Izdaje:
Kancelarija za mlade, gradske opštine Obrenovac
Glavna odgovorna urednica:
Maja Ivanković
Urednica rubrika:
Dragana Belanović
Art direktor:
Bojan Grujić
kontakt:
- 011 8724 025
- mladi.obrenovac@gmail.com
2. ,,Obaveštajac'' je informativni bilten za mlade koji je neprofitan. Osnivač i izdavač "Kancelarija za mlade Gradske opštine Obrenovac",
ul. Kralja Aleksandra Prvog 63, Obrenovac, uz podršku Centra za prava deteta, Nemačke organizacije za tehničku saradnju GTZ (GmbH)
i Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije. Konsultant na projektu Aleksandar Gubaš, glavna i odgovorna urednica Maja
Ivanković, urednica Dragana Belanović, asistent urednice Srđan Ranković, art direktor Bojan Grujić, saradnik na projektu koordinator
kancelarije za mlade u Obrenovcu Duško Krstić, lektorka Tanja Bogićević. Godina 2010., broj 1, deli se besplatno. Sve informacije o
informatoru možete dobiti na telefon Kancelarije za mlade u Obrenovcu 011/8724-025 i email kzm.obrenovac@yahoo.com.
SADRŽAJ
LAP - lokalni akcioni plan za mlade - str3
Aktivizmom među najboljima - intervju sa Živkom Stanković - str4
“Razgovorom do životne pobede”, Intervju sa Zoranom Milivojevićem, psihoterapeu-
tom, o depresiji - str5
“Razgovaraj uz pomoć Sunca”, članak o solarnom punjaču za mobilne telefone -
str6-7
“Iskrivljena slika u ogledalu”, Intervju sa doktorkom Aleksandrom Pajović o anoreksiji -
str8
“Nežan put”do uspeha, Intervju sa Dejanom Marković, džudistkinjom - str9
Saznaj koliko si kreativan, test o kreativnosti - str10
“Obaveštajac”i Kancelarija za mlade - str11
Fotografije mladih umetnika - str12
Ćao drugari,
Ja sam Vaš lični
Obaveštajac,
stvoren za mlade
i one koji se tako
osećaju. Pričajmo o svemu, raz-
bijmo tabue i dobro se
provedimo! Neka
,,Obaveštajac'' bude novina u
Vašem životu!
3. Akcioni plan za mlade
Kroz širok konsultativni proces i učešće svih zainteresovanih strana, a pre svega mladih, izrađen je
Akcioni plan za mlade Gradske opštine Obrenovac (AP), koji je usvojen od strane Skupštine opštine
Obrenovac 30. aprila 2010. godine. U postupku izrade AP
učestvovalo je 14 institucija, 33 udruženja građana, 5 podmlatka
političkih partija, veliki broj mladih i stručnjaka iz različitih oblasti.
AP je podeljen na tematske oblasti: obrazovanje; kultura, sport i
rekreacija; slobodno vreme, aktivizam i volonterizam;
zapošljavanje; socijalna politika; informisanje i mobilnost; aktivno
učešće mladih u donošenju odluka; zdravlje i ekologija; bezbed-
nost.
Za svaku oblast su utvrđene mere i identifikovani odgovorni za
sprovođenje tih mera iz svih sektora, a definisani su i rokovi za
realizaciju i prioritetne aktivnosti za 2010. godinu kao prvu
godinu realizacije.
"Mlade Obrenovca vidimo kao ogromni resurs i razvojnu kompo-
nentu našeg grada. Izradom i usvajanjem plana za mlade opre-
delili smo se za politiku naklonjenu mladima koja će da koristi
čitavoj zajednici i društvu. Naš zadatak je da kreiramo servise koji
će obezbediti prostor, prilike i podršku, kako bi mladi ostvarili
svoje potrebe i prava", kaže Željko Jovetić, predsednik opštine
Obrenovac.
"Moramo mobilisati sve potencijale u
Obrenovcu, posebno mlade i najkreativnije
članove zajednice, za stvaranje novih
materijalnih i duhovnih vrednosti, za
otvoreni i samoodrživi razvoj, aktivnu ulogu
u procesu evropskih integracija i razvitka
demokratskog društva i pravne države,
stvaranjem uslova za afirmaciju mladih u
našoj opštini kroz konstruktivan i partnerski
odnos sa omladinskim organizacijama.
