SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  19
KRISTALNE REŠETKE
Biljana Butorović
Fizička svojstva supstance –
priroda hemijske veze
Fizička svojstva supstance, a posebno agregatno
stanje, temperatura topljenja, provodljivost i
tvrdoća, mogu se predvideti na osnovu prirode
hemijskih veza u supstanci.
Agregatno stanje supstanci
ČVRSTO
TEČNO
GASOVITO
Supstance u čvrstom agregatnom
stanju
Da li su sve čvrste supstance iste po strukturi?
Po čemu se razlikuju vosak ili čokolada od dijamanta, dragog
kamenja ili kuhinjske soli?
Neke supstance nemaju pravilnu unutrašnju građu – njih
nazivamo amorfnim supstancama.
Za razliku od njih, postoje supstance koje imaju pravilnu
unutrašnju građu – njih nazivamo KRISTALNIM
KRISTALNA STRUKTURA
Kada su elementarne čestice koje grade supstancu, atomi,
molekuli ili joni, pravilno raspoređeni u prostoru i takav
raspored se ponavlja u svim pravcima, onda te čestice grade
kristalnu rešetku.
Kristalne rešetke izgledaju kao geometrijska tela
TIPOVI KRISTALNIH REŠETKI
U zavisnosti od prirode čestica koje je izgrađuju,
razlikujemo tri tipa kristalnih rešetki:
ATOMSKE
MOLEKULSKE
JONSKE
Atomske kristalne rešetke
Strukturne jedinice ovih rešetki su ATOMI koji su
međusobno povezani jakim kovalentnim vezama.
Primeri atomskih kristalnih rešetki su rešetke
DIJAMANTA i GRAFITA.
Sličnosti i razlike
Dijamant i grafit su izgrađeni od atoma
ugljenika, ali je prostorni raspored atoma
unutar kristala drugačiji.
Različita svojstva dijamanta i grafita su
posledica različitog prostornog rasporeda
atoma ugljenika.
DIJAMANT
U kristalnoj rečetki dijamanta, svaki atom ugljenika povezan je sa
još četiri atoma, gradeći tetraedar u čijem je središtu taj
atom.Tetraedarski raspored atoma ugljenika se ponavlja veliki
broj puta u prostoru, tako da se dobija ogroman molekul
izgrađen od velikog broja atoma ugljenika. Veze između atoma
su kovalentne i izuzetno jake.
GRAFIT
U kristalnoj rešetki grafita atomi ugljenika su raspoređeni
slojevito, u obliku šestočlanih prstenova.
Unutar šestočlanih prstenova atomi su povezani jakim
kovalentnim vezama, dok su između paralelnih slojeva te veze
mnogo slabije, tako da slojevi klize jedan preko drugog.
Između slojeva nalaze se i slobodni elektroni.
Svojstva DIJAMANTA
Zbog jakih kovalentnih veza između atoma ugljenika,
dijamant se odlikuje :
• VELIKOM TVRDOĆOM, najtvrđi mineral u prirodi,
• VISOKOM TEMPERATUROM TOPLJENJA,
• VELIKOM HEMIJSKOM OTPORNOŠĆU i
• SLABOM ELEKTRIČNOM PROVODLJIVOŠĆU
Svojstva GRAFITA
Zbog slabih veza između paralelnih slojeva atoma ugljenika
povezanih u šestočlane prstenove i mogućnosti da klize jedan
preko drugog, grafit ima svojstvo da :
• OSTAVLJA TRAG NA PAPIRU – grafitne olovke
• PRAVI ZAŠTITNI SLOJ DRUGIM MATERJALIMA –
koristi se kao sredstvo za podmazivanje
• MEKAN JE I LAKO SE LOMI
Zbog prisustva slobodnih elektrona između slojeva
• GRAFIT JE DOBAR PROVODNIK ELEKTRIČNE STRUJE,
što je izuzetak među nemetalima.
MOLEKULSKE KRISTALNE
REŠETKE
Ove rešetke sagrađene su od MOLEKULA hemijskih elemenata
ili jedinjenja.
Takve kristalne rešetke imaju elementi JOD i FOSFOR,
JOD CRVENI FOSFOR
a od jedinjenja LED, KVARC i ŠEĆER
KRISTALI ŠEĆERA
Svojstva supstanci sa molekulskom
kristalnom rešetkom
Molekuli JODA, FOSFORA, ŠEĆERA i drugih supstanci sa
molekulskom kristalnom rešetkom, povezani su slabim
vezama ( Van der Valsove sile* ), pa je za te supstance
karakteristično da :
• IMAJU MALU TVRDOĆU
• NISKU TEMPERATURU TOPLJENJA
• LAKO ISPARAVAJU
* Van der Valsove sile su slabe međumolekulske interakcije, mnogo slabije od kovalentne veze.
JONSKE KRISTALNE REŠETKE
Čestice koje izgrađuju ove kristalne rešetke su JONI.
Anjoni i katjoni su međusobno povezani JAKIM elektrostatičkim
PRIVLAČNIM SILAMA.
Jonsku kristalnu rešetku ima veliki broj supstanci –
KUHINJSKA SO, MAGNEZIJUM-OKSID, KALCIJUM-
OKSID.....
Svojstva supstanci sa jonskom
kristalnom rešetkom
Zbog veoma jakih privlačnih sila između suprotno naelektrisanih
jona, supstance sa jonskom kristalnom rešetkom se odlikuju
VISOKOM TEMPERATUROM TOPLJENJA
Zbog prisustva jona (naelektrisanih čestica), RASTVORI
supstanci sa jonskom kristalnom rešetkom
DOBRO PROVODE STRUJU.
Kada je natrijum-hlorid u čvrstom agregatnom stanju, joni Na i Cl se privlače jakim
silama, nisu slobodni i zbog toga ne provode struju. U vodenom rastvoru, molekuli
vode se umeću između njih, unutar rešetke, slabe privlačne sile i joni postaju
slobodni pa tako i dobri provodnici struje.
METALNA KRISTALNA REŠETKA
METALI grade posebnu vrstu kristalne rešetke,
METALNU KRISTALNU REŠETKU
Metalna kristalna rešetka je izgrađena od atoma i jona, između
kojih se kreću elektroni.
Zato su metali ODLIČNI PROVODNICI TOPLOTE I STRUJE.
Kristalna rešetka metala Metalni kristal
KRISTALI U PRIRODI
Kad može priroda, možemo i MI

