Prezentacija g. Raifa Čehajića s treće hrvatske rodoslovne konferencije.

1. TREĆA RODOSLOVNA
KONFERENCIJA HRVATSKE
Zagreb, 26. travnja 2014. godine
MOGUĆNOSTI ISTRAŽIVANJA
RODOSLOVLJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Moderator: Raif Čehajić, publicist
Ključne riječi: rodoslov, istraživanje, rodovi, obitelji, Bosna i
Hercegovina, izvori, defteri, sidžili

2. Literatura kao izvor:
• Popis katoličkog stanovništva s područja BiH koje
su obavili 1741-1743. godine fra Pavao Dragičević i
1768. fra Marijan Bogdanović
• Nikola Mandić: „Porijeklo hrvatskih starosjedilačkih
rodova u Širokom Brijegu i okolici“
• Dr. Petar Šimunović: „Hrvatska prezimena-podrijetlo,
značenje, rasprostanjenost“
• Ante Ivanković: „Duvanjska prezimena“ i