Evropska unija i Srbija-od tranzicije do pridruzivanja
BIZLife magazin
1. intervju
Vladimir Vujasinović, vaterpolo trener // Želeo sam nešto više
Magazin za
uspešan
biznis
i dobar život...
Sve na jednom
mestu!
Business magazine
broj 6 // novembar 2013. // www.bizlife.rs // cena 149 RSD
specijalno izdanje
Kamatna
politika
banaka u
uslovima krize
BIZLife okrugli sto
Intervju
Nikša Vušurović
državni sekretar,
Ministarstvo finansija
Konzervativnim
pristupom do cilja
Biznis komentar
Aleksandar
Stevanović
savetnik ministra,
Ministarstvo privrede
Nema kratkog puta
ČETIRI ZAKONA SAŠE RADULOVIĆA
Stabilan
privredni astal
Istraživanje Dramatična situacija u automobilskoj industriji
BIZLife Conferences&Events // fmcg sektor do 2020.
Predstoje nova ukrupnjavanja trgovine
BIZLIFE
xxx
1
3. REGIONALNA BIZLife KONFERENCIJA
„FMCG SEKTOR DO 2020.”
Hyatt Regency // Milentija Popovića 5,
Beograd // 3. decembar, 2013. u 10h
Medijska kuća BIZLife organizuje regionalnu konferenciju sa temom „FMCG SEKTOR DO 2020.” u hotelu Hyatt Regency Beograd,
u utorak, 03. decembra, 2013. godine. Skup će okupiti predstavnike nadležnih državnih organa iz regona, državnih institucija i organizacija,
predstavnike FMCG sektora: proizvođače, distributere i trgovce, kao i predstavnike medija.
Prvi panel
Drugi panel
„FMCG sektor danas”
„Regionalno povezivanje trgovaca, proizvođača i distributera”
Teme:
• trani i domaći trgovački lanci u regionu
S
• Položaj domaćih proizvođača i njihovo udruživanje
u regionu
• Monopol i konkuretnost
• Cenovna politika i standard potrošača
Teme:
• Mogući oblici regionalnog udruživanja: BENELUX, Jugosfera, AMANP...
• Prednosti i mane regionalnog udruživanja
• Udruživanje kao način opstanka na evropskoj i svetskoj sceni
• Šta za običnog potrošača znači regionalno udruživanje?
• Investiranje u nova tržišta, da ili ne?
INSTITUCIONALNI
PARTNER:
Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine
i telekomunikacija, Republika Srbija
BIZLIFE
xxx
3
4. Sadržaj
8 Stabilan
privredni astal
Četiri zakona Saše
Radulovića
12 Dramatična
situacija u
automobilskoj
industriji
Ima li oporavka na
tržištu automobila?
13 ez velikih
B
promena u 2014.
ROLF-JURGEN seyerle,
generalni direktor
Mercedes-Benz Srbija i
Crna Gora
14 ale šanse za
M
oporavak
STANKO RADIĆ,
generalni direktor,
Grand Motors
15 orak u dobrom
K
pravcu
Strana
12
16 Neophodno
predvidivo
poslovno
okruženje
Ima li oporavka na tržištu automobila?
Dramatična situacija u
automobilskoj industriji
Bela knjiga Saveta
stranih investitora (fic)
19 amatna
K
politika banaka
u uslovima
krize
BIZLife
ConferencesEvents
28 Predstoje
nova
ukrupnjavanja
trgovine
fmcg sektor do 2020.
32 ali i otporni
M
Osiguranje u privredi
37 ovi dan kao
N
najveći izazov
Toplica Spasojević,
predsednik ITM Group
James Thornley,
Senior Partner i
rukovodilac Odeljenja za
reviziju u KPMG-u
52 Moćni
’dijamant’
42 Produktivnost
na nivou
Gedžeti
44 Aerodromi
u korak sa
promenama?
Strana
16
46 a posao ne
D
postane pakao
Poslovni saveti
48 Milijarderi
i njihove
poznate
devojke
54 premni smo za
S
transformaciju
Tanjuga
Poslovni uspeh
Impresum
IMPRESUM
DIREKTOR, GLAVNI I ODGOVORNI
UREDNIK
Tatjana Ostojić
tatjana.ostojic@bizlife.rs
ART DIREKTOR
Maja Jovanović
maja.jovanovic@bizlife.rs
IZVRŠNI UREDNIK
Ivana Mihajlović
Business Magazine
58 Želeo sam
nešto više
Milovan Miličković
4
BIZLIFE
sadržaj
67 esma od
P
skijanja
VLADIMIR
VUJASINOVIĆ,
vaterpolo trener
Skijanje u tri doline,
Francuska
70 dravlje na
Z
visokoj nozi
61 lepe note
I
i aždaha
Wellness
Hrana za dušu
72 oda koja budi
M
63 Zalogaji
koji pucaju
od zdravlja
IRENA GRAHOVAC
74 d sebe tražim
O
najviše
Hrana i piće
64 Dobitna
kombinacija
win-win
broj 06 // novembar
Boris Ilić, finansijski
i HR direktor, Grand
Motors
ISSN 2334-8011 COBISS SR-ID 198317324
FOTO
DISTRIBUCIJA I PRETPLATA
Mirjana Pašćan
Marko Rupena, Nenad Đorđević,
foto servis Beta
www.pepperboost.rs
REDAKCIJA
redakcija@bizlife.rs
ASISTENT GLAVNOG UREDNIKA
Gorica Bilal
jelena.devic@bizlife.rs
Jovana Đurašković
MARKETING
mirjana.pascan@bizlife.rs
gorica.bilal@bizlife.rs
jovana.djuraskovic@bizlife.rs
Ivana Čeković
ivana.cekovic@bizlife.rs
SARADNICI
milovan.milickovic@bizlife.rs
IVANA KONSTANTINOVIĆ,
novinar i voditelj B92
UREDNIK LIFESTYLE
ivana.mihajlovic@bizlife.rs
UREDNIK
66 Ne, ne i ne
negativnim
ljudima
Jubileji
Business lifestyle
50 Beneficijama
do zaposlenih
PREDRAG MILINČIĆ,
National field sales
manager, Coca-Cola
Hellenic
Poslovna
komunikacija
U fokusu stranih medija
Pwc o promenama u
evropskoj avio industriji
Bela knjiga Saveta stranih investitora
Neophodno
predvidivo
poslovno
okruženje
41 ladari sveta
V
'Cvrkut' na
berzi
Daniela Ilić, Ana Stojanović,
Mirjana Zec, Iris Božić, Irena
Lazarević, Dušan Nikolić
Jelena Dević
Pepper Boost
ŠTAMPA
Grafiprof
Braće Krsmenovića 23, Beograd
DISTRIBUCIJA
Centrosinergija
IZVRŠNI MENADŽER PRODAJE
Nataša Popović
natasa.popovic@bizlife.rs
KEY ACCOUNT
Jelena Bulić
jelena.bulic@bizlife.rs
IZDAVAČ
Digital Life
KOSOVSKA 30, 11000 BEOGRAD
+381 11 303 52 74
+ 381 11 303 52 75
www.bizlife.rs
Saznajte više skeniranjem
QR koda. Neophodna
vam je aplikacija (QR
code reader) koja će
aktivirati kameru telefona
i skeniranjem koda odvesti
vas do dodatnog sadržaja.
5. uvodnik
Biće ono što
biti ne može?!
Moram da izdvojim dva utiska meseca
P
rvi utisak je gostovanje prvog potpresednika
Vlade Srbije Aleksandra Vučića u Utisku nedelje.
Kao prvo, niko se ne seća da je Utisak nedelje
ikad pomeren za utorak (a kamoli zbog nekog
sportskog događaja, konkretno mečeva Novaka Đokovića), pa već samim tim je pobudio interesovanje. A drugi
deo priče je najava novih hapšenja prvog potpredsednika Vlade Srbije. I pored insistiranja Olje Bećković,
Aleksandar Vučić nije izašao sa imenima, osim da će sve
biti poznato za dva dana.
(sa novinarske strane, naravno), ministar Radulović je
pokušao da objasni sve svoje stavove vezane za neophodnost izmena pomenutih zakona, a novinari da dobiju odgovore na sva pitanja o koja ministarstvo privrede
i Vlada mogu da se sapletu u narednom periodu.
Pored pojašnjenja pojedinih izmena zakona, pre
svega zakona o privatizaciji i stečaju, o sredstvima u
budžetu, o SIEPA-i, o budućim subvencijama i izdvajanjima Vlade, o bankama i bankarskim kamatama na
kredite privredi, i o fondovima i investitorima, koji su po rečima ministra Radulovića
zainteresovani za ulaganja, pa u takve
firme kao što su Prva petoletka, Galenika..., i insistiranja ministra Radulovića
da sve izmene moraju da se okončaju do
kraja ove 2013. godine, jer u suprotnom
reforme je nemoguće sprovesti, dotakli
Sve može da se dovede u pitanje ako
bude republičkih izbora na proleće
U vreme izlaska ovog broja imena uhapšenih verovatno će biti poznata, i cenim da će slika poslovne
Srbije tada biti drugačija, jer kako je najava bila vrlo
bombastična, imena nekih velikih srpskih tajkuna će se
sigurno povlačiti po medijima, a neke velike firme to
više neće biti.
Drugi utisak meseca je neformalan razgovor ministra
privrede Saše Radulovića sa glavnim i urednicima ekonomskih rubrika srpskih medija. Iako je bio radni dan,
uveče, sastanku je prisustvovalo preko 20 novinara. Na
'meniju' su bile izmene zakona o privatizaciji, stečaju,
radu, izgradnji i planiranju.
U razgovoru, koji je ponekad poprimao i notu žustrog
smo se i pitanja mogućih, novih izbora,
koji mogu sve da dovede u pitanje.
Naime, na pitanje šta se dešava ukoliko
se raspišu novi izbori, ministar Radulović je
rekao da to znači novu vladu, a sa novom vladom su sasvim izvesni i novi programi, pa i zakoni. Tako da ono što
u ovom momentu izgleda kao nešto izvesno i sigurno, već
u aprilu možda uopšte neće biti tako. Do tada ostaje da
se nadamo da 'biće ono što biti ne može', kako je napisao
Njegoš, i da će do privrednog oporavka Srbije ipak doći.
Direktor, glavni i odgovorni urednik
Tatjana Ostojić
tatjana.ostojic@bizlife.rs
BIZLIFE
uvodnik
5
6. BIZNIS PANORAMA
’OVOLIKO STE U DUGOVIMA?’ - Dominique Strauss-Kahn, savetnik
Vlade Srbije razgovarao je s Sašom Radulovićem, ministrom privrede
i predstavnicima privrede o rešavanju problema preduzeća u restrukturiranju i izmenama propisa koje su važni za privredni oporavak.
’ZDRAVO, BALLMERU, KUĆO
STARA’ – Steve Ballmer, izvršni
direktor Microsofta i Ivica
Dačić, premijer Srbije prilikom
Ballmerove posete Srbiji.
’PA DOBRO, KOME JA PRIČAM?!’ - Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade, Ljubomir Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Lazar Krstić,
ministar finansija.
6
BIZLIFE
biznis panorama
’JOŠ JEDAN GOLUB, PRELETAČ?!’ - Tomislav Nikolić, predsednik Srbije i Vuk
Jeremić na svečanosti povodom otvaranja Centra za međunarodnu saradnju i održivi
razvoj, čiji je osnivač Vuk Jeremić.
7. ’U BEOGRADU GRADONAČELNIK DEMOKRATA?! NE BRE,
U NEW YORKU’ - Demokrata Bill de Blasio pobedio je ubedljivo na
izborima za gradonačelnika New Yorku republikanskog protivkandidata Joe Lhotu, osvojivši više od dve trećine glasova. De Blasio
je time postao prvi gradonačelnik iz redova Demokratske partije u
poslednje 24 godine.
’U NAOČARE ME GLEDAJ!’ - Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade Srbije
i šeik Mohamed bin Zajed, princ prestolonaslednik razgovarali su o unapređenju
ekonomskih odnosa Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u Predsedničkoj palati u
Abu Dabiju.
’KAD OBAMA DRŽI BANKU’ - Barack Obama, predsednik SAD sastao se američkim
privrednicima u Beloj kući u Vašingtonu kako bi razgovorali o imigracionim reformama. U ’Ruzveltovoj sobi’ pored Obame našli su se direktori kompanija kao što su
Lockheed Martin, Deloitte, Motorola i McDonald's.
BIZLIFE
biznis panorama
7
8. tema broja ČETIRI ZAKONA SAŠE RADULOVIĆA
Stabilan
privredni astal
Saša Radulović, ministar privrede
tekst:
Daniela Ilić
8
BIZLIFE
tema broja
„To je paket zakona koji nam treba kako bi ‘sto stajao na četiri noge’ a ne samo na tri, na
primer. Veoma je važno da skupština predloge ovih zakona usvoji do kraja godine, od
toga zavisi uspeh svega“, kaže za BIZLife ministar Radulović
9. I
pod svojim okriljem ima još 153
ako sve njegove ekonomske
preduzeća u restrukturiranju koja
mere još nisu dobile ’zeleno
upošljavaju 51.023 radnika i još
svetlo’ u srpskoj Vladi, ministar
419 preduzeća koja nisu uspela da
privrede, Saša Radulović ne
pronađu nove vlasnike ili su ugoodustaje. Iščekujući da smanjenje
vori o privatizaciji raskinuti,
nameta na rad za koje se
i u njima radi ukupno
zdušno zalaže postane
Čak
35.536 radnika.
stvarnost u Srbiji, Radu2.171
Kod stečajeva je
lović inicira menjanje
preduzeće
situacija sledeća: čak
zakona o privatizacijii
je trenutno
2.171 preduzeće je
o stečaju, koje je Vlada
u stečajnom
trenutno u stečajnom
već usvojila, a narodni
postupku
postupku. Iako stečaj u
poslanici bi to trebalo da
Srbiji u proseku (zvanično)
učine do kraja godine. Uz ova
traje jednui po godinu, među ovim
dva propisa, Radulović insistira i
firmama ima pojedinih kod kojih
na promeni zakona o radu i zakona
se postupak stečaja ne okončava
o planiranju i izgradnji. I u svemu
duže od decenije.
se zalaže za – transparentnost.
„Četiri zakona: o privatizaciji, o
Agencija za privatizaciju pod svojim okriljem ima još
stečaju, planiranju i izgradnji i zakon o radu čine jedinstven paket.
