra
Nardus stricta-tvrdada
Deschapsia cespitosa-busika

k

K

C
P

T

L

N

V

t
*

R

K

c

iv

k

p

st

C

c
Otkosi prirodne livade, ukoliko nije ilabrena i njegovana, sumali idajuslab sastavtrava,niske
hranjive vrijednosti

44

t

C

J

Svaka od naprijed spomenutih skupina biljaka, podev od trava,
leguminoza, zeljastih biljaka i Saieva ima svoju vrijednost, koja je ovisna
od sastava hranjivih materija, probavljivosti i nekih dietetskih osobina.
U kemijskom pogledu razlike su veoma znatne, Sto se vidi iz
narednog pregleda, izralenog u % suhe tvari:

Sirovi

Skupine

Sirova

protein vlaknina

biljaka

Trave
Leguminoze

9,4
,9

35,6
,t

BET Pepeo

biljke kon sne

P

6.9
7,9

0.11
1,56

0,20
0,27

t t .2

1,64

0,30

45.0

t9

21

40,9

l],3

Ze ljaste

Ca

(mineral) (calcij) (losfor)

22.2

49

"6

Kao Sto se vidi, trave su relativno siroma5ne na proteinima i
mineralnim materijama, a sadrie dosta sirove vlaknine. Medutim,
nezamjenljive su zbog ukusa i velike rodnosti, sadrZaja BET i

probavljivosti.
Leguminoze su glavni po sadrZaiu proteina, sa dosta kalcija, a
relativno malo sirove vlaknine. Preporuduje se da na paSnjacima i
livadanra bude Sto vi5e leguminoza (i do 3070).
Zeljaste biljke su takoder bogate sa proteinima, mineralima i BETu, ali im je osnovni nedostatak Sto ih Zivotinje nerado jedu zbog
nepovoljnih dietetskih osobina (neukusne su).
Za prosudivanje hranjive vrijednosti pojedinih biljaka, ili skupina
biljaka, treba poznavati kemijski sastav, stepen probavljivosti i osnovne
dietetske kvalitete, od kojih je najvainije ukusnost.
Starost biljaka je znadajan faktor koji djeluje na kvaliret i hranjivu
vrijednost biljaka. Kemijski sastav pa5e i livadnih trava zavisi od starosti
biliaka.
Prema Klappu, paia razlidite starosti sadrZava razlidit sadrZaj
hranjivih materija, 5to se vidi iz slijedeieg preglcda (u % suhe tvari):
Ll staro-rt

i

ocl l() clana

Sirovi protcin
Sirove mastr
Siro.,a vlaknina
BET
Pe pco (miner. )

lE.0
4.{)

LJ starosti

od 60 dana
I 1,8

l5

n.6

.qi

38,0

45,0

I 1.6

8,1

!d

0.9

P

0.,5

K2(i

4.36

0,65
0.34
3,45

-

Kao 5to se vidi. hranjir.,a vrijednost b,iljaka se staranjem umanjuje .
Pol'eiava se sadria.i sirove vtraknine i BET-a, a smanjuje se sadrZaj
sirovih proteina.

U suhol tvari mlade pale ima oko25Jgro.

u dobroj paii oko 16%o,a
u travi za koinju 6-9% proreina. Suviie zrera trav-iia"svega 3vo
proteina.

Leguminoze staienjem gube procentualno *r;is; proteina.
Sirova vlaknina se-poveiaua u tot u starenja biliaka, pa
se kreie u
suhoj tvari od oko t5% kod
iuiiar"i_;dq; travi za
k os id bu. Po ve ianj e m sadri.aja ri rori.r.
via [;-i;, .r-r.iil6iignina, koj i
1e ugraden u stanidne opne, smanjuje se stepen probavtjivosii.
"
Starenjem biriaka imanjuje d.'pro..ntuatn'i .uarzij'i"minerarnih
materija i vitamina.
. IVledutirn, _nije dobro upotrebljavati za ishranu Zivotinia ni suvi5e
mladu pasu. Naim.:
su prinosi
i ukupni
119?
prinosi hranjivih materijara su irazmjeino mari. suvise
mlada trava ima
previde vode a malo balasta pa su elstiprotJevi;;;;;';;Zlg
saarZaja
proteina ima relativno malu inergetsku'vrrlednost.
. Preporud.uje se da se.painja&, prirodne i vjeitaete rivade koriste
onda kada su im u najpovorjnrj.in oiioru t..iirtirr.iur,
prrn*ori zerene
mase i-dietetska svojiiv a- za painjak; j;;" onda,
kada bilike narasru od
do 20 cm.visine, a za livadek"a'" i, riirirl;E;
,12
oano.no
kada su bilike neposredno p..a cuainir'.-

-iioirill:

"

t"s"J;k;_;';j;;ffi;

;;;;;#;.,

Irtvo

djetelinskc smjesa na oronici

u.fai otyartnja

cvijeta.

Tlo utide na razvoj
.b,jllog pokrova i_ njegov kvaliret svolinr
im. kemijsk im i UioloS[i #r,ioli,ui *u. V.!.il.u" jJ n"rar<i
ruzi_
vo vezana sa rlom. ,1I:Ty iivi. u njemu je ukorijenl;;;.i;
nj.g, ,rpl,
vodi
lizi

k

lan

otopljene marerije kao svoju hianu.

od fizikainih oso-bina tra nijznatalnili utical na birini pokrivai
ima
mehanidki sasrav i konfiguracija. zaririr' i;r;;;l
i;;p;;;;;i;i uodu, .a
zrak i reakcija tla.
-17

Na primjer, Einjenica je da su te5ka ilovasta i glinena tla malo ili
nikako propusna za vodu. Oborinska voda na njima se dugo zadri.ava,
pa se na tim povrlinama razvijaju one biljne zajednice koje podnose
vlagu, a to su Saievi, busike i druge.
S druge strane, na lak5im ilovastim i pjeskovitim tlima, kod kojih je
reZim vode i zraka mnogo povoljniji, razvijaju se biljne zajednice koje su
karakteristitne za brdske i dolinske livade.
SadrZaj biogenih elemenata i organskih materija u tlu (humus), te
koncentracija tekuie faze i reakcija tla su kemijske osobine od kojih
zavisi plodnost. Biogeni elementi (K, Ca, Mg, P, O, H, N i C) i mrtve
organske materije dine kompleks od kojih ovisi kolidina prinosa, ali i
kemijski sastav biljnog pokrivada. Ukoliko je kemijski sastav tla
nepovoljan posebno ako je nesta5ica izvjesnih minerala i
mikroelemenata, preko biljaka koje tu rastu a koje sluZe za ishranu *
dolazi do nepovoljnog uticaja, kako na proizvodne osobine Zivotinja
tako i na njihovo zdravstveno stanie.
Tla, prema koncentraciji H i OH-iona, mogu biti kisela, neutralna
i bazi6na, i u vezi s tim na njima rastu slabo acidofilne ili izrazito
acidofilne, zatim neutrofilne i bazofilne biljne zajednice. Ogromna
vedina dobrih trava raste na slabo kiselim i neutralnim tlima.
Klima ima najznadajniji uticaj na raspored biljnog pokrivata na
zemlji. Faktori klime, kao Sto su toplina, svjetlo, oborine, vjetar i dr.,
direktn<i ili indirektno utidu na prinose biljaka i na njihov kvalitet.
Pa5njaci i livade (travnjaci) najbolje uspijevaju u podrudjima relativno
umjerene svjeZe i vlaZne klime, bez velikih su5a i vruiina. U su5nim
krajevima, u vrijeme sulnih perioda, umanjeni su ukupni prinosi zelene
mase kao i prinosi hranjivih materija.
Naime, u su5nim uslovima otelanaje resorpcija minerala, posebno
fosfora, a relativno se poveiava sadrZaj organske materije. U hladnim
pak i vlaZnim uslovima usporen je razvoj nekih dijelova biljke i lista,
trave su siroma5ne proteinskim i ugljikohidratnim sadriajima, neukusne
su i grube.

Gnojidba palnjaka i livada nuZna je da bi se odrZala normalna
produkcija zelene mase ili sijena. Pa5om ili ko5njom sijena izvlade se sa
zemlji5ta znatajne kolidine hranjivih materija, 5to se vidi iz slijedeCeg
primjera, gdje se za proizvodnju 50 mtc sijena izvladi iz tla
N

Pfrt

80 kg
32 ks

K20

100 kg

CaO

50 kg

Za gnojidbu se upotrebljava stajnjak kao organsko, te NPK u
raznovrsnim formulacijama kao kompleksno ili pojedinadno mineralno
gnojivo. Specifidan oblik gnojidbe na brdsko planinskim podruEjima
jeste tzv. torenje.
Djelovanje gnojidbe je vi5estruko. Povedava se prinos biljaka,
popravlja se botanidki sastav, ali i kemijski sastav takoder.
48

je
Djelovanje gnojidbe na poveianje prinosa ovisi od toga koliko tlo
kojim griojivima se i kakvim koliEinama
.i.om-JSno I lscipf:irno, i
snoiidba obavlia.
" " Ektp.timehti su pokazali da se gnojidbom sa:

-

NPK min. gnojivima poveiao prinos travnjaka za oko SlVo
NPId i tiuii:ur pou.iu'a prinos travnjaka za l00%o
- sam povedava prinos za oko 50Vo
Stajnjak

Popravljanje botaniEkog .sastava biljne zajednice pod uticajem
pojedinih
enoiidbe ie znatno. Oro poUfit:5anje se zasniva ni potrebama
iz slijedeieg primjera
Biij;il-;.ii" ,"-6.e.nini etementima, 3to se vidi
(prema Klappu)
Negnojeno

NPK

Stajnjak

Stajnjak + NPK

Trave 7o
Leguminoze %

46

66

l3

48
27

'70

8

Zeljaste biljke %

39

26

25

20

l0

.*,ffillt1fi ,,,,,.,,u,.,,

tu

gnoiiva obezbieiluie visoke prinose
Dubrenje ujeitodke livade ponoeo rasipoda minerolnih

i

odliCon kvalitet zelene mase

Poznato je da se pravilnom gnojidbom fayo.1iz.u.lu dobre biljne
zaiednice. a siriiedava iazvoi
*'--ii""'ni""Ii.Jiif."iiSt*ajir slabih i korovskih biljaka'
fao trajni pa5njaci ili kao trajne livade, ili
pak ttomUinovano nekad kosidbom nekad napasivanjem''
mole biti kontinuirano ili pregonsfo'-[gltinuirano
"p":ivanje na;ralireniji na6in, mada le -on i najprimitivniji'
napasrvanJe Je
4 KRMIVA

49

Kretanjem stoke slobodno

po ditavom painjaku, painjak se

neracionalno iskori5tava, jer se popasuju najukusnije trave a ostaju
slabije vrste i korovi, koji se onda osjemenjuju i slobodno Sire. Na takvim
travnjacima je trava relativno dobra samo u proljeie, a poslije bolje trave
zaostaju da bi preovladale lo5ije i korovi. U takvim uslovima bolje trave
nemaju ni vremena da se regeneriraju.
Ako se paSnjak podijeli na nekoliko proizvodno identidnih dijelova,
razdvojenih-prefradama, pa se popasuje dio po dio, tada se govori o
pregonskom nadinu ispase. Velidina pregona ovisiod povrsine, kvaliteta
iravnjaka i broja Zivotinja. Ispa5a se organizira tako da se nakon
zavrsetka zadnjd,g pregona, stoka vraia na prvi, gdje se travni pokrivad
vei regenerirao, odnosno na kome je trava vei porasla.
Ograde se prave od raznog materijala, a najsavremengi je nadin
primjena ograde od Zice sa elektridnim naponom malog intenziteta.

