Na IV godišnjem JPP samitu održanom u hotelu Hyatt, 18. novembra 2013. godine, Niš, Zrenjanin, Raška, Tutin, Prijepolje, Nova Varoš, Kanjiža i Doljevac predstavili su investitorima i javnosti projekte javno-privatnih partnerstava kojima bi u narednoj godini mogli da privuku najmanje 22 miliona evra investicija. Projektne ideje izabrane su za najbolje na konkursu u okviru projekta JPP kao razvojni potencijal, koji NALED sprovodi uz podršku USAID projekta održivog lokalnog razvoja.
4. Izgradnja reciklažnog dvorišta
Značaj projekta
- Na područiju opštine Raška godišenje se
stvara oko 6,5 hiljada tona čvrstog otpada, od
čega se u ovom trenutku sakuplja oko 50%
( 3,25 hiljada tona )
- Cilj lokalnog JKP –a je da se u 2014. godini
procenat sakupljenog otpada poveda na 60%,
a u 2015. godini na 70%
5. Izgradnja reciklažnog dvorišta
2014
Rb
I
II
Proizvodi / usluge
Ukupna količina
generisanog otpada
( % obuhvadenost
sistema)
% - obuhvadenost
otpada sistemom
sakupljanja
Količina
u
tonama
2015
%
Količina
u
tonama
6,460.0
100.0
3,230.0
50.0
2016
%
Količina
u
tonama
%
6,600.0
100.0
6,775.0
100.0
3,960.0
60.0
4,742.5
70.0
Tabela 1: Količina i struktura sekundarnih sirovina
6. Izgradnja reciklažnog dvorišta
• Reciklažni Centar predstavlјa tehnološku celinu za
prijem, razvrstavanje, presovanje, baliranje suvog
ambalažnog i primarno selektovanog otpada, kao
i za privremeno skladištenje tretiranog, tj.
selektiranog otpada.
• Realizacija ovog projekta podrazumeva ulaganja u
zemljište/lokaciju, izgradnju potrebnih objekata i
nabavku potrebne opreme.
7. Izgradnja reciklažnog dvorišta
• Opština: obezbeđenje zemljišta opremljenog
odgovarajudom infrastrukturom, sa lokacijskom
dozvolom i kompletnom projektno-tehničkom
dokumentacijom
• Privatni partner: investiranje u objekte ( montažna
hala, natkriveni boksovi za skladištenje materijala,
portirnicu ) i opremu ( separaciona linija, biološki
prečistač, separator ulja i dr. ) nakon realizacije
Projekta, obavljanje planiranih aktivnosti reciklažnog
dvorišta i operatino upravljanje
8. Izgradnja reciklažnog dvorišta
• Nabavno tržište: inpute za rad Reciklažnog centra de
obezbeđivati lokalno JKP. U ovom momentu ono
obezbeđuje oko 3.25 hiljada tona otpada godišnje, a
potencijalno procenjuje se da ta količina može da
naraste na preko 5 hiljada tona.
• Tržište plasmana: reciklirane sirovine bi se plasirale
poznatim kupcima koji su ved aktivni na lokalnom
tržištu („Pet reciklaža“ d.o.o., Merošina; „Sekopak“,
Beograd; „Danijel Radevid“, Kralјevo; „Ecotec“ d.o.o.,
Beograd; Bejrud Dilјaj preduzetnik iz Beočina, i dr.)
9. Izgradnja reciklažnog dvorišta
• Procenjena ukupna vrednost investicije bi bila
16.3 miliona dinara ( 142.2 hiljade evra )
• Opština: 1.5 miliona dinara(13.2 hiljade evra)
• Privatni partner: 14.8 miliona dinara ( 129.0
hiljade evra )
12. Izgradnja reciklažnog dvorišta
• Moguda forma realizacije projekta JPP:
Institucionalno JPP (obavezno je osnivanje
društva za posebne namene)
• Važedi zakonski rok na koji se zaključuje javni
ugovor je najmanje 5, a najduže 50 godina; u
konkretnom slučaju on de se odrediti u
neposrednim pregovorima partnera
13. Izgradnja reciklažnog dvorišta
•
•
•
•
Status dokumentacije:
Urađen glavni projekat;
Obezbeđena lokacijska dozvola koja ističe
tokom 2013. godine;
Zemljište upisano na Opštinu Raška;
Inicirana izrada prethodne studije
opravdanosti o zajedničkom upravljanju
otpadom sa još 15 opština Raškog i
Moravičkog okruga.