153 preduzeća u restrukturiranju koja upošljavaju
On je veoma bitan za ceo poslovni
51.023 radnika i još 419 preduzeća koja nisu uspela da
ambijent u Srbiji i sprovođenje
pronađu nove vlasnike ili su ugovori o privatizaciji
postupka restrukturiranja. To je
raskinuti, i u njima radi ukupno 35.536 radnika
paket zakona koji nam treba kako
bi ‘sto stajao na četiri noge’ a ne
Po novom zakonu o stečaju,
„Stečaj u Srbiji je potpuna
samo na tri, na primer. Veoma je
inače, državu će zastupati u svim
suprotnost onome što takav
važno da skupština predloge ovih
slučajevima jedno lice: Agencija za
postupak treba da bude. Stečaj u
zakona usvoji do kraja godine, od
privatizaciju, što do sada nije bio
svakoj zemlji znači novi početak
toga zavisi uspeh svega“, kaže za
slučaj. Kako bi se izbegle malveri postavljanje firme na noge,
BIZLife ministar Radulović.
zacije povezanih lica, koja umeju
a samo kod nas predstavlja
kroz razne sudske postupke stečaj
ubijanje preduzeća. Hoćemo da
A na kakvim nogama
da rastežu mesecima i godinama,
stvorimo uslove za efikasan i brz
trenutno stoji
novim zakonom se takvi poverioci
stečaj, koji će omogućiti zaštitu
‘srpski sto’?
svrstavaju u naplatni red u koji
interesa i preduzeća i poverilaca.
Kroz privatizaciju je u protekloj
spadaju i vlasnici kapitala – dakle,
A ne da se stečaj oteže u nedodeceniji prodato 2.365 preduzeća
u poslednji, koji se namiruju tek
gled“, kaže za BIZLife Aleksandar
za 2,59 milijardi evra. Procenat
kada se svi prethodno namire iz
Stevanović, savetnik ministra
uspešnosti privatizacije na tendestečajne mase.
privrede, objašnjavajući važnost
rima, na primer, bio je svega 37
Izuzetno važna novina u zakonu
ova četiri zakona.
odsto. Agencija za privatizaciju
DVA RADULOVIĆEVA ZAKONA IZ DRUGIH MINISTARSTAVA
Zakon o radu i planiranju i izgradnji
Iako ne spadaju u njegov resor, ministar privrede zdušno se zalaže za promenu Zakona o radu. Ključna stvar ovde je isplata
otpremnine samo za staž proveden kod poslednjeg poslodavca (uključujući i povezana lica), a ne, kao sada, za celokupan
radni vek, što su mnogi zloupotrebljavali, naročito u državnim firmama naplaćujući se više puta na ime istih godina
provedenih na radu. Takođe, trebalo bi da budu pojednostavljene mnoge procedure kako bi se olakšalo zapošljavanje.
„Srbija ima jedan nerazuman zakon o radu, koji ne valja ni poslodavcima, ni zaposlenima. Kada se on promeni, olakšaće
se i novo zapošljavanje, što će, posledično, podstaći i razvijanje poslovanja“, navodi Aleksandar Stevanović.
Kada je reč o Zakonu o planiranju i izgradnji očekuje se pojednostavljenje procedura za dobijanje građevinske
dozvole, kaoi rešavanje statusa prava korišćenja zemljišta.
„Po pitanju izgradnje na nivou smo najgorih afričkih država. Šta god da uradimo, biće bolje“, kratko je
prokomentarisao Stevanović.
→ više informacija na www.bizlife.rs
BIZLIFE
tema broja
9
10. o stečaju tiče se samih zaposlenih
u takvim firmama. Njima će biti
povezan ceo staž, na nivou minimalca. Iako se, po novom rešenju,
momentom ulaska u stečaj raskidaju svi ugovori o radu i kolektivni
ugovori koje je stečajni dužnik
zaključio sa zaposlenima, radnici
bi ipak trebalo da budu bolje zaštićeni. Kada je reč o isplati zarada,
po trenutnom zakonu, radnicima
iz stečajne mase sleduju minimalci
za poslednjih godinu dana pre
otvaranja stečaja, kao i plaćeni
doprinosi za poslednje dve godine
pre otvaranja stečajnog postupka.
godine. Privatizovanim će se smatrati preduzeća koja do tog roka
zaključe ugovor o prodaji kapitala
ili imovine, odnosno ukoliko je
usvojen unapred pripremljeni
program restrukturiranja.
ukazujući da je „mnogo više
Ukoliko privatizacija kapitala
spornih privatizacija od 24 čije se
nije okončana do 31. decembra
preispitivanje zahteva“.
2014. Agencija za privatiAleksandar Stevanović
zaciju podnosi predlog
kaže da privatizacija
Zaposlenima u
firmama u stečaju
za pokretanje stečaju Srbiji predstavlja
će biti povezan
nog, odnosno likvidapotpunu suprotnost
ceo staž,
cionog postupka.
onome što bi trebalo
na nivou
Kupac kapitala i
da bude.
minimalca
imovine kroz privatizaci„Ako već nije sproju može da bude i domaće i
vedena kako treba, hajde
strano pravno ili fizičko lice. Međuda je bar završimo kako treba.
tim, novost je da, kada se kao kupac
Firme nam trunu, vlasnici koji
javlja strano pravno lice, Agencija
su ih kupili kroz privatizaciju su
za privatizaciju sprovodi postupak
zainteresovani samo za poslovanje
upoznavanja krajnjeg vlasnika
svojih off-shore preduzeća preko
kupca, što propisuje Ministarstvo.
kojih su profit iznosili iz Srbije“,
Ova procedura treba da spreči da se
pojašnjava Stevanović.
pojave kupci koji će ovdašnje preNovim zakonom o privatizaciji,
duzeće da kupe ‘prljavim’ novcem
predviđeno je da taj proces bude
ili onim stečenim kroz korupciju.
završen do 31. decembra 2014.
Privatizacija će, ubuduće, moći da se sprovodi kroz
dokapitalizaciju, zajedničko ulaganje, kupovinu
kapitala i zajedničko upravljanje
Zakon o
stečaju
Zakon o stečaju, prema
rečima resornog
ministra, uvodi potpunu
transparetnost tog
postupka, povećava
odgovornost stečajnog
upravnika, a uvodi se i
obaveza analize uzroka
koji su firmu dovele do
stečaja.
10
BIZLIFE
tema broja
Ovo se značajno menja, jer, po novom zakonskom rešenju, radnici bi
trebalo da imaju potpuno povezan
staž i isplaćene sve zaostale plate u
visini najmanje minimalca.
Osim ovih izmena, novim zakonom se predviđa osnivanje Komore stečajnih upravnika, kao novo
neprofitno strukovno udruženje
stečajnih upravnika, po ugledu na
Advokatsku komoru. Time automatski prestaje da postoji i Agencija za licenciranje stečajnih upravnika. Jer, predviđa se da Komora
sačinjava kodeks profesionalne
etike, izdaje i obnavlja licence za
rad stečajnim upravnicima, donosi
rešenje o oduzimanju licence,
vodi imenik stečajnih upravnika
i obavlja druge poslove predviđene zakonom. Zakon o stečaju,
prema rečima resornog ministra,
uvodi potpunu transparetnost tog
postupka, povećava odgovornost
stečajnog upravnika, a uvodi se
i obaveza analize uzroka koji su
firmu dovele do stečaja.
Zakon o privatizaciji drugi je
važan zakon u nadležnosti Ministarstva privrede. Dok pojedini
ukazuju da ove ključne izmene
dolaze kasno, kada je već ‘sve
što je dobro prodato’, u Ministarstvu privrede ne misle tako
Povezana lica
Mogućnost namernog ’teranja’ firme u stečaj,
što je bio čest slučaj kroz protekle privatizacije,
novim zakonom se svodi na minimum. Pojedinci
su u privatizaciji kupovali zdrave firme, zaduživali
ih kod drugih preduzeća u svom vlasništvu,
a onda podnosili, kao poverilac, zahtev za
pokretanje stečajnog postupka i namirivali
se kroz prodaju preostale imovine. Sada se
takvi poverioci, jer je reč o povezanim licima,
svrstavaju tek u četvrti isplatni red, pa do novca
mogu da dođu tek kada se namire svi ostali.
11. „Privatizacija u Srbiji predstavlja potpunu
suprotnost onome što bi trebalo da bude.”
Aleksandar Stevanović
savetnik ministra privrede
Novi zakon, takođe, zabranjuje da kupac kapitala potiče iz zemalja
u ‘off-shore zonama’, bez obzira da li je reč o firmi ili pojedincu.
Takođe, kupci ne mogu da budu strane firme kojima upravljaju
građani Srbije, što bi trebalo da se odnosi na investicione fondove.
Po novom zakonu, privatizacija se obavlja prodajom kapitala,
a u izuzetnim slučajevima, prodajom imovine.
„Ukoliko nije moguće izvršiti prodaju kapitala i imovine,
prethodno se sprovodi postupak restrukturiranja, po pravilima
unapred pripremljenog plana reorganizacije UPPR, u skladu sa
u Ministarstvu privrede misle
da je „mnogo više spornih
privatizacija od 24 čije se
preispitivanje zahteva“
zakonom koji uređuje stečaj“, navodi se u predlogu novog zakona.
Privatizacija će, ubuduće, moći da se sprovodi kroz dokapitalizaciju, zajedničko ulaganje, kupovinu kapitala i zajedničko
upravljanje. Zakon dozvoljava mogućnost kombinacije ovih
metoda u jednom preduzeću.
Za sve kupce važi pravilo da Agenciji za privatizaciju obavezno dostave svoje završne račune za poslednje tri godine, uz
podatke o bonitetu, koji obuhvataju tržišno učešće, organizaciju
strukturu, delatnosti, upravu...
„Zakon o privatizaciji će onemogućiti da se ponove situacije
koje su dovele do netransparentne vlasničke strukture preduzeća“, objašnjava Aleksandar Stevanović. ●
Ključne stvari
Kod zakona o privatizaciji i o stečaju, dve stvari
su, prema rečima Saše Radulovića, ključne.
Jedna je potpuna transparentnost, a druga je
odgovornost kako državnih organa tako i svih koji
sprovode privatizaciju, kao i stečajnih upravnika.
„Kad kažem potpuna transparetnost to i
mislim: svi izveštaji,popisi poverilaca, sve ono
što je bilo u senci nedostatka informacija više
neće biti“, kaže ministar privrede.
BIZLIFE
xxx
11
12. ISTRAŽIVANJE
Ima li oporavka na tržištu automobila?
Dramatična situacija u
automobilskoj industriji
U Srbiji je u periodu januarseptembar ove godine
prodato nepunih 17.000
vozila, a poređenja radi, u
rekordnoj 2008. prodato je
gotovo 44.000 automobila
tekst:
Milovan
Miličković
K
ada je Miloš Petrović,
predsednik Srpske asocijacije uvoznika automobila, početkom godine
rekao da je situacija na tržištu
automobila u Srbiji dramatična
i da se graniči sa katastrofom,
mnogi su pomislili da su takve
izjave preuranjene. Ipak, tek se
Međutim, kakva je trenutna
situacija i kakve nam tendencije dolaze iz EU izgleda da ćemo
za nekoliko godina svi, umesto
automobila, voziti bicikle. (U poslednjih nekoliko godina prodaja
bicikala nadmašila je prodaju
novih automobila u čak 23 zemlje
EU – prim.aut).
Ovog meseca mediji su puni
napisa o tome kako je, kada je
prodaja automobila u Srbiji u pitanju, za prvih devet meseci 2013.
godine zabeležen pad od deset
odsto u odnosu na isti period
očekivalo ’razmahivanje’ kompaprošle godine.
nije Fiat automobili Srbija
Izgleda
U Srbiji je, prema tim
(FAS), Sajam automobila
da ćemo za
podacima, u periodu
i najavljeno dobijanje
nekoliko godina svi,
januar-septembar
datuma za početak
umesto
ove godine prodato
pregovora sa Evropautomobila,
nepunih 17.000 vozila,
skom unijom, od kojeg
voziti bicikle
a poređenja radi, u
bi nam, valjda, svima
rekordnoj 2008. prodato je
naprasno postalo bolje.
gotovo 44.000 automobila.
U 2013. najbolja
prodaja Fiata i Škode
Prema podacima portala Vrele gume ovo je pet
za sada najprodavanijih automobila u 2013. godini:
FAS - 2688 prodatih vozila
Škoda - 2652 prodatih vozila
Hyundai - 1335 prodatih vozila
VW - 1194 prodatih vozila
Ford - 875 prodatih vozila
12
BIZLIFE
istraživanje
Septembar najgori u
poslednjih deset godina
A najgori je bio upravo poslednji
mesec po statistici, septembar,
kada je prodato manje od 1.700
vozila što je najlošiji rezultat u
poslednjih deset godina.
Situacija bi verovatno bila
još lošija da nema FAS-a. Prema
nekim podacima svaki deseti auto-
13. proizvođača luksuznih automobila
mobil prodat na našem tržištu je
su pesimističnije od onih koje je
upravo ’Fiat 500L’. Upravo modeli
dao u septembru na autosalonu u
Fiata i Škode su najprodavaniji u
Frankfurtu. Štadler je tada rekao
ovoj godini. Međutim, ima marki
da bi moglo da potraje godinu do
koje za mesec dana nisu uspele
dve do ubrzanja oporavka autoda prodaju nijedan automobil.
mobilskog tržišta u Evropi.
Prodaja popularnih automoDa je stanje loše potvrbila sada je sa trocifrene
Automobilsko
đuju i reči šefa kompaprešla na dvocifrenu,
tržište
nije Fiat-Chrysler za
što se nije desilo u pou zapadnoj Evropi
Evropu Alfredo Altaslednjih deset godina.
neće izaći iz krize
pre kraja decenije ville. On kaže da iako
Iako uvoznici i dalje
Rupert Stadler
se prodaja automobila u
traže načine da se pronekim evropskim zemljadaja automobila pospeši,
ma blago popravlja, poslednji
sve se završava samo na pokumeseci ove godine biće izuzetno
šajima. Činjenica je da zbog malog
teški za italijansko tržište, a da će
broja stanovnika i nesrazmerno
ta kompanija tek do 2015. ili 2016.
male kupovne moći srpsko tržište
oporaviti prodaju.
na svim planovima ima dosta proPo mišljenju analitičara očekuje
blema. U Evropi tek pokoja država
se da će prodaja automobila u
je za sada izašla iz recesije, a čak i
Evropi da se uveća za oko tri
one koje nemaju takvih problema,
odsto u toku 2014. usled povećane
bar što se tiče tržišta automobila,
potražnje od strane kupaca. Kako
suočavaju se sa padom prodaje.
navode analitičari pri kompaniji
Goldman Sachs, auto industrija u
Oporavak tek krajem
Evropi je još uvek u jako lošoj podecenije
ziciji, ali da bi 2014. mogla da bude
Prema rečima direktora Audija
godina početka oporavka.
