SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  27
   U planinskim predjelima nase domovine bosne i
    hercegovine na nadmorskoj visini iznad 1000
    metara, gdje sU ljeta kratka i svjeza, a zime
    dUge i s mnogo snijega, nalazi se pojas
    cetinarskih sUma!!!!
   to sU sUme jele, smrce, bora i dr.
   jela i smrca zive U gUstim sastojinama gradeci
    tamne sUme.sUme bora sU rjede i s vise
    svjetlosti i grade svjetle sUme…….
   nasUprot sirokom liscU listopadnog drveca,
    cetinarsko drvece ima iglicasto lisce zvano
    cetne, po kojem je i ovo drvece i dobilo naziv.
   cetinarsko drvece ne gUbe lisce odjednom,
    nego ga odbacUjU malo-pomalo tokom cijele
    godine.lisce je Uvijek zeleno, pa moze vrsiti
    fotosintezU izgradivati organske tvari kad je
    temperatUra i ispod nUla stepeni.cetine ovog
    drveca prilagodene sU zivotU U nepovoljnim
    Uvjetima.iglicasto lisce je sitno i vostano, cime
    je smanjena transpiracija, sto je vrlo vazno
    jer korijenje nije U stanjU da iz zaledene vode
    Upija vece kolicine vode.

   cetinarsko drvece dobar je i vjetroboran, pa
    je UnUtrasnjost cetinarske sUme U potpUnosti
    zasticen od zimskih mecava!!!
 U cetinarskoj sUmi spratovnost je slabije
  izrazena nego U listopadnoj sUmi.veliki
  zeleni pokrivac sprijecava prodor
  svjetlosti do sUmskog tla.cak ni niske
  temeratUre ne pogodUjU razgradnjU
  opalog lisca, a time i razvojU biljaka i
  zivotinja U prizemnom spratU. nesto
  pogodniji Uslovi sU U svijetlim borovim
  sUmama.U tamnim cetinarskim sUmama mogU
  se izdvojiti 3 nadzemna sprata:
 sprat drveca-jela, smrca, bor, itd.

 sprat grmova-veoma je slabo razvijen

 prizemni sprart-biljke:borovnica, zecije
  soce, zUtU mrtvU koprivU, vrijesak,
  mahovine, gljive, lisajevi i itd.
 jela, smrca, i bor razlikUjU se po oblikU
  krosnje!!!
BILJKE
PRIZEMNOG SPRATA
   SMRCA IMA STOZAST OBLIK KROSNJE I GRANE,
    POVIJENE PREMA DOLE.OVAJ “PATENT PRIRODE”
    COVJEK JE ISKORISTIO U GRADNJI KROVA U
    PLANINSKIM PREDJELIMA.NJENI CESERI VISE S
    GRANA PREMA DOLE, KORIJEN JOJ JE PLITAK, PA
    ZA VRIJEME VELIKIH OLUJA CESTE SU IZVALINE
    OVOG DRVETA….



 JELA…KROSNJA JOJ JE OBLIKOM SLICNA KROSNJI
  SMRCE, ALI JE NESTO NEPRAVILNIJI STOZAC, KOJI
  JE NA VRHU ZAOBLJEN.GRANE SU HORIZONTALNO
  IZRASLE IZ STABLA, A CESERI SE RAZVIJAJU NA
  GRANAMA OKRENUTI GORE.KORIJEN JE VEOMA
  DUBOK PA JE JELA SIGURNA O IZVALE.
 KROSNJA BORA IMA KISOBRANAST
  OBLIK.KORIJEN MOZE BITI DUBLJI ILI PLICI STO

SMRCEV POTKORNJAK………….

   ……..JE INSEKT TVRDOKRILAC I BVILJOJED JE.MUZIJAK I
    ZENKA ISPOD KORE SMRCE PRAVE GLAVNE, SPOREDNE
    HODNIKE.U MALE KOMORICE NA KRAJU HODNIKA ZENKA
    POLAZE JAJA.CIM SE IZ JAJA IZLEGU LARVE ONE ODMA
    POCINJU DA PRAVE HODNIKE TAKO HRANECI SE KOROM
    DRVETA.IZ LARVE IZRASTA LUTKA, A IZ LUTKA U ODRASLI
    INSEKT KOJI NAPADA DRUGO DRVECE ILI SE CESCE NASELI
    U OBORENA STABLA.