Smatram da je Akcioni plan veoma važan,
zato što je njegov cilj da unapredi i poboljša
život mladih, omogući da svi mladi imaju
pravo na jednake šanse, informisanje, na
lični razvoj, zapošljavanje u skladu sa sopst-
venim karakteristikama, ali i da odredi ulogu
društva prema mladima, moguću ulogu
mladih prema društvu, kao i uspostavljanje
partnerskih odnosa.", naglašava Jovetić.
Srđan Ranković
Ukupan broj
mladih uzrasta
15-30 godina,
selektovan prema
polu po popisu iz
2002. godine iznosi
15.091, od toga
7.369 mladih
ženskog i 7.722
mladih muškog
pola
3
4. Intervju sa Živkom Stanković, đakom generacije Tehničke škole u Obrenovcu
Aktivizmom među najboljima
Prema mišljenju većine, moje vanškolske i vannastavne aktivnosti ne
treba da se uzimaju u obzir, već samo ocene i izostanci
Kako okolina gleda na tebe i tvoje uspehe?
Pre proglašenja đaka generacije, kada su ljudi čuli čime se sve
bavim, bilo im je sve to glupo jer nisu videli poentu u tome. Pogo-
tovo ne u volontiranju. Nije im bilo jasno kako neko može da se
odrekne svog slobodnog vremena, zarad nečega od čega nema
materijalne koristi.
Da li si imala problema zbog toga što si najbolja, a romskog si
porekla?
Ljudima koji me poznaju nikada nije predstavljalo problem. Neki
su mi kasnije priznali da su zazirali od mene zato što sam romskog
porekla, zato što imam crvenu kosu, zato što imam probušene uši
na više mesta, ali kasnije su shvatili da sam sasvim normalna. Sa
druge strane, imala sam dosta problema sa nasiljem baš zbog
toga što sam romskog porekla.
Preko programa SYLP 2009. godine si bila u Americi i odabrala da
slušaš predavanja iz oblasti građanskog aktivizma. Da li si stečena
znanja mogla da primeniš ovde?
Tamo smo naučili šta je zapravo građanski aktivizam, kako da budemo aktivni građani, kako da dopri-
nosimo društvenoj zajednici. Svi smo se složili da je jedan od glavnih problema u našem društvu, gener-
alno, ne samo u Obrenovcu, već u celoj Srbiji, privući mlade ljude da rade nešto za šta nemaju materijale
koristi.
Ti si u Petnici pohađala časove astronomije. Otkud ljubav prema astronomiji?
Od svoje treće godine sam želela time da se bavim, međutim, poslednje nedelje pred prijemni ispit stvari
su se promenile. U jednom trenutku, prošle godine, desilo se da su vlasti odlučile da ukinu finansiranje
Petnice. Nakon toga, shvatila sam da je uzalud nama što imamo toliko talentovanih i toliko ljudi koji vole
nauku kada nam sve zavisi od finansija. Pošto sam bila u ekonomskoj školi, odlučila sam da nauku ostavim
svojim prijateljima koji je vole isto koliko i ja, možda čak i više, a da ja budem osoba koja će se postarati da
njihovu ljubav i njihov rad nikada ne zakoči nešto kao što su
finansije.
Dobila si stipendiju za Beogradsku bankarsku akademiju i
tamo bila prva na listi. Kakva su tvoja očekivanja?
Stipendiju je zapravo dobila škola. Učestvovali smo na
takmičenju u pisanju biznis planova. Mi smo osvojili drugo
mesto. BBA je dala 2000 evra, a školarina košta 3000.
Stipendija koju sam dobila je u vrednosti od 1000 evra. Moji
roditelji nisu u finansijskoj situaciji da mi plaćaju fakultet.
Trudiću se da budem najbolja. Mislim da će ovo biti dobra
škola posle koje ću moći da nađem posao odmah nakon
fakulteta.
Da li imaš ambiciju da odeš iz zemlje? Da li misliš da u ovoj
zemlji možeš da se ostvariš?
Zavisi. Posao kojim ću se baviti, s obzirom na fakultet koji sam
izabrala, obećava. Međutim, ako se stvari promene, pa...
trbuhom za kruhom.
Maja Ivanković
* U 2010. godini bila treća po
uspehu na teritiriji grada
Beograda.