Ruperta Stadlera, automobilsko trStanje je takvo da je čak i najžište u zapadnoj Evropi neće izaći
jača kancelarka u Evropskoj uniji
iz krize pre kraja ove decenije.
morala da reaguje. Nemačka
Izjave predstavnika nemačkog
Situacija bi verovatno bila još lošija
da nema FAS-a. Prema nekim podacima
svaki deseti automobil prodat na našem
tržištu je upravo ’Fiat 500l’
ROLF-JURGEN SEYERLE, generalni direktor,
Mercedes-Benz Srbija i Crna Gora
Bez velikih
promena u 2014.
N
a automobilskom tržištu zabeležen je značajan pad
prodaje od 2008, za 55 odsto. Kriza je pogodila
automobilsku industriju, a to se ogleda u svim aspektima prodaje. Međutim, premijum segment ima trend koji
je konstantan i koji je na stabilnom nivou, ističe Rolf-Jurgen
Seyerle, generalni direktor Mercedes-Benz Srbija i Crna Gora
ocenjujući poslovnu 2013.
- Zahvaljujući našim kompaktnim vozilima A-Klasi i B-Klasi
koji su doneli novi mladalački duh našem portfoliju, mogu
Kriza je pogodila automobilsku
industriju, a to se ogleda u svim
aspektima prodaje
da kažem da smo zadovoljni prodajnim rezultatima. Posebno
bih želeo da istaknem novog člana naše porodice kompaktnih
automobila, novi CLA, koji je prevazišao sva naša očekivanja.
U najekskluzivnijem segmentu nova S-Klasa je postavila nove
standarde i pomerila granice tehnologije na mnogim nivoima.
Kakva su vaša
očekivanja za 2014?
U 2014, ne očekujem velike promene na tržištu, posebno zbog činjenice da
je u poslednjih nekoliko godina zabeležen kontinuirani pad prodaje. Prema
našim procenama premijum segment trebalo bi da ostane na istom nivou
kao i u 2013. godini.
Očekujemo povoljan trend za našu kompaniju sa modernim i atraktivnim
modelima u svim segmentima. Sledeće godine predstavićemo nove
modele koji su okosnica naše prodaje, pre svega nova C-Klasa, čija će
promocija biti početkom naredne godine. Naša porodica terenskih vozila
dobiće petog člana, potpuno novi model GLA, koji nastavlja konceptualni
Mercedes-Benz trend.
BIZLIFE
istraživanje
13
14. STANKO RADIĆ, generalni direktor, Grand Motors
Male šanse za oporavak
O
vu 2013. ocenjujem najblaže
rečeno – teškom, jer svi uvoznici
iz meseca u mesec beleže pad
prodaje: u deset meseci ove godine on
iznosi bezmalo 16 odsto u odnosu na isti
domaće proizvodnje, koji je ponuđen uz
izdašnu državnu podršku čime nam je nametnuta neravnopravna tržišna utakmica.
U trci za kupcima većini uvoznika i prodavaca glavni adut je niža cena, što ugrožava isplativost ovog posla. Grand Motors
je ipak odoleo mnogim od tih iskušenja,
zahvaljujući, pre svega, povećanoj brizi o
dosadašnjim, a posebno novim kupcima.
Srećna je okolnost i da u portfelju imamo
više renomiranih automobilskih marki, pa
možemo da ponudimo vrlo široku lepezu
vozila - već od 8.990, sve do 110-120.000
evra. Jedini smo u branši koji u ovo teško
finansijsko vreme proširuje delatnost:
sredinom novembra počinjemo s uvozom,
prodajom i servisiranjem čuvenog Jaguara. Dolaskom Jaguara, Grand Motors
postaje lider u automobilskim poslovima
u Srbiji – po broju brendova čija vozila
uvozi, distribuira, prodaje i servisira:
pre dvanaest godina posredstvom naše
S nestrpljenjem očekujemo oporavak,
ali je malo realnih šansi da naredna bude
uspešnija od ove godine
period 2012, kaže za BIZLife Stanko Radić,
generalni direktor Grand Motorsa.
- To je odraz slabe platežne sposobnosti,
ali i prevelikog uvoza polovnih automobila. Uz to, većina renomiranih marki je
u ovoj godini dobila i jakog konkurenta iz
kompanije u Srbiju se vratio Ford, potom
su se 2007. godine vratili Volvo i Land
Rover, od leta 2011. kupcima se nude vozila Infiniti, dok je Grand M iz Novog Sada
jedan od uvoznika, prodavaca i servisera
automobila Mazda.
Kakva su vaša
očekivanja za 2014?
S nestrpljenjem očekujemo oporavak, ali je malo realnih šansi da
naredna bude uspešnija od ove godine. Ako se nastave sadašnji
trendovi, 2014. bi, nažalost, mogla da bude prelomna za mnoge
male uvoznike i dilere, koji sve teže preživljavaju. Grand Motors
računa na još jednu tešku godinu, pa zato pripremamo nove
pogodnosti za buduće kupce, čime nastojimo da makar sačuvamo
sadašnji tržišni udeo u klasi malih i srednjih automobila, dok u
premijum klasi očekujemo značajan rast, jer ponudu proširujemo
novim brendom i novim modelima.
14
BIZLIFE
istraživanje
kancelarka Angela Merkel je upravo na
Sajmu u Frankfurtu upozorila Evropsku
uniju na to da proizvođačima automobila
ne postavlja preteške ciljeve vezane za
ispuštanje ugljen-dioksida, rekavši da bi
to moglo ugroziti inovacije i privredni
rast. Ona je u junu blokirala dogovor koji
bi pred evropsku automobilsku industriju
postavio ambiciozan cilj smanjenja emisije
ugljen-dioksida do 2020.
FAS i Mercedes
Ono što hrabri, bar kada je Srbija u pitanju, su investicije u auto industriju. Automobilska industrija u Srbiji, zapošljava
petnaest hiljada radnika i godišnje zaradi
gotovo dve milijarde evra.
Ono što hrabri,
bar kada je Srbija u
pitanju, su investicije
u auto industriju.
Automobilska
industrija u Srbiji,
zapošljava petnaest
hiljada radnika
i godišnje zaradi
gotovo dve
milijarde evra
Veliki deo pokriva izvoz i to upravo
FAS-a koji je, kako je nedavno saopšteno, za
deset meseci ove godine izvezla automobile
za ukupno milijardu i 282 miliona evra, što
je čini najvećim izvoznikom u Srbiji.
Prema najavama direktora Antonia Cesare Ferrare plan je da samo 30.000 vozila
u narednom periodu FAS izveze u SAD.
Ohrabruju i sve češći razgovori rukovodstava Mercedesa i Ikarbusa, da ovaj
nemački gigant preuzme proizvodnju
autobusa prema najnovijoj tehnologiji. Najavljuje se dugoročna strateška saradnja,
a predlog je da Mercedes izrađuje šasiju, a
Ikarbus karoseriju vozila.
Cilj Vlade Srbije je da dovede što više
manjih investitora koji bi proizvodili delove za poznate proizvođače, a već postoji
interes određenih kompanija pretežno iz
Kine i Japana.
Pitanje je samo da li će ove investicije,
osim na privredu, imati uticaja i na automobilsko tržište.●
15. BIZNIS KOMENTAR
Korak u
dobrom pravcu
Srbija se danas nalazi na raskrsnici ili prekretnici, kako u
društvenom tako i u ekonomskom smislu
Piše: Toplica Spasojević, predsednik ITM Group
I
re'; učenje i usavršavanje treba, takođe, da bude nacionalni prioritet.
zvori na kojima je naše društvo funkcionisalo su iscrpljeni. MeDa bi se otvorile investicije neophodan je još jedan veliki potez,
đunarodne donacije, privatizacija i prodaja imovine, zaduživaa to je resetovanje bankarskog i finansijskog sistema. Situacija
nje su bile metode za održavanje statusa quo, a ne za izgradnju
u kojoj su kamatne stope u proseku 12,5 odsto (sa deviznom
moderne države.
klauzulom), a ročnost jedva godinu dana, je neodrživa kako za
Danas je vreme za otrežnjenje i za postavljanje ciljeva. Prvo
privredu tako, na duži rok, i za banke.
dolazi na red geostrateško pozicioniranje (EU, Rusija, Kina,
Zbog toga je neophodno da Narodna banka sa Ministarstvom
arapski svet), definisanje granica (Kosovo, autonomija Vojvodine
privrede i finansija organizuje dogovor sa privredom o
i regiona), a odmah zatim i ekonomija. Posle teških pilula
Svima
novim uslovima poslovanja. Dobitnici će biti svi, a biće
oko briselskih pregovora za pristupanje EU i rešavanja
je laknulo
dovoljno da se naprave manji ustupci na svakoj strani.
statusa Kosova, došla je na red i ekonomija.
kada su počele
Možda je potrebno ponovo napraviti Bečki dogovor
Ekonomija je možda i najgorčija pilula koju treba
da se donose
sa bankama i novi aranžman sa MMF-om. Oni bi
progutati, a rezultati se neće videti odmah. Kao što
odluke,
doneli neophodno poverenje i sigurnost za sve učesmo i priželjkivali, Vlada je počela da donosi mere,
ali sada nema
zaustavljanja
snike. Možda, kao krajnja mera i davanje privredi grejs
koje predstavljaju raskid sa prošlošću i pogledom kroz
perioda od jedne do dve godine, da se dobije u vremenu
ružičaste naočare. Takođe, mere su i podrazumevale
do okončanja krize. Na ovaj način bi se mere kompletirale i sa
inventarizaciju problema (preduzeća u restruktuiranju, viškovi
dodatkom opštih mera za popravljanje privrednog ambijenta,
zaposlenih u javnoj upravi i javnim preduzećima i slično). Oštre
Srbija bi mogla da bude potpuno drugačija zemlja.
budžetske restrikcije i uvođenje reda u javne finansije predstavEkonomski ministri treba da na potpuno novi, kreativni i
ljaju korak u dobrom pravcu.
neortodoksni način rešavaju probleme. Neophodan je i potpuni
Analiza rada javnih preduzeća, njihova korporatizacija, uvođekonsenzus svih učesnika.
nje javnosti kao i najava profesionalnog menadžmenta sigurno će
dobiti podršku stručne javnosti. Najava izmene zakona o izgradnji i zakona o radu, definitivno će dati kredibilitet reformama.
Pokretanje svih potencijala i
Ohrabrujuće su zvučali nastupi zvaničnika na 'Kvantnom skoku',
završetak reformi (penzionog
'Start Up-u', investicionim konferencijama u Londonu i Moskvi.
sistema, školstva, zdravstva) su
Predstavljena je jedna odlučnija i organizovanija Srbija. Primetno
uslov za dostizanje
je stavljen akcenat na ekonomiju i investicije iz inostranstva.
Moje mišljenje je da je početak dobar, ali da nam je još ostalo
održivog sistema
puno posla. Treba hitno pokrenuti investicioni ciklus i proces reSmatram da je svima laknulo kada su počele da se donose
industrijalizacije. Nosioci treba da budu domaći preduzetnici, njih
odluke, ali sada nema zaustavljanja. Pokretanje svih potencijala
preko 200.000. Oni mogu da pokrenu Srbiju i zapošljavanje. Ne
i završetak reformi (penzionog sistema, školstva, zdravstva) su
zaboravimo da je nazaposlenost danas najveći problem u našoj
uslov za dostizanje održivog sistema.
zemlji, oko 24 odsto stanovništva i preko 40 kod mladih. Odliv
Srbija ima potencijale, kako prirodne (poljoprivreda, enermozgova je i dalje ogroman.
getika, rudarstvo) tako i humane (kvalifikovana radna snaga,
Jedini način da se ovi trendovi zaustave je promocija preduzetnišinovativni inženjeri i iskusni preduzetnici). Srbija ima potencijal
tva i investiranja. Strani i domaći investitori treba da imaju jednak
da bude najveća regionalna sila i u ekonomiji, ali da bi to postala
tretman kod podrške i zaštite. Preduzetništvo i inovacije treba da
treba da pobedi sebe i svoje kočnice. ●
budu nacionalni zadatak, a ne rentijerstvo i negovanje 'kafić kultu-
BIZLIFE
biznis komentar
15
16. EKONOMSKA POLITIKA Bela knjiga Saveta stranih investitora (FIC)
Neophodno predvidivo
poslovno okruženje
„Redefinisanje uloge
države na tržištu
svakako jeste jedan od
osnovnih prioriteta kojim
bi Vlada trebalo da se
pozabavi“, Frederic Coin,
predsednik FIC-a
tekst:
Ana
Stojanović
S
avet stranih investitora
(FIC) izdao je jedanaestu
po redu Belu knjigu sa
preporukama stranih
investitora za poboljšanje investicione klime Srbije. FIC čini 130
kompanija sa 17,5 odsto direktnog
učešća u BDP Srbije u 2012. godini,
koje su na ovom tržištu uložile
preko 20 milijardi evra i zapo-
šljavaju više od 95.000 ljudi, sa
zadatkom da formuliše zajedničke
stavove članica i daje konkretne
predloge za unapređenje poslovne klime u Srbiji.
„Redefinisanje uloge države
na tržištu svakako jeste jedan od
osnovnih prioriteta kojim bi Vlada
trebalo da se pozabavi. Država
treba da se usresredi na očuvanje
makroekonomske stabilnosti
i na uspostavljanje stabilnog,
predvidivog i konkurentnog
okruženja. U tom smislu, potrebno je ubrzati proces usvajanja
novog zakona o radu, kako bi se
poboljšali uslovi za zapošljavanje,
kao i novog zakona o planiranju
i izgradnji, čime bi se olakšalo
izdavanje građevinskih dozvola.
Nastavak borbe protiv korupcije i
jačanje vladavine prava doprineli
bi boljem poslovnom okruženju
što pogoduje novim investicijama. Potrebni su takođe odlučni
zahvati i u restruktuiranju javnih
preduzeća i efikasnijem korišćenju
oskudnih javnih resursa. To bi ne
samo poboljšalo konkurentnost,
već bi i znatno doprinelo očeki-
Investiciona i poslovna klima - pregled realizacije preporuka
Preporuke
Prvobitno date u BK
Ubzati sprovođenje tranzicionih reformi sa dvostrukim ciljem stvaranja
povoljnijeg privrednog ambijenta i približavanja Srbije Evropskoj Uniji
2008.
√
Smanjenje i pojednostavljenje birokratskih procedura i na nacionalnom
2011.
√
Stvaranje ambijenta konkurencije u okviru dobro regulisanog tržišta,pružajući
jednaka prava svim učesnicima, i dobrom anti-monopolskom politikom
2008.
Pojačati borbu protiv korupcije pošto se ona doživljava kao
jedna od najneprijatnijih stvari u poslovanju u Srbiji
2011.