Contenu connexe

Tendances (20)

Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 
hemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonikahemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonika
 
Rastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaciRastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaci
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMA
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Kovalentna veza
Kovalentna vezaKovalentna veza
Kovalentna veza
 
Ugljenik
UgljenikUgljenik
Ugljenik
 
Atomski i maseni broj
Atomski i maseni brojAtomski i maseni broj
Atomski i maseni broj
 
Kovalentna veza
Kovalentna vezaKovalentna veza
Kovalentna veza
 
Oboljenja nervnog sistema
Oboljenja nervnog sistemaOboljenja nervnog sistema
Oboljenja nervnog sistema
 
Azot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenjaAzot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenja
 
Metali
MetaliMetali
Metali
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Soli
Soli   Soli
Soli
 
Kristalne rešetke
Kristalne rešetkeKristalne rešetke
Kristalne rešetke
 
Alkoholi
AlkoholiAlkoholi
Alkoholi
 
Hemijska veza
Hemijska vezaHemijska veza
Hemijska veza
 
Adaptacije i životne forme
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
 
Svojstva uv
Svojstva uvSvojstva uv
Svojstva uv
 
Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 

Plus de Biljana Ristic

Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteiniBiljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteiniBiljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidratiBiološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidratiBiljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja   masti i uljaBiološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja masti i uljaBiljana Ristic
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraBiljana Ristic
 
Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Biljana Ristic
 
Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Biljana Ristic
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaBiljana Ristic
 
Soli -dobijanje_naziva
Soli  -dobijanje_nazivaSoli  -dobijanje_naziva
Soli -dobijanje_nazivaBiljana Ristic
 

Plus de Biljana Ristic (20)

кисеоник
кисеониккисеоник
кисеоник
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
 
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidratiBiološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
 
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja   masti i uljaBiološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvora
 
Estri.2015
Estri.2015Estri.2015
Estri.2015
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiselineKarboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
 
Alkoholi.pptx
Alkoholi.pptxAlkoholi.pptx
Alkoholi.pptx
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Svojstva uv,14 15
Svojstva uv,14 15Svojstva uv,14 15
Svojstva uv,14 15
 
Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15
 
Valenca
ValencaValenca
Valenca
 
Vežbajmo jonsku vezu
Vežbajmo jonsku vezuVežbajmo jonsku vezu
Vežbajmo jonsku vezu
 
Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)
 
Jonska veza
Jonska vezaJonska veza
Jonska veza
 
Uv,2015
Uv,2015Uv,2015
Uv,2015
 
Hemijska simbolika
Hemijska simbolikaHemijska simbolika
Hemijska simbolika
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Soli -dobijanje_naziva
Soli  -dobijanje_nazivaSoli  -dobijanje_naziva
Soli -dobijanje_naziva
 