* U 2010. g. dobija priznanje
Njegovog Kraljevskog
Visočanstva Aleksandra II
Karađorđevića za postignut
uspeh tokom školovanja.
* Prva na listi BBA u 2010. g.
* U 2010. g. postaje članica
udruženja natprosečno inteli-
gentnih MENSA.
* Volonter je pri Kancelariji za
mlade Obenovca.
* Tokom školovanja bila je
direktor učeničkih kompanija.
* Osvojila je I i II mesto na
republičkom takmičenju iz
matematike.
5. Intervju sa Zoranom Milivojevićem, psihoterapeutom
Razgovorom do životne pobede
Depresija kod mladih najčešće je povezana sa ljubavlju ili predstavlja stav mladih prema budućnosti
Šta je depresija i kako je razlikujemo od tuge?
Sigmund Frojd je napravio razlikovanje žalosti i tuge od depresije po tome što kod depresije postoji
samooptuživanje. Danas je to dosta nejasno definisan pojam, koji se dosta široko koristi. Kada kažemo da
je neka mlada osoba depresivna, to je socijalno prihvatljivo, lepše zvuči nego da se kaže da ima mentalni
poremećaj.
Koliko je prisutna među omladinom?
Mislim da u užem smislu nije toliko prisutna među omladinom. Najčešće je povezana sa ljubavlju, npr.
neko je bio zaljubljen, pa je ostavljen i depresivan, žalostan. Druga situacija kad neko rano ostane bez
roditelja, pa može da reaguje depresivno. U širem smislu depresija je stanje kada osoba misli da nema
budućnosti. Odgovara poziciji u kojoj se nalazi mlada generacija, poziciji da nema perspektive. Osobe
nemaju viziju sebe (da zarade novac, završe fakultet, itd) i ne trude se. Onda se javlja ta posebna vrsta
depresivnosti koja se ogleda praznim životom, ravnodušnošću, apatijom, osećanjem dosade, a sa tim
dolazi i do alkoholizma, droge, zavisnosti od interneta, kompjuterskih igrica...
Kako prepoznati depresiju?
Depresija u kojoj postoji samooptuživanje praćeno je plačom i intenzivnom patnjom te osobe, pa je lako
prepoznatljiva. Međutim, kod drugog oblika depresije glavni znak je nemanje životnih ciljeva, želja i to je
mnogo teže primetiti naročito kad mlada osoba beži od toga u zavisnost igranja kompjuterskih igrica.
Kako se leči?
Kad je izraženo depresivno osećanje koje osobu ometa da funkcioniše, snažna patnja, postoji grupa
lekova antidepresiva. Ne izazivaju zavisnost i počinju da deluju za otprilike dve nedelje. Međutim, glavna
stvar je razgovor, psihoterapija. Ako osoba optužuje sebe, ima jednu vrstu prezira ili mržnje prema sebi
onda joj pomažemo da promeni stav prema sebi, da sebe prihvati, zavoli, počne da ceni sebe, a ako je
osoba bez životnih ciljeva, vizije, i zato životari, onda joj kroz razgovor pomažemo da definiše svoje
ciljeve. Razgovor je uvek potreban, lekovi za samo neke pacijente, koji su u malo težem stanju.
Kako je samoubistvo povezano sa depresijom?
Samoubistvo je povezano sa depresijom kada
neko misli da nema budućnosti, da je njegov
život besmislen i da je on nešto jako pogrešio u
životu, gubi volju da živi i počne da razmišlja o
samoubistvu. U tom smislu jako je važno razgo-
varati sa ljudima o tome, otvoreno ih pitati:„Da
ti slučajno ne nameravaš da se ubiješ?“ Ili nešto
slično. Razgovor jako pomaže. Postoji besplatni
telefon 0800-201-200 i radi od 18-8h, gde neko
ko razmišlja o samoubistvu može anonimno da
porazgovara svaki dan.
I za kraj, poruka mladima: kako da se bore
protiv depresije?
Poruka mladima je da definišu svoje životne
ciljeve i da rade na tome da ih ostvare. Zado-
voljstvo i sreća nastaju onda kad neko ostvari
svoje važne želje. Neki ciljevi su udaljeni u
vremenu, pa je potrebno istrajavati na putu ka
njima. Životni pobednik je osoba koja ostvaruje
svoje ciljeve i želje a ne ciljeve koji su joj namet-
nuli roditelji i društvo.