18. Hvala na pažnji!
Kontakt
Predsednik opštine – Jovan Čorbid
Opština Raška, ul. Ibarska br.2
tel: 036-736-224 fax: 036-736-204
Osoba za kontakt: Tijana Pajevid Stefanovid
tijana.pajevic@raska.gov.rs
19. OPŠTINA NOVA VAROŠ
AKCIONI PLAN
za realizaciju projekta javno-privatnog partnerstva
KOGENERATIVNO
POSTROJENJE
GREJANJE NA BIOMASU
Izradu akcionog plana podržali
29. Ukupan prihod
Rb
Proizvodi
2014
2015
2016
000 RSD
1
Toplotna energija
37.800
90.000
90.000
2
Elektična energija
-
78.000
78.000
37.800
168.000
168.000
UKUPNO
Ukupani rashodi
Rb
1
2
3
4
Stavke
Direktni mat. troškovi
Zarade
Amortizacija
Nematerijalni troškovi
UKUPNO
2014
16.866
4.250
300
378
21,794
2015
000 RSD
41.136
4.250
300
168
45,854
2016
41.136
4.250
300
168
45,854
Preduzeće će u prvoj godini ostvariti dobit od 16,0 mil. dinara, da bi ona u sledećim
godinama porasla na 122,1 mil.din.
30.
31.
32. GRAD ZRENJANIN
AKCIONI PLAN
za realizaciju projekta javno-privatnog partnerstva
REKONSTRUKCIJA
BANJE RUSANDA
TERRA PANNONICA
Izradu akcionog plana podržali
34. GRAD ZRENJANIN
Istorija
1326 - prvi put se spominje Bečkerek
1980- jedan od 5 najrazvijenijih
1981gradova u staroj Jugoslaviji
Danas
Najveći grad u Banatu površine 1,326 km2
administrativni, politički, ekonomski, kulturni
i zdravstveni centar Banatskog regiona
Stanovništvo:
region Banata
≈700,000
Grad Zrenjanin ≈120,000
4 zvanična jezika :
Srpski, Mađarski, Rumunski, Slovački
35. O MELENCIMA
Melenci ID Card
Melenci ID Card
162 km2 (jedno od najvećih sela u Srbiji)
6737 (93% Srbi)42 stan./km2
20°19′01″ istočne geografske dužine
45°30′30″ severne geografske širine
82 m Srednjoevropska UTC+1
Banja Rusanda Reka Tisa
162 km2 (jedno od najvećih sela u
Srbiji)
6737 (93% Srbi)
42 stan./km2
20°19′01″ istočne geografske dužine
45°30′30″ severne geografske širine
82 m
Srednjoevropska UTC+1
Banja Rusanda
Reka Tisa
36. BANJA RUSANDA
Banja Rusanda, izletište i lečilište bogato mineralnim peloidom (blatom) i
termonineralnom vodom temperature 32 C, ima gotovo vek i po dugu tradiciju u
lečenju lekovitim blatom iz jezera Rusanda.
Ceo banjski kompleks nalazi se u
prostranoj borovoj i lipovoj šumi,
površine oko 100ha, kraj lekovitog
jezera i predstavlja pravu oazu mira.
Jezero zahvata površinu od 4km2 i
predstavlja relikt Panonskog mora,
dok mu je dno prekriveno muljem
pretežno
neorganskog
porekla,
veoma čistim, mirisa na sumporvodonik.
37.
38. BANJA RUSANDA
Još od 1867. godine Banja “Rusanda” Melenci, svim svojim
gostima nudi lečilišnu tradiciju zasnovanu na mineralnom
peloidu, koji se ubraja u jedno od najlekovitijih blata u zemlji.
Banja je smeštena na obali jezera Rusanda, okružena je
brižljivo održavanim parkom i predstavlja pravu oazu mira.
Banja Rusanda
je jedino aktivno banjsko lečilište u Banatu. Nalazi se na
severnoj obali istoimenog jezera u naselju Melenci u opštini
Zrenjanin. Još od svog osnivanja 1867. godine, ima lečilišnu
tradiciju zasnovanu na korišćenju lekovitih svojstava mineralnog
peloida (blata) iz jezera Rusanda, koje se ubraja u najlekovitije
u zemlji.
39.
40.
41. BANJA RUSANDA - PROJEKAT
Projekat se bazira na uspostavljanju javno-privatnog
partnerstva između Grada Zrenjanina, Specijalne bolnice
za rehabilitaciju «Rusanda» Melenci i zainteresovane
privatne kompanije voljne da učestvuje u Projektu, na
obostranu korist. Kao svoj osnivački ulog u zajedničkom
privrednom društvu grad Zrenjanin je spreman da ulaži
zemljište sa infrastrukturom, dok Specijalna bolnica za
rehabilitaciju «Rusanda» Melenci ulaže zemljište i pravo
na eksploataciju prirodnih resursa, odnosno blata i
termalnih izvora.
42. BANJA RUSANDA - PROJEKAT
Najvažniji ciljevi:
unapređenje infrastrukture Specijalne bolnice za
rehabilitaciju «Rusanda» Melenci
stvaranje novih turističkih proizvoda
unapređenje poslovanja i bolje pozicioniranje na
turističkom tržištu
43. BANJA RUSANDA - PROJEKAT
Predviđena investiciona ulaganja
• Rekonstrukcija i opremanje paviljona 5.
