1. SREDSTVA ZA PRIJEVOZ
PUTNIKA

2. HISTORIJA SREDSTAVA ZA
PRIJEVOZ

Historija prijevoza je veoma duga, a započinje od
jednostavnih, pretpovijesnih splavi do nadzvučnih
putničkih aviona. Stoljećima je jedini način kretanja
bilo hodanje ili korištenje životinja za vuču i nošenje
tereta. Izum tocka oko 3500. pr. ne., a potom i vozila
na tockovima, potaknuo je ubrzani razvoj prijevoza.
Također je bila važna pojava vozila s pogonom, uz
razvoj parnih strojeva u 18. stoljeću i motora s
unutarnjim izgaranjem krajem 19. stoljeća.

3. TOČAK

Najvažniji izum u historiji prijevoza bio je
tocak. Tegleće životinje mogle su kola na
tockove s teškim teretima vući mnogo duže
nego vući ili nositi isti teret. Tockovi su bili od
punog drveta sve dok se nisu pojavile žbice,
oko 2000. pr. Kr. Gdje danas imamo gume,
prije je bilo željezo. Pneumatske gume,
ispunjene zrakom i izrađene da vožnja bude
udobnija, pojavile su se 1890-ih.

4. KOLA I KOČIJE

Nekadašnjim su cestama ljudi putovali kolima
na dva točka ili kočijama. Vukli su ih konji ili
volovi. Kočije bez konja, što su ih pokretali
parni strojevi, prvi put su se pojavile u 18.
stoljeću.

7. AUTOMOBIL

Automobil je motorno vozilo s karoserijom
raznih oblika postavljenom na dvjema
osovinama s četirima tockova, a većinom se
koristi za prijevoz putnika. Osim sjedala za
vozača može imati najviše osam sjedala.

10. 

Razvoj današnjih automobila je počeo 1886.
godine u Njemačkoj. Prvi automobil je
konstruirao i napravio Karl Benz, 3. srpnja
1886. u Mannheimu. Kratko nakon toga su i
Gottlieb Daimler i Wilhelm Maybach u blizini
Stuttgarta kao i Siegfried Marcus u Beču
proizveli svoje verzije automobila.
Prvu proizvodnju automobila na tekućoj traci
počeo je Ford 1913.

12. MOTOCIKL

Motocikl je bicikl sa motorom. Savremeni
motocikli su vrlo složeni, a mogu biti jačine od
50 cc (kubičnih centimetara) do preko 1000
cc. Motocikli se diljem svijeta koriste za sport
u motociklističkim disciplinama i razonodu.

13. BICIKL

Bicikl kao cestovno vozilo s dva tocka koji se
pogone snagom vozača, tehničko je
postignuće razmjerno nedavne prošlosti.
Njegova jednostavna konstrukcija i široka
primjenjivost osigurali su mu upotrebu u
svakodnevnom životu. Radi se o najčešće
korištenom vozilu; danas se procjenjuje da
ima preko 1.000,000.000 bicikala na svijetu!

15. AUTOBUSI

Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni
prijevoz većeg broja putnika u cestovnom saobracaju
(obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do
8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo
autobus). Prijelazni modeli između automobila i
autobusa su monovolumen i kombi ili mini-bus.

16. Razlikujemo četiri vrste autobusa ovisno o
njihovoj namjeni:
 Gradski autobusi
 Prigradski autobusi
 Medugradski autobusi
 Kombibus/minibus

17. 
Gradski autobus namijenjen je prijevozu
putnika na kraćim relacijama (gradskom
saobracaju). Karakteriziraju ga dvoja ili više
dvokrilnih vrata za ulaz i izlaz putnika, mali
broj mjesta za sjedenje (odnosno velik broj
mjesta za stajanje), nemaju veliku
maksimalnu brzinu ali zato imaju veća
ubrzanja i usporenja u cilju što bržeg
prijevoza putnika.Također postoje i zglobni
autobusi

18. Solo autobus marke MAN,koji za pogon koristi Dizel gorivo

19. Solo autobus Graf&Stift,koji za pogon koristi ukapljeni plin LPG

20. Zglobni autobus marke MAN,koji za pogon koristi Zemni(prirodni) gas

21. Dvozglobni autobus marke HESS namjenjen za prevoz veceg broja putnika

22. 
Prigradski autobus namijenjen je prijevozu
putnika na dužim relacijama od gradskog
autobusa. Karakteriziraju ga sva sjedeća
mjesta sa malim brojem mjesta za stajanje i
dovoljna velika dvoja vrata za izlaz i ulaz
putnika.

23. Prigradski solo autobus marke STEYR,za pogon koristi Dizel gorivo

24. Prigradski zglobni autobus

25. 
Međugradski autobus je namijenjen za
prijevoz putnika na dugim relacijama.
Karakteriziraju ga visoka udobnost za putnike
(klima, televizija, WC), sva mjesta su
sjedeća, veliki prostor za prtljagu putnika,
vrata za izlaz i ulaz putnika su uža.