   ZATO SUMARI KORISTE TA “LOVNA STABLA” U KOJA
    ZENKA POLAZE SVOJA JAJA.KADA JE POLAGANJE
    ZAVRSENO STABLA SE IZVLACE IZ SUME ILI SE
    JEDNOSTAVNO SPALE………TO JE NAJVECI STETOCINA U
    NASIM SUMAMA. LARVAMA POTKORNJAKA HRANE SE:
   DJETLIC, ZEBE, ZUNE, I OSE POTAJNICE.
SUMSKI MRAV…………

 ………JE CEST STANOVNIK CETINARSKIH SUMA.
  SAKUPLJA IGLICE GRANCICE I KOMADICE SMOLE I OD
  TOG MATERIJALA GRADI MRAVNJAK, KOJI MOZE BITI I
  VISE OD 1METRA, S VISE ULAZA, MNOGO KOMORICA I
  HDNIKA.TO ZIVOTINJSKO DRUSTVO MOZE BROJATI NA
  STOTINE HILJADA PA I MILIONA JEDINKI.MRAVNJAK U
  SUMI SLUZI KAO ORJENTIR.NJEGOVA JUZNA STRANA JE
  NESTO POLOZENIJA.MRAVI SE HRANE SJEMENKAMA,
  INSEKTIMA I NJIHOVIM LARVAMA.ON JE VRLO
  KORISTAN JER REGULIRA BROJNOST STETNIH
  INSEKATA KOJI UNISTAVAJU CETINARSKE SUME.
 ZATO JE I SASTICEN ZAKONOM


KRISTOKLJUN…..

 …..JE STALNI STANOVNIK CETINARSKIH SUMA…
 HRANI SE SJEMENKAMA SMRCE ILI BORA PA
  PRIPADA BILJOJEDIMA.GRADA KLJUNA JE
  PRILAGODENA NACINU ISHRANE. SAVJENI
  KRAJEVI KLJUNA SE POKLAPAJU JEDNI PREKO
  DRUGOG, PA NJIMA PTICA MOZE CUPATI
  SJEMENKE IZ CESERE.BOROV KRISTOKLJUN IMA
  KRACI I DEBLJI KLJUN JER JE BOROV CESER
  TVRDI.MUZIJAK SE ISTICE SARENIM PERIJEM,
  DOK ZENKA IMA ZELENKASTO PERIJE
  PRILAGODENO OKOLINI.OVO JE OSOBITO VAZNO
  KAD LEZI U GNIJEZDU NA JAJIMA. LEZE SE U
  JANUARU KAD U IZOBILJU IMA ZRELIH SJEMENKI.
VELIKI TETRIJEB……

 ….JEDNA JE OD NAJVECIH SUMSKIH PTICA…
 MUZIJAK JE VECI OD ZENKE I LIJEPOG JE I
  GIZDAVOG PERIJA KAD SE UDVARA ZENKI.DANJU
  SE ZADRZAVA NA SUNCANIM PROLANCIMA GDJE
  NA TLU TRAZI HRANU.GLAVNA HRANA LJETI SU MU
  SUMSKI MRAVI, SUMSKI PLODOVI A ZIMI CETINE
  DRVECA.
VRLO JE UGROZENA VRSTA I ZASTICENA JE
  ZAKONOM!!!!!!!!!!!!!
1.KOJE CETINARSKE SUME
NAZIVAMO TAMNIM I ZASTO?
2.STA SU CETINE?SVE STO ZNAS O
TOME…!!
3.KOJA SU TO TRI NADZEMNA SPRATA
U CETINARSKIM SUMAMA?
4.KOJE SU TO ZIVOTINJE
ZASTUPLJENE U CETINARSKOJ SUMI?
5.CIM SE IZ JAJA POTKORNJAKA
IZLEGU LARVE ONE ………STA?
6.CIME SE HRANE POJEDINE ZIVOTINJE

CETINARSKIH SUMA?
7.KOJA JE NAJVECA SUMSKA PTICA?
THANK YOU NA PAZNJI!!!!!! :D

Contenu connexe

Tendances

Četinarske šume
Četinarske šumeČetinarske šume
Četinarske šume
MsNanana13
 

Tendances (20)

Aдаптације и животне форме
Aдаптације и животне формеAдаптације и животне форме
Aдаптације и животне форме
 
