Prezentacija predsjednika Hrvatske liječničke komore, mr. sc. Trpimira Goluže, dr. med. na jesenskom simpoziju Udruge poslodavaca u zdravstvu, Opatija, listopad 2015. HLK je među prvima istaknula problem trenutnog i budućeg nedostatka liječnika, odnosno nedostatka liječnika pojedinih specijalnosti. Ulazak Hrvatske u EU pozitivno se odražava na liječničku profesiju, no negativno na hrvatski zdravstveni sustav. Većom mobilnošću unutar EU olakšan je hrvatskim liječnicima pristup edukaciji i tržištu rada Europske unije. Stoga je logično došlo do povećanja trenda odlaska liječnika u inozemstvo i to posebno deficitarnih specijalnosti (anesteziolozi) te mlađih liječnika (do 36 godina) koji su tek postigli sve potrebne stručne kvalifikacije.

1. Mr. sc. Trpimir Goluža, dr. med.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore
Opatija, 29-30. listopada 2015.

2. Ljudski resursi temelj su
zdravstvenog sustava
17% ljudskih resursa u
zdravstvu čine doktori
medicine

3.  Liječnik je temeljni, samostalan i odgovoran nositelj
zdravstvene djelatnosti
 Samo liječnici mogu obavljati liječničku djelatnost
 Svrha liječničke djelatnosti je zaštita zdravlja svakog
pojedinca i cjelokupnog stanovništva u Republici
Hrvatskoj, stoga je od posebnog državnog interesa
 Zvanje zahtjeva dugotrajnu bazičnu edukaciju, stručno
usavršavanje i cjeloživotno usavršavanje
Doktor medicine-liječnik, specifično zvanje od posebnog
državnog interesa

4.  samostalna, neovisna, staleška i strukovna organizacija liječnika – doktora
medicine na području Republike Hrvatske u koju se liječnici koji rade na
području Republike Hrvatske na neposrednim poslovima zdravstvene
zaštite obvezatno udružuju
 štiti prava liječnika
 zastupa interese liječnika
 unapređuje liječničku djelatnost
 brine o ugledu liječnika
 brine o pravilnom obavljanju liječničkog zvanja
 ukazuje na uočene probleme liječnika u pristupu sustavu
zdravstva kao i probleme s kojima se liječnici susreću radeći u
sustavu zdravstva, i predlaže rješenja
 važan je dionik u provedbi „Strateškog plana razvoja ljudskih
resursa u zdravstvu 2015.-2020.”
Hrvatska liječnička komora (HLK)

5.  HLK je među prvima istaknula problem trenutnog i budućeg nedostatka liječnika, odnosno nedostatka
liječnika pojedinih specijalnosti
 Prema podacima o broju liječnika (EUROSTAT-a za 2014. god.), Hrvatska zaostaje za zemljama EU -prosjek
EU je 3,4 liječnika na 1000 stanovnika, a u RH 2,9 liječnika na 1000 stanovnika
 Porastu potražnje doprinosi starenje stanovništva, nove tehnologije u zdravstvu, porast standarda
kvaliteta u zdravstvu
 Manjak liječnika ne može se nadoknaditi u kratkom roku i raspoloživim resursima u zemlji
 Nakon 01. srpnja 2013., migracije liječnika postaju bitne odrednice dinamike kretanja broja liječnika u
sustavu zdravstva Republike Hrvatske
Imamo li dovoljan broj liječnika potrebnih za pružanje
kvalitetne zdravstvene zaštite?

6.  Za liječnike koji su svoje stručne kvalifikacije stekli u državi članici EU i EGP-a i temeljem potvrde
nadležnog tijela države iz koje dolaze dokazuju sukladnost svoje stručne kvalifikacije s odredbama
Direktiva, postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i pristup tržištu rada u državama
članicama EU odvijaju se bez poteškoća
 Interes za poslovnim nastanom u RH je iskazao 22 liječnika iz EU, u sustav zdravstva RH temeljem
automatskog postupka priznavanja inozemnog stručnih do sada je ušlo 18 liječnika
 Moguće je i povremeno i privremeno pružanje zdravstvenih usluga temeljem automatske privremene
registracije, ali na području RH ovu mogućnost koristilo je svega 17 liječnika iz EU
 Demografski problem EU-starenje stanovništva a time i starenje radne snage, koji se odražava i na
liječničku profesiju - nedovoljan broj mlađih liječnika kojim bi se nadoknadio prirodni odljev liječnika iz
sustava
Možemo li računati na dolazak liječnika iz EU i EGP-a?