√
Voditi dobro izbalansiranu ekonomsku politiku koja će biti
podsticajna za privredu i koja će privući investitore
2011.
√
16
BIZLIFE
ekonomska politika
Značajan napredak
Određeni napredak
Bez napretka
√
17. Država treba da se usresredi na
očuvanje makroekonomskestabilnosti
i na uspostavljanje stabilnog,
predvidivog i konkurentnog
okruženja
vanim naporima Vlade da smanji
javni deficit, kako putem korenitih
strukturnih reformi na strani potrošnje, tako i postojanim radom
na poboljšanju naplate prihoda i
suzbijanju sive ekonomije“, kaže u
predgovoru za ovogodišnju Belu
knjigu Frederic Coin, predsednik
Saveta stranih investitora (FIC).
Saobraćaj
Ovaj sektor je obeležilo nepostojanje dovoljnih finansijskih
sredstava za bržu izgradnju i
održavanje postojećih puteva, za
modernizaciju železnice i rečnog
saobraćaja. Vlada je donela Generalni plan razvoja saobraćaja
u Srbiji kojim se do 2027. godine
predviđaju investicije od preko dve
milijarde evra u puteve, železnicu,
rečni i vazdušni saobraćaj. Prošlogodišnja Bela knjiga je u ovom
sektoru ponudila šest preporuka.
U tri slučaja registrovan je delimičan napredak, a u tri ga nije bilo
uopšte. Ovogodišnja Bela knjiga je
ponudila osam novih preporuka.
Energija
Pažnju u ovoj oblasti, prema
autorima Bele knjige, u narednom
periodu treba usmeriti u pravcu
dovršavanja zakonskih okvira
usvajanjem neophodnih podzakonskih akata. Savet je u prošlom
izdanju Bele knjige ponudio osam
preporuka, po jednom predlogudošlo je do značajnih promena,
izvestan napredak je zabeležen
kod dva, dok promene nema u
slučajupet predloga. Ponuđeno je
osam novih preporuka.
Stubovi
razvoja
Autori Bele knjige su promene u oblastima:
saobraćaj, energija, telekomunikacije i
informacione tehnologije, nekretnine i
izgradnja, i tržište rada i ljudski kapital, koje
su označene kao ’stubovi razvoja’ ocenili i
dalje manje od onog što je potrebno, čak
manje i od onog što je moguće.
Saša Radulović (levo), ministar privrede, Srđan Lazović, direktor za
korporativne i regulatorne poslove za CEFTA region BAT South-East
Europe i premijer Ivica Dačić
BIZLIFE
xxx
17
18. Telekomunikacije i
informaciona tehnologija
Usvajanje dvogodišnjeg akcionog plana za primenu Strategije
razvoja elektronskih komunikacija
do 2020. ocenjeno je kao pozitivno,
ali je s druge strane došlo do
velikog kašnjenja u primeni prenosivosti brojeva u fiksnoj telefoniji.
Sektor informacionih tehnologija
je, po oceni autora Bele knjige,
IT izdvajamo - Vlada bi trebalo da
stranoj valuti, kao i RATEL-ovo
se uzdrži od uvođenja bilo kakvih
vrlo odgovorno nadgledanje primera cenzurisanja interneta i da
mene i poštovanja zakona. Prošlo
ostane pri otvorenom internetu,
izdanje Bele knjige sadržalo je 19
koji najviše pogoduje inovacijama,
preporuka, osam za telekomunidruštvenom razvoju i komercijalkacije i jedanaest za informacione
nim interesima. Vlada bi trebalo da
tehnologije. Među osam koje su se
zadrži otvoren i redovan kontakt
odnosile na telekomunikacije, u
sa e-zajednicom i inicijativom koja
dve je uočen značajan napredak, u
dve izvestan napredak, dok u četiri dolazi iz ovog sektora.
nije registrovan nikakav napredak.
Nekretnine i izgradnja
U sektoru informacionih tehnoloPrimena donetih važnih zakona
gija, u tri preporuke je zabeležen
u ovoj oblasti je veoma spora
značajan napredak, u pet izvestan
i neujednačena kao što je, na
napredak, a u tri nije zabeležen
primer, slučaj sa Zakonom
nikakav napredak. Ova Bela
Borba protiv
o restituciji. Pored toga,
knjiga nudi 20 novih
korupcije i
obzirom na relativno
preporuka, po deset za
jačanje vladavine
kratak rok od usvajasvaki sektor. Izdvajaprava doprineli bi
nja ovih zakona, nije
mo - RATEL bi trebalo
boljem
bilo dovoljno vremena
da izgradi reputaciju
poslovnom
okruženju
da se oceni efekat. U
nezavisnog i kompetenprošloj Beloj knjizi ponuđetnog zakonodavnog organa,
ne su četiri preporuke. Kod jedne
pojednostavi procese podizanjem
je zabeležen izvestan napredak,
stepena efikasnosti i pružanjem
dok kod tri napretka nije bilo. FIC
podrške operaterima da pružaju
je ponudi novih 13 preporuka.
usluge od kojih će koristi imati i
Potrebni su takođe odlučni zahvati i u
restruktuiranju javnih preduzeća i efikasnijem
korišćenjuoskudnih javnih resursa
u toku prošle godine doživeo
nekoliko pozitivnih pomaka. Dalji
razvoj programa E-uprave, i na
nacionalnom i na lokalnom nivou,
zatim početak donošenja amandmana na Zakon o plaćanjima u
oni potrošači, uz potpunu transparentnost i nediskriminatorne
aktivnosti, te uspostavljanje jednakih standarda za sve aktere na srpskom tržištu telekomunikacija u
oblasti telekomunikacija. U oblasti
Investiciona i poslovna klima
I pored preporuka FIC-a vezanih za oblast investicione i poslovne klime u
Srbiji, koje su bile iznete u ranijim Belim knjigama, i ove godine se ponavljaju,
iz jednostavnog razloga jer tokom ovih godina nije bilo primetno ozbiljnijih i
kvalitetnijih pomaka na bolje.
- Ubrzati ritam tranzicione reforme sa dvostrukim ciljem unapređenja poslovnih
uslova i približavanja Srbije EvropskojUniji;
- Smanjiti i pojednostaviti administrativne procedure i na nacionalnom i na
lokalnom nivou;
- Stvoriti uslove za tržišnu konkurentnost na dobro regulisanom tržištu tako što
će svi konkurenti uživati jednaka prava, uz odgovarajuće regulisanje monopola;
- Sprovoditi dobro izbalansiranu ekonomsku politiku koja će podsticati
preduzetništvo i privlačiti dodatne investicije;
- Podsticati izvoz kao ključan element ekonomskog rasta i razvoja.
18
BIZLIFE
ekonomska politika
Tržište rada
i ljudski kapital
Dva zakonska akta iz ove oblasti
koja su stupila na snagu nakon
prošle Bele knjige jesu amandmani
na postojeći zakon koji reguliše
tretman trudnica na radu i na
porodiljskom odsustvu, kao i amandmani na Zakon o suzbijanju zlostavljanja na poslu. Međutim, kako
ističu autori Bele knjige, još postoje
brojni problemi nedoslednosti u
zakonskom regulisanju tržišta rada.
Ovo pitanje je još značajnije ako se
ima u vidu vrlo visoka stopa nezaposlenosti i činjenica da bi dobro
regulisano tržište rada moglo da
doprinese smanjenju nezaposlenosti. Ovaj segment je u prošlogodišnjoj Beloj knjizi imao najviše
predloga i preporuka, čak 26. Nažalost, samo je u jednoj preporuci
zabeležen izvestan napredak dok u
25 slučajeva napretka nije bilo.I u
ovoj Beloj knjizi, ovaj stub razvoja
prednjači u broju preporuka. Ima ih
33, od čega se 29 odnosi na tržište
rada, a četiri na ljudski kapital.●
19. s p e c i j a l n o
i Z d a n j e
Kamatna politika
banaka u uslovima krize
20. B IZL IFE
Okrugli sto, Kamatna politika banaka u uslovima krize
Novac u Srbiji najskuplji
Kamate 'guraju' visoke
kamatne marže u bankama,
loši plasmani i nenaplativi
krediti, cena izvora novca,
visoka referentna kamatna
stopa i devizna rezervacija,
kamate na oročene depozite…
20
Piše: Mirjana Zec
Foto: Nenad Đorđević
N
iže kamate na dinarske ili
devizne kredite ne mogu se
očekivati u bankama dok
Vlada i Narodna banka Srbije
ne obezbede ambijent u kome će privreda imati bar nekakv rast, obavezne rezerve i referentna kamatna stopa NBS
budu niže, inflacija niža u ciljanim okvi-
Aleksandar Stevanović
savetnik ministra, Ministarstvo privrede
„Više nema para za problematične i firme
za koje se zna da novac neće vratiti. U
Fondu za razvoj NPL su dostigli 80 odsto
od kojih 40 odsto neće nikada biti vraćeno.
Odlučeno je da 36 milijardi dinara bude
opredeljeno za podršku privredi, ali na
sasvim drugačiji način.“
rima, dinarizacija zastupljena u znatno
većoj meri, broj nenaplaćenih kredita
(NPL) počne da se smanjuje, a ukupan
makroekonomski ambijent znatno stabilniji – jedinstvena je ocena učesnika
okruglog stola, u organizaciji medijske
kuće BIZLife, čija je tema bila ‘Kamatna
politika banaka u uslovima krize’.
Objašnjavajući zašto su kamate u
Srbiji veće nego u EU ili bilo gde u regionu, Nikša Vušurović, državni sekretar u Ministarstvu finansija, naveo je dva uzroka: visok nivo evroizacije (ogroman broj kreditnih transakcija odvija se u evrima), a drugi razlog je visok nivo neizvesnosti (riziko faktor) i makroekonomske nestabilnosti. Istovremeno, merama koje povlači NBS važno je da se spreče visoke
oscilacije vrednosti kursa dinara prema evru, a inflaciju zadrže u okvirima
koji su 4+ ili – 1,5 odsto na godišnjem
nivou. To znači da NBS zadržava viso-
Analiza je pokazala da se učešće profita banaka u strukturi
kamatne marže smanjilo sa 16 u 2006. na 11 odsto u 2012.
Aleksandra Vukosavljević
Dejan Janjatović
EBRD Srbija
član Izvršnog odbora ProCredit banke
„Nema mnogo zainteresovanih za kupoprodaju nenaplativih kredita. Primećeno je da
banke sve češće gledaju da što pre preko
kolaterala naplate svoj novac, a mnogo je
manje onih koje su spremne da traže neki
drugi, teži i duži način kako bi pomagle preduzeću i naplatile svoj zajam.“
„Prilikom formiranja kamatne stope
banka vodi računa o ceni izvora sredstava,
regulativi NBS koja se odnosi na obaveznu
rezervu i adekvatnost kapitala, a treći faktor
su operativni troškovi i premija rizika koje
banka zaračunava da bi se obezbedila od
rizika koji postoje u radu sa klijentima.“
Kamatna politika banaka u uslovima krize
21. ku referentnu kamatnu stopu, ali i visoko
obavezno rezervisanje (do 29 odsto) kada
banka odobrava kredit u devizama.
„Dok je stepen evroizacije visok imaćemo visoku kamatnu stopu u dinarskim
kreditima, a dokle god je visoka kamata u
dinarima, percepcija rizika zemlje je loša,
a to, opet, povratno utiče na cenu finansiranja u evrima. Sve skupa, dok ne postignemo makroekonomsku stabilizaciju ne
možemo imati ni stabilne, odnosno, niže kamatne stope“, naglasio je Vušurović
evra prema dinaru očekuje da bude najviše oko 118 dinara na kraju 2014.
A koliko je visina kamata postala ’vruć
krompir’ u bankarskim rukama, pokazuju sveži podaci koji, svi odreda, ukazuju na značajan pad kreditnih aktivnosti u
ovoj godini.
Kao jedan od glavnih uzroka visokih
kamata pominju se loši nenaplativi krediti, koji su 31. oktobra iznosili 31,5 odsto za pravna lica, a u pojedinim bankama
idu čak i do 80 odsto. U prvoj opsežnoj
Ivan Mitrović
direktor finansija Galeb grupa
„Preko gotovo fiksnog deviznog kursa
ugrožava se zdravi deo privrede, odnosno izvoznici, a to utiče na devizne
rezerve. NBS ne vodi dovoljno računa
o cikličnim kretanjima u privredi.“
Tatjana Pavlović
Banke nemaju zdravu klijentelu ispred sebe koja može
da finansira projekte sa ovom cenom kredita
i dodao da država i NBS ne utiču direktno
na visinu kamata, već je njihova obaveza
da svojim delovanjem stvore dobar makroekonomski ambijent.
Jedan od uzroka visokih kamata svakako su kamate koje banke isplaćuju štedišama na položene depozite. Ove godine
NBS opet apeluje da banke vode računa o
visini kamata, pa se ponuđene kamate na
štednju uglavnom kreću između 3,5 i četiri odsto, što je i dalje znatno više nego
na oročene uloge u bankama u EU.
„Najbolji doprinos NBS po pitanju kamata“, ističe Branislav Zoroja, generalni
direktor Sektora za monetarne operacije NBS, je obaranje i održavanje inflacije na niskom nivou uz očuvanje finansijske stabilnosti. Inflacija je sada u granicama cilja. Otuda i očekivanja da se smanji riziko premija zemlje, a potom i kamatne stope. Tim pre što se i za narednu godinu predviđa da rast inflacije bude
4+ ili -1,5 odsto, dok se za kretanje kursa
analizi o visini kamata na kredite u Srbiji,
koju su uradili dr Boško Živković, profesor Ekonomskog fakulteta i dr Dušan
Vasiljević, stručnjak Svetske banke, a koja
je predočena učesnicima BIZLife okruglog
stola, ukazuje da NPL i cena izvora sredstava nisu glavni uzroci visokih kamata,
nego visoka kamatna marža. Uz to, kako
tvrdi dr Živković, ide i niska efikasnost
banaka merena operativnim troškovima.
„Utvrdili smo da razlika u ceni izvora
sredstava iznosi svega 0,3 procenta poena, za razliku od cena kredita koje se razlikuju tri do četiri cela procentna poena.
Najveća stavka u okviru kamatnih marži
je niska efikasnost banaka u Srbiji merena operativnim troškovima u odnosu na
kamatni prihod. U periodu od 2006. do
2012. došlo je do promene u strukturi kamatnih marži. Povika na bankare i ocena da zarađuju visoke profite nije sasvim
tačna“, upozorava dr Živković.