• u ovom paviljonu se trenutno nalazi administracija
Specijalne bolnice za rehabilitaciju «Rusanda» Melenci,
rekonstrukcijom ovog paviljona dobili bi se novi luksuzniji
smeštajni kapaciteti koji bi ispunili očekivane standarde
posetilaca koji dolaze na odmor i rekreaciju. Pored
rekonstrukcije paviljona potrebno je izvršiti i njegovo
opremanje.
• Procenjena vrednost investicije: 350.000 USD (29.75
miliona dinara)
44. BANJA RUSANDA - PROJEKAT
• Izgradnja i opremanje wellness centra sa bazenom
• Izgradnjom ovog objekta banja bi svojim korisnicima
obezbedila atraktivne sadržaje koji bi im bili dostupni
tokom cele godine što bi značajno uticalo na posetu.
Izgradnjom bazena za wellness Specijalna bolnica za
rehabilitaciju “ Rusanda” Melenci bi bila značajno
interesantnija potencijalnim turistima, turistička ponuda
banje bila bi unapređena i postala bi jedna od
najprivlačnijih destinacija u regionu. Wellness centar sa
smeštajnim kapacitetima i svim pratećim sadržajima bio bi
veoma privlačan turistima kojima bi bilo omogućeno da
pored čuvenog blata iz jezera Rusanda (peloid) uživaju u
termalnim i mineralnim vodama Vojvodine koje
predstavljaju njeno najveće blago.
• Procenjena vrednost investicije: 650.000 USD (55,25
miliona dinara
45.
46. BANJA RUSANDA - PROJEKAT
•
•
•
Završetak kompleksa otvorenih bazena
Bazeni predstavljaju jedan od uobičajenih sadržaja svih većih banjskih
centara koji svojim korisnicima (porodicama, deci, mladim ljudima) nude
različite atraktivne sadržaje. Uvođenjem ovog sadržaja u svoju ponudu
Specijalna bolnica za rehabilitaciju «Rusanda» Melenci bi zaokružila svoju
ponudu. Kompleks bazena na otvorenom svrstao bi je u red ekskluzivnijih
destinacija kako za domaće tako i za strane turiste. Takođe ova investicija
značajno će uticati i na kvalitet života lokalne zajednice jer će im omogućiti
pristupačnu i atraktivnu turističku destinaciju u kojoj se nalaze sadržaji za
celu porodicu. Lokacija kompleksa bazena je već određena, planom je
predviđeno tri bazena (veliki, mali i srednji). Radovi na dva bazena (veliki i
srednji) su započeti, dok mali bazen nije ni započet. Sezona rada otvorenih
bazena bila bi u periodu maj septembar uz procenjenu dnevnu posetu od
oko 850 ljudi.
Procenjena vrednost investicije: 200.000 USD (17 miliona RSD)
47.
48. BANJA RUSANDA - PROJEKAT
• Izgradnja smeštajnih kapaciteta
• Gradska uprava Zrenjanina raspolaže zemljištem (koje je
opremljeno neophodnom infrastrukturom) u neposrednoj blizini
planiranog kompleksa otvorenog bazena koje se može
iskoristiti za izgradnju hotela. Predviđena lokacija nalazi se na
istoj parceli kao i kompleks otvorenih bazena. Parcela broj 22
KO Melenci 29.455m² zemljište je u gradskom građevinskom
području,
49. Hvala na pažnji!
Kontakt
Gradonačelnik – Ivan Bošnjak
Grad Zrenjanin, Trg slobode br.10
tel: 023-315-0200
Osoba za kontakt: Duško Radišid
Pomodnik gradonačelnika za LER
duskoradisic@gmail.com
Notes de l'éditeur
Osnovna delatnost reciklažnog dvorišta, tj. društva za posebne namene koje će se formirati u cilju realizacije ovog projekta, će biti sakupljanje, sortiranje i plasman tzv. sekundarnih sirovina.
Ovaj otpad se trenutno u celini odlaže na lokalnu neuslovnu deponiju. Aktiviranjem reciklažnog dvorišta deo ovog otpada će se reciklirati, čime će sa jedne strane značajno uticati na unapređenje životne sredine u opštini, a sa druge, pokrenuće se vrlo lukretivna ( dobitna ) delatnost.
Sekundarne sirovine na koje se najviše računa u funkcionisanju reciklažnog dvorišta su papir, al-limenke, per-ambalaža, plastika i staklo, a plasman ovih sirovina će predstavljati najznačajniji izvor prihoda reciklažnog dvorišta.
OpštinaRaškaplaniradaprojekatizgradnjereciklažnogdvorištarealizujekaojavno-privatnopartnerstvo (JPP) bezelemenatakoncesije u kome bi partneripreuzelikonkretneobaveze, i to:
Fotografija lokacije na kojoj će se graditi Reciklažno dvorište