Pregonsku ispaia koriitenjent elektriine ograde. Koristi se strujo niskog napona

Pregonsko napasivanje Zivotinja predstavlja najracionalnije
iskori5tavanje pa5njaka. Pa5njaci se moraiu njegovati i obradivati.
Pregoni koji su popaseni gnoje se mineralnim gnojivima, rastresaju se
krtiEnjaci i ekskrimenti, a ako je moguie vrSi se i zalijevanje. Na taj nadin
se moZe osigurati kvalitetna zelena hrana i za visoko produktivna grla.
Pri iskori5tavanju painjaka preporuduje se izmjenidno napasivanje
goveda i ovaca, zbog toga Sto se na taj nadin pa5njak bolje iskoristi.
Goveda pa5om otkidaju biljke do visine l-2 cm pa se one brzo
oporavljaju. Hodanjem po pa5njaku goveda ne uni5tavaju trave ukoliko
zemlji5te nije mokro. Otkidaju i grublje trave ali ne i one o5trih bridova.
Konji odgrizaju biljke veoma nisko usljed dega se biljke teZe
regeneriraju. Pa5om konji odgrizaju i korove, ali ako su potkovani
hodanjem po painjaku vi5e o5te6uju tratinu od goveda.
50

Ovce pasu vrlo selektivno, odgrizajuii samo meke dijelove biljaka
ostavljajuil gole stabljike, zbog dega je oteLana regeneracija.
Pri pregonskom napasivanju kultivisanog paSnjaka ovcama
piemenitijih fasmina, pasna seleklivnos! eo1.gv9 nestaje tako da paSna
karakteriitika ovaca ostaje sakupljanje dijela pale neiskori5tenog
govedima.
2,1.1.2. Krmno bilje sa oranica

Proizvodnja krmnog bilja sa oranica ima za cilj da se intenzivnom
obradom proiivedu veliki prinosi zelene kvalitetne mase, odnosno
stodne hrane. Tako dobivena zelena hrana se koristi za ishranu Zivotinja
u zelenom stanju, konzervira se su5enjem ili siliranjem.
Krmne biljke se siju na oranicama kao glavni usjev i kao meduusjev.
Ako se siju kao meduusjev tada mogu biai postrni,.ozimi i naknadni

meduusjev. Kada se krntne biljke siju kao glavni usjev tada se obidno
siju leguminoze (vi5egodi5nje) i djetelinsko-travne smje.se'
" Ivieduusjevi ie sij-u izmedu dva glavna usjeva, u vrijeme kada bi tlo

bilo prarro, neiskoristeno. Siju se poslije skidanja Litarica, a
upotrebljavaju se isre jeseni (posirni) ili iduieg gloljeia (ozimi
meduusjivi)." Naknadni meduusjevi se siju nakon skidanja ozimih
inade

kultura.
Leguminoze

To su veoma kvalitetna krmiva, bogata sa proteinima i mineralima,
daju velike prinose i obogaiuju tlo duSikom.
' Lucerki (Medicago- sativa) je viSegodi5nja kultura, koja daje
godi$nje 3-5 otkosa, sa prinosom i preko 500 mtc,/ha zelene mase'
[Jspijei,a dobro na toplijim i ocjeditijim tlima, bog.atim kalcijem, kalijem
i foiforom. Koristi'se najde5ie u ishrani mladih goveda, zatim
visokoproduktivnih muzara, pokatkad konja pa i._svinja-.
Lucerka je bogata proternrma visoke bioloske vrijednosti, ima
dosta kalcija i icaroti-na pai fosfora. sadrzaj proteina, kalcija i karotina je
veii prije nego poslije cvatnje, pa se prepbruduje da se kosi pred i u
podetku cvatnje.
Crvena djetelina (Trifolium pratense) je raiirena gotovo kao i
lucerka, te zajedno iine skoro 75Vo svih krmnih kultura, koje uzgajamo u
-Dok
se za lucerku u narodu kaZe ,,sedmakinja" dotle se za
naSoj zemlji.
crvenu djetelinu kaZe ,,treiakinja" po godinama trajanja. Crvena
djetelina traZi nelto vlaLnija i svjeZija tla. Osjetljivija je na su5u nego
lucerka.
Crvena djetelina sadrZi manje proteina, vitamina i kalcija, ali ima
vi5e bakra i k-obalta. Biolo5ka vrijednost proteina je manja nego kod
lucerke. Ako se koristi za ishranu u zelenom stanju tada je treba kositi u
prvoj polovini cvatnje, kada je biljka njeZna i bogata hranjivim
materijama.
Smititita (Lotus corniculatus) spada u grupu srednje dobrih
leguminoza, ali uspijeva i na lo5im tlima. Daje najveie prinose na toplim,

5l

.r'4*I;:#.i;1";

u' u Polelku cvatnie

laganimikalcijemuoguti'ntti-u:I,1Y:11:d?""1t0"X':1L'.il1l*tfl1} j

i*'r',,*',**ii':,'#idli$*l+'*r,ui:,--'lni*;iffi;
int"ii""t,,iiJ:lu{"ri":^;;s'-;i"6ij;i'ffJ;'i#Y,'$1"t j"[?t'!il'i,1i
iffiiil; Til..it.l Uspijevaj u relatiylg, I
;1,."*e*:JEi"',:t'Ji&?.'::T,fli"':ll&1?i,"","izazivanadimkaoi

a'"e{il;31::"ii

onorodilnja l: e'q il:-Ti, koj a
i=sa zitarica ma. ozi
u
kao ozimi ili narnad;i n.,.J,i,lrii" .t-ornuinl.ij

[tt,t?rlx3].

se. sij e

3.

me

$;.:$;td'atri:ll,:tix*,h:li,rili"i"i'*,'.'*,"'T,T,tfi

iil

,:fffis;:lll;

l:I:t11".*
'"
,.e.i.,"o]i.t;ffi1iF uogate sa proteinima, vitaminima
Kao 5to i."ri "ro

zelenu hranu,

i

lao nositac
il'itirur;;i;;;ha sa zelenim proteina' Kosi ie za
i"iiol tit"zu.

r r.

ii.,, " ii *

j:;,1

i

Ii ;,!'i' [;,',,1,1.''l;i

it
i:ni;;*;:,XtiX;l;
mjeri zavisi od stadtja'T-v^o11:.,I3::'1:, i kolitina proterna'
p;bavljivosli
osrubi. sman1uJe t;;;t;
sfijedeie tabele:
pepeo
^

"'o'u

Lucerka
vrlo mlada

84,0

prijg cvatnje

82,5

u cvatnji
Crvena djetelina
vrlo mlada

77,0
84,0

poletak cvatnje
poslije cvatnle

76.0

52

X'

;:fiil;;.;,;i;;. li'ii

82,5

org. mat. sir. Prot.

prot.

3,8
5,8
7,7

3,8 3,3
3,2 4,5
3,0 7,9

6,8

,,2
t,t
r,6
rs

10,I

2.1

5,8
6,8

9,2

7{

ridi iz

Stepen probav.

Sirovi sirova BET
4,6
4,2
3,8

s

iI

15
66
59
15
n
59

82
66
59

16

't4
60

Kao sto se vidi, najbolji kvalitet leguminoze imaju do cvatnje i u
podetku cvatnje. Kasniji: se-gubi sadrz.{ proteina, povedava se sadriaj
iirove vlaknine a i probavljivost drastidno opada'
prema tome, od izuze[nog je zna(aia vrijeme kosnje leguminoza!
Zelene Zitarice

ove kulture se rijetko siju kao Eisti usjev, vei u kombinaciji-s.a
leguminozama. SluZe za proizvodnju rane zelene hrane. To su najde5ie
zelena raL, zelena zob i zeleni jedam.
Prema kemijskom sastavuhoze se odrediti hranjiva vrijednost ovih
kultura, koja izgleda ovako Qa Vo):
Sirovi Sirova

Voda prot. vlakn' BET
Zelena raL
Zelena zob

Zeleni jetam

- StePen Prob.
Pepeo org. mat S. Prot

80,0 2,5 6,4 9,r r,3
80,0 2,3 6,6 8,7 l,E 70
84,2 3,0 4,4 6,0 I,0

't2

Kako se vidi, hranjiva vrijednost ovih kultura je daleko ispod
vrijednosti leguminoza, posebnosadri.ajproteina. Medutim, zbog obilja
Ueidu5idnih ekstraktivnih materija (BET) one su pogodne kao osnovno
krmivo za dobivanje silaZe.
Treba istadi da nakon klasanja ove biljke brzo ogrube, pa je stoka
nerado uzima i slabo iskori5tava.
Zeleni kukuruz

Nakon sjetve u gustom sklopu kosi se nakon 2,5 do 3 mjeseca
upotrebljava kao zelena sodna voluminozna krma u ishrani mlijednih.
tovnih goveda. Daje izvanredno velike prinose zelene mase, koja sadrii
preko E07o vode, dosta ugljikohidratnih materija, ali malo proteina
minerala. Obiluje karotinom. Sije se preteZno kao postrni ili naknadni
usJev.

Za ishranu se koristi u kombinaciji sa leguminozama najdeBie u
vidu silaZe. Medutim, danas se uzgajaju i specijalne sorte kukuruza, sa
ve6im sadrZajem lizina. Kukuruz, namijenjen za siliranje kosi se u fazi
mlijedno voltane zriobe, kada ima relativno najveii prinos, ali i
najpovoljniji odnos hranjivih materija.
Trave

Sjetvom zajedno trava i leguminoza na oranicama poveiavaju se
prinosi zelene mase, koja je pored toga i kvalitetnija po sadriaju
hranjivih materija, nego kada se trave siju same.
Madji repak (Phleum pratense) je najde5de koriBtena traYa za sjetvu

travno djetelinskih smjesa. Dobro uspijeva na humusnim i relativno
vlainiiim tlima, ali u prinosima ne podbacuje niti na slabiiim. Pored
53

jo5 i taluanski ljulj
reDka uDotrebliavaiu se u kombinaciji sa djetelinanra
rpdaita ostrica t Dact vlis gl o merat a ) i j oi neke'
i L""i*.il;ri.,irn l,'rr

Travodjetelinske smjese se siju u raznovrsnim kombinaci;ama,
od kojih su najde56e
desto sa dvije vrste trava ijednom vrstom djetelina,
crvena djetelina i lucerka.
-oa tstalih krmnih kultura sa oranica treba spomenutr:
Stofnl kelj (Brassica oleracea var' acephala). je vrlo interesantna
tr.nu f.rii"iul Ou:. u.tLu "ii.te prinose,'a sl r_Zi za..ishranu u kasnim
viSe
i"
;;.;;ji;;";ima. oaiiSai r'. t ru ttu^ut^ muzare' Sadrziinoko 80% iBET
,";;]
kn e, 44 - 62vo
; k; i,;r%, i ro"ir, p iina, I 2 -26%o s ir o ve vt a
i 3,5-1570 mineralnih materija'
^ -'Stofni kelj se r;;;5; upotrebljava kao zna(ajan izvor kvalitetne
jer je kao krmna kultura bio
zelene voluminozne mase i tb s pravom,