Analiza je pokazala da se učešće profita
Kamatna politika banaka u uslovima krize
izvršni direktor za finansije
kompanije Lasta
„Nema biznisa koji može da izdrži
ove kamate i donese profit. Banke su
svoje gubitke prevalile na privredu
i građane. Privredi je teško i zbog
velikih dugova koje država ima prema
kompanijama. Primena Zakona o
rokovima plaćanja, za sada, ne ide
loše. Ali, šta sa ranijim dugovima koje
država ima prema privredi. Reč je o
velikom novcu koji niko više i ne pominje, a kompanije su zbog toga
u dugovima.“
dr Boško Živković
profesor Ekonomskog fakulteta
„Utvrdili smo da razlika u ceni izvora
sredstava iznosi svega 0,3 procenta
poena, za razliku od cena kredita
koje se razlikuju tri do četiri cela
procentna poena.”
21
22. banaka u strukturi kamatne marže smanjilo sa 16 u 2006.
na 11 odsto u 2012.
Ali od 2008. godine aktivira se novi generator nevolja
koji cenu kredita u Srbiji čini visokom. To su loši plasmani, odnosno nevraćeni krediti. Oni su na početku perioda doprinosili ukupnoj kamatnoj marži sa 0,9 odsto, a u
2012. su uticali sa 1,7 procentnih poena. Analitičari ocenjuju da je taj proces vrlo opasan jer će uticaj NPL potrajati.
Rešavanje problema loših plasmana uslovljeno je oporavkom ekonomije i realnog sektora, što se u Srbiji odvija vrlo
sporo. Ocene kako visoke obavezne rezerve, koje se kreću
i do 29 odsto, prave visok trošak u kamatama, analiza nije
potvrdila. U 2006. rezervacije su uticale sa 1,6 procentnih
poena, a 2012. sa 1,1 odsto u kamatnoj marži.
Za dr Đorđa Đukića ključni problem je što banke nemaju
zdravu klijentelu ispred sebe, koja može da finansira projekte sa ovom cenom kredita.
Velike kompanije, naglašava dr Đukić, snađu se za novac
preko granice i u posebnim aranžmanima, a mali i srednji
upućeni su na domaće banke. Đukić kaže da se država nije
borila sa finansijskom nedisciplinom, a istovremeno je stvarala privid kako je stanje visokih kamatnih stopa održivo na
duge staze i da je ovo tržište dobro za sticanje ekstra profita.
22
Jedan od glavnih uzroka visokih
kamata su loši nenaplativi krediti
in t er vj u
Branislav Zoroja, generalni direktor Sektora
za monetarne operacije Narodne banke Srbije
Ključni
instrument
NBS
Svako smanjenje referentne
kamatne stope je poboljšanje
Piše: I. Mihajlović
U
narednom periodu Narodna banka Srbije (NBS)
očekuje održavanje inflacije u projektovanim
okvirima u srednjem roku što otvara prostor za
dalji pad referentne kamatne stope, a samim tim
i kamatnih stopa banaka, ističe Branislav Zoroja, generalni direktor Sektora za monetarne operacije NBS, u intervjuu za BIZLife.
Referentna kamatna stopa, koja je nedavno smanjena na
deset odsto, predstavlja ključni instrument. Deluje putem transmisije kamatnih stopa, ali utiče i na devizni kurs.
Referentna kamatna stopa deluje putem
transmisije kamatnih stopa, ali utiče i na
devizni kurs
„Kod nas je visoka rizična premija izazvana rejtingom zemlje. Bankarska industrija Srbije pati od ročnosti koja je bazirana na kratkoročnim izvorima najviše do jedne godine, a
to je skup izvor novca. Mislim da cena izvora novca utiče na
kamatu, a to pokazuju podaci kod kamata na devizne kredite, iako postoji tendencija blagog pada“, ističe dr Đukić.
Dr Đukić je izrazio sumnju da će opstati sadašnji broj banaka na duži rok jer EU zona beleži trom ekonomski rast
koji ne može da povuče ekonomski rast u Srbiji. „Ako iduće
godine bude dva odsto rasta to će biti fantastično“, napominje dr Đukić, pitajući zašto visina obavezne rezerve kod
nas, kao rigidni instrument, ostaje tako visoka. On ističe
kako na ovaj način nižu cenu plaćaju loši, a vrlo visoku cenu jako dobri igrači u bankarskoj industriji. Zato se u drugim zemljama primenjuju druge mere kada je o obaveznoj
rezervi reč. •
„Želimo da razvijamo transmisiju kamatnih stopa, da imamo niže kamatne stope na depozite privredi, i na kredite
privredi i stanovništvu i da, na kraju krajeva, upravljamo
tim tokovima.“
Kada će konačno doći do pada kamatnih stopa banaka,
Zoroja smatra da je teško predvideti. „Svako smanjenje referentne kamatne stope automatski je poboljšanje za one
čiji su krediti vezani za nju ili za stope koje od nje zavise, a
to su dinarski krediti u privredi. Veći deo je onih deviznih i
devizno indeksiranih, ali radimo i u tom pravcu.“ •
Ograničavanje kamatnih stopa
„Dosadašnje opredeljenje nije bilo u pravcu ograničavanja kamatnih
stopa, ali razmatramo sva moguća rešenja i pratimo efekte takvih
mera. Trenutno smo i dalje pobornici da slobodna konkurencija pre
svega utiče na kamatne stope. U našem mehanizmu monetarne politike ključni instrument koji bi trebalo da upravlja kamatnim stopama
je referentna stopa, a ne neka ograničenja.“
Kamatna politika banaka u uslovima krize
23. inter vju
Nikša Vušurović, državni sekretar, Ministarstvo finansija
Konzervativnim
pristupom do cilja
Dosadašnje, ali i buduće mere Ministarstva
finansija usmerene su ka stvaranju stabilnog
makroekonomskog ambijenta
Piše: Mirjana Zec
Foto: Nenad Đorđević
B
udžetom za iduću godinu, kao
i u merama koje ga prate, previđen je vrlo skroman rast od
svega jedan odsto, iako više
pokazatelja govori da će to biti znatno
više. Ovakve procene nisu pesimistične, već jako oprezne, kaže za BIZLife
Nikša Vušurović, državni sekretar u
Ministarstvu finansija.
„Opredelili smo se za konzervativne
mere kako bi bili sigurni da će se ostva-
da smo bili previše obazrivi i ukupan
rast BDP bude veći od planiranog, prvo ćemo se mi u Ministarstvu finansija obradovati“, objašnjava Vušurović i
ističe da će veći rast biti znak da privreda polako izlazi iz krize i da dolaze
bolja i stabilnija vremena.
• Da li su uzeti u obzir svi efekti povećanja PDV, jer iz nekih privrednih grupacija
stižu upozorenja kako to nije dobro
odmereno?
- Itekako smo vodili računa o uticaju povećanja PDV i znamo da će svako
Veći rast BDP biće znak da privreda polako izlazi iz krize i
da dolaze bolja i stabilnija vremena
riti sve što smo planirali. Istovremeno,
ovi najvažniji podaci u budžetu šalju poruku da svi treba da budu jako
oprezni, štedljivi i obazrivi kod trošenja svakog dinara. Ukoliko se pokaže
na koga se odnosi veći PDV uputiti zamerke kreatorima budžeta i ekonomske
politike za iduću godinu. Ne mogu da
govorim o pojedinim rešenjima, a svako ko predlaženeko smanjenje morao bi
Znak za niže kamate
da predloži kroz koje povećanje tu razliku treba nadoknaditi.
• Da li treba da očekujemo još neke mere
koje će podržati predloženi budžet?
- Dosadašnje mere, kao i druge koje ćemo predložiti, upravo su usmerene ka
tom cilju – stabilnom makroekonomskom ambijentu. Deo mera predložiće
Ministarstvo privrede i još neka ministarstva. Cilj je da se ostvari dugoročna stabilnost kako bi se povećala kreditna aktivnost sa prihvatljivim kamatama na kratak i dugi rok, a to će itekako biti važno za privredu.
• Da li ste sigurni da će budžet ispuniti
sve preuzete obaveze kada je o plaćanjima reč?
- Naravno. Biće i nekih malih povećanja kada je o platama i penzijama reč.
Budžet za iduću godinu ima i razvojnu
stranu, a s obzirom na konzervativan
pristup prihodnoj i rashodnoj strani, ja
sam optimista. Kontrole naplate će biti
daleko strožije nego do sada. •
Od 2001. kamatna stopa nije bila niža od dvocifrene kada je o dinarskim
kreditima reč, a tek poslednjih par godina kamate na devizne kredite su jednocifrene.Sa takvim kamatama preduzeća ne mogu dobro da posluju, vraćaju pozajmice i ostvaruju dobit, pa uz krizu koja već pet godina prati privredu
Srbije, ne iznenađuje mnogo veliki broj nevraćenih kredita, kaže Vušurović.
„Dinarizacija je nešto o čemu NBS i Ministarstvo finansija teže i verujemo
da će iduće godine početi pad kamata na ove zajmove. Inflacija ne bi trebalo
da pređe pet odsto u 2014. godini, a već je sada u marginama ciljane inflacije
od 4,00 plus ili minus 1,5 odsto, što će biti dobar znak za niže kamate. Referentna kamatna stopa opet je smanjena za 0,5 odsto i sada je deset procenata na godišnjem nivou. Dobro je što se stalno smanjuje, a NBS će odlučiti koje
su mere u monetarnoj oblasti još potrebne.“
Kamatna politika banaka u uslovima krize
23
24. inter vju
Aleksandar Stevanović, savetnik ministra, Ministarstvo privrede
Nema
kratkog puta
Ministarstvo privrede rešilo je da realnom sektoru
pomogne na drugačiji način
Piše: Gorica Bilal
D
24
ržava ubuduće neće pomagati privatne kompanije direktno subvencijama, već
će to raditi davanjem garancija za kredite kod poslovnih banaka. „U budžetu za narednu godinu za
podršku privredi namenjeno je 36 milijardi dinara, ali će ta sredstva biti korišćena na potpuno drugačiji način nego
do sada“, ističe Aleksandar Stevanović,
savetnik ministra privrede u intervjuu
za BIZLife.
• Kakav će efekat na privredu imati nove
mere Vlade?
- Mere Ministarstva finanansija nisu
usmerene direktno na privredu,već na
rešavanje problema fiskalnog deficita.
To su u suštini mere koje su namenjenje upristojavanju javnih finansija. Tek
kada se operacionalizuju mere kao što
su restrukturiranje i donošenje novih
zakona, imaćemo određene efekte i na
privredu u smislu blagih stimulansa za
rast. Naredne godine ne možemo oče-
kivati neku blistavu stopu rasta, očekujemo eventualno jedan odsto uspeha.
• Na koji način će Ministarstvo podstaći
razvoj privrede i nove investicije?
- Prvi i osnovni instrument na kome
ćemo insistirati, a koji zasad nije dobio
većinsku podršku u Vladi, jeste smanjenje nameta na rad. Pored toga, donosimo novi zakon o radu koji će dati efekte, ali ne u kratkom, već u sred-
nja garancija koje će pokrivati 25 do 75
odsto rizika. Za Garantni fond biće izdvojeno 12 milijardi dinara, a za pomoć
malim i srednjim preduzećima predviđeno je četiri milijarde dinara kroz neku
vrstu investicionog fonda, koji bi finansirao start up i inovativna preduzeća, i
gde bi država imala manjinsko učešće.
Ta dva fonda trebalo bi da podstaknu
jeftinije kreditiranje, ali bez direktne
državne lokacije sredstava.
Naredne godine ne možemo očekivati neku blistavu
stopu rasta očekujemo eventualno jedan odsto uspeha
njem roku. Donosimo i novi zakon o
stečaju i privatizaciji koji treba da reše
jedan problem koji je maligno tkivo u
Srbiji, i koji bi opet trebalo da daje rezultate na neki srednji rok.
Jedino što možemo da uradimo na
kratak rok,i ono što je najbitnije, je
osnivanje Garantnog fonda.To znači da
ćemo finansirati i pomagati preduzeća
preko poslovnih banaka putem izdava-
Loša praksa
Ministarstvo privrede nedavno je pokrenulo postupak naplate bankarskih garancija u vrednosti
od 1,4 miliona evra na ime povraćaja u budžet Srbije, od investitora sa kojima su nedavno raskinuti ugovori jer nisu ispoštovali obaveze preduzete investicionim programom i potpisanim
ugovorima. Stevanović ističe da je Ministarstvo izuzetno nezadovoljno načinom praćenja
obaveza iz ugovora koje je potpisala Agencija za strana ulaganja u promciju izvoza (SIEPA).
„Nakon analiza utvrdili smo da taj vid pomoći niko ne kontroliše ili je kontrola blago rečeno
očajna.Dosadašnji način finasiranja kroz Fond za razvoj i subvencije za nova radna mesta, koje
je odobravala SIEPA, nije dobra praksa“, zaključuje sagovornik BIZLife-a.
Kamatna politika banaka u uslovima krize
• Kada možemo da očekujemo ekonomski oporavak Srbije?
- To zavisi od toga kako će prvi set mera proći.Poenta je da birači u Srbiji vide
da reforme funkcionišu, a onda će biti
mnogo lakše da se predlože nove reforme. Više od pet godina se glava zabijala
u pesak, problemi su zatrpavani, sada
treba neko vreme da se to leči na zdravim osnovama. Nema kratkog puta. •
25. Ko rp o rati vni i nt e r vj u
Dejan Janjatović, član Izvršnog odbora ProCredit banke
Transparentno
i odgovorno
Rezultat pažljivih finansijskih analiza, svođenje kreditnog
rizika na minimum, kao i konstantna komunikacija sa
klijentima predstavljaju bitne pokazatelje stabilnosti
poslovanja banke
P
romocija štednje kao načina
za ulaganje u budućnost i njeno korišćenje za ulaganje u razvoj privrede i poljoprivrede,
uz prethodnu pažljivu analizu kreditne
sposobnosti svakog klijenta, princip je
na kome se zasniva svakodnevno poslovanje ProCredit banke. „Kao rezultat toga, banka ima transparentno poslovanje sa niskim nivoom rizika, što
štednju klijenata čini potpuno sigurnom“, objašnjava Dejan Janjatović, član
Izvršnog odbora ProCredit banke, u intervjuu za BIZLife.
• Kako način poslovanja banke može da
utiče na štednju građana u toj banci?
- Novac koji građani polože u banku,
dalje se plasira u vidu kredita. Ukoliko
su ti plasmani nezdravi, sigurno da
postoji određena doza rizika za štediše, naročito ukoliko visina njihovih depozita prelazi osiguranu sumu.