26. Međugradski autobus marke Neoplan

27. 
Kombibus je namijenjen za prijevoz manjeg
broja putnika (do deset, ne računajući sjedalo
za vozača) i njihove prtljage. Koriste ga
većinom hoteli i aerodromi za prijevoz
putnika.

29. Tračnički vođeni gradski i prigradski
autobus

Pojavljuju se sustavi tračničkog vođenja autobusa,
koji na manjem prostoru i odvojeno od ostalog
prometa omogućuju prometovanje autobusima.
Time imaju i svoju posebnu tračničku traku, te mogu
doseći i do 100 km/h, i time prometovati nezavisno
od ostalog cestovnog prometa. Tračničko vođenje
samo upravlja smjerom kretanja (skretanje). Od
nekoliko proizvođača postoje dodatci (vodilice sa
strane), koji se mogu ugraditi na neke modele, kako
bi autobusi bili sposobni za tračničko vođenje.

31. Trolejbus

Trolejbus (eng. trolley-bus) je električno vozilo za gradski
prijevoz putnika. Glavni pogon ostvaruje preko elektromotora koji
mogu biti istosmjerni serijski ili trofazni asinhroni motori.

32. Putnički voz

Putnički vlak je podskup željezničkih vozila,
koji se kreću po tračnicama.

33. Putnički vlak može biti sastavljen od:
 jedne ili više lokomotiva (vučnih vozila) i
jednog ili putničkih više vagona (vučenih
vozila).
 jedne ili vise pogonskih i/ili nepogonskih
jedinica (obično znani kao motorni vlak)

34. Podjela prema regionalnoj važnosti
 prigradski - povezuju urbanu sredinu sa
predgrađima
 međugradski - povezuju više gradova
 regionalni - povezuju regije
 međunarodni - povezuju zemlje

35. Podjela prema brzini i udobnosti putovanja
 vlakove, koji nisu vlakovi velikih brzina:





putnički - staju na gotovo svakom stajalištu i postaji - brzina
najniža
ubrzani (ovaj termin i tip vlaka je izbačen iz uporabe) brzina kao putnički, neke stanice se preskaču
brzi - staje samo na stanicama
ekspresni (poslovni) - staje samo na velikim stanicama
vlakove velikih brzina (iznad 200 km/h) - dugačke
relacije, obično povezuje velika gradska središta
velikim brzinama i kratkim vremenom putovanja. Ovi
vlakovi su najudobnija kategorija za putnike.

36. Putnički avioni

Putnički avioni su nastali od prvih poštanskih aviona. Pri
transportu zračne pošte, piloti su preuzimali i male brojeve
putnika kojima su vreće sa poštom stavljane u krilo. Tek od
preleta atlantika, avionske kompanije su shvatile komercijalnu
mogućnost u prevozu putnika. Samim tim počinju se praviti i
avioni namjenjeni samo prevozu putnika. Takvi avioni su morali
imati mogućnost slijetanja i polijetanja sa vode. Na početku se
radilo o transportima bogatijih do dolaska aviona sa vecim
brojem sjedista i boljim motorima. Najpoznatiji putnički avion iz
prvih vremena je Junkers Ju-52, potom Douglas DC-3, Comet a
sada Boeing 777 ili naprimjer Airbus A320

37. Boeing

38. Airbus

39. Putnički brod

Putnički brod je vrsta trgovačkog broda kojemu je osnovna
namjena prijevoz putnika. Kategorija ne uključuje teretne
brodove koji raspolažu s ograničenim kapacitetom ukrcaja
putnika, kao teretnjake sa smještajem za dvanaest putnika,
nekada opće prisutne na morima, gdje je prijevoz putnika bio
sporedan u odnosu na prijevoz tereta. Do nedavno, svi
prekooceanski brodovi osim prijevoza putnika, obavljali su i
transport pošte, pakiranog tereta i drugih tovara zajedno s
prtljagom putnika, te su bili opremljeni brodskim skladištima,
dizalicama i samaricama, ili drugom opremom za utovar-iskrcaj
tereta. Tek u najnovijim prekooceanskim brodovima i doslovno u
svim brodovima za krstarenje mogućnost prijevoza tereta je
ukinuta. Iako su putnički brodovi dio trgovačke mornarice, često
su u slučaju rata, u flotama ratnih mornarica, bili korišteni kao
brodovi za trupe.

41. Tramvaj

Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz
putnika koje se kreće po tračnicama. Glavni pogon ostvaruje
preko elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili
trofazni asinkroni motori. Napajanje pogonskih motora vrši se
preko kontaktne električne mreže preko krovnog oduzimača
struje (pantograf), a zatvara strujni krug preko tračnica koje služe
kao povratni vod. Krovni oduzimač struje je u stalnoj vezi sa
kontaktnom istosmjernom mrežom napona 600 V (750). U
prošlosti su se kao načini pogona koristili komprimirani zrak (tzv.
"Mekarski sustav") i konji za vuču (konjski tramvaj), te dizelski
motori, ali se to pokazalo neefikasno i neekonomično.