Ivana Drenjanin
5
6. Razgovaraj uz pomoć Sunca
Obrenovac je prvi grad u svetu u kom će biti postavljen solarni punjač za mobilne telefone
Na gradskom trgu u Obrenovcu, 14. oktobra biće postavljen solarni punjač mobilnih telefona. Ovaj
projekat je ideja udruženja građana Strawberry energy. Cilj te grupe mladih je promovisanje obnov-
ljivih izvora energije. Postavljanje punjača finansira Javno preduzeće za zaštitu i unapređenje životne
sredine. Projekat se realizuje iz programa razvijanja svesti o značaju obnovljivih izvora energije, a
Obrenovac će biti prvi grad u svetu koji će imati takav uređaj.
O samom punjaču
Solarni uređaj će imati šesnaest punjača za 5-6
modela telefona koji su najzastupljeniji na
našem tržištu. Imaće solarne panele koji od
sunčeve svetlosti proizvode električnu ener-
giju. ,,Paneli će biti statični, što je moguće više
okrenuti ka jugu.Energiju koju proizvode
obrađujemo preko naše elektronike za pun-
jenje mobilnih telefona”, kaže Nikola
Velenderić, glavni inženjer tima. Zahvaljujući
baterijama u kojima će se skladištiti energija,
uređaj će moći da radi i kada je oblačno i
noću... Punjač je stub, visine 3,5 metara, oko
kog je klupa za sedenje korisnika punjača. Na
punjaču će biti taster koji će uključivati pun-
jenje u trajanju od 15 minuta. Posle tog peri-
oda će se ugasiti, iz sigurnosnih razloga. Na
punjaču će postojati osvetljenje noću, koje će
raditi malom snagom dok se ne aktivira pun-
jenje. Tad će se pojačavati. Sve to je na solarnu
energiju. Prilikom izrade solarnog punjača nisu
korišćeni lako lomljivi materijali. Nema stakla.
Najveći je prohromski deo (nerđajući čelik).
Punjač je potpuno autonoman i vrlo inteligen-
tan uređaj. Članovi tima Strawberry Energy-ja
napravili su program koji omogućava uređaju
da prikuplja sve moguće podatke o svom radu
i šalje im SMS-om. ,,On u toku dana prikuplja
sve fizičke podatke o sebi - koliko je potrošio i
proizveo energije, kakvo je stanje baterije...
Takođe, šalje i poruke upozorenja. Šta god da
se dogodi, on će se isključiti ili će isključiti taj
deo uređaja u kome se nešto dogodilo. Šta god da se dogodi, neće biti struje i to je to’’, kaže glavni
inženjer tima. Dok pune svoj mobilni telefon, korisnici će moći da uživaju i u internetu.
Punjač je u potpunosti zaštićen i funkcionalan i tokom vremenskih nepogoda. Proizvođači garantuju
da mu štetu ne mogu naneti ni kiša, ni sneg, ni grad. Potpuno bezbedni su i mobilni telefoni korisnika.
“Mi koristimo najkvalitetnije, originalne punjače, za svaku marku, da bi nama savest bila mirna, da bi to
bilo bezbedno za bateriju. Ovo su fabrički testirani punjači. Oni su solidne debljine i ne mogu slučajno
biti pokidani”, kaže Miloš Milisavljević, vođa grupe Strawberry energy.
“Poznato je da 80% energije koju potroši kućni pun
gubici koji uglavnom odlaze na toplotu. Samo 20%
Solarni punjač ne koristi konvencionalnu struju, pa j
Kada bi 10% ljudi u Srbiji punilo mobilne telefone
razliku u energiji koja se uštedi, moglo bi da se osve
Miloš Milisavljević
6
7. U Srbiji se nedovoljno pažnje poklanja obnovljivim izvorima energije.
Ono što je prvi korak u pripremanju društva za njihovo iskorišćavanje,
jeste pokušaj edukacije ljudi. Pre godinu dana udruženje građana
Strawberry energy sprovelo je anketu koja je pokazala da ljudi nisu
dovoljno informisani o obnovljivim izvorima energije.“Generalno, ljudi
nisu mnogo zainteresovani. Mi možemo da izdamo knjigu, niko je neće
čitati. Možemo štampati letke, ljudi će ih bacati. Treba pronaći način da
se podigne nacionalna svest o tome”, kaže Miloš Milisavljević, vođa tima.
