2. POČETAK HRVATSKE MODERNE
• Josip Račić (1885 – 1908 )
• Miroslav Kraljević (1885 – 1913)
• Vladimir Becić (1885 – 1954)
• Oskar Herman (1885 – 1974)
3. Die Kroatische Schule
Münchenska Akademija 1905 – 1910
• Prekid sa srednjoeuropskim tradicijama i usvajanje
zasada modernog francuskog slikarstva
• Kulturni projekt koji odbacuje secesiju, simbolizam i
akademizam
• Utjecaj Maneta, Cezannea, Goye i Halsa
4. STIL
• Plastičnost
• Pojednostavljeni volumeni
• Oblike doživljavaju masama
• Točan crtež, široki potezi kistom
• Tonska modelacija – monokromija
• Statičnost
• Antinarativnost
• Bez detalja
5. Josip Račić
• Tonsko slikarstvo – tonsko graĎenje volumena
• Utjecaj: Velasqueza, Rembranta, Maneta
• Ističe važnost plenearizma
• 1908. godine odlazi u Pariz gdje provodi
zadnja četiri mjeseca života radeći akvarele s
prikazima pariških mostova
• NaĎen je ustreljen u hotelskoj sobi
11. Miroslav Kraljević
• Realistički pristup, tonska gradnja volumena,
plastičnost
• Boja igra veću ulogu nego li kod Račića
• Secesijske krivulje i arabeske vode ga do
ekspresionizma, do plošnosti, preuveličanih i
izobličenih formi i lica-maski
17. Vladimir Becić
• 1905. prekida studij prava i odlazi u Mücnhen;
u istoj klasi s Račićem na mücnhenskoj
Akademiji od 1906.
• 1909. odlazi u Pariz
• Za boravka u Parizu upoznao djela Maneta i
Cezannea i doživio evoluciju na bazi
Cezanneova načina u pristupu paleti
23. Oskar Herman
• Nije krenuo linijom Manet - Cezanne, već je
pod utjecajem Mareesa, a kasnije
ekspresionizma; slikanje poobjektu, odsutnost
svake 'literature', jednostavan predmet i
zbit volumen
• pojednostavljenje forme; široki pastozni
potezi, dojam nedovršenosti; dinamičnost
postignuta potezom i bojom; teme: figure,
figuralne kompozicije i krajolici