'"rt3?JJri?l,ru. seierne repe zaosraju nakon vadenja seierne repe na
je utvrdeno da glave i
oranicama i to u znatnim tolidinama. ogledima
ipaj"u istu.hranjivu vrijednost kao i
list ieierne repe sa
"i;;e;;;;;uiS1n.
ri:.no pioirrid.no na tolikoj i takvoj povr5ini'
p-lu-s
lytg
-Sl%'
Li56e i glave Seierne rep-g, u odno^su1-'dlu tr.eiina qllva
,o0.. 2-3Vo sirovih proteina, 2,3-2,5V0
tre6ine li5ia, sadrZ. -o[o-

;k;

O,il-0,t5 krmnih jedinica. To jq soino
sirove vlaknine, ,u
Kao
,oirr-lrroino krmivl, i"i"ti""" dobrog sastava hranjiv.ih materija.
g" radoJede jer sadrZi o!o-]79 saharoze.
ffiir" lf;to ut usnt, itot u ntgo i za ionje i svinje' Najde5ie' pak'
Probavljivo .1" n. ,a*o'r-u go'idu,

silira, odnosno
koristi se za ishranu krava mu zara v svjezem stanju, ili se
su5i (troblako).
"-"^
sadrZaju hranjivih. materija
ii$l elir" Seierne repe su poupotrebljav.ati' Naime' p.o.-39odosta
ga.u
ga treba bprezno
dobro-limiio, ali
onediS6eno je
kratko vrijeme l.ido.tu, dije se u veiim kolitinama, Najb olje ga
izv ati probavne
;;;[;," i' pijeskom ;; ;"# i, i. an.uno moze smetnje. do 50 k_g uz
davati i
oodnose t.ur. .nr)ui; I;j,*,
k..*u, a od minerala kalcij i fosfor u
ilh;;
-na
.mji.i po I g I kg li6ia i glava Sei' repe'

ffi;fi

ilffi;;;;og

2.1.1.3. GomoljaEe, korjenjade

i

tikvenjaEe

repa'
U gomoljaEe spadaju krompir i 6iioka' u korjenjade stodna
i ugarnJaia' a u tikvenjade
s.e..na"i pol;5eie;;;;pu, ttoehu. mrkva
-io",i sodna krmiva, a k6risie se u ishrani u toku
bundeve i lubenice.
da su
,i-rt1, ,njer."i. zai"i,iiit.-taiat t"ristike su im(srkob,vodenaste, da
seier, inulin,
r;i;;;;il;vrjiv! 3srjkohidratea,'s i ro ve ma sti 0,1 -0,3 %o
imaju u sastavu
m id
a
g"- | -2%"i
oe ktin ). Si rovi h p roi Jirlu t". -siio-usn"
"4au
izuzev niacina
su
i;;;;; ;1;di"; o;:il%. I karotina vitaminima'zuto obojenim
'lirlii..l,
u nekim
(amid nikotinske
sadrzane od kalija,
iil,"dd;;.'Ni;r.;;G. materiie g" i. Hranjiva vrijednost i natrija i
kemijski
klora, sa veoma
","i.'Iirf':" i 9i'g9tu
(uVo
r"ttru ovih krmiva su slijedeti:
54

KJ

Krompir
Cidoka

repa
Sei. repa
Stodna

Voda S. pror.

S

mast

BET

5. u1. Pepeo

2.0 0,2 20,r 0,6
r,8 o"i ^;:;
lg,g r.o ;,i ;;;o r,o
0, r I
0,8
17.)
0.30
0,22 7.1,?

0.26 76.7 r, r

0,

i t9',1 t,l

t,t
r,o
1.2
1.3

Ca

0,006 0,061
0,045 0,040
0,038 0,033
0,058 0,044

Mada su slabog i.siroma5nog kemijskog
cijenjena i siroko upotrebgavunu-o-irt.ani sastava ova krmiva su
iivotinj a. Zbog sodnosti
krmiva su ukusna, te p.ovor3-no;il;r;;
rad probavnril rrlinu, posebno
kod stoke ko ja se trrani vetiiii; k;idi;;.a
iuhih kabastif; krmiva roses
kvaliteta' Daju se-,3drasrim girir*-g""eda,
konja i ovaca
srrova, dok se svinjama daju"parenalLanorro-kirh;";.-'- isjeckanal

Krompir se. pored.ishrane ljudi. ko.risti
iza ishranu svinja. Za tu
se sitniji i slabijig kvariteta. nl;.il-.

,.

i,XTJfilX-tjra

iaje drugim

Od svih krmiva ove skupine, krompir
ima najvi5e
25vo), uglavnom izgradene 5J si."u".'probavrjivost suhe materije (do
je

visoka i dostiie
od 75-94% u l kE t.o*pi*"i-u"lto
hranjiva vrijednost-mr.i. d,:O Kl.- "^ I0 g probavrjivih proteina a
Svinjama se daje kao piokuhani
u
I0 kg dnevno Drema urrastu. oko 4,5 vidu guste kale u koridini od 2 do
"al -i r.g trBmpii, i,iJ
I kg
".,.,.anost
; "k ;o;pl.'' ii:.- is;', r u r.u..,

5

li; t,*; I';!u"f ili'#'

"'

Za ihsranu rrn-ki_ upotrebrjava.se porpun
Naime' u nezrerom krompiru'i u kric'ama o zreo krompir, bez klica.
ima dosta soranina, koji je
opasan ako ga u hrani ima viie od 20
me u r00 g/20 mgvor.Zreo krompir
sadrZi oko l0 me% solaninr, aok-eu
;iEni
u klicama ea i;a :OO-+OO'rn- t;,"ie; go_otli saa-.Ze oto S 0 mg%o,a
u. ko.joj se kuha krompir za
ishranu moia se odba.citi,,'er rr8izia"rti'
soranina i kalija, pa bi u sludaju
upotre.be.dollo do zdravitv.nog poi..
ecaJa.
ili
,topinambr. r. u"r'ur ,n i|o u2gaju.Ima verike stabrjike, a
^^- ^9igoku
gomolrr su slidni krompirovim. vrro
r. tEsio ]rt.l.rLrL", kada se
jednom zasadi. t"oi.:^. r'i ,Luijirn
,!,il.1,s,,ru pa ga svinje mogu same
rovati i jesti. Hranjiva vrijednost mu
ie mania;d?;;;;;'
Srodna reoa *L_ d9sta,
kod nas.
Kultivira * u uis. sora.ra.
f"jr* po'rriJn;iuo; vrijednosti
materije bitno ne razrikuju." srh;-;;;;.iju.sdinjavaju i kotidini suhe
seieri i pektin.
Hranjiva vriiednost
j^"-o,it KJ;;;,p.gbavljivih proteina na I kg.
I:t. repu veoma .iab
Nasjeckanu stodnu
'r"" a'.-ure
zivotinje.
Govedima se daie u kolidini oa )o a. lo leau
r,..:,,n;;'iA;o r5 kg, a
5e,
ovcama od 2 do 5 kp. Za svinje r. ..pu kuhz
i aij", ii io rgz rbo kg zive
vage Zivotinje' Ipaklona s. ,r.luise
,poir"utluua u ishrani kiava muzara.
Raduna se da oko 5 kg sto-'nq
vrijednosti i sadrzaiu.pioteina, r i.#";.Ze zamijeniti, po energetskoj
tg io'uioe rivadskog sijena (kvariteta
p i o u u ul: i
0a
i_i, r,.,, t er ij a j e
"o;' ;.;i.
l;rr1,,H, oti

,po;;rj;i; ;;J;#r";y#i*t

{i

;;;.

;;;-;,i:

55

got

Priup.otrebilSihkoliiina'td:'^J:1""fr irTi'-T';.Tt'J3?Ti?flli
i
'3";;;;;;: [ o r. p,i t r" u a d a v at i
, a c u n a au u.t
" " r I-Ti.',T:ii,i:', fij ffi
^i
trime.ttlar
(zbog

kor

",t':

m(

okus

-

*"uiu*un"ilii{Hi'",'.tx::'.?,i'-ra;l,,llli"li6,'lliil{ffi

ma

do

;::tft,Jlf l,ii;o',illl,"ffi di:-il.-"'.r#i:il"lLlxt'll,l:'"1-;
Suha materua le u-.^^^ ro
repc'
tliirr,i"*i-iipola manjim od stocne
od svih repa. Hranjiva

uo
ml

,:ds:Ix;!e;',.lij??';..tiJii*i,f
io kgdn"'no'sto ima hran

p(

;il;;;;;'#

iil;k;;.ii"na. je malen'
BSE6iffi

"tii.il.

ki

dj

o
oi u.
n1;el.',, i ?;fl ,,0":l'.'i",T in
.f , lit .un, p.'i;k,i; ih imraa [],Liv otinia za
;

T,n;1.'il;;;;1.,u

ii*skJg

*t***;,1,1,.*
repi. Ima

mada.sa po enersetsko1

[ur"i" iToifora
^'''' flor n u ." t*r".'ii

In

1'

ok

n

Perioda ishrane'

2.1.1.4. Sitaia

obtiri;;'.

iliil,ii..

a"ig'*'potouinom XIX viieka'

.4t

#

*n'"''i iji*'u
zriobi.

ul
Or

u

r
d

znadenia za spremiita Zitarica'
Riiet .'silos" potite od Spanjolsko'g
siri''r"i.* s. podeia spremati hrana

)I'i,.ir'".Ja;t

ZA

is

i siliranje

koia su imala

pr

ei: no'vo itanoi

a

Danasjesiliranjestodnehraneveomara5ireno,naroditozaishranu
kao metoda
gor"I-i'- o.i;;r.. i1ur, --uru. prednost siliranjagubi relativno
na taj nadin
flLni.iul.unja stodne hrane le u tome ito se
pa ju' ako je

f,tuniirlr, .ut.tilu r',iu,i., sto le silaZa ukusna i soEna'
'l857)
dobrog kvaliteta, Zivotinje veoma rado jedu'
Otkrivanjem rrtoinif.u mlijednog kiselog, ',ttnil -!!1^tter hrane
-niu'f
no oUiainiti siliranie kio metoda konzerviranja
*ogto-se-i
uooit.. U stvari, tif ira'ni.l. poseban naiin kiseljen.la hrane djelovanjem
;iffi;."k,*lih'u^r.i.ii:i,'a cili je da se hrana oduva sto duie od
n",uio

propadanja.
Sjeckana zelena masa i ostala sodna krma polaZu se.i zbijaju u
pomoiu
,or"Unl* spremiStima lsilosi;, gd.le se konzervira.iu prilikom mlijedno
nastaju'
pio*.;q19. ko-ie..tom
iiJ;' ;';[i;.' Bi;k;"iil'1.
na encimatsko.l raigraOnii trranjivih materija silirane krme,
,6rir?;ri"

ai.i"ruiri.,,1 oareaenitr vrsta" miitroorganizama. Razgraduju se
kiseline u
materi.ie, pri iemu nastaju organske
koje vrSL ibnzerviran.ie ki*.. Proces
oEr.A"nol k"oncentracrti,

;tl;;;;;iljitof,iOratne

se odvija
uu.;iiiin'u. ilo, ako su i nastale organske kiseline
u- unu".oUni*
i one
*"t"U"iiii, ritirunld.n se ne gubi na hranjivoj vrijednosti, jer sejer se
siliraniem se ne gube. proteini,.
i;k;;iri; ; ishrani. Isto tak-o,
JGioruni.n, mikroorgan izama.,odnosno encima, pi.oteini razgraduju na
ui"inolii.fine, koie ri takod.r potpuno koriste u ishrani.
-siliraniem 'maisimalno
gupi oko lAVo hranjivih
Raiuna se da se
i do 40Vo'
materiia krme, a su5enjem (sijeno npr.)