7. Utjecaj ulaska
Republike Hrvatske u
EU na liječničku
profesiju
 Pozitivan utjecaj-zajamčena sloboda kretanja, veća
mobilnost unutar EU i time olakšan pristup hrvatskim
liječnicima edukaciji i tržištu rada EU
 Negativan utjecaj-povećan trend odlaska liječnika u
inozemstvo-posebno deficitarnih specijalnosti (npr.
anesteziolozi), mlađih liječnika (prosječna dob 36 god.)
koji su tek postigli sve potrebne stručne kvalifikacije
 Od 01. 07. 2013. do 30. 09. 2015., 927 liječnika zatražilo
je u HLK potvrde potrebne za odlazak na rad u
inozemstvo (25% ih se obratilo u HLK i više puta) i time
iskazalo ozbiljnu namjeru za odlazak iz RH i zdravstvenog
sustava RH
 Točne podatke koliko je liječnika otišlo iz svih segmenata
zdravstvenog sustava, trenutno nema niti jedna
institucija

8.  Veće mogućnosti zapošljavanja mladih liječnika nakon stjecanja stručne kvalifikacije
 Poticaj za zapošljavanje u ruralnim područjima
 Osiguranje adekvatnog broja liječnika u zdravstvu u skladu sa stvarnim potrebama
 Veće mogućnosti stručnog i znanstvenog usavršavanja i profesionalnog napredovanja
 Osiguravanje boljih i zdravijih radnih uvjeta
 Povezivanje, suradnja i veća mobilnost liječnika unutar regionalne mreže s ciljem
unapređenja kvalitete i učinkovitosti rada i većeg zadovoljstva liječnika
 Bolje vrednovanje rada
 Podizanje općeg društvenog ugleda liječnika
HLK vidi rješenje problema odlaska liječnika
u poboljšanju uvjeta za život i rad liječnika u Republici Hrvatskoj

9. Možemo li računati na dolazak liječnika iz zemalja izvan EU i EGP-a?
Interes postoji ali za liječnike koji su svoje stručne kvalifikacije stekli u državi izvan EU i EGP-a, priznavanje inozemnih
stručnih kvalifikacija u RH neprimjereno je dug i administrativno komplicirani postupovni proces, a pristup tržištu rada je
otežan
Interes za poslovni nastan u RH je iskazalo 132 liječnika iz trećih zemalja, u sustav zdravstva RH do sada je ušlo 28 liječnika
Slijed postupka priznavanja ISK-liječnik opće medicine, odnosno liječnik specijalist

10.  Ulaskom RH u EU nekada tradicionalna povezanost i mobilnost liječnika iz država u
okruženju više nije moguća, bez prethodno priznate stručne kvalifikacije
 Zdravstvene ustanove u koje dolaze navedeni liječnici iz trećih zemalja traže od njih
licencu, za koju prema važećim zakonima nemaju uvjete
 S istim problemom suočavaju se i liječnika iz trećih zemalja (npr. SAD) koji dolaze u
RH s ciljem edukacije hrvatskih liječnika
Dolazak u RH na edukacija i usavršavanje liječnika iz trećih zemalja
i/ili
dolazak liječnika iz trećih zemalja u RH s ciljem edukacije hrvatskih liječnika

11.  Nužne promjene i usklađivanje s odredbama Direktive
EU 2005/36 svih nacionalnih zakonskih propisa kojima se
uređuje ulazak liječnika iz inozemstva
 HLK-jedinstveno prvostupanjsko tijelo nadležno
za priznavanje ISK po automatskom i općem
postupku
 Izricanje jedne kompenzacijske mjere nakon
ukupne procjene stručnih kvalifikacija podnositelja
zahtjeva
 Liječnicima kojima je izrečena kompenzacijske mjera omogućiti rad u sustavu zdravstva RH pod nadzorom mentora
 Promjena zakonskih propisa čime bi se u točno definiranim slučajevima i definiranim postupkom omogućio pristup
edukaciji ili mogućnost educiranja, liječnicima iz trećih zemalja
HLK ima i predlaže rješenja

12.  Aktivno sudjelovanje u svim javnim raspravama davanjem prijedloge i stručna mišljenja kod
pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj medicinske struke, zdravstvene zaštite i
liječničkog zvanja
 Naglašavanje značenja i specifičnosti liječničke struke u svim prilikama
 Ukazivanje na potrebu boljeg vrednovanja rada
 Zalaganje za ostvarivanje povoljnih životnih i radnih uvjeta liječnika u RH
 Reagiranje na članke u novinama s ciljem zaštite liječnika od neodgovornog prozivanja zbog
„liječničke pogreške”
 Osiguranje povoljne mogućnosti kvalitetne pravne zaštite
 Poticanje članstva na trajnu medicinsku edukaciju s ciljem stručnog usavršavanja
 Korištenje svih svojih zakonskih ovlasti za poboljšanje položaja liječnika
Inicijative HLK s ciljem zaštite staleških interesa
i zalaganja za kadrovsku održivost zdravstvenog
sustava