Disanje i transpiracija
Disanje i transpiracijaDisanje i transpiracija
Disanje i transpiracija
 
Koren
KorenKoren
Koren
 
Vreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiVreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementi
 
Zeljasti ekosistemi: livade i pašnjaci
Zeljasti ekosistemi: livade i pašnjaciZeljasti ekosistemi: livade i pašnjaci
Zeljasti ekosistemi: livade i pašnjaci
 
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. BiosferaOsnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
 
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. BiosferaOsnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
 
Četinarske šume
Četinarske šumeČetinarske šume
Četinarske šume
 
Biocenoza
BiocenozaBiocenoza
Biocenoza
 
Biljke i životinje naših šuma
Biljke i životinje naših šuma Biljke i životinje naših šuma
Biljke i životinje naših šuma
 
32. Zivot na kopnu - uslovi zivota i adaptacije
32. Zivot na kopnu - uslovi zivota i adaptacije32. Zivot na kopnu - uslovi zivota i adaptacije
32. Zivot na kopnu - uslovi zivota i adaptacije
 
Mreže i lanci ishrane
Mreže i lanci ishraneMreže i lanci ishrane
Mreže i lanci ishrane
 
Travni ekosistemi: stepe i planinske rudine
Travni ekosistemi: stepe i planinske rudineTravni ekosistemi: stepe i planinske rudine
Travni ekosistemi: stepe i planinske rudine
 
Golosemenice
GolosemeniceGolosemenice
Golosemenice
 
Insekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlikeInsekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlike
 
Mahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značaj
Mahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značajMahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značaj
Mahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značaj
 
Visećelijske alge
Visećelijske algeVisećelijske alge
Visećelijske alge
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
 
34. zivot u vodi uslovi zivota i adaptacije
34. zivot u vodi uslovi zivota i adaptacije34. zivot u vodi uslovi zivota i adaptacije
34. zivot u vodi uslovi zivota i adaptacije
 
Odnosi ishrane
Odnosi ishraneOdnosi ishrane
Odnosi ishrane
 

Plus de edinadina

Iman biologija
Iman biologijaIman biologija
Iman biologija
edinadina
 
Koštani sistem
Koštani sistemKoštani sistem
Koštani sistem
edinadina
 
Nervni sistem i cula ppt
Nervni sistem i cula pptNervni sistem i cula ppt
Nervni sistem i cula ppt
edinadina
 
Bodljokosci ppt
Bodljokosci pptBodljokosci ppt
Bodljokosci ppt
edinadina
 
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
edinadina
 
Njega i bolesti srca ppt
Njega i bolesti srca pptNjega i bolesti srca ppt
Njega i bolesti srca ppt
edinadina
 
Porodice ljutića i ruža1
Porodice ljutića i ruža1Porodice ljutića i ruža1
Porodice ljutića i ruža1
edinadina
 
Sprat drveća
Sprat drvećaSprat drveća
Sprat drveća
edinadina
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
edinadina
 
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditeljaHromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
edinadina
 
Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka
Anatomija, fiziologija i higijena čovjekaAnatomija, fiziologija i higijena čovjeka
Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka
edinadina
 
ćElija prezentacija
ćElija prezentacijaćElija prezentacija
ćElija prezentacija
edinadina
 
Travnjaci (1)
Travnjaci (1)Travnjaci (1)
Travnjaci (1)
edinadina
 

Plus de edinadina (17)

čUlo vida
čUlo vidačUlo vida
čUlo vida
 
Iman biologija
Iman biologijaIman biologija
Iman biologija
 
Koštani sistem
Koštani sistemKoštani sistem
Koštani sistem
 
Nervni sistem i cula ppt
Nervni sistem i cula pptNervni sistem i cula ppt
Nervni sistem i cula ppt
 
Bodljokosci ppt
Bodljokosci pptBodljokosci ppt
Bodljokosci ppt
 
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
 
Mekusci ppt
Mekusci pptMekusci ppt
Mekusci ppt
 
Njega i bolesti srca ppt
Njega i bolesti srca pptNjega i bolesti srca ppt
Njega i bolesti srca ppt
 
Mekusci ppt
Mekusci pptMekusci ppt
Mekusci ppt
 
Porodice ljutića i ruža1
Porodice ljutića i ruža1Porodice ljutića i ruža1
Porodice ljutića i ruža1
 