Metode siliranja
mlijedno
Za spremanie dobre silaZe poZel.ino ie dielovanie Ua-t;1ia
i'..*u temperaturi procesu siliranja i prema vrstt

kiselog ,lenja.
.u.
ilrti.iii", f.i. a:.fu'iu, rulii[ui..no silirinje hladnim i siliranjem toplim
nadinom.

Hlaclno mliiedno-kiseli naiin se naiviSe primjenjuje' jer ima
nairnu,i. gubitaka hran.iivih materiia. U podetku silirania npr. kukuruza
u ,iiuznoi
6;;i dr;;Sto pogodule masi nalazi se jo5 mnogo kisika a kiselost iei
.rzuoiu aerobnih bakteri-ja, kqie stvaraju indol
neznatna,
,giiif.l alot.ia] Aerobne bakterije, tro5enjem kisika i otpu5tanjem
bakte:ux
;E'lii;;;r aiorslaa, stvara;u anaerobne uvl.te za razvoj se uqlnJl
vrenja. Posliie prvog dana pH silaZne mase
fri,;.fr6 kiselog
tu O,t nu oko 5,4II'reieg dana' kada.le pH man.ii od 4, burno:e lqzYuaJu
Lur.i..ii. mlijeino kisel"og vren.ia. dok_ ostale brzo nesta.iu' .Sesti dan 1e
*ti1.f n'o kiselo vrenie najfnt.nrivniie. Kada se nakupi dovoljno mlijedne
[irdtin., a to je oto iO-tog dana, broj bakteri.la m!1:ed19 kllelos vrenja se

nuglo ,*un1u;e, te se razv-ija proces izv. autosterilizacija. Nakon 60 dana
sila2a ie praktidki sterilna.

Da bi se obezbijedio ovakav proces, treba da se osiguraju
odgovarajuii uvleti. a to su:
{?

Prvo, Seierni minimum, 5to podrazumiieva postojanje neophodnog
postotka Seiera u silaZnoj masi, da bi se u toku procesa obezbijedila
iakva kolidina mlijedne kiseline koja pH silaZne mase dovodi na 4,2.
Vaino je da masa ima dovoljno ugljikohidrata, a posebno Seiera pa da
proces ide u Zeljenom pravcu.
Sposobnost neke mase da se siiira zavisi od odnosa Seiernog
minimuma prema stvarnoj kolidini 5eiera u masi. Krmiva sa malim
Seiernim minimumom obidno se siliraju dobro, a takva su kukuruz,
suncokret, jedam, sirak i joi neka. Krmiva kod kojih je Sederni minimum
blizu stvarne kolidine Seiera, te5ko se siliraju same bez kombinacija s
drugim krmivima. Takve su leguminoze, kod kojih ie Seierni minimum
veii od stvarne kolidine Seiera, pa im se za siliranje dodaju krmiva
bogata Seierom.
Tako se leguminoze siliraju sa silaZnim kukuruzom u omjeru l: l, s
liSiem i glavom Seierne repe u omjeru l:2. Za osiguranje Sedernog
rninimuma leguminozama se mogu dodavati i krompir do l07a zatim
svjeZi repini rezanci, dLlbra, pulpa i dr. takoder do l)c/o ukupne mase za
siliranje.
Drugo, anaerobni uvjeti se postiZu sjeckanjem i brzim venjenjem
mase, 5to prekida disanje stanica, zatim sabijanjem mase (6ime se postiZe
istiskivanje zraka) i prekrivanjem silosa da se sprijedi pristup vanjskog
zraka.
Tre6e, optimalna kiselost (pH 3,5-4,2) je posljedica prva dva
faktora kojima se osigurava normalni proces, odnosno djelovanje samih
bakterija mlijedno kiselog vrenja. To znadi kada je obezbjeden Seierni
minimum i kada su postignuti anaerobni uvjeti, ne6e biti problema sa
postizanjem optrmalne kiselosti mase.
- Medutim, u izuzetnim sluiajevima, kada pomenuti uvjeti nisu
prisutni, potrebna kiselost se moZe posti6i dodavanjem otopina nekih
kiselina ili soli, kojima se ne postiZe kemijsko konzerviranje vei se
poboljiava kiselost, 5to pospjeiuje razvoj poZeljnih bakterija. Najde56e
ie upotrebljava mravlja kiselina (5%). Otopina se priprema od 1/3 litre
8570 tehni8ke mravlje kiseline i od 8 litara vode. Za I m3 silosnog
prostora potrebno je oko 25 litara ovakve otopine.
- Pored mra.vlie kiseline, za siliranje leguminoza i trava, moZe se
upotrebljavati i fosforna kiselinakao konzervans. Preporuda se davati
7,5 kg687o fosforne kiseline za leguminoze i4kg 68% kiselinezatraYe.
Konzirviranjem krmiva sa anorganskim kiselinama dobija se silaia,
koja se uspjetno koristi za ishranu uz obavezno dodavanje vapnenc.a ili
stodne krede da bi se neutralizirale kiseline, koje nisu metaboliti pa
odnose6i iz organizma iivotinja baze djeluju Stetno na zravlje i
produkcrju.

Siliranje leguminoza se moZe obavljati i pomoiu natrijeyog
blsulfida. Na I tonu zelene mase leguminoze dodaje se 8,5 kg bisulfita
(Balzer). Natrijev metabisulfid se preporuduje kao konzervans, .jer
doprinosi oduianju provitamina A ili karotina u krmi. Medutim,
njegova upotreba poskupljuje siiaZu s obzirom na visoku cijenu ovog
konzrvansa.
58

Stanje kiselosti irazvoj bakteri.jalne flore pri siliranju zelenog kukuruza
hladnim naiinom (Ruschmann)
Starost

pH

silaZe

Broj bakterija (ug)

indol

koye stvaraju

plin

Ukupan broj
bakterija u mioctenu kis. lionima u I g
silaie
(bujon-agar)

svjeZa
3 sata
I dan
3 dana
5 dana
9 dana
20 dana
37 dana
65 dana

6,8
6,7
5,4
3,9
3,7
3,7
3,7
3.8
3,7

500.000

r,000.000
1.000.000
50.000
100
0

50
0
0

r ,000.000
1,000,000
1,000.000
10.000
100
l0
00
00
00

10.000
10.000
10.000
1.000

t.000
100

76

6l
140

710
940
960
272
48,8
0,6

eetvrto, optimalna temper-atura silaze, odnosno mase koja se silira,
treba da.se podigne na oko 25-30 c'. Tako umjereno zagrijaru":.
i.l
r.ezultat disanja stanica biljaka i troienja kisika u'silazno.j ,iaii. a(o i.
d.isanje stanica ne.prekine brzo. (nedovoljno sabijanje, nasjeckana masa,
slabo pokrivanje i dr.) nastavlja se procis oksidicije pa sL temperatura
diZe iznad normalne.
Peto, vlaznost mase ima veliko znadenje za tok procesa mlijedno
kis.elog vrenja. optimalna vlaZnost materijaia koja se iifira je 65-i5% i
tada se procesi, uz.ostale uvjete, normaino oairrlaju. Naime, ako-je
vlaznost veia doii ie do veli[og_razredivanja seifia i koloida, pa ie
proces iii u.nezeljenom pravcu.-I preniska vlaznost nije pozeljna, jer
takav materijal ima dosta zraka, sto daje pljesnivu i tr;lu'silaz, poSto
nisu obezbijedeni anaerobni uvjeti.

Ako je materijal, ko.ii se silira, suvi5e vlaZan, tada se vr5i
provenjavanje (kao kod leguminoza) a zatim siliranje, ili se tom
mll:r,j.alq dgdaju suhi materijali, ko.ji su istovremeno bogati na
ugljikohidratima, kao Sto je ku(uruzna'prekrupa.
je
" _ U sludajg fada materijal dosta suh, prije siliranja mu se dodaju
vlazni i sodni dodaci, kao sto su kor.jenjate iii svjezi iepinl rezanci u
situaciji kada siliramo kukuruzovinu."
Topli mlijedno-kiseli na.din siliranja se danas manje primjenjuje.
le^de^{Jelovanjem drugih vrsra bai<terija i privisol ieriperaturi od
40.do 50 co, koja nastaje intenzivnom oksiaacilom tiitlnifi stanica u
uv.ietima veie vlaznosti,.i uz veii pristup zraka. ovo se postide
nesjeckanjem i slabim sabi.jan.jem silaZne mas. u silosima.
ovim nadinom s_iliranfa nasta.iu veii gubici nego hralnim i iznose
oko 40-50%o hranjivih maierila. silaza.je-slabiie tiulii.i" i liselkasta.
Proces

59

Itl" 'ilkrnie se moze oreporuditi samo u izuzetnim
rmamo r(rmlva ko;a u. zelenom stan.ju Zivotin.je

pririkama i to kada
neie di.f edu zbog gorkog
okusa, kao Sto su sorka lupina, tisele tivadsk;;;;;;:kloilp-iioru
cima i
dr.
S jenaza se u oosljednje vrijeme,
kao metod pripreme i konzerviranje

j;,iruzu ,u svega 40_50% vode,
I:::: .l:,:i::, :po^t'turli*. i; za konzerviranjl l.guminora pa se
naz.a porusuha. Preporuda se

i travodjetelinskih smjesa.
Spreman je s.ienaze podin je kosnjom usjeva
.
predcv.ietavanju i kada- im_a naiveiu iet.nu rucerke kada se narazi u
;il'r';;.rriie hranjivih
materija. zatim se usiev susi s'e dok vraga ne padne
nu'z"lpni nivo, a
zatim se silira. Naziv s jenaza-ie aouita po tor. sto predstavr.ia
po svojim
osobinama prelaz izmedu siiend i sitale.
"dobrim
s: p{rp.r9ma u
silosima. Gubici hranjivih materija
^.. -ll-qpza kod siriranja
su manjr nego
obidnim nadinom. iri pak ,us.rj.,, za sijeno.
ovdje je konzervirajuia qqrgiau--*iij;;;; iil;tt;;."toju
razlaganjem ugrjikohidrata djeroJi njem' mrije;;;"kil.riir"'urt,urtu1.
terilu.
Intenzivnim intermorekurarnim oisanlim srvara
se ugrjidni dioksid. koji
takoder djeluje kao konzervans.