U skladu sa transparentnim poslovanjem naše banke, nedavno smo otvorili sajt www.mojepare.rs na kom je jasno
prikazano u koje svrhe ProCredit banka koristi novac koji klijenti ostavljaju na štednju. Za samo nekoliko dana
sajt je imao preko 100.000 poseta, što
govori da su građani veoma zainteresovani kako banka raspolaže sa njihovom štednjom i da sve više vode računa da štede u banci koja ima sigurno i
stabilno poslovanje.
• ProCredit banka ima mali procenat
kredita u kašnjenju u odnosu na celoku-
pni bankarski sektor. Kako ste postigli
ovakve rezultate?
- Prateći nemački, klasičan model odgovornog bankarstva, cilj nam je da sa
klijentima razvijamo dugoročan i partnerski odnos, da dobro procenimo
kreditnu sposobnost, pružimo kvalitetan savet i ne dozvolimo da se klijenti prezaduže. Redovnost svih klijenata
banke u otplati kredita je izuzetno visoka i višestruko bolja od proseka na
domaćem bankarskom tržištu. Stopa
problematičnih kredita u ProCredit
banci iznosi svega 3.99 odsto za razliku
od celokupnog bankarskog sektora gde
zumevam ne samo potrebu prilagođavanja novoj regulativi (Baselu III), već
i potrebu prilagođavanja dramatičnoj
promeni u navikama klijenata, pogotovo generacija koje dolaze. Klijenti već
sada očekuju brzo i jednostavno rešavanja njihovih zahteva, manje papirologije, više informacija, pravi savet i
sve su manje spremni da tolerišu loša
iskustva koja imaju u radu sa bankama.
Banke koje žele da i dalje budu uspešne
moraće značajno da menjaju svoje tradicionalne modele počev od onih koji
se odnose na upravljanje rizicima pa do
modela koji se odnosi na rad sa klijen-
Prateći nemački, klasičan model odgovornog bankarstva,
cilj nam je da sa klijentima razvijamo dugoročan i
partnerski odnos
je ova stopa iznad 20 odsto.
Pored toga svaki dan se trudimo da
unapredimo našu uslugu i da brzo,
jednostavno i kvalitetno rešavamo zahteve naših klijenata. Na ovim principima poslovanja stekli smo ogromno poverenje velikog broja malih i
srednjih preduzeća, poljoprivrednika
i građana.
• Kako vidite dalji razvoj bankarstva u
Srbiji, da li očekujete promene u poslovanju banaka?
- U bankarstvu nastupa veoma zanimljivo vreme koje sa sobom nosi brojne izazove. Ovde pod izazovima podraKamatna politika banaka u uslovima krize
tima. Klijent će morati da bude u centru pažnje i više će mu se nuditi usluge koje su prilagođene njegovim specifičnim potrebama. Na tržištu će se pojaviti ne-bankarske institucije koje će
pružati neke od usluga koje su do sada
tradicionalno pružale poslovne banke.
Tehnologije koje se brzo razvijaju i koje su sada dostupnije nego ikad samo
će ubrzati ovaj proces, tako da se ovde
ne govori o nekoj dalekoj budućnosti.
Na kraju ovog procesa imaćemo bankarstvo koje se značajno razlikuje od
ovog sada, koje će po mom mišljenju
biti mnogo bolje i mnogo više usmereno na klijente. •
25
27. Conferences
Events
događaji // konferencije // ekonomija // vesti...
S28
S32
S37
S41
// Predstoje nova
ukrupnjavanja
trgovine
// Mali i
otporni
// Novi dan
kao najveći izazov
// Vladari sveta
'Cvrkut' na berzi
Bizlife Conference
Fmcg sektor do 2020.
Bizlife najava
Osiguranje u privredi
Moj poslovni stav
James Thornley, Senior Partner i
rukovodilac Odeljenja za reviziju KPMG
U fokusu stranih medija
Forbes, The Guardian
CNN Money
BIZLIFE
conferencesevents
27
28. BIZLIFE CONFERENCEsEVENTS FMCG SEKTOR DO 2020.
Predstoje nova
ukrupnjavanja trgovine
Poslednji podaci govore da prosečna plata iznosi oko 44.000 dinara, da rast potrošačkih
cena na međugodišnjem nivou iznosi 4,9 odsto, da je promet u trgovini na malo realno opao
za deset odsto, a stopa nezaposlenosti je 24 odsto
tekst:
Dušan
Nikolić
28
K
ompanije, mahom multinacionalne, koje prodaju robu široke potrošnje u većini zemalja
našeg regiona imaju silazni trend poslovanja! U prva dva kvartala ove godine ukupna
prodaja pada između jedan i osam odsto za skoro
dve trećine njih. Samo petina firmi ima rast prodaje
BIZLIFE
conferencesevents
između dva i tri odsto, dok ostatak kompanija posluje
nepromenjeno u odnosu na proteklu godinu.
Kada pričamo o retailu u Srbiji, moramo da sagledamo nekoliko aspekata. Prvi je odnos tradicionalne
i moderne trgovine na jednom tržištu da bi mogli da
procenimo potencijal tržišta, njegovu snagu. Srbija, u
29. tom pogledu, u odnosu na okolne zemlje, Crnu Goru,
BiH, Makedoniju, ima sličnu situaciju, gde je udeo tradicionalne trgovine veći, za razliku od ostalih zemlja
EU. To znači da u narednih nekoliko godina, do 2020.
glavni trend u maloprodaji regiona biće ukrupnjavanje
prodajnih lanaca.
Ukrupnjavanje trgovine predstavlja standardizaciju usluge nekoliko prodajnih lanaca. Ali, ono što je
najvažnije, ukrupnjavanje donosi i značajno sniženje
troškova nabavke, distribucije i prodaje robe, što će u
kombinaciji sa osetnim padom kupovne moći stanovništva biti vrlo aktuelno u narednom periodu, ukazuju
stručnjaci.
Po pitanju brendova, trenutno na tržištu Srbije rade
tri velika, i nekoliko manjih prodajnih lanaca. Na prvoj
poziciji je belgijski Delhaize u okviru koga posluju
Maxi i Tempo, slovenački Mercator i Roda, koji do
kraja godine treba da budu pripojeni hrvatskom Agrokoru, koji u Srbiji već poseduje trgovine Idea. Slede
francuski Interex, grčki Super Vero, nemački Metro, a
od domaćih Univerexport, DIS i drugi manji prodajni
lanci. U regiou jugoistočne Evrope uveliko već posluju
Samo petina firmi, u prva dva kvartala, ima rast prodaje
između dva i tri odsto, dok ostatak kompanija posluje
nepromenjeno u odnosu na proteklu godinu
od strukture formata, trgovine koje imaju više malih
i trgovinski lanci Carrefour, Lidl, Bila, Tesco, ali i
formata imaće veće bruto marže, i obrnuto.
Schwarz, Aldi, Rewe, Auchan, Ikea…
Za potrošače u Srbiji peta krizna godina protiče u
Kada je reč o maržama trgovaca, prošle godine
znaku velike besparice i velikog odricanja! Dramatičsamo su neke male privatne trgovačke firme u Srbiji
no opada potrošnja, čak i osnovnih namirnica.
završile godinu pozitivno, svi ostali su bili sa
Do 2020.
Pod pritiskom krize mnogi su prinuđeni da
gubitkom zbog kursnih razlika. Ako bi se
trend
štede i na hrani, što je desetkovalo prodaju
sada govorilo o profitu u trgovini bez kuru maloprodaji
u prehrambenim trgovinama. Pazari se najsnih ralika, on je od početka krize 2008.
regiona biće
osnovnije - hleb, mleko, jaja, povrće, meso,
između 0,8 i 1,5 odsto.
ukrupnjavanje
kafa. Ostale namirnice sada se smatraju
A trgovina je intenzivna privredna,
prodajnih
luksuzom. Život u Srbije danas je, prema stauslužna grana koja zapošljava 20 odsto
lanaca
tističarima, skuplji 30 odsto nego pre pet godina.
radne snage u Srbiji, a ima taj profit. Ako se
Istraživanja pokazuju da četvrtina potrošača meso
govori o bruto maržama od kojih se pokrivaju svi
kupuje povremeno, da je 28 odsto znatno smanjilo
troškovi, onda su one u Srbiji opet niže nego u okrukupljene količine, da je 15 odsto njih počelo da kupuje
ženju i kreću se od 16 do 18 odsto, opet u zavisnosti
Rast privatnih
robnih marki
U uslovima smanjene kupovne moći i cenovne osetljivosti kupaca,
prednost dobijaju privatne robne marke, koje se mogu kupiti
po nižim cenama, a njihov kvalitet je takav da idu i u premium
segment, koji je nekada bio rezervisan za poznate brendove.
Udeo privatnih robnih marki u Srbiji trenutno je skroman i iznosi
oko sedam odsto, dok u nekim razvijenim evropskim zemljama
iznosi i više od 50 odsto. Na tržištu jača i udeo diskontnih lanaca,
odnosno jeftinijih prodavnica, koji raste iz godine u godinu i u
Nemačkoj recimo iznosi preko 55 posto.
Trendovi u regionu
Jugoistočna Evropa je i dalje jedno od najsporijih tržišta što se
tiče privrednog rasta, kao i rasta prodaje i profita. Poslednja
ispitivanja pokazuju zabrinjavajuće trendove u gotovo svim
zemljama u jugoistočnoj Evropi. Rezultati su znatno slabiji
nego u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, Poljske, Turske,
Slovačke, Mađarske…
Multinacionalne kompanije koje prodaju hranu i piće su u nešto
boljem položaju. Ipak, i ovde je veliki broj onih kompanija, koje
ne ostvaruje nikakav rast, čak beleže i velike gubitke. Primer
Belgijskog Delhaize, multinacionalnog lanca, koji je u trećem
kvartalu ove godine zabeležio gubitak od čak 191 milion evra.
BIZLIFE
conferencesevents
29
30. Infografika
U prva dva kvartala ove
godine ukupna prodaja pada
između jedan i osam odsto za
skoro dve trećine njih
O ideji predsednika UO MK Grupe Miodraga Kostića o regionalnom
ukrupnjavanju agro - biznisa mediji su plasirali ukupno
101 izveštaj
Najveći broj objava plasiran je u maju ove godine,
kada su mediji plasirali 61 izveštaj. Sledeći 'talas' bio je u junu
(24 objava), da bi usledila pauza u letnjim mesecima, a ista tema
se ponovo pokrenula u septembru na panelu 'Regionalni Benelux'
održanom na 6. Weekend Media Festivalu u Rovinju (11 objava).
61
24
11
Prometi u minusu
Kako su mediji preneli, ideju Miodraga Kostića o udruživanju Atlantic
grupe, MK grupe, Agrokora, Nektara i Podravke, čime bi se dobila
snažna kompanija, podržala je i hrvatska strana.
Atlantic grupa
MK grupa
Nektar
Agrokor
Podravka
30
BIZLIFE
conferencesevents
7
objava
40
10
objava
Najveći publicitet ostvaren je u web izdanjima medija (54 odsto), dok su
štampani učestvovali sa 40 procenata od ukupnog broja. Pojedinačno
se ovom temom najčešće bavio portal b92.net (deset objava), dok
je novinska agencija plasirala sedam. Dnevni listovi Blic i Informer
prednjače u izveštavanju kada je reč o štampanim izdanjima novina.
54
isključivo na akcijskim sniženjima. Statistika prikazuje da je
na mesečnom nivou opala prodaja hrane za 6,2 odsto.
- To je posebno upozoravajuće, jer je hrana kod nas skuplja
od mnogih zemalja u svetu - kažu ekonomisti. – Poslednji
podaci govore da prosečna plata iznosi oko 44.000 dinara,
da rast potrošačkih cena na međugodišnjem nivou iznosi 4,9
odsto, da je promet u trgovini na malo realno opao za deset
odsto, a stopa nezaposlenosti je 24 odsto. ●
Velike i vredne kupovine hrane danas su prava retkost. U dnosu na 2008.
promet u maloprodaji, realno je pao za 30,2 odsto i jedan je od osnovnih
pokazatelja smanjene kupovne moći stanovništva. 'Vakuum' u novčanicima,
u kombinaciji sa paprenim cenama uticao je na to da je meso u našim
tanjirima češće začin, nego glavno jelo. Sa prosečnim zaradama koje u Srbiji,
u dve trećine slučajeva iznose oko 30.000 dinara, ne može se ni očekivati
neki promet.
- Zbog skoka cena osnovnih namirnica, kupujemo drastično
manje količine hrane nego ranije, potrošači prate akcijska sniženja u
megamarketima - tvrdi Petar Bogosavljević, presednik Pokreta za zaštitu
potrošača. - Osnovne potrebe se ne zadovoljavaju. Štednja na hrani, na
onome što je važno za život i za zdravlje nacije vrlo je veliki problem.
31. Novi pogled na
poslovni život.
Čitajte
prvi
intervjui, komentari,
istraživanja i stavovi.
Najaktuelnije
ekonomske i
poslovne teme
...
Pretplata na poslovni mesečnik BIZLife // Info: +381 (11) 303.52.74 // www.bizlife.rs
detalji:
pretplaćujem se na:
Ime i prezime: .......................................................................................................
6 meseci / 5 brojeva = 10€
Adresa: ...................................................................................................................
12 meseci / 10 brojeva = 18€
Telefon: ...................................................................................................................
E-mail: ....................................................................................................................
Po srednjem kursu NBS-a u dinarskoj
protivvrednosti na datum uplate
Jednostavno popunite priloženi obrazac i zajedno
sa uplatnicom (u formi skeniranog dokumenta)
prosledite nama na fax +381 (11) 303.52.75 ili na mail
natasa.popovic@bizlife.rs ili poštom na Digital Life,
Kosovska 30/2, 11000 Beograd, kako bi Vas uključili
u distributivnu listu.
31
Uplata na ALPHA BANKA: 180-1511210035527-47
BIZLIFE
xxx
32. BIZLIFE CONFERENCEsEVENTS OSIGURANJE U PRIVREDI
Mali i otporni
Sektor osiguranja učestvuje sa svega 4,7 odsto u ukupnoj
bilansnoj aktivi finansijskog sektora Srbije
F
gurnijeg učesnika na finansijskom tržištu tokom celog
inansijski sektor Srbije nije ostao imun na udare
kriznog perioda. Iako na njega ’otpada’ svega 12,2 odsto
velike ekonomske krize koja je u prethodnom
ukupnih prihoda celog finansijskog sektora.
periodu potresala svet. Inflatorni pritisci,
U poređenju sa zemljama u regionu, domaće
dodatni pad dinara u odnosu na evro i
U strukturi
tržište osiguranja i dalje je nedovoljno
prezadužena i sve manje likvidna domaća prepremije,
razvijeno, sa premijom ispod 70 evra poduzeća uticala su i na poslovanje finansijskog
učešće
sektora u Srbiji. Za razliku od banaka, koje
neživotnih osiguranja glavi stanovnika, iako raspolaže značajnim
kapacitetima. To, pak, u perspektivi znači
nose 83 odsto ukupnih prihoda celog sektoiznosilo je 82,2
odsto, a životnih
da postoji i značajan prostor za njegov dalji
ra i gde su u proteklom periodu zabeleženi
17,8 odsto
razvoj, o čemu se priča već godinama.
veliki pojedinačni gubitnici koji su pretili da
Sektor osiguranja je tokom kriznog perioda
znatno uruše bankarski sistem, sektor osiguranja
poslovao pozitivno, što pokazuju i analize Agencije za
ostao je otporan i uspeo čak da stekne poziciju najsiprivredne registre sačinjene na osnovu završnih računa
svih 28 osiguravajućih društava. Ipak, ostvareni rezultati poslovanja još uvek nisu dostigli pretkrizni nivo.