Sprat drveća
Sprat drvećaSprat drveća
Sprat drveća
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
List
ListList
List
 
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditeljaHromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
Hromosomi i geni i njihovo prenošenje od roditelja
 
Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka
Anatomija, fiziologija i higijena čovjekaAnatomija, fiziologija i higijena čovjeka
Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka
 
ćElija prezentacija
ćElija prezentacijaćElija prezentacija
ćElija prezentacija
 
Travnjaci (1)
Travnjaci (1)Travnjaci (1)
Travnjaci (1)
 

Biologija cetinrske sume

  • 1.
  • 2. U planinskim predjelima nase domovine bosne i hercegovine na nadmorskoj visini iznad 1000 metara, gdje sU ljeta kratka i svjeza, a zime dUge i s mnogo snijega, nalazi se pojas cetinarskih sUma!!!!  to sU sUme jele, smrce, bora i dr.  jela i smrca zive U gUstim sastojinama gradeci tamne sUme.sUme bora sU rjede i s vise svjetlosti i grade svjetle sUme…….
  • 3. nasUprot sirokom liscU listopadnog drveca, cetinarsko drvece ima iglicasto lisce zvano cetne, po kojem je i ovo drvece i dobilo naziv.  cetinarsko drvece ne gUbe lisce odjednom, nego ga odbacUjU malo-pomalo tokom cijele godine.lisce je Uvijek zeleno, pa moze vrsiti fotosintezU izgradivati organske tvari kad je temperatUra i ispod nUla stepeni.cetine ovog drveca prilagodene sU zivotU U nepovoljnim Uvjetima.iglicasto lisce je sitno i vostano, cime je smanjena transpiracija, sto je vrlo vazno jer korijenje nije U stanjU da iz zaledene vode Upija vece kolicine vode.  cetinarsko drvece dobar je i vjetroboran, pa je UnUtrasnjost cetinarske sUme U potpUnosti zasticen od zimskih mecava!!!
  • 4.
  • 5.
  • 6.  U cetinarskoj sUmi spratovnost je slabije izrazena nego U listopadnoj sUmi.veliki zeleni pokrivac sprijecava prodor svjetlosti do sUmskog tla.cak ni niske temeratUre ne pogodUjU razgradnjU opalog lisca, a time i razvojU biljaka i zivotinja U prizemnom spratU. nesto pogodniji Uslovi sU U svijetlim borovim sUmama.U tamnim cetinarskim sUmama mogU se izdvojiti 3 nadzemna sprata:  sprat drveca-jela, smrca, bor, itd.  sprat grmova-veoma je slabo razvijen  prizemni sprart-biljke:borovnica, zecije soce, zUtU mrtvU koprivU, vrijesak, mahovine, gljive, lisajevi i itd.  jela, smrca, i bor razlikUjU se po oblikU krosnje!!!
  • 8. SMRCA IMA STOZAST OBLIK KROSNJE I GRANE, POVIJENE PREMA DOLE.OVAJ “PATENT PRIRODE” COVJEK JE ISKORISTIO U GRADNJI KROVA U PLANINSKIM PREDJELIMA.NJENI CESERI VISE S GRANA PREMA DOLE, KORIJEN JOJ JE PLITAK, PA ZA VRIJEME VELIKIH OLUJA CESTE SU IZVALINE OVOG DRVETA….  JELA…KROSNJA JOJ JE OBLIKOM SLICNA KROSNJI SMRCE, ALI JE NESTO NEPRAVILNIJI STOZAC, KOJI JE NA VRHU ZAOBLJEN.GRANE SU HORIZONTALNO IZRASLE IZ STABLA, A CESERI SE RAZVIJAJU NA GRANAMA OKRENUTI GORE.KORIJEN JE VEOMA DUBOK PA JE JELA SIGURNA O IZVALE.  KROSNJA BORA IMA KISOBRANAST OBLIK.KORIJEN MOZE BITI DUBLJI ILI PLICI STO
