Akciju “Climate change, extreme weather, my planet … and me” organizovala je ekološka sekcija OŠ “Knez Sima Marković” iz Boždarevca povodom Climate Impacts Day, globalne kampanje pokreta 350.org sa ciljem da se povežu tačke između klimatskih promena i ekstremnih vremenskih uslova.
4. Svedoci smo vrlo brzog i stalnog zagrevanja atmosfere.
Temperatura se tokom XX veka povisila za 0,8 stepeni Celzijusa, dok je na
planetarnoj skali “normalna” varijacija reda 0,1 stepen Celzijusa svakih hiljadu
godina.
Posledica zagrevanja je, pre svega, isparavanje vode iz okeana što dovodi do
povećanja padavina na globalnom nivou. Ipak, kao posledica ovih promena,
različito su pogođeni različiti regioni: suptropske zone, u kojima inače već vladaju
suše, imaju 3% manje padavina nego ranije, dok je na severnoj hemisferi
zabeleženo povećanje padavina za 5-10%.
Što se tiče snežnog pokrivača, on je u stalnom opadanju već jedan vek i taj
fenomen se samo ubrzava. Ledene sante na Arktiku su, samo tokom poslednjih 30
godina, izgubile 40% svoje debljine i 20% svoje površine.
Nivo mora se podigao za oko 20 cm – dvadeset puta više nego tokom prethodnih
vekova.
Povećanje temperature i padavina, podizanje nivoa mora, smanjenje debljine
snežnog pokrivača, regresija ledenih bregova, dešavaju se brzinom koja nikada
ranije nije zabeležena.
Dakle, klimatske promene su zaista realnost!
5. Da li čovek svojim delovanjem prouzrokuje klimatske promene?
Čovekove aktivnosti su delimično odgovorne za njih.
Čovečanstvo je odgovorno za emisiju gasova koji izazivaju efekat
staklene bašte, globalno zagrevanje.
6. Šta je efekat staklene bašte?
Efekat staklene bašte predstavlja
prirodan fenomen zagrevanja i
održavanja određene temperature
kako Zemljine atmosfere, tako i cele
planete Zemlje.
Problem nastaje onda kada čovek
remeti ravnotežu prekomernim
ispuštanjem gasova koji se
nagomilavaju u atmosferi. Oni
propuštaju Sunčeve zrake do
površine Zemlje, ali ne dozvoljavaju
da toplota prođe kroz atmosferu i
nepovratno ode u vasionu.
7. Pri kojim to ljudskim aktivnostima dolazi najviše do emisije gasova
koji izazivaju efekat staklene bašte?
Glavni uzrok emisije CO2 je
potrošnja fosilnih goriva (uglja, nafte,
prirodnog gasa), ali i krčenje šuma u
tropskom pojasu;
Emisija metana, uglavnom je
posledica gajenja preživara, pirinča,
otpada iz domaćinstava;
Upotrebom azotnih đubriva za
proizvodnju stočne hrane emituje se
velika količina diazot-oksida;
Upotreba gasova koji u svom sastavu
imaju fluor (rashladni uređaji,
sprejevi).
9. Klimatske promene imaće višestruke posledice (zdravstvene,
društvene, ekološke i ekonomske)
–
Srednja temperatura na Zemlji će se povećati za oko 3 stepena Celzijusa, što će
prouzrokovati vrlo česte ekstremne klimatske situacije poput pasjih leta (nesnosnih
vrućina), poplava, požara i suša, oluja, tropskih ciklona... što će opet biti uzrok
brojnih zdravstvenih problema (širenja zaraznih bolesti, stresa).
Nestaće hiljade biljnih i životinjskih vrsta.
Promeniće se ekosistem.
Nivo mora i okeana će se podići za oko jedan metar, što će prouzrokovati
preseljenja miliona stanovnika zbog gubitka staništa.
Uslediće seobe čitavih populacija zbog gladi, epidemija, potrage za pijaćom
vodom.
Arktički ledeni bregovi mogli bi potpuno da nestanu za oko 40 godina.
10.
11. Kako se boriti protiv
klimatskih promena?
Smanjimo energetsku potrošnju uz
eliminisanje rasipanja.
Promovisati opremu koja štedi
energiju.
Povećati proizvodnju energije pri
kojoj se ne emituju gasovi koji
izazivaju efekat staklene bašte.
12. Svako može, u okviru svojih mogućnosti, da da doprinos
njihovom smanjenju!
Razumnija upotreba automobila (zajednički
prevoz)...koristiti gradski prevoz...
pešačiti...voziti bicikl.
Izolovati zidove, plafone i podove stanova i
kuća, upotrebiti prozore sa dvostrukim staklom.
Smanjiti potrošnju tople vode (tuširati se,
poklopiti sudove pri kuvanju).
Isključiti aparate koje ne koristimo.
Ugasiti svetlo.
Kupovati lokalne i sezonske proizvode.
Reciklirati otpad...
Saditi drveće. I još mnogo toga!