I

2.1.1.5. Silosi

i tehnika siliranja

Por.ed,vec pomen.utih u-vjeta, koje treba obezbjediti da se dobi.ie
i tip silosa u ko-.] iL masa silira.

dobra silaza, veoma ie znadajan

,il

Dupli silotoroaj za siliranje
kabaste zelene krme daje nojbotji
kvalitet silaie

60

Osnovni zahtjevi koji se moraju zadovoljiti jesu:
- osiguranje normarnog p.o..iu riliranja, sto ie
nepropusni za zrak i vodu, ol^;e oueiui;.a",iu'ruitiii reii da su zidovi
o"j',i.uru,
p.a;r,i3 li*i"t"tn' p"' ptionjena t.t unlru.i;. pr,'pun;en;u i
- da je gradnjq silosa ekonomidna i jeftina.
Silo torani ieobjekt_izgrra;;;';;;;og
materijara. To su c,indridne
-qradevine, koie imajil I J_r;l;;il" irpoi ntuo, ;;lj;,
zemlje
3-8 m, s prom jero,i,
, ;;;.;;;."tsiro ,orrnj
"";nad
n ek ol ik o otvora za punjenje.
"J i pirZ";.":.-. trg.uffi visi od 3 metra ima
;;;i;.;", opeke,
delika_iri drvera. a i p6stilari";;;ft-#i
od monrainih diielova.
",
Silo komore su takode trra.
!."a.vine, iija se zaprimin a narazi
ispod nivoa zemlie. na dubiniil;,?;i;";
i.5_i;.k.?".* il";u dvije
ili viSe pregrada,"k",: * c"i".tu.i.'ii ot.ugre.
ekoiu v!'l v' rq
,o'1j:,,bl,l:1._?lj:lj zbog lakSes ,"tu"rLi i eise'."":r- e.i".rurr. ugrovi
l suo roran; r silo komore su prelirivini krovoin.
Prednosti ovih objek"tu * ; ;;;. sto.daju"dobru
sirazu, jer
obezbjeduju usrove za.normaran tok siiiran;u.
N.i.rtu".l si, u sr,upo; i
jk;;
fi l1fl',];r,'#dgradnji'po,,;;
Trend silosi su sagradeni od zemrje i d^rgih
priru.nih materijara,
kdnstrukcij.,- ouit o
;6;;;;orii pot..uu

j;;;t'a;";ii;;;;;r;t;o;;

IX,*X,"r:#:tika

i

"d

'i

Silo jame (rovovi) se grade na poviSenom
terenu, gdje je nivo
n.p"rof,ir;;;ffir.

podzemne vode nizak, iu
siroke 2-3 m, sa

glatkim-;ii;;;;l'l;;.

dubof#to r,5 m,
r;1.1" ,.iirlTr,aoury.no.

Jame su

6l

DuZina .je ovisna od potreba i kolidine krrne ko.ju treba siliratr" Kada se
siiaZna masa slegne pokrije se slojem zemiie pomi.jeiane s pljevom' U
jamama se siliralu kimiva slabijeg kvaliteta i vodenasta krmiva.
Silo trapovi se grade na zemlji5tima, gd.ie je nivo podzemne vode
visok. Masa za siliranie se naslaZe u hrpe Sirine 3-4 metra, visoke oko 3 n'i
i duge oko 8 m i viSe. Nakon Sto se masa sabije i slegne pokrije se zemljom

ili plastidnim foliyama. Siio trap moZe imati zidove od balirane

slame,

koje se uivrste drvenim stupcima, povezanim poprednim letvama, ili se
zidovi i dno izgrade od opeke , betona ili nekog drugog tvrdog materijala.

.W,
::i*.1'

li'r=i.-..

.:'.1

:

.j

.^-

..

l

,r:i:',iiri,ilaj

silo komore za siliranje zelene kabaste krme, betonske izrode.

silaia u komorama

se

dobro

otuva,

Trend silosi su jeftini, brzo se grade i pogodni su za punu primienu
mehanizacije, ali je nedostatak u tome 5to su ovdie uvjeti za siliranie
slabi.ji nego u silo tornjevima i silo lamama, pa su i gubici veii.
MoZe se reii da su gubici hranjivih materija silaZe, dobivene u silo
tornjevima i .jamama oko l0-1570, u silo trapovima sa betonskom
podlogom oko 10-30%, a u obidnim trapovima i do 50%.
Harvestore silosi su gradevine ko.je su izgradene od montaZnih
ielidnih dijelova, obloZenih kobaltnim staklom ili od aluminija, a sluZe
za spremanje sjenaZe, odnosno suhe silaZe. Naime, poko5ena masa za
siiaZu se povene na sadrZajvlage do 35%, is.jecka se ielevatorima ubacuie
u silos. Vadenje sjenaZe se vr5i pomoiu freze (glodalice) smjeStene na
dnu silosa, a zatim se s.jenaZa dalje transportuje do mjesta upotrebe. N'
oval nadin su gubici hran.jivih maten.la svega oko l0%, od dega najvecr

dio otpada na gubitke pri venlenju na pol.;u.

62

Krrniva za siliran je

Od sadriaia, yode i
.ugljikohidrara
prikladnosr za trobivani. t,[?.."Jjnorn., u krmiyu. ovisi njegova
za siriranje. Za siriranje su
^f.rir'ruu-iuog
p ogod na zel ena, voru
minoznu k ;; -r,
r a., g,
dopune
obrt-rka u hraniivim m.gt..r.;ama."r'.ii.uu
"ii kqia sadrze rerativno
dosra
u gl i i k oh id ra ta ia k o podr jezu
i
u..,, i r.'Jot r. r, irirulr-;;r;; sadrzajem
ugliikohidrara reZesitiral'u.'-'i'-'v
Trave livada pasnja[a se teze silira.iu.ako
se za siliranje koristi prvi
o r kos. rada nem i,
1i nogoo nih ;;il; i.;hi;;;, ;l h
:i,?,r^ m ijesa n1e
kojima bi se obezbi;ecriJp.".lili''rrstav
sjeckane mase r normaran
proces' Medutirn. drugi itr..i
-ri,c"i"_"ii*_i*r,'p"u silira sa zerenirn
"tLut se obidno riruza
suncokretJ* i
dobrog
;.,
Leguminoze se takoder te.ko silira.iu
same, pogotovo ako sadrie
prcko 780"( vode',.Treba ir, ,ir.srii
s drugim'firi"ln.u bogatim
ugliikohidrarima. iris,e dodaic ,;ki [;;...vans.
Moze se spremiridobra
silaZa leguminoza aLo ,* ,ili*"r"f.o*Uinaci.li
sa 20% kukuruzne
prekrupe ii 20%, suhih repininl.ru,-,u.u
u" silo tornjevima, a sa 9Vo
ml'ievenog kukuruznog r.ripa iii
;:g. merase, rastopl.iene u vodi u
om.jeru 2:l kada se sil[a ,'rii" i.uiruirno.
SilaZni kukuruz je jedno .i
kvaliretne siraze. t-l,porr;.aiii.
"r'i""inijih krmiva za dobivanje
se serekcijom dobiro nekoriko
sorata hibridnoc ku.ku_ruza za sitaz'r.
";;.;;sa vecim sadrza jem aminokiserina
lizina. tzv. Iiziniki rrtrirr. dr.o
p.in;;;,;,;;i;;,r.
nrlijedno vo.rane zriobe. [uar',..'
";i,i,.u. suhe mater ije u stadiiu
ruarzu;
do 30T0.
Na jpovotyniie 1e kad.a
i" ori.il,,;;,;;;ir,il tiii:Nil;;.foruerjivo aa
se silira premlad kukuruz
i.. r. i"a" ,izviiaiu vrto inte'nziino uakte,je
octe no kiseiog vrenja, ito'sitazu
ii;i kir;i;; j.;;,j;;lu,.,no_. 14.
ubacivan ja u silos siabliike k;k;;;;
,. *orulu is;eckati.
Kukuruzovina se tukod..
-"i" t..irriii;; ri;"-J.,'rt" se korisri
odmah nakon berbe kripa an.
i.-rru]s. ,rtru, mora se dodavati neko
sodno krmivo kao ito r,i tisc. i-giuu.i!7..r"
repe, sv.ieii repini rezanci i
druga slidna krmivl'
^ako
.A.ko * iiir."'rrr,u r.ut* uzovina,a
se uz ro
nedovoljn, sabiia' dobiia r. prj;;;;liiuzu.
neupotrebrjiva za ishranu.
od ostarih"krmiva. m;ff;;ir;uii t.o.pii.
Iisie"i grava seierne
repe, suncokret. neke. zelene7itarr..,
aii oult"r" i,""riini.iir.u nekim
drugim krmivom, nr;e.si.

i;;

Hffiff.,

r.uti,rriL^'

ii

,.riiz;

il:;"?fi'Jr"*".

SilaZa kao stodna hrana
Silaza spada u voruminozno

u ishrani goveda i ovaca. ari i sodno krm.ivo. veoma siroke upotrebe
u iitriani svinja i konja. Ranije je
upotrebliavana

u toku.zimstogperioaulrfrrun.,
a u posljednje vrijeme se
koristi kao krmivo u tok;;ii;[;ffi;.
ima u ishrani krava muzam i , iif.,*ni lpak, najveiu primjenu sitaZa
iunro,
Ishrana krava m.uzu.r, tituio,i"plvorjnou rovu.
djeruje na mrijednost
iivotinia' na kondiciiu. i.zdravli.. i.'nu
Mliieko krava. hran jenih a"u-"i rirrzon,. kvalitet mii.,et a i maslaca.
bogaro je viiaminima A i C.

63

30. kg dobre
U pravilu se kravama muzarama dnevno da.ie okose daje manja
kravama
silaZe, ili do 40 kg ;liffi iiiui.. Gravidnim
daje'

i.,;1,6il;;Jor.

t.

vlsoko gravidnim kravama silaza ne

posljedice po
Obilna ishrana silaZom ipak moZe imati nepovoljne
mliieko ie slabije masnoie i ima
,arufi,"u1f.o i. rif Ja fr!.g i""fiteta
neugodan kiselkast ukus.
"--"il;;junadi ru'trli koncentrata dalu se ove,kolidine,silaze: od l0
U tovu s
{.o-7
do l2 kg u ioku ,ouu u u posljednjem.miesecu.od 5 silaZe kg'dnevnom
u
odli6ne
maniim kolidinama t on..ntrita. koli6ina
i ao 20 kg, uz postepeno poveianje'
i;;;;i
auuuti silaZa' Na t0O kg iive vage daje se
Ovcama t. ,ur.od.i,,.,oZ.
do 2-3 kg'
l-1,5 kg silaZe uz ot."a.u, paiu,.a ako se ne nap^asaju i
silaZe' Smrznuta' pljesniva i
Konji su vrlo ;tJ..fti;;'['littt
pokvarena silaia ne smi.le se.davati konjima' -:-^-.^: .,r^
"""
f";r1. siromaSna na sirovoj vlaknini. i to

;;;;i;;irii

;#Jil;il;

S"iniura r. aule'iiirzr,

dnevno 4"-5 kg na 100 tjelesne teZine'
od
Kako je dosad vei reieno' hranjiva vrijednost llaZe ovisi u
riti.u I od nieina siiiranja. Dobra silaZa
f.uufii.iu kimiva f.oj. se
matenjt .'u 19odnosu na zelenu ;;r; k;il ie silira, ima manje suhe
prot.inu-;" ;i; l27a, a energetske vrijednosti za oko l0ii%,
ito je
S%."r""if.r ,uru.jjil-l;; ;"najveiiir promjenama podvrgnuti
otpadnog soka
;;xj iil.i;,d.lil. Mi n.til ne materije. se gube t'i d11:,:T.,
vitamin D.
;i"dt;, ; trui.i tu.oiina su do rcqo. silaza ne sadrzi
silaze u
Sienaza ili sutra-silaza ima veiu hranjivu vrijednost od

pr"u"rrii11., prot.i,iu-i'0.4s r: u I kg. 5to dini vrijednost I kg dobrog.
"ir1'runi
sjenaZ5m, Zivotinjama ne treba davati
ii;;;;i;;'rir'..". p"
obrok sijena.
-"-.-i;**; istraZivanjima upotrebe sjenaZe u ishrani krava muzara,
20 kg' dime.se
utvrcleno je da se dnevno krauama moZe dati oko
proizvodni
podmiruju potrebe r;;;d;t.i ;6.ot i istovremeno osigurava
dan'
Ai;r;rntlienott od l0 do 12 kg mlijeka na
2.1.2. Suha kabasta krmiva

U suha kabasta krmiva spadaju livadsko sijeno' sijeno krmnih
No' prije l:g: ::
t<uttuia-sa orunl.u,luluiu'o'inu, ilamu i pljeva'
prethodno ie potrebno upoznatr se sa
;;;;";;; ta orim krmivima, sijena, [a.i najvainijim naiinom
suienlem u smrslu"';;b*";jf
konzerviranja krmiva.