Društva za osiguranje su tokom 2012. zabeležila dobitak
Srpska privreda je u kolapsu. Privrednici su
koji je više nego udvostručen u odnosu na godinu pre, a
prezaduženi i dalje se zadužuju. Na svaki dinar
praćen je skromnim rastom prihoda od premija osigurapozajmljenog kapitala koriste svega 60 para
nja i blagim povećanjem bilansne aktive i kapitala.
sopstvenog. Po podacima iz završnih računa
Osiguravajuće kuće, za razliku od banaka i svih ostapreduzeća bankama duguju 3.000 milijardi
dinara. U blokadi je svakog meseca, u proseku,
lih učesnika na finansijskom tržištu, beleže i godišnji
oko 60.000 firmi. Za neplaćene poreze i
rast broja zaposlenih za 168 radnika. Društva za osidoprinose preduzeća i preduzetnici državi duguju
guranje tokom protekle godine prihodovala su 73,6 mili601 milijardu dinara… Zvanični podaci koliko
jardi dinara, dok su ostvareni ukupni rashodi u iznosu
korisnika polisa osiguranja spada u pravna lica
od 72 milijardi dinara, a oni su veći za 11 odsto u odnosu
su – nepoznanica.
tekst:
Daniela
Ilić
Stanje privrede
32
BIZLIFE
conferencesevents
33. kraju juna iznosila je 93,7 odsto, dok je krajem 2012. bila
na 2011. godinu. Poslovni prihodi rasli su po godišnjoj
100,2 procenta.
stopi od 8,8 odsto, a njihov najveći deo odnosi se na
Kada je reč o regulatornom okviru za razvoj sektora
prihode od premija osiguranja i saosiguranja, koji imaju
osiguranja u Srbiji i dalje se čeka novi zakon o
nešto umereniji rast i iznose 53 milijarde dinara.
osiguranju, čija je izrada ’zapela’ još u formi
Poslednji završni računi osiguravajućih kuća
Osiguranja
nacrta. Ono čemu se osiguravači nadaju je
pokazuju da su povećani i poslovni rashodi
imovine beleže
konačan jasan stav u vezi sa kompozitnim
za 14 odsto tokom godinu dana. Dve trećine
najveće
osiguravajućim društvima. Stalno odlaganje
ovih rashoda odlazi na naknadu štete i ugoučešće u ukupnoj
razdvajanja društava na ona koja se bave živorenih iznosa, u vrednosti od 25,5 milijardi
premiji sa 28,2
votnim od onih koja se bave neživotnim osiodsto
dinara. Analize pokazuju i da su društva, kako
guranjima (što se desilo i krajem prošle godine)
bi zadržala postojeći obim poslovanja, povećala
stavlja u neravnopravan položaj osiguravače koji su
troškove sprovođenja osiguranja za 6,9 odsto na
uveliko razdvojili ova dva segmenta poslovanja u dva
nivou sektora.
različita privredna društva, uprkos dodatnim troškoviI dok banke u ukupnoj bilansnoj aktivi finansijskog
sektora učestvuju čak 89 odsto, osiguranje beleži svega
4,7 odsto udela.
Posle prekida tendencije rasta pozitivnih rezultata i
značajnog smanjenja dobitka u 2011, društva za osiguranje su u 2012. iskazala pozitivan neto finansijski rezultat
u iznosu od 1,2 milijarde dinara, što je rast za 116 odsto.
Neto dobit ostvarilo je 18 osiguravača, dok je neto gubitak smanjen za 15,7 odsto na nivou sektora.
Tokom 2012. nastavljen je i trend rasta bilansnog
potencijala osiguravajućih društava. Poslednji dostupni
podaci, za prvu polovinu 2013, pokazuju da je ukupna
premija 34 milijarde dinara, što je porast od 4,9 odsto u
odnosu na isti period lane. U strukturi premije, učešće
neživotnih osiguranja iznosilo je 82,2 odsto, a životnih
17,8 odsto.
Analiza Narodne banke Srbije pokazuje da je struktura premije osiguranja blago promenjena, s obzirom
na to da osiguranje imovine od požara i drugih opasnosti i ostala w. Zatim sledi osiguranje od autoodSektor osiguranja je tokom kriznog
govornosti sa 27,9 odsto, koje je do sada uvek imalo
primat u učešću u ukupnoj premiji. Sledeživotna osigu- perioda poslovao pozitivno, što
pokazuju i analize Agencije za
ranja sa 17,8 odsto učešća i kasko osiguranje motornih
vozila sa 10,1 odsto udela u ukupnoj premiji osiguranja.
privredne registre sačinjene na
Analiza međutim, takođe pokazuje i nepotpunu pokriosnovu završnih računa svih 28
venost tehničkih rezervi kod društava koja se pretežno
osiguravajućih društava
bave neživotnim osiguranjima. Prema podacima koje su
svom regulatoru, NBS, dostavili sami osiguravači, pokrima koje zbog toga imaju. Aktuelna su i pitanja poreskih
venost tehničkih rezervi propisanim oblicima aktive na
olakšica, pogotovo u oblasti životnog osiguranja, što bi
ovaj proizvod učinilo atraktivnijim. Takođe, očekivalo
se i da do kraja ove godine zaživi projekat obaveznog
osiguranja od prirodnih katastrofa. Osiguravači ključ
rasta neživotnih osiguranja vide upravo u širenju liste
UDEO sektora osiguranja u
ukupnom finansijskom sektoru:
obaveznih osiguranja, koja su uveliko poznata razvi28,5% broj zaposlenih u
jenim evropskim ekonomijama. U Srbiji bi to moglo
sektoru osiguranja
da bude obavezno osiguranje u oblasti poljoprivrede,
u odnosu na ceo
zaštite od prirodnih katastrofa, požara u stambenim
finansijski sektor
12,2% udeo u ukupnim
zgradama… Takođe, aktuelno je i pitanje’trke’ osiguraprihodima
vajućih društava u autoosiguranju koje donosi gotovo
4,7% udeo u ukupnoj bilansnoj
trećinu ukupne premije. Ovo nadmetanje često ume da
aktivi
se vodi kroz uvećane provizije koje osiguravači daju
5,8% udeo u ukupnom kapitalu
tehničkim pregledima... ●
finansijskog sektora
Brojke
BIZLIFE
conferencesevents
33
34. bizlife portal vesti srbija
Unapređenje
poslovanja
Uniqa preuzela Basler
Osiguravajuća grupacija Uniqa potpisala je ugovor o
preuzimanju srpskih i hrvatskih osiguravajućih kompanija švajcarske Baloise grupe, koja na ovim prostorima
posluje pod imenom Basler. Akvizicija je trenutno
predmet odobrenja nadležnih regulatornih organa i
antimonopolskih komisija u obe zemlje, a očekuje se da
će biti u potpunosti završena u prvom kvartalu 2014.
godine. Visina transakcije za obe kompanije iznosi 75
miliona evra.
Izvor: BIZLife
Energetski efikasna poljoprivreda
Nemačko društvo za investicije i razvoj (DEG), odobrilo je
dugoročni zajam kompaniji
MK Group, u vrednosti od
50 miliona evra. Ko-finansijeri su Holandska razvojna banka (FMO) i Austrijska razvojna banka
(OeEB), sa po 15 miliona evra. Ugovor su potpisali
Miodrag Kostić, predsednik MK Group, a u ime
Nemačkog društva za investicije i razvoj direktorka Agrobiznisa, šumarstva i prehrambene industrije, Franziska Hollmann. Dodatna sredstva
služiće za finasiranje i razvoj novih investicija,
koje će biti orijentisane ka smanjenju troškova
proizvodnje, povećanju energetske efikasnosti i
očuvanju životne sredine.
Izvor: BIZLife
Bambi u narednoj godini planira investicije
u novu liniju u Požarevcu i nove proizvode
u vrednosti od deset miliona evra, najavio je
Daniel M. Boehi, izvršni direktor kompanije.
Realizacija se očekuje naredne godine, a cilj
kompanije je da dostigne godišnji prihod
od 100 miliona evra. U prvih devet meseci
ove godine Bambi je ostvario rast prodaje i
prihoda za 12 odsto.
Izvor: RTC/Tanjug
Atlas grupa u
Univerzal banci
Jat otišao u istoriju
Nova nacionalna aviokompanija Air Serbia je umesto Jat
Airwaysa upisana u Agenciji za privredne registre (APR), i
uplaćen je osnivački kapital od 16,86 milijardi dinara. APR
je registrovao i novi statut nacionalnog avioprevoznika, a
kao zakonski zastupnik akcionarskog društva za vazdušni
saobraćaj upisan je generalni direktor Air Serbia Dane Kondić. Osnivač Air Serbia je Republika Srbija. Takođe, navedeni
su članovi odbora direktora, a to su, pored Kondića, Davor
Mišeljić, Dimitri Kristofer Kurtelis, Dobrivoje Glavonić, Gmitar Dugalić, Miroslav Stanojević, Dragan Ðoković, Slobodan
Živković, Stevica Spajić i Mihailo Jovanović.Izvor: RTC/Tanjug
Atlas mont fond je trgovanjem na Beogradskoj
berzi postao vlasnik 4,99 odsto akcija Univerzal banke Beograd. U pitanju su akcije koje su
bile u vlasništvu Delta investment kompanije.
Namera Atlas grupe je da stekne 30 odsto
vlasništva u Univerzal banci i da samostalno
ili u saradnji sa stranim partnerom, izvrši
dokapitalizaciju banke, unapredi poslovanje
kroz uvođenje savremenih bankarskih usluga
putem interneta i mobilnog interneta i na
taj način stvori uslove za veće prisustvo na
konkurentnom bankarskom tržistu Srbije.
Izvor: RTC/Tanjug
34
BIZLIFE
portal / vesti srbija
Nove pozicije
1 // Nikola Mirkov
v.d. direktor RTS
Upravni odbor Radio-televizije Srbije
odlučio je, uz konsultacije sa
kolegijumom kuće, da za vršioca
2 // Milan Janković
u rukovodstvu Svetske federacije
privrednih komora
Milan Janković, predsednik Privredne
komore Beograda, izabran je za člana
dužnosti generalnog direktora RTS-a
izabere direktora TV Beograd Nikolu
Mirkova, jednog od najbližih saradnika preminulog direktora
javnog servisa Aleksandra Tijanića. Mirkov je karijeru u RTS
započeo 1978. i to kao novinar Radio Beograda. Godine
Generalnog saveta Svetske federacije
privrednih komora (World Chambers
Federation - WCF). Na lokalnim izborima
za najviše organe i tela WCF osvojio je najveći broj glasova i
u buduće će predstavljati komorski sistem Srbije u
2006. imenovan je na funkciju direktora Televizije Beograd.
Generalnom savetu.
35. Novi vlasnik Direct media
SBB u rukama
novog vlasnika
Bugarski biznismen Krasimir Guergov, novi vlasnik Direct media, izjavio je da su završeni svi detalji u vezi sa kupovinom te
kompanije, čiji je prethodni vlasnik bio Dragan Ðilas, i da postaje vlasnik većinskog paketa akcija ove firme. Guergov je naveo
da je kupio 95 odsto akcija kompanije, a da ostatak akcija ostaje
u rukama menadžmenta. U toku je prenos vlasništva prema
zakonskoj proceduri, a sve informacije o tome biće dostupne u
Agenciji za privredne registre, nakon okončanja ovog postupka.
Izvor: RTC/Tanjug
Kompanija Kohlberg Kravis Roberts potpisala je konačan sporazum o preuzimanju
SBB-Telemach grupe od kompanije Mid
Europa Partners. Na čelu SBB - Srpske
kablovske mreže ostaće tim predvođen
osnivačem kompanije Draganom Šolakom
koji će zadržati značajnan udeo u SBB-Telemach grupi.
Izvor: Beta
Vlada Srbije usvojila je tekst Memoranduma o razumevanju između
Republike Srbije, Grada Smedereva
i PKC Wiring Systems Oy iz Finske.
Vicepremijer Aleksandar Vučić potpisao je Memorandum sa finskom PKC
grupom, za proizvodnju kablova u
autoindustriji. Jasna Avramović, gradonačelnica Smedereva, najavljujući
u septembru finsku investiciju, rekla
je da će pregovori biti završeni do
kraja ove godine, i da su Finci izabrali
Smederevo zbog najpovoljnijih uslova
i geostrateškog položaja, kao i blizine
dva koridora.
Izvor: RTC/Tanjug
Propala investicija
Finski investitori
stižu u Smederevo
Ulaganje od 100 miliona dolara
Rafinerija nafte Novi Sad uskoro će biti
obnovljena, a umesto naftnih derivata u njoj
će se proizvoditi maziva. Kako je izjavio generalni direktor Naftne industrije Srbije Kiril
Kravčenko, u toku su pripreme za modernizaciju postrojenja, a investicija je vredna više od
100 miliona dolara. Zahvaljujući tom ulaganju,
rafinerijski pogoni biće sačuvani, a na tržište
će biti plasirani kvalitetni proizvodi – bazna
ulja širokog spektra. Rafinerije s takvim
proizvodnim programom maziva retkost su
u svetu. Nakon modernizacije i planirane
izgradnje, novosadska rafinerija biće jedinstvena u ovom delu Evrope. Izvor: Dnevnik
Italijanska komapanija Dytech odustala je od investicije u Nišu,
u Radnoj zoni Donje Međurovo. Postupak za povraćaj zemljišta
i poluizgrađenog objekta je započet, nakon čega će grad moći
da ponudi objekat nekom drugom zainteresovanom investitoru.
Ugovor o izgradnji fabrike predstavnici Dytecha potpisali su sa
tadašnjim ministrom privrede i regionalnog razvoja, Mlađanom
Dinkićem, oktobra 2010. godine, i tada je saopšteno da će njihovo ulaganje iznositi više od 12 miliona evra. Dytech je u niškoj
fabrici trebalo da proizvodi elemente za protok ulja i maziva za
potrebe automobilske industrije.