  • 9.
  • 10. SMRCEV POTKORNJAK………….  ……..JE INSEKT TVRDOKRILAC I BVILJOJED JE.MUZIJAK I ZENKA ISPOD KORE SMRCE PRAVE GLAVNE, SPOREDNE HODNIKE.U MALE KOMORICE NA KRAJU HODNIKA ZENKA POLAZE JAJA.CIM SE IZ JAJA IZLEGU LARVE ONE ODMA POCINJU DA PRAVE HODNIKE TAKO HRANECI SE KOROM DRVETA.IZ LARVE IZRASTA LUTKA, A IZ LUTKA U ODRASLI INSEKT KOJI NAPADA DRUGO DRVECE ILI SE CESCE NASELI U OBORENA STABLA.  ZATO SUMARI KORISTE TA “LOVNA STABLA” U KOJA ZENKA POLAZE SVOJA JAJA.KADA JE POLAGANJE ZAVRSENO STABLA SE IZVLACE IZ SUME ILI SE JEDNOSTAVNO SPALE………TO JE NAJVECI STETOCINA U NASIM SUMAMA. LARVAMA POTKORNJAKA HRANE SE:  DJETLIC, ZEBE, ZUNE, I OSE POTAJNICE.
  • 11. SUMSKI MRAV…………  ………JE CEST STANOVNIK CETINARSKIH SUMA. SAKUPLJA IGLICE GRANCICE I KOMADICE SMOLE I OD TOG MATERIJALA GRADI MRAVNJAK, KOJI MOZE BITI I VISE OD 1METRA, S VISE ULAZA, MNOGO KOMORICA I HDNIKA.TO ZIVOTINJSKO DRUSTVO MOZE BROJATI NA STOTINE HILJADA PA I MILIONA JEDINKI.MRAVNJAK U SUMI SLUZI KAO ORJENTIR.NJEGOVA JUZNA STRANA JE NESTO POLOZENIJA.MRAVI SE HRANE SJEMENKAMA, INSEKTIMA I NJIHOVIM LARVAMA.ON JE VRLO KORISTAN JER REGULIRA BROJNOST STETNIH INSEKATA KOJI UNISTAVAJU CETINARSKE SUME.  ZATO JE I SASTICEN ZAKONOM 
  • 12.
  • 13. KRISTOKLJUN…..  …..JE STALNI STANOVNIK CETINARSKIH SUMA…  HRANI SE SJEMENKAMA SMRCE ILI BORA PA PRIPADA BILJOJEDIMA.GRADA KLJUNA JE PRILAGODENA NACINU ISHRANE. SAVJENI KRAJEVI KLJUNA SE POKLAPAJU JEDNI PREKO DRUGOG, PA NJIMA PTICA MOZE CUPATI SJEMENKE IZ CESERE.BOROV KRISTOKLJUN IMA KRACI I DEBLJI KLJUN JER JE BOROV CESER TVRDI.MUZIJAK SE ISTICE SARENIM PERIJEM, DOK ZENKA IMA ZELENKASTO PERIJE PRILAGODENO OKOLINI.OVO JE OSOBITO VAZNO KAD LEZI U GNIJEZDU NA JAJIMA. LEZE SE U JANUARU KAD U IZOBILJU IMA ZRELIH SJEMENKI.
  • 14.
  • 15.
  • 16. VELIKI TETRIJEB……  ….JEDNA JE OD NAJVECIH SUMSKIH PTICA…  MUZIJAK JE VECI OD ZENKE I LIJEPOG JE I GIZDAVOG PERIJA KAD SE UDVARA ZENKI.DANJU SE ZADRZAVA NA SUNCANIM PROLANCIMA GDJE NA TLU TRAZI HRANU.GLAVNA HRANA LJETI SU MU SUMSKI MRAVI, SUMSKI PLODOVI A ZIMI CETINE DRVECA. VRLO JE UGROZENA VRSTA I ZASTICENA JE ZAKONOM!!!!!!!!!!!!!
  • 17.
  • 18.
  • 19.
  • 21. 2.STA SU CETINE?SVE STO ZNAS O TOME…!!
  • 22. 3.KOJA SU TO TRI NADZEMNA SPRATA U CETINARSKIM SUMAMA?
  • 23. 4.KOJE SU TO ZIVOTINJE ZASTUPLJENE U CETINARSKOJ SUMI?
  • 24. 5.CIM SE IZ JAJA POTKORNJAKA IZLEGU LARVE ONE ………STA?
  • 25. 6.CIME SE HRANE POJEDINE ZIVOTINJE CETINARSKIH SUMA?
  • 26. 7.KOJA JE NAJVECA SUMSKA PTICA?
  • 27. THANK YOU NA PAZNJI!!!!!! :D