Susenjekrmiva(konzervacua)jenajjednostavnijinadinkonzervi.

bilje sa
iivadna trava,
.anja;;i;;. tuuust.'t.,iane, kao sto * neka vodenasta ikrmno krmiva'
sodna
jo5
ii.gu*inor.'i;;G; tiavel i
"i"1"."

umanjuje sadriaj vode sa oko 8070 na oko 20%' dime se
dobij; ;i,;;o foje se moie duvati"od kvarenja relativno du.'o. Osu5eno
iii.nt se"smje5ta u oOgovara,ude spremiSte, uplasti se ili se balira. MoZe
se takoder mljeti i briketirati.
Suienjem

64

se

*,i,!:;; "1

*

;t

"

Medutim.

:

F*

ii'Zt

su5er

fltig fi[?1;,

gu

"

.

i'

o

"

',''fl , il, J.. f,:?:
.i,1,

Disan.jem, koi,

bici

;

r,

"j,i;

rrj";r',;:,:il:TX' #"?l i:'
"

;'.lffi j, ",'J,.,H

F -' i

%i

B

J.jl

;

n,

it

ts, i

"

il, it, j.l,,i

kao proces n asta vk a

z

i

vorir.

;;i"J.:i:, " i lli;,* " :T;;,i [u,' ii
tiiit, -C.iuici

o'i
i,ule"!e. ol'; i6-i'j'll'ili,,Tilf;i'flTfl.',,f.''""uJ
",k
izno,"
Droblieniem I
na hran'iivim marcrijama..i i:ii;i*, rakoder nasrari znarni gubici
"rigi,t^;;!., tim
to
viSe' ukoriko

nepovor'inim usrovima,.kaau
da se mnoso brze sudi

?

sc

i.

-ruscnl..'<,rbavrja u

".ii't"scl,p.evrtanie. I*io-,r'r,,. poznaro
i"il.rii.iftriiuriit..
do orpadania ovih mekih ,ri;1r."i,"'[.1i radidcga rak.trcr dorazi
su vei.inom i rr.ibogatiji
i,,',fi *luli' ;;'l'*1";', Jilia:,if ;1 "a i"* ;; i,, -",'r l, I ; i,'r; ;
",
;e

i

. t-luDlct nastali otpadanjem"lista icviicta, mollu
pnm.Jeru: (lucerka u
% suhe ,ruii]-'"'r,.
Sir
prot.
List
Stabljika

30,0

17)

Sir.

I

sc saglccltrti na

S

ir.

mast

BEl

6.4
2,4

-16,3

l-1,-5

32.4

45.6

vla k n.

ovom
Sirovi
pcpco
I I,It
6. I

Kao Sto se vidi. Iist lucerke
ima oko l0% sirovih protcina.
stabljika sadrZi samo t3.2%.
Sadrzaj sirovc ri,,k;;;.';.I#;:,_,J tlok gir
lrstu nego u stabliici.
.urnii u
5 K?MIVA

65

,u

mogu iznositi i do 20Vo ako
Prema tome, gubici hranjivih materija
l5%'
,rioui'ru-tui.iri. "pt"tt:iti, inade s.e-kreiu do ki.e u toku susenja
s'Lle oosliedica
Ispiranjem

ttt".:ffitiJitii:"'
il;ilil;';%'

siiena. moze dostici

sto nilt. mnoso' Ali radi se o
t'uo 51o su vitamini'

subicima najlakse frIJiI'r:*i!-;;"tuu"
igljikohidrati, proteini i mineralt'
"ea-1'
gubici mogu biti sagledani u slijededem pregledu:
Gubici u %
Trajanje suienja, dana

Kolidina
oborina. mm

Prob. Proteint

1,5

l4

?5

30

5,25
25,20

8,0

46

Energ. vrijednost
23

40
50

6
Vrenjem osu5enog sijena (fermentacija) u sj.enicima' koje traje od
S.rj.eno se.sprema sa
do 8 nedielja, nastaju-guUi"i hranjivih.materija'
iS oo ioqo'iiai,pa i tida dolazi db gubitat<a od.5 do l5Vo'
"i"z""seii "li ie utuzro.i ii:Li," veia, tad.a su i gubici vrenjem ve6i a
Mfiiil, alo
sije.ng vlaznosti
liirili"Iiri;'j.:ir" i ;;;j;;"k"tiko dana..Ako se sprema je vlaZnost 30%
ao-iin tuiu .i miris itoja sijena ne mijenja-.-Ali..-ak9
zasriiavanie ie veie (i;;;: i aL ZO'C) i tiaj6 30 i vi5e dana- Tada.sijeno
ooitdi. turnnii. i dobiia se tzv. smede sijeno, koje je -man3e ukusno t nema
temperatura
il;;;ji;;rijanost kio normalno suSeno_ sijeno.. Kada se crnog suena,
do tzv.
,lrudisGno[ sijena poveia na preko 70oC dolazi
l;j;-;;.;i."*f:.a tIrU.rir".ri'.- Ono je Stetno po zdravlje Zivotinja i ne

preporuduje

4

&*

66

se'

+
*

Nedovol jno os
'jeno sijeno upljesnivi se.uz pristu p zraka, pa je
opasno po zdravl.je, bilo-da je vlain'o ili se naknaaro
oirsito.
At(o se saberu svi gubici, ko.ii mogu nastati suSenjem
srjena, tada se
dobila ovakva slika:
Uzroci gubitaka
Disan.je stanica

Drobljen je i otpadan.je
lrsta I CVllcta
Vrenje sijena (l'erment.)
Ukupno:

Gubici
suha materija

probav. proteini

do l0

5-10

5- r0
5- l0

t0-t5

do

7a

30

5-

r0

20_35

ener. vn.lecl.
5-

l5

l0- l5
5-

l5

20-45

Ovim gubic,.ur_=!t ," suienje obavl.ieno
u ki.ovitim danima, treba
doda-ti i gubitke isprranlem.
Mada su subiii priiikom susenja normalni
u
ipak mogu se lvesti na-razum.nu mjeru pravilnim odredenom procentu,
postupkom. To znadi
da se disanje sranica-sto p.ri;.
r.
mekih
diielova i da se snrijed.i p1i;uilu'f.i..niu.,:a
spreml.jenog sijena.
prema to,n". subici
i ;r,;;;;^;;ii;;;". ovise od'nadlna''spremanja
odnosno

pi.[i*Ia,

r;;;;il5.ri.":"

su5enja si;-ena.

Nadini su5en.ja sijena su tradicionalni (prirodni)
i savremeni.
Prirodno suieni.e sijena s. ouirlJa ;;;ir'il;
,suienja.
;;;6;"";H. Na tlu je
najjednostavniji nadin
N;[;-sro se ;.1;;;-k;#
otkosi se povremeno rasrresaiu i preo[i;;;: p;;k; pokosi i
l3]lll;
noii i u
nepovorrnrm vremenskim pririkama otkosi'_se
rrtrpiir.i, u"hrpice ili
plastiie, a zatim se oper -.rasrresa.iu, dosusuju
i k;;;t ; praste ili
sprema ju u sienike. U povor.inim ur"r.rit
i.-plirit"-,,ri.":e traje 2_3
dana' ovaj nadin Je'praien ,u;r.ci,."gubicima
hraniivih" mareri.ia,
pogotovo ako ie v,.ieme, nepovorjno. "po..J
*.h;;ilil;'gubitaka,
jem rista i cvijetr. ooiuliao
odkidan
ir[i,rr, irp;iriri"rr, i'J'1. nurorito
izraieno kod leguminoza.

,l

Naprove za sulenje:
a) brkljo,
b) t*tja,
c)

uplaliena

67

Suienje sijena na napravama je bolji nadin. Po5to se zelena krma
pokosi i povene podiZe se sa zemlje na razliiite naprave. Cilj .ie da se
dobije sijeno Sto bolje kvalitete uz Sto mahje gubitaka. Jedna od prostijih
naprava su ,,brklje". To su prirodni ili napravl.jeni kolci visine 2 m i viSe,
koji sa strane imaju ogranke duge 30-40 cm na koje se nabacuje
povenuto sijeno i tu ostaje dok se ne osuSi.
,,Piramide" su naprave, sastavl.jene od tri kolca, spojenih na vrhu,
duZine oko 2,5 m sa poprednim ljestvama na razmaku od 34-45 cm.

b
Naprave zo suienje: a) kroviite, b) noslagano kroviite

,,Krovi5ta" se sastoje iz dva krila letava, koja se sastave u vidu
krova. Letve su poredane tako da je prvi red iznad zemlje oko 70 cm,
drugi od prvog 35-40 cm, a izmedu drugog i treieg 35-40 cm. Od zadnjeg
redb do vrha krova je razmak 45-50 cm. Letve su duZine oko 210 do 230
cm. Na jedno krovi5te stane oko 200 kg slabo povenulog sijena (Sto
odgovara oko 50-70 kg sijena) a suienje traje nedjelju dana, ali i duZe ako
je vrijeme nepovoljno.
68

Naprave zo suienje:.a) piromida
trostrana, b) uplailena

Svedski

jahad

Prednosti ,u..r,:,::l.ne
mase na napravama su
mnogostruke:
. - Ovakvo su5enje je manie
mehan idk i gu bici rJ,i,iJi
"""r;l Jfij:;tr1*#:|iTa, pa su i
i' p,.r" iI#"ffifl

susen

jem

fJt;l]t-

na napravama se dobije i do 30Q vise
sijena nego

Zemljitne povrSine se odmah oslob.adaju n
_ r.- _ dalii porast
odnosno naredni otkos ie sc nesmetano yednotieno'rJzvilatirrava,
i
ili se
zemljiSte pravovremeno priprema ;;-;;k,
drusu proizvodnlu.
Posao se skraiu
- Ako se uooredtje. utrosak ,rJn. inrg. i.1rJ."rtnl[.,,'
,nastalim
pri
-gubici na hraniirim
razliditim nadinima suSinia. rra, f. se'JoUitimarerijama.
sliiedeie slikc:
Gubici u !i

Naiin

su5enja

Proteini

na tlu
na pirantidama
Su$enje na brkl.jama
SuSenje
SuSenle

SuSen je

Skrobnavrijednosr
4t,4

29.7

36.9
3 8,6
31.4

)fi-7

na 5ved. jahadinta

14,5

Pored toga, treba podvuii da se su5enjem
sijena leguminoza na
napravama saduva veii procenat karotina,
Sto .je veomJznada.jno ZA
ishranu mlade stoke.

J

n

S

S,

Lakotni jahad

b

==

=:

€

,'l(,

/ry

)r,,,

€=
r=:=

E
a-=
Lenasti

ivedshi

jahot
Mo

70

Savremenim metodama spremanja sijena,
kosidba i sve ostale
operacije se izvode o.dgovarajueom ilerran#u;;,
;; dosusivanje
hladnim ili tonrim zrakim ,.iri;;;;;.'oamarr
nakon kosidbe zerena
krma se gnjedi, dime se .truJu1. ruffi'za
30-aori.iil;;;;fi. otkosa,

?ilti,i":iit:',!ti".1,:#'it#xf
fl

i"T;,.#:1';fJ[:t%:'ff

.e+*'l

jri;::i*:..:.]ji;r*st.H,til

"""":..,illi5nr:xlii,"";;ltff frrj;;#1

th:qi

7t

za dobivanje

brasna od sijena,

ili nekih drugih proizvoda, koriste

SC:

-

metoda su5enja pri visokoj temperaturi od oko 650.C
metoda su5enja pri temperaturi od oko 140"C.