U tu svrhu je solarni punjač i osmišljen.
Slobodan Molerović, direktor Javnog preduzeća za zaštitu i unapređenje
životne sredine u Obrenovcu,kaže da punjač
nema konkretan efekat u smislu značajnije
uštede.“Ovaj projekat ima više simboličan
efekat zato što hoćemo da pokažemo da
struja može da se dobije na drugačiji način,
osim sagorevanjem uglja ili konvencional-
nim gorivima. Ljudi treba da shvate da
struja može da se dobije i uz pomoć vetra,
sunca, vode... Čini nam se da je krajnje
vreme da počne da se priča o svemu tome.”,
dodaje on. Pored toga, solarni punjač ima i
socijalni značaj - ljudi se okupljaju na istom
mestu radi istog cilja.
Najbolji način da se ljudima pristupi je da im
se obezbedi neka korist. Benefit punjača
ima dve strane. On ima funkcionalnu vred-
nost. Postoji konkretna svrha – kada je
telefon prazan, moguće ga je dopuniti.
Druga strana je edukativna priča. Dok ljudi
pune svoj telefon, oni vide da se telefon
puni i da sija sunce. Tada shvataju da to nije
naučna fantastika. To je nešto što je tu i od
čega svaki čovek može imati koristi. To ih
može zainteresovati da saznaju nešto više.
“Kada smo radili istraživanje tržišta, najveće
oduševljenje bilo je kod mladih. Oni će
verovatno biti najveći korisnici uređaja. Ono
što je moguće da se desi je to da se neko
dete zainteresuje za temu i poželi da se bavi
obnovljivim izvorima energije. Ako si to
postigao, uradio si stvar koja je veća i od
tebe samog”, kaže Miloš Milisavljević, vođa
tima Strawberry energy.
U društvu je slabo razvijena svest o obnovljivim izvorima energije. U
našem gradu postoji dovoljan broj sunčanih dana. Međutim, ne vodi se
računa o tome, a nafte je sve manje i vazduh je sve zagađeniji. Obnov-
ljivi izvori su jedini izvori koje je nemoguće potrošiti i ekološki su apso-
lutno čisti. Sunce sija pa sija. Na nama je da izaberemo da li ćemo ga
iskoristiti ili ne.
Maja Ivanković, Dragana Belanović
njač da napuni telefon su
% energije uđe u telefon.
je preko 90% efikasnosti.
e sa našeg uređaja, za tu
etli 50.000 kuća u Africi.” -
Strawberry energy
je tim talentovanih
mladih ljudi,
pretežno stude-
nata. Od 2007.
godine bave se
istraživanjem i
razvojem u oblasti
obnovljivih izvora
energije, i njihovim
promovisanjem.
Bili su prvaci Srbije
u omladinskom
preduzetništvu sa
projektom makete
kuće koja se u
potpunosti sama
napaja. Sa projek-
tom Javni solarni
punjač mobilnih
telefona osvojili su
prvo mesto u
kategoriji stude-
nata na
takmičenju za
najbolju
tehnološku
inovaciju koje
organizuje Mini-
starstvo nauke.
Učestvovali su na
konferenciji Saveza
energetičara
Srbije, 2009.
godine, kada su
prvi put napravili
prototip punjača.
Uređaj je bio
postavljen na
ovogodišnjem Exit
festivalu.
7
8. Intervju sa Aleksandrom Pajović, doktorkom opšte
medicine
Iskrivljena slika u ogledalu
Anoreksija se javlja kao posledica odnosa majka-dete
ili kao posledica odnosa pojedinac-društvo
Šta je to anoreksija?
Anoreksija je gubitak apetita uzrokovan emo-
tivnom nestabilnošću. To je poremećaj unosa i
potrošnje energije. U 95% slučajeva se javlja kod
žena i devojčica. Zabeleženi su slučajevi u prvoj
godini života za šta se daje objašnjenje odnos
majka-dete, a ako se javi u kasnijim godinama
najčešći je razlog odnos pojedinac-društvo. Javlja
se između 12-25 godine. Može se razlikovati
anoreksija nervoze, anoreksija bulimija i restrik-
tivna anoreksija.
Koji su preduslovi za nastanak anoreksije?