Izvor: RTC/Tanjug
3// Marijana Vasilesku
novi član Izvršnog odbora Sberbanke Srbija
Nakon dobijanja dozvole Narodne banke
4 // Željko Sertić
u Bordu direktora Evrokomore
Željko Sertić, predsednik
5 // Gabor Bekefi
generalni direktor Carlsberg Srbija Grupe
Gabor Bekefi je novi generalni direktor
Srbije, Marijana Vasilesku je novi član
Izvršnog odbora Sberbanke Srbija. Biće
zadužena za poslovanje sa
stanovništvom. U svojoj bankarskoj
karijeri radila je u ABN AMRO banci i Royal Bank of Scotland
Privredne komore Srbije,
izabran je za člana Borda
direktora Evrokomore
(Eurochambres) na 114.
redovnom zasedanju generalne skupštine te
Carlsberg Srbija Grupe, koja posluje u Srbiji,
Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Na ovoj pozicija
zamenio je Ralfa Zigerlinga. Bekefi je od ranije
povezan sa poslovanjem kompanije u Srbiji,
prvenstveno kao generalni direktor Carlsberga za jugoistočnu
na rukovodećim pozicijama u sektorima za poslovanje sa
stanovništvom na poslovima razvoja proizvoda i marketinga.
U Sberbanku Srbije došla je iz Home Credit banke.
asocijacije. Kao član borda iz redova zemalja
van EU, Sertić će ovu dužnost preuzeti 1.
januara 2014, sa mandatom od godinu dana.
Evropu od 2010. godine, ali i kao v.d. generalnog direktora
Carlsberg Srbija Grupe od 2010. do 2011. godine. Bekefi će ujedno
ostati na poziciji generalnog direktora Carlsberg Bugarska.
BIZLIFE
portal / vesti srbija
35
36. bizlife portal vesti srbija
Francuzi
zakupljuju Beko
Imlek kupio
subotičku Mlekaru
U cilju konsoldiacije kompanije, boljeg pozicioniranja na tržištu i smanjenja troškova
poslovanja, Imlek je kupio većinski paket akcija subotičke Mlekare na Beogradskoj berzi.
Mlekara Subotica ostaće zasebno pravno lice,
tako da do fizičkog spajanja neće noći, zadržaće sve svoje brendove i razvijati nove.
Izvor: RTC/Tanjug
Francuska firma Motifs, iz Pariza, potpisala
je ugovor o zakupu bivše fabrike Beko u
Svilajncu na tri godine. Početkom novembra
započeto je sa pripremama za pokretanje
proizvodnje u toj fabrici, a proizvodi su
namenjeni izvozu na tržište Francuske. Na
objektu bivšeg Beka pri kraju su radovi na
rekonstrukciji i fabrika će, prema rečima
Predraga Milanovića, predsednika opštine
Svilajnac, biti spremna za proizvodnju za oko
mesec dana.
Izvor: Beta
Najčitanije izjave dana
sa portala BIZLife
1 // Jeffrey Sachs o razgovoru sa prvim
potpredsednikom Vlade Aleksandrom
Vučićem o ekonomskoj situaciji u Srbiji
„Uživao sam u razgovoru sa Vučićem. Nadam se da je i on.“
2 // Petar Božović o tome šta je Srbiji jedini
spas
„Po meni, nama je jedini spas nešto što bih mogao da nazovem duhovnom obnovom.
Time sam se zanosio pre desetak godina, sve dok nekim poznanicima, među kojima je
bio i čovek koji je dosta toga iskusio u životu, nisam ispričao šta bih radio. Tada mi je on,
oduševljen čitavom pričom, rekao: To ti je velika stvar, samo vidi prvo s policijom.“
3 // Šta bi se desilo Mlađanu Dinkiću da je
on predložio iste ekonomske mere
„Da sam ja ove mere predložio, obesili bi me na Terazijama.“
4 // Ranka Savić, predsednica Asocijacije
slobodnih i nezavisnih sindikata
„Gubitak posla u Nemačkoj nije toliko strašan, izgubite posao u jednoj kompaniji i u
jednoj firmi, ali vrlo brzo nalazite u drugoj. Kod nas gubitak posla znači završetak radne
karijere.“
5 // Štrajkači u FAP-u o uslovu Aleksandra
Vučića da će doći u Priboj ako oni prekinu
blokadu pruge
„Štrajkački odbor doneo je odluku da će prvog potpredsednika vlade Aleksandra
Vučića sačekati na pruzi gde je juče započeo štrajk.“
36
BIZLIFE
portal / vesti srbija
Poštanska štedionica
preuzela PBB
Poštanska štedionica preuzela je deo imovine i
obaveza Privredne banke Beograd (PBB), oko 15.000
korisnika usluga i oko 21 milijardu dinara osiguranih i
neosiguranih depozita. Preuzimanje ne podrazumeva
zaposlene i ekspoziture, a nenaplativi krediti i ostala
dugovanja idu u Agenciju za sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka. Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS),
nakon zaključka Vlade, doneo je odluku o oduzimanju
dozvole za rad PBB.
Izvor: Beta
Snažan
učinak
Kompanija Henkel
Srbija značajno je
povećala prihod i
profit uprkos sve
izazovnijem okruženju na tržištu,
izjavio je Kasper Rorsted, izvršni direktor Henkela.
Prihod od prodaje u trećem kvaratlu 2013. iznosio je 15,5 odsto, u
odnosu na 13,6 odsto u istom periodu prošle godine, a neto prihod je
porastao sa 402 miliona evra na 469 miliona evra. Ostvarena je solidna organska prodaja u svim poslovnim sektorima i regionima, dok
su rastuća tržišta još jednom pokazala posebno dinamičan razvoj.
Izvor:BIZLife
Hrvati preuzeli BG Pharm
Preuzimanjem proizvodnih pogona,
intelektualnog vlasništva i opreme
srpske kompanije u stečaju BG
Pharm, riječka farmaceutska kompanija JGL nastavila je sa ciklusom
razvoja i širenja poslovanja, kao i
sa ulaganjem u nove proizvodne
pogone. Vrednost te investicije, uz
planirana ulaganja i tehnološko
opremanje, procenjena je na dva
miliona evra. Izvor: RTC/Tanjug
37. Moj poslovni stav
Novi dan
kao najveći
izazov
U toku karijere James Thornley, Senior Partner i rukovodilac Odeljenja za
reviziju u KPMG-u, posebno je ponosan na članove svog tima, a suštinu
poslovnog odnosa vidi u poverenju. U kratkom intervjuu za BIZLife
otkriva i ostale stavke svog poslovnog stava
James Thornley, Senior Partner i rukovodilac Odeljenja za reviziju KPMG
● Koja je najvažnija reč u biznisu?
- Kad se sve sabere, mislim da je poverenje.
● Koja vrsta tima vam najviše odgovara?
- Mislim da su timovi posvećeni poslu na
način na koji je to moj tim u KPMG-u baš
ono što tražim.
● Koliko ste se tokom karijere promenili?
- Kad se sve uzme u obzir, nadam se da nisam mnogo. Smatram da se ljudi retko značajno menjaju. Međutim, mislim da svakako
treba da učimo iz iskustva, kako svog tako i
ljudi koji nas okružuju. U Srbiji sam duže od
deset godina, a i dalje svakog dana naučim
nešto novo. Ponekad poželim da neke stvari
nisam naučio, ali šta je tu je. Po mom mišljenju, kada čovek prestane da uči, to znači da
je došlo vreme da završi karijeru.
● Koja su vaša tri životna i poslovna principa?
- Volim da mislim za sebe da sam pragmatičan. Oscar Wilde je jednom rekao sledeće:
„Više volim ljude nego principe, a još više ljude bez principa“.
- Siguran sam da ih ima mnogo.
● Na šta ste posebno ponosni u toku svoje
karijere?
- Uvek mi je drago kada moje kolege prelaze
da rade na veće i izazovnije poslove, bilo
unutar KPMG-a ili u široj poslovnoj zajednici. Tada vidim da smo birali pametno. A
takvih je primera mnogo. Dakle, na članove
svog tima.
- Već sam citirao Churchilla, a sada bih se
poslužio rečima još jednog velikana XX
veka, Mike Tysona, koji je rekao da „svako
ima plan dok ga ne tresnu po licu“. Mislim
da je to velika istina, što nas opet vraća
Churchillu.
● Koliko vremena dnevno provodite u
poslu?
- Verovatno previše. Tehnologija danas znači
da ste skoro uvek dostupni.
● Koji vam je najveći poslovni
● Koji je vaš najveći izazov?
neuspeh?
Kada čovek
- Novi dan. Svaki novi dan donosi
- Mislim da je Winston Churchiprestane da uči,
sa sobom nove izazove.
ll jednom rekao nešto u smislu:
to znači da je došlo
„Uspeh nikada nije konačan,
vreme da
● Poznato je da ste uspešan
neuspeh nikad fatalan, ali je
završi
čovek. U čemu je vaša tajna?
potrebna hrabrost da se saberu.“
karijeru
- Ne bih se usudio da u ovom trenutČini mi se da čovek, kako postaje
ku merim ili potvrdim da sam uspešan!
stariji, shvata koliko je istine u tome.
● Šta čini dobrog lidera?
- Dobar lider je onaj koji je spreman da
preuzme odgovornost i koji je u stanju da
promeni svoje mišljenje.
● Koje su to osobine Vašeg idealnog poslovnog partnera?
- U današnje vreme polazna tačka su dobri
finansijski rezultati i likvidnost. Šalu na
stranu, kao što sam već pomenuo, mislim da
je suština u poverenju. Uvek može da dođe
do neslaganja, ali ako je poslovni odnos
zasnovan na poverenju, ta neslaganja obično
mogu uspešno da se prevaziđu.
● Koje su vaše mane kao lidera?
● Taktika koja vas nikad nije izneverila?
● Kad biste mogli da promenite jednu stvar
u poslovnom ambijentu Srbije, šta bi to bilo?
- Mislim da je ponekad potrebno više pozitivnosti. Iz naše perspektive je očigledno da
postoje srpske kompanije sa velikim potencijalom, ali često slušamo samo o problemima. Naravno, ovo važi i za druge zemlje.
● Da li uživate u nošenju poslovnog odela i
kravate?
- Navikao sam se tokom svih ovih godina.●
BIZLIFE
moj poslovni stav
37
38. bizlife portal vesti region
Start u regionu
BUGARSKA - Realizacija projekta bugarskog dela Južni
tok počela je svečanom ceremonijom zavarivanja prvog
spoja buduće kompresorske stanice u blizini sela Rasovo,
na severo-zapadu Bugarske. U Sofiji, u zgradi vlade, ceremoniju su u direktnom prenosu pratili bugarski premijer
Plamen Oresharski, ministar ekonomije i energetike
Bugarske Dragomir Stoynev, ministar energetike Rusije
Aleksandar Novak i direktor Gazproma Alexey Miller.
Izvor: RTC/Tanjug
Savetnik u prodaji
SLOVENIJA - Slovenački fond za restituciju
potpisao je ugovor sa Citigroup Global Markets Ltd. o savetovanju pri prodaji Telekoma
Slovenije. Za posao savetnika konkurisalo je
12 društava, među kojima i Deutsche bank, JP
Morgan, Goldman Sachs i Lazard. Provizija za
savetnika mogla bi da iznosi oko jedan odsto kupovne cene, odnosno između sedam i deset miliona evra.
Izvor: SEEbiz
Država računa da bi za udeo od 75 odsto u Telekomu, mogla dobiti oko 750 miliona evra.
Shell ulaže u BiH
BiH - Naftni gigant Shell dostavio je pismo
namere da uđe u pregovore s vlastima
Federacije BiH oko dodele koncesije za
istraživanja zaliha ugljovodonika na području Dinarida. Ukoliko se potvrde nalazi
istraživanja, radovi na crpljenju nafte trebalo
bi da počnu krajem 2014. godine. Samo za
istraživanje na nekoliko lokacija na potezu
Dinarida potrebno je izdvojiti najmanje 700
miliona dolara, što je više od polovine budžeIzvor: RTC/Tanjug
ta FBiH.
Napredak u reformama
KOSOVO - U poslednje dve godine Kosovo je napredovalo za 40
mesta u stvaranju uslova za biznis i ove godine je među deset
najboljih reformatora, ocenjeno je u izveštaju Svetske banke (SB).
Prema merama koje su preduzete na olakšavanju biznisa, Kosovo
je zauzelo 86. mesto na listi, a iza su ostale sve zemlje regiona.
Prema izveštaju SB, Kosovo je zabeležilo napredak u povećanju
skoro svih indikatora. Od zemalja u regionu Hrvatska je na 89.
mestu, Albanija na 90, Srbija na 93, a BiH na 131. mestu. zvor: Beta
I
RS - Ugovor o sanaciji distributivne mreže i proširenju postojećeg sistema za daljinsko očitavanje
brojila i upravljanje potrošnjom (AMM sistem),
vredan deset miliona evra, potpisali su Seka Kuzmanović, direktor preduzeća Elektrokrajina Banjaluka i
Sam Zadeh, direktor Toshiba iz Đenove. Projekat bi
trebalo da počne ove godine i realizuje se u naredne
tri. Druga faza projekta trebalo bi da košta 60
miliona evra, a konačni projekat ukupno oko 300
miliona evra.
Izvor: Capital.ba
Višemilionski ugovor
Zainteresovani
za Radensku
SLOVENIJA - Prema neslužbenim informacijama, Coca Cola Hellenic Bottling Company
(CCHBC), Nestle i Nectar potencijalno su zainteresovani za kupovinu slovenačkog proizvođača mineralne vode i sokova Radenska.
Pivovarna Laško, vlasnik Radenske, očekuje
prodaju ove kompanije u prvom delu iduće
godine. Neobavezujuće ponude očekuju se u
novembru, a obavezujuće trebalo bi da budu
primljene tokom januara.
Izvor: Seebiz
Potraga za partnerom
BiH - Vlada Federacije BiH traži kupca za udeo u aviokompaniji BH Airlines. Delegacija
iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pre nekoliko meseci razgovarala je s predstavnicima
vlade u Sarajevu i pokazala interes za preuzimanje ovog državnog preduzeća, ali još
nije poslala zvaničan dopis za strateško partnerstvo. Vlada Federacije BiH je vlasnik
99,5 odsto kapitala u nacionalnoj aviokompaniji, dok pola procenta vlasništva ima
kompanija Energoinvest. Prošle godine je prekinuto četvorogodišnje partnerstvo BH i
Turkish Airlinesa zbog velikih, višegodišnjih gubitaka bosanske kompanije. Izvor: Beta
38
BIZLIFE
portal / vesti region