PIi suienju prvom metodom, zelena masa se mora nasjeckati na oko
5 cm duzine,.a-pri susenju drugom metodom, materijal i.6ua nas.lect ati

-

na duZinu od l5 cm.
Glavni di.ielovi susara na visoko.i temperaturi su rotacioni i
pneumatski sistem za cirkurisa.nje toplog .raku, pomoiu koga biljke,
osusene do odredene teiine, izraze iz'su{are. Susenje t.uj. uito kratko
(oko 5-6 sec.)
. . Susenje na l40oC se odvija pomodi konvejera, kojim se zelena masa
krgie u susret struji toplogzraki. Su5enje je niito'duljeitialeoto rs-zo
mln.
. IJ o9l sludaja, nakon izlaska mase iz su5are, materijel se .ioi
usitnjava (kod sulenja na l40o) a zatimse. melje ,
-iiroui.,u r.He a.i*a.
dobije proizvod koji ima guiritt 6 oa 5 do 10% hranjivih
IlIg_,:.
materUa.

. .za dehid_raciju po- opisanim
krmiva,,kao Sto su -mlada

metodama koriste se na.ikvaritetnija
rucerka, crvena djetelina, *l;a; livadska
trava, ali i neki drugi proizvodi.
2.1.2.1. Sijeno

sijeno ima
. .Livadskoekoloikim izuzetan znata.j u ishrani
konja. Prema
faktorima, kao sto

su

klima.

Nakon kosidbe, prosuiena masa se aprasti. Luciriite na inairuoot

72

goveda, ovaca i
visina,

nia,ro.ilu

iifiriiii

tlo i vodni rei.im, formiraju se razridite vrste i
tipovi
asocijacija. Tako se u skropy u.Ji[ir,'riu ada.naraze biljnih za.iednicai
asocijacije tvrdade
(Nardetu m stricrae).. ovsit.i i s.eJn;el
iipr., I Brom us-plJniaginetum;.
Najvazniie asociiacije dolinskih 'ii?ur' ,u
zaiednice rane patrovke
(Arrhenateretum-etaiiorisl i tliestaci?Cynorr.rr
iiiiirtii, r i
modvarnih livada dolaze asocijgclie busik. (Deschamf,;t;i;; tbrn aciji
se) i bijelog Saia (Caricetum tiicistato_vulpinae). -'-r"--'-"r caespiro_
o:.novu, roga,. razlik u jemo viie vrsra. i tipova I
ivadskog sijena. Na
p.m.ler. sljeno dolinske livade pahovke iri si;eno
- _, * I3
brdskih livad-a ovsike su
bil.jnog sasrava i temrlstog *a.zu|u, d;;;';;Jii
nraniiva
-.,]4ic,ito, sijena.
vrr;ednost
"
Hranjiva vrijednost i kemijski sastav livadskog
'"vlaknine
o .energetskoj vrijednosti, osadrZaju proteina",sijena ovise, u stvari,
;;;";
i
mineralnih materiia.
Energetska
.vrijednost sijena ne ovisi samo o ukupnom
organskih materiia n:qg, , prvom redu.. o rlirrrr..;;;;;iiji;;sti.sadrZaju
Tako,
kvalitetna
i*.ujy.. itepen probavlyivor,l''"[rp,ii
-sijena
materija 7Vo i viie, a IoSi.ia sijena iipoJ Sfiqr.""" snsH'rrr irganskih

Hraniiva vrijednost

i kemijski sadriaj livadskih sijena raznih
kvaiiteta (u

Livadsko siieno

P ra v ov r e m e no p o

pfinos sijena

K

yed.

(ovsena)

ii iioiT

Voda

To)

Sirovi
protein

Sirova
mast

masa so ujertocke tivode

ari,

Sirova

BET vlaknrna

Mineral.
mater.

a,iifrlffiiii ffffi,,
73

Sadrzaj proteina u livadskom sijenu ovisi o botaniikom sastavu
trava i o vremenu kosidbe. Sto je udeiie leguminozu u truuro.n sastavu
veie i_Sto je trava ranije ko_seni sijeno je E'ogatije nu prot.iri-u.
. utvrdeno je..da sijeno dobrih livaliteta m"oze da p.ia-iii oo trebe za
hranjivim materij.ama krava muzara relativno aoure'*rii.ino'sti, aot se
jedva podrnire uzdrZne potrebe, kako zbog lo5ijeg
JoS,jitn sijenom
kemijskog sastava tako-i zbo-g.manjeg konzumir"i-,:" i"s.g.,.;Inu" ' "
. ..Pored..ovoga, visok sadrzaj sirovJvlaknine je tafoder Sznaka slabe
kvalitete sijena.
. SadrZaj sirovih TTti jg veii kod boljih sijena, a posebno je to
karakteristika planinskih, ibog sadrzaja eierftrlh ulj; I ;-utidnih
tvari.
od mineralnih materija najvaZniji je sadzaj kalcija i fosfora, zatim
kalija i natrija, a. od mikroelemenata i"i1"ru,t<o-batta,'bat.u i
Prema kvalitetu..l:.ru varira i sadrzaj kalcija i r"ri"* -ungunu.
, ,rji-u.
opienito se moZe re6i.di je sadrzaj kalcija i fbsfora'veii toa [variteinijih
sijena, 5to se vidi iz slijedeieg:
SadrZaj kalcija i fosfora
u si.jenima razliditog kvaliteta (u

Vo)

Kvalitet
sijena

CaO

odli6no

1,25
l,l0
0,90
0,75
0,66

vrlo dobro
osrednje
slabije
loSe

P0s

0,90
0,79
0,65
0,54
0,47

0,77
0,61

0,48
0,37
0,30

0,30
0,26
0,21

0,16
0,13

Smatra se da sijeno treba sadrZavati najma nje 0,7 5vo Ca i a,20To p .
veoma vaLan sastojak.sijena su i vitamini, posebno provitamin A
ili
karotin. Mlada zelena krmivl sadrze dosta karotina, tdii ,e i-anju;. u

toku rasta. Isto tako, karotin se gubi i u to[u .,ii.ri" sij;il i
uskladiStenja.
Livadske trave u

-

I

kg suhe materije sadrZe karotina:

mlada trava
trava pred kosidbu
prezrela trava

300-600 mg
100 mg
80 mg

. Sijeno suieno na napravama ima prednost u sadrzaju karotina, u
odnosu.na .1.!o suieno-na zemlji, poiebno ako su vreriinste prilike
nepovoljne. Tako sijeno suseno na tlu i na napravama ima u
-gzi [g
sijena sljedeie kolidine karotina:
74

Vrernenske prilike

Nadin suSenja
sl

lena

povoljne

Na zemlSi

t0 /5-12/
l5 /t2-19/

Na napravama

nepovoljne
2

/1-3/

t3 /8-20/

' Ako se siieno su.i vje.taikim purem tada se oiuva oko g070
r(arorrna. pa mta.ta. dehid;ir;;"lr.Lf.u
,ulr;i ;
r(arotrna u I kg. Uskladistenje;;,*.rj.{dr;..il ;;0,:. 500 mg
tlid, iuror,nu.pu
se moze reii da srara siiena'i
;;;r"j; karorinske vrijednosti.
zerena masa sal11 provitamin
D, koJi se djerovanjem urtrarjubidastog sundevo g zratenja pretvara
u urtumin D tokom suslnja. prema
suena su.ena na suncu'su
ugeut, oui]"'uirr,,Tom. ovak,vlrii.n, tome
rmati od 300 do 6000 inte.r. j."d,;l;
;;;.ri3u g ! I kg. waroe ito su ,rog,
ovirn
praninJri su;;.' v].s,adki susina
Jiffilffts.bogata
sijena nemaju
Sijeno lesuminoza je najkvaritetnije.
suho kabasto
si iena I uce rk e,,,c-rv.r;
tr;li;;,' i i urla n. djeteti ne, krmrvo. Tu
in karnatke.
uporedujuii ga sa sijenom rivada
moz..r. i"Ji-a-u'j"'iosut,j. nu
proteinskim materiiami,
tur.,:u i-[ir;;;;r. To su veomu'ut
u*, krmiva
i k ; -,r, I i- ,,i Ii, o u i,. o a
I:J;.'1"#TJ,'. ;:1'"i:q :, H'"; ;i; ;1 i ; illi,
dotaze

.,

",,
j;;;";i,iL,;+::dilii{Xl.",lfJ;i:":ff

vrse probavljivih proteina

i kalcija.o

--J-'

:tXi'}:#1,.Tffi

:kffi
75

.. Kao.izvor proteina, kalcija i karotina, sijgno leguminoza je posebno
cijenjen dio osnovnog kabast"og obroka za visokoproduktivna
grra i za
-se
rasplodni podmladak.
u r<omulnaci;1-;; k;;ima veie
.Daje
e.nergetske.vrijednosti i bogatijim fosforom, koj'.g
;"; ;^ij.ro n.n,u ,
dovoljnim kolidinama.
.

Pojedinim vrstama i..kategorijama Zivotinja,

treba kositi
Ieguminoze u odredenom stadiju ,uziii],Ju,ruxo
zakravL -rru.. pa i za
junad leguminoze se kose u pod"tt u
.;;t"j., z1 konje u punom
kuniie i perad kada su. mrade i n;ezne- ita. Nulni.,*i."."tracvatu, za
goveda
nerado jedu
lucerke ako je r.os"ro u punom cvatu,
-s-ijeno
ier tada ima
gorak ukus. Koniima ne treba davati regumin';;i";;;';i,nog.uuru,

jer djeluju laksativno.

r...:, :direj:ib#lireiaEu:ar:!.f:i1=aF_-i:1rir:,i,

d. t:BA]ii1,,$:-,Ii,:l+,-,.,,: *rt "
"

tj ' :., -

Travo djetelinska smiesa na brdsko praninskom podrucju
AIpK. Spremanje sijena na
brkljama.

Sijeno travo-djeterinskih smjesa je po kvalitetu
izmedu smjesa
leguminoza i livads.kog srjena, pa s.'ir'pr"ili;;;;'"r;;il;"
sve vise
upotrebljava kao suho kabasto-krmivo.

od ostalih krmiva sa oranica za sijeno se upotrebljavaju
krupdasta
ostric.a., muhar, madji repak, traunit aiiava
i aruge. riia[ie.is titno za
jeste kratak rok^ kosidbe, i ulo
sve njih
r. taj rok propusti brzo
pa ih stoka nerado jede.

ogrube

,-__ Ylr?-jnska .sijena se dobiju prirodnim su5enjem mladih zelenih
Krmnrh kurtura, kao Sto su lucerka, djeterina i kvaliietne rivadske
trave.
Su.e se na napravam3 i pr.l maloj sundanol!";.!1orii,;;;;'zo_rso.r!
karorina na I kg. po hranjivoj viileanoiti it.iri:rt.ilr"rt;;;
odgovara
76

kvalitetnijim vrstama sijena. Imaju 15-2070 sirovih proteina ioko257c
sirove vlaknine. Odlidna su hrana za mlada grla.
Braina lucerke, djeteline i trava, koje

se

prethodno vje5tadki osu5g,

predstavljaju odlidno krmivo. Najkvalitetnije bra5no se dobije'
mijevenjem mekih drlelova billke bez stabljike. Ova bra5na sadrZe do

i oko 2A7o

2070 sir. proteina, oko 240 mg karotina

Sijena

sirove vlaknine.

i bra5na vjeltadki osuienih krmiva nemaju vitamina D.

d
E

fl

*

E
&

*

*

*
*

f/:

Presanje sijena ,,pik ap" presom

cilindriinog oblika i velike Tapremine

2.1.2.2. Kukuruzovina, slama, pljeva

Stabljike i listovi i.itarica zaostaju nakon vr5idbe, pa se kao slame
najdelie koriste za prostirku, a u ekstenzivnim uzgojima i kao krma. U
ovu grupu spadaju kukuruzovina i slama leguminoza, nakon berbe
klipa, odnosno odvajanja sjemenki.