Anoreksija se tiho uvuče u život. Primeti se tek kad
je razvijena. Javlja se kod osoba koje su previše
okrenute ka sebi. One se u ogledalu vide kao
debele osobe kojima će se svi smejati, neće biti
društveno prihvaćene. Dosta piju laksative i diure-
tike čime remete sistem organa za izlučivanje. Koriste preparate za mršavljenje. Jedan od faktora može
biti i pritisak preambicioznih roditelja koji insisitiraju na fizičkom izgledu deteta. Takođe, traume iz
detinjstva kao što su nasilje u porodici i seksualno zlostavljanje, mogu dovesti do anoreksije.
Koji su simptomi anoreksije?
Najčešći simptomi anoreksije su gubitak težine, hormonski poremećaji, opadanje kose,krvarenje desni,
apsolutna povučenost ili teatralnost u smislu provokativnog oblačenja da bi se pokazalo telo, depresija,
ideje o samoubistvu.
Šta je Pro-Ana?
Pro – Ana je zajednica koja govori o anoreksiji kao stilu života, a ne bolesti. To je„pokret“ koji podržava
anoreksiju i samim tim otežava lečenje. Uobičajeno je da je reč Ana personifikacija anoreksije za
prijateljicu.„Moja prijateljica Ana“ je izraz obolelih od anoreksije koji koriste kad pričaju pred roditeljima,
a„Moja prijateljica Mia“ koriste za bulimiju. Ovi„pokreti“ sprečavaju lečenje koje izvesno vodi u smrt. U
jednom trenutku kada se pređe granica nema lečenja.
U inostranstvu se leči u specijalizovanim ustanovama, gde je zastupljeno više lekara specijalista - psihi-
jatar, endokrinolog, internista, psiholog, nutricionista. Kod nas se leči na odeljenjima psihijatrije i
endokrinologije. Potpuno se oporavi 40% pacijenata. Kod značajnog broja dođe do poboljšanja, kod
nekih se smenjuje sa bulimijom. Prosečna smrtnost je 3%, što je šest puta više nego smrtnost u običnoj
populaciji.
U kojoj meri je prisutna kod nas?
Prisutnost pothranjenosti na teritoriji Obrenovca nije u velikom slučaju zabeležena i uglavnom nije
posledica anoreksije, mada blizina velikog centra, Beograda, nosi rizik za prisustvo ove bolesti.
I za kraj dr Pajović poručuje: "Gledajte oko sebe, budite ogledalo drugome."
Ivana Drenjanin
8
9. "Nežan put" do uspeha
Ona je džudistkinja koja na našim prostorima teško pronalazi
sebi ravnog protivnika. Prošle godine zauzela je treće mesto na
svetskom prvenstvu u sambou, bila je državni prvak i prvak
Balkana. Ima 17 godina, a već je ostvarila zadivljujuće rezultate
u borilačkim veštinama.
Ona je Dejana Marković.
"Već sa 5 godina krenula sam sa ozbiljnijim borbama. U to
vreme nisam znala da li je to sport kojim želim da se bavim. S
obzirom na to da je cela porodica u ovom sportu, zavolela sam
ga. Postižem dobre rezultate i u sambou, ali znate kako - džudo
je moja prva ljubav", kaže Dejana.
Prvo značajnije takmičenje bilo je prvenstvo države u Nišu, gde
je sa 10 godina osvojila drugo mesto. U aprilu ove godine stigla
je do finala državnog prvenstva. Baveći se ovim sportom, obišla
je 10 zemalja sveta, među kojima su Mađarska, Italija, Rumu-
nija, Finska.
"Najveći utisak na mene je ostavila Finska gde sam prošlog leta
provela 7 dana u okviru Olimpijade mladih. Rado se sećam i
prvenstva Balkana 2008. g. u Rumuniji, gde sam osvojila prvo
mesto. Dosta sam se spremala za ovo takmičenje, pripreme su
bile veoma teške, ali trud se isplatio."
Da je život sportista težak, potvrđuje činjenica da im treninzi
počinju u 8h ujutru kod naselja ,,Topolice”, gde trče 6km, što je
samo uvertira u ostali deo treninga. Dodatna otežavajuća okolnost je da trening vodi njen otac.