Kristalne rešetke

  • 2. Fizička svojstva supstance – priroda hemijske veze Fizička svojstva supstance, a posebno agregatno stanje, temperatura topljenja, provodljivost i tvrdoća, mogu se predvideti na osnovu prirode hemijskih veza u supstanci.
  • 4. Supstance u čvrstom agregatnom stanju Da li su sve čvrste supstance iste po strukturi? Po čemu se razlikuju vosak ili čokolada od dijamanta, dragog kamenja ili kuhinjske soli? Neke supstance nemaju pravilnu unutrašnju građu – njih nazivamo amorfnim supstancama. Za razliku od njih, postoje supstance koje imaju pravilnu unutrašnju građu – njih nazivamo KRISTALNIM
  • 5. KRISTALNA STRUKTURA Kada su elementarne čestice koje grade supstancu, atomi, molekuli ili joni, pravilno raspoređeni u prostoru i takav raspored se ponavlja u svim pravcima, onda te čestice grade kristalnu rešetku. Kristalne rešetke izgledaju kao geometrijska tela
  • 6. TIPOVI KRISTALNIH REŠETKI U zavisnosti od prirode čestica koje je izgrađuju, razlikujemo tri tipa kristalnih rešetki: ATOMSKE MOLEKULSKE JONSKE
  • 7. Atomske kristalne rešetke Strukturne jedinice ovih rešetki su ATOMI koji su međusobno povezani jakim kovalentnim vezama. Primeri atomskih kristalnih rešetki su rešetke DIJAMANTA i GRAFITA.
  • 8. Sličnosti i razlike Dijamant i grafit su izgrađeni od atoma ugljenika, ali je prostorni raspored atoma unutar kristala drugačiji. Različita svojstva dijamanta i grafita su posledica različitog prostornog rasporeda atoma ugljenika.
  • 9. DIJAMANT U kristalnoj rečetki dijamanta, svaki atom ugljenika povezan je sa još četiri atoma, gradeći tetraedar u čijem je središtu taj atom.Tetraedarski raspored atoma ugljenika se ponavlja veliki broj puta u prostoru, tako da se dobija ogroman molekul izgrađen od velikog broja atoma ugljenika. Veze između atoma su kovalentne i izuzetno jake.
  • 10. GRAFIT U kristalnoj rešetki grafita atomi ugljenika su raspoređeni slojevito, u obliku šestočlanih prstenova. Unutar šestočlanih prstenova atomi su povezani jakim kovalentnim vezama, dok su između paralelnih slojeva te veze mnogo slabije, tako da slojevi klize jedan preko drugog. Između slojeva nalaze se i slobodni elektroni.
  • 11. Svojstva DIJAMANTA Zbog jakih kovalentnih veza između atoma ugljenika, dijamant se odlikuje : • VELIKOM TVRDOĆOM, najtvrđi mineral u prirodi, • VISOKOM TEMPERATUROM TOPLJENJA, • VELIKOM HEMIJSKOM OTPORNOŠĆU i • SLABOM ELEKTRIČNOM PROVODLJIVOŠĆU
  • 12. Svojstva GRAFITA Zbog slabih veza između paralelnih slojeva atoma ugljenika povezanih u šestočlane prstenove i mogućnosti da klize jedan preko drugog, grafit ima svojstvo da : • OSTAVLJA TRAG NA PAPIRU – grafitne olovke • PRAVI ZAŠTITNI SLOJ DRUGIM MATERJALIMA – koristi se kao sredstvo za podmazivanje • MEKAN JE I LAKO SE LOMI Zbog prisustva slobodnih elektrona između slojeva • GRAFIT JE DOBAR PROVODNIK ELEKTRIČNE STRUJE, što je izuzetak među nemetalima.
  • 13. MOLEKULSKE KRISTALNE REŠETKE Ove rešetke sagrađene su od MOLEKULA hemijskih elemenata ili jedinjenja. Takve kristalne rešetke imaju elementi JOD i FOSFOR, JOD CRVENI FOSFOR a od jedinjenja LED, KVARC i ŠEĆER KRISTALI ŠEĆERA
  • 14. Svojstva supstanci sa molekulskom kristalnom rešetkom Molekuli JODA, FOSFORA, ŠEĆERA i drugih supstanci sa molekulskom kristalnom rešetkom, povezani su slabim vezama ( Van der Valsove sile* ), pa je za te supstance karakteristično da : • IMAJU MALU TVRDOĆU • NISKU TEMPERATURU TOPLJENJA • LAKO ISPARAVAJU * Van der Valsove sile su slabe međumolekulske interakcije, mnogo slabije od kovalentne veze.
  • 15. JONSKE KRISTALNE REŠETKE Čestice koje izgrađuju ove kristalne rešetke su JONI. Anjoni i katjoni su međusobno povezani JAKIM elektrostatičkim PRIVLAČNIM SILAMA. Jonsku kristalnu rešetku ima veliki broj supstanci – KUHINJSKA SO, MAGNEZIJUM-OKSID, KALCIJUM- OKSID.....
  • 16. Svojstva supstanci sa jonskom kristalnom rešetkom Zbog veoma jakih privlačnih sila između suprotno naelektrisanih jona, supstance sa jonskom kristalnom rešetkom se odlikuju VISOKOM TEMPERATUROM TOPLJENJA Zbog prisustva jona (naelektrisanih čestica), RASTVORI supstanci sa jonskom kristalnom rešetkom DOBRO PROVODE STRUJU. Kada je natrijum-hlorid u čvrstom agregatnom stanju, joni Na i Cl se privlače jakim silama, nisu slobodni i zbog toga ne provode struju. U vodenom rastvoru, molekuli vode se umeću između njih, unutar rešetke, slabe privlačne sile i joni postaju slobodni pa tako i dobri provodnici struje.
  • 17. METALNA KRISTALNA REŠETKA METALI grade posebnu vrstu kristalne rešetke, METALNU KRISTALNU REŠETKU Metalna kristalna rešetka je izgrađena od atoma i jona, između kojih se kreću elektroni. Zato su metali ODLIČNI PROVODNICI TOPLOTE I STRUJE. Kristalna rešetka metala Metalni kristal
  • 19. Kad može priroda, možemo i MI