U pravilu hranjiva vrijednost slama ovisi od vrste, stadija zrelosti
biljke, sadrZaja korova, kvaliteta zemljiSta, nadina gnojenja i dr. Po
hranjivoj vrijednosti dolaze ovim redom: kukuruzovina, slama zobi,
slama jedma, slama pSenice i slama raZi. Bolje su slame jarih od slame
ozimih LiIarica.
77

1.1. Kemijski sastav biljaka, Zivotinja

i iivotinjskih

proizvoda

Osnovu za pravilno sastavljanje..obroka i pravilnu P5imjqnu-tog
Zivotinjskog
oU.o[u- pt"artuui.l, p.rr"*."J" L"*litttog sastava kako
orsanizma tako i sastava biljnog organlzma'
"'"'2ff;;;j;;;;rJ;
,r"iu "htun;u.' svom organizmu' preko niza
r..tnijrtil, I rilriotoifit ;;;;9t"^. {"{1n dio te hrane se zadtLi u
se jedan
orsanizmu za o",."il. Ziioinit funtt 4ai za proizvodnju' dok
di6 kao neprobavljiv izbacuje iz o.rganizma'
--- Fi.-d tome, "Oa Uismo znali lravilno hraniti Zivotinje moramo
Zivotinjskih
ooznavati sastav t run., rurtuu iiu,itinitkog tijela i sastav
proizvoda.
Ukemijskompogledu,biljke,Zivotir.rjeiZivotinjskiproizvodiimaju
.fieu" *riui. irgrui"iiil ir riiai i iz suhe materije-. Odvajanje ":g:_::
irlji r"S.rf.. uToitu na l05oC do konstantne teZine, pri demu osta1e
samo suha materija.
"-"
s;h;- ,nut".r.ju' .. sastoji iz organskog. i neorganskoq__q:tia
(miniralne materiie). Spaljivanjem. suhe matertje,. organskr clro lzgorl'
;G;ilp"o, odntino-mineralni dio (neorga.nski. dio)'
--' 'Oiganska materija se sastoji iz.du5idnih (bjelan6evine-proternr I
amiai-Iuiiarsienil, (ugljeni hidiati i masti) materiia'. ali.i o njerloj
Sastav tijela zivfilii" J. ovisan o uttii Zivotinje'
je.pribliZno isti,
starosti. Kod odrasii[;i;;i.J" svih vrsta, sastav tije.la
;;k;';;li[. javrjaju prema'dobu fl?r.osii i prema kondiciji Zivotinje.
---Nafri*;"i, ru#.ti[ i.t.tu sadrZi ido957ivode, tele pri porodu ima
se pove6ava procenat
7 S-gO%,'a oaiaito grlo 50-60v0 vode itd. Porastom
Ispitivanja. su pokCzala da mrlavi vo
.urti'u'rrnunj"j. d;;;;i;;d..
S'lyo ubd", u ilto yigvl.eni vo moZe imati
moZe imati lTTo miiii
"Y"
Pr;;rtali procenti (ao tOO) odnose se na sadrZaj
4lVo masti i 4ZVo
";;. materija.
proteina i mineralnih
1l

Ken
tabeli:

Tijelo odraslih Zivotinja iina sljedeci sastav (prema Majnardu)

Vrsta

Yoda, Vo, Proteini, 7o Mast.

Vo
Svinja
Koko5

55
58
56

17

t5
2t

23
24

t9

Vo

Mineralne materije,

Vo

rlirF

d

4,6

7*lene

2,9
3,2

Kukuru.
Lucerta
Suhe

biljl

Kukunra

Pored navedenih materija, organizam iivotinja ima i izvjesne
koliE_ine 3gljenih hidrata, poznarih po imenom glikogen.
Voda se nalazi u svim dijelovima iivotinjskog tuela, proteini u svim
stanicama, mast u potkoZnom tkivu, oko crijevi i bubrega, a i u
stanicama ali u manjim kolidinama. Glikogen sE nalazi u jetii.
Mineralne materije se nalaze u kostimiu najvedem procentu, ali ih
ima i u drugim dijelovima tijela.
Bjljke i.."jy izgraden organizam iz istih grupa materija kao i
organizam.iivotinja. Medutim, odnosi pojedinih mat-erija u tom sastavu
su drugadiji.

Na primjer, ugljeni hidrati kod biljaka su zastupljeni u najveiem
procentu, dok su oni kod Zivotinja tek u tragovima (glikogen). Ugljeni
hidrati.u biljnom organizumu su strukturalne i rezervne priiode-, a u
zivotinjskom organizumu strukturalnu i rezervnu ulogu imiju proteini,
odnosno masti.
Ugljeni hidrati se stvaraju djelovanjem sunEeve energije na klorofil
pomoiu COz iz zraka i vode iz zemlje, koju biljka ulima pomoiu
korjenovog sistema.
. .U.uglj.ne hidrate spadaju Skrob, 5e6eri i celuloza, od kojih se prva
dva lako probavljaju, dok je sirova celuloza te5ko probavljiva i ibog
toga ima malu hranjivu vrijednost.
... _ Ugljeni hidrati se javljaju u plodovima, sjemenu kao i u drugim
dijelovima biljaka. U plodovima i sjemenju se javlja kao rezervna
materija (Skrob, Seieri) dok se u ostalim dijelovima biljke javlja kao
strukturalna (gradevna) materija u vidu celuloze.
Proteini su strukturalni dio i sastojak su aktivnog stanidja u
biljkama. Ima ga vi5e u listu nego u stabljikama biljke,-a najvi5e je
sadrian u sjemenju pri njegovom sazrijevanju (zbog intenziteta klijanja,
rasta).

Masti se nalaze viSe u listu nego u stabljikama, ali je najvi5e ima u
sjemenju, gdje djeluje kao rezervna materija. Uljarice imaju vedi sadrZaj
masti od ostalih biljaka (suncokret, soja, lan).
Mineralne materije u biljkama se nalaze u znatno drugadijem
odnosu nego kod Zivotinja. Kalcij (Ca) i fosfor (P) su daleko manje
zastupljeni u biljkama nego u Zivotinjskom organizumu, a sadrZaj ovisi i
o sastavu zemlji5ta na kome biljke rastu. Kalcij se nalazi vi5e u liSiu, a
fosfor u sjemenju. Sumpor se nalazi u sastavu proteina, a magnezij u
sastavu klorofila.
t2

Kukunz

Lucert

I

Luccrte t

Sto

sastaml
oko t7J
jajima. t

materii

glukc.

Sol
biljnog

1

matcrirq
Orgarrtr

f2. IIrr

fra

hrane, tr
vlastito6

proiaod
smistu d
Osr
spomcttr

dovoljn
moraJu

r

makrom
organiz!
PrE

neco€rB

U

obedfr

Ne*r1
ali iml

iiYotioi

(k

Di

tnltui

Yiirui!

Kemijski sastav nekih biljaka
tabeli:

i

stodnih krmiva dat je u narednoj

Ugljeni

Biljka
Zelene biljke:
Kukuruz

Lucerka

yoda.

76
73,7

Suhe biljke:

Kukuruzovina
Kukuruz zrno
Lucerka list
Lucerka stabljika

9,4
r

5,0
9,5
9,5

Vo Protein,To

2p
4.4
5,9
8,6
22,3
lo,2

hidrati,%o

20,1
19,0
77,3
7t,3
54,7
72,3

Miner.
Mast,Vo materije,Vo

0,6
0,7

r,7
3,9
3,0
1,2

1,3

2,2

5'8
1,2
10,5

6,8

je. identidan
Sto se ti[e sastava nekih stodarskih proizv.oda, on
;ig"f':'ama' Tako npr' mlijeko sadrzi
sastavu zivotinjskos ;iil;i-6iij;ih
nalaze u mlijeku,
oko g7,5%o vode, vunl-i1i;,';:^i"13,.s70. Proteini se
ekstraktivnih
iaiima, mesu i jo5 n;Lim';;"i#oai.n". Od bezdu5iEnih
oto 3-4vo taktoze' iaia oko 0'7vo
';Effiril'i;i;.t] s;#i-;;itilkJ i'u jaja oko t0'5vo'
;ili;;;. Mtii.rb saarli ouo 4Vo masti,
"-""s;Ui.;; ;" ili"ricu da j. otno'ni hrana doma6imtivotinja.ma
hranjive
biljn;t ;;;i;ifu p.iiilii.. ;.'iemeljitije upoznati pojedine odvija u
", iu"ni.-i:, i'n,ii"uoii'i' Gromet)' koji se
il;;;ij.; njitrovu
.i.1l;;ffi
;Evotinja" ol-poe.if.u uzimanja 6broka pa do proizvoda'

1.2. Hraniive materije

zivotinje se hrane svakodnevno, ob.roino ili slobodno. Iz dobij.ene
."-t.tiii toig su j.?j notre!19 ?i?-g::!yy
hrane, Zivotinja r."ti.ii
"r"
tijeld, za normalnu funkiiju Zivotnih procesa.i za stvaran1e
;ffiitrg
;'.i;;A;.'iuku" ;;;;i,. ;iiu,nio hranjivini materijama u Sirem
smislu rijeEi.
"""-

i masti'
Or;ilne hranjive materije su ugljeni hidrati, proteinikoje ne Pored
mogu
Zirotlnjl lTlotui,' priiriti i neke druge
roonl.nutifr,
u obrok
svom.
i:;;i;;;'iil "pu'ro'ii"t.tiziiati' u voda i organizumu' q" L" (mikro i
mlneralne materiie
;""'t';j;;;";;ai. i" ;; rit"t"i,i, normalnu funkciju Zivotinjskog
.ulitriniirfil, f.o]i-oUirUj.auiu

organizma.

Premanekimautorima,hranjivematerijesedijelenaenergetske'

n..niiC.tit e i na djelotvorne (biokatalizatore)' . Zivotinja[3
"----ij"Ln.rgetske-'iiii.iil. .b"aaju one materije koje !

.n.tgi;u.-io'ir-'*utii' ugljeni hdtllt.,,I^t-o^tt-tni i amidi'
titgt-"Sil t (v.oda .i m.i neral ne i1tl1ll:
N eenergetsf . rnu t"ill., i*
u izgradnji tijela. zivotinla, u. sJ.v_aranJu
ulogrl".ti*i
;ii-i;^j; inadajnu"

obezbjeduju

in proiivoda i odr,avanju dobrog zdravstve nog_stan,a.
Djetotvorne tliofuuf iiutorij. materiji r, .one koje pgspl3sujq
-i
i'u"Ui9{niu ;i91i9no zdravlje' Pored
(kataliziraju) p'.;;i ;;;;iii.
dolaze jo5 encimi, hormont I antlblotlcl'
vitamina, tu

Ziu"-tinirf,

l3

Final

Recommandé

Recommandé

Contenu connexe

En vedette

En vedette (18)

Final