"Svi kažu da mi je lako kad mi je trener otac, ali nije tako. Ako svi rade 30 trbušnjaka, ja radim 40. Ako se
bunim dobijem još 5 gratis”, objašnjava kroz smeh naša sagovornica. "Pred prvenstvo Balkana treninzi su
bili toliko naporni, da sam često trčala i plakala. Ali kao što sam rekla, trud se isplatio."
Ove godine bila je treća na državnom prvenstvu za seniorke do 23 godine, koje se održavalo u Beočinu. Na
ovom turniru borila se sa devojkama koje su teže od nje, koje imaju preko 70 kg. Da bi mogla da učestvuje,
popila je 2 flaše vode, ali kako kaže "Sve je to deo sporta”.
"Neki ljudi ne razumeju zašto se devojka bavi borilačkim sportovima. Kažu mi često, nije to za tebe, za tebe
je odbojka. Oni ne znaju da džudo nije samo muški sport. Potrebna je snaga, ali se mnogo toga rešava kroz
nadmudrivanje protivnika."
Nekad se događaju i nepredvidive situacije. Na poslednjem treningu pred Balkansko prvenstvo Dejana je
povredila ligamente, zbog čega će veći deo godine provesti oporavljajući se od povrede.
"Najteže mi je bilo kada sam shvatila da neću moći da učestvujem na Balkanskom prvenstvu. U protekla
tri meseca dala sam sve od sebe. Toliko sam bila spremna da sam trenirala sa muškarcima, a ne sa devo-
jkama. Ali i to je deo sporta."
Gips će morati da nosi četiri nedelje, posle čega sledi dug oporavak. Osim Balkanskog prvenstva, koje se
održava u Kikindi, propustiće i dva svetska prvenstva u Maroku i Bugarskoj.
Džudo na japanskom znači "nežan put", a ovo je sigurno njen - nekad nežan, nekad trnovit, ali zasigurno,
put do uspeha.
Stefan Marković
9
10. 1. Kada je reč o prihvatanju novih ideja, ti si
a) potpuni skeptik
b) uglavnom prijemčiv/a
c) podložan/na automatskom prihvatanju
2. Osećaš strast prema
a) onome što trenutno radiš
b) ideji koja će ti promeniti život
c) trenutno ni prema čemu
3. Poslednji put si uradio/la nešto neuobičajeno
a) ovog meseca
b) prošlog meseca
c) ne sećam se
4. Koja rečenica najbolje opisuje tvoj način
mentalnog funkcionisanja
a) radiš samo kada dobro misliš
b) veoma retko si koncentrisan/na
c) budiš se tek na kraju radnog dana
5. Kada ti je poslednji put bilo dosadno
a) ne sećam se
b) prošle nedelje
c) danas
Najviše odgovora pod A: KREATIVNI MISLILAC
Imaš specifičan pristup rešavanju problema, što
je dobra osnova za originalne ideje. Tvoja
radoznalost znači da se ne plašiš da postaviš
pitanja koja možda zvuče glupo. Sklonost da sve dovodiš u sumnju čini te prijemčivim za sveže ideje i
nov način gledanja na stvari. Ponekad si zaokupljen/na onim što radiš pa zaboravljaš ostatak sveta. Ako
imaš sreće, tvoji prijatelji će imati razumevanje za tvoju strast.
Najviše odgovora pod B: RASEJANI MISLILAC
Ima dana kada je tvoje genijalno “ja” zatrpano banalnim životom. Dve stvari ti smetaju da razviješ svoj
kreativni potencijal: nedostatk vremena i samopuzdanja. Moraš sebi da priuštiš luksuz da dozvoliš mis-
lima da slobodno lutaju. Ako ti je svaki trenutak programiran, tvoj mozak nema kad da izrodi genijlane
ideje. Postoje tehnike za usavršavane kreativnosti. Istraži ih.
Najviše odgovora pod C: PRAKTIČNI MISLILAC
Niko ne može da te optuži da si sanjalica. Mrska ti je i sama pomisao da mentalnu energiju trošiš na nešto
što ti ne garantuje uspeh. Pozitivna strana takvog stava leži u tome da ti retko doživljavaš neuspeh, a
negativna se krije u tome što retko koristiš sve svoje intelektualne potencijale. Spadaš u pametne ljude
koji nisu dovoljno fleksibilni da bi smislili novu ideju.
Test pripremila Bojana Ašković
6. Kada jednom oformiš mišljenje o nekome
a) ne menjaš ga
b) spreman/na si da ga promeniš
c) retko ga kasnije menjaš
7. Kada te muči neki problem, ti
a) čekaš da ti sine neka ideja
b) izbegavaš ga
c) uporan/na si dok ga ne rešiš
8. Imaš neke pomalo uvrnute osobine koje
a) pretvaraš u svoje adute
b) prihvataš kao svoje jedinstvenosti
c) kriješ da bi se lakše uklopio/la u društvo
9. Tvoje najotkačenije ideje su
a) često tvoje najbolje ideje
b) previše otkačene za većinu ljudi
c) za neke sasvim prihvatljive
10. Ako te neka tema zanima
a) želiš o njoj da saznaš sve što možeš
b) proučavaš je dok ne zadovoljiš radoznalost
c) nikada te ništa posebno ne zanima
11. Kada ti neki predlog ne uspe
a) trudiš se da otkriješ razlog neuspeha
b) zaboravljaš tu neprijatnost i krećeš dalje
c) danima očajavaš
Kreativnost predstavlja mentalni proces koji uključuje
stvaranje novih ideja, pojmova ili rešenja problema.
Ovaj test će vam pokazati koliko ste kreativni.
10
Saznaj koliko si kreativan
11. OBAVEŠTAJAC
Informator za mlade OBAVEŠTAJAC rezultat je
rada na projektu“Unapređenje modela informis-
anja mladih u lokalnoj zajednici putem
vršnjačke edukacije”. Projekat realizuje Centar za
prava deteta, uz podršku Nemačke organizacije
za tehničku saradnju GTZ (GmbH) - projekat
"Jačanje struktura za osnaživanje i participaciju
mladih u Srbiji", Ministarstva omladine i sporta
Republike Srbije i lokalnih kancelarija za mlade.
U radu su učestvovali predstavnici
četiri opštine – Vračar, Obrenovac,
Kikinda i Ruma.
U maju je u okviru projekta organi-
zovan seminar 'Učešće mladih u
kreiranju informatora kancelarija za
mlade'. Seminar se sastojao iz dva
modula. Tokom prvog dela učesnici
su naučili osnovne stvari o prikupljanju i plasir-
anju informacija, novinarskim žanrovima,
pisanju vesti i stilu pisanja. Drugi deo je bio
posvećen prelomu teksta, stilistici i planiranju
izrade informatora. Predavači su bili novinarka
Dragana Petković i Aleksandar Gubaš, voditelj
Dečjeg informativno-kulturnog servisa DX.
Cilj ovog projekta je poboljšanje informisanosti
mladih ljudi kroz informator koji bi trebalo da
izlazi četiri puta godišnje, kao i osposobljavanje
mladih da aktivno učestvuju u pokretanju info
servisa.
11
Kancelarija za mlade
Obrenovac
Kancelarija za mlade Uprave Gradske opštine
Obrenovac je lokalni servis mladih građanki i
građana čiji je osnovni zadatak da odgovori na
potrebe i prava mladih u našem Obrenovcu. KZM
nudi brojne usluge mladima: pruža prostor,
tehničku, materijalnu i finansijku podršku omla-
dinskim organizacijama i inicijativama mladih;
omogućava volontiranje u lokalnim orga-
nizacijama i institucijama, odlazak na
međunarodne volonterske kampove i
razmene; nudi praktične informacije o uslu-
gama i mogućnostima za mlade u Obrenovcu,
informacije o studijama, seminarima, konkur-
sima, putovanjima, zapošljavanju, treninzima i
volontiranju; organizuje različite radionice,
kurseve jezika, umetničke radionice, radionice
o zdravim stilovima života, pokretanju sopstvenog
biznisa, naprednog korišćenja računara...
Detaljnije informacije možete dobiti na adresi
Kralja Aleksandra Prvog 63 / SKC Obrenovac,
putem telefona 011 8724025, mail-a
kzm.obrenovac@yahoo.com ili na sajtu
www.mladi.obrenovac.rs
Dragana Belanović
12. Vukašin Ljuština
Bogoljub Marinković
Nikola Radulović
Katarina Stefanović
Fotografije polaznika foto-radionice, izlag-
ane na izložbi koja je održana 10. septem-
bra 2010. godine u SKC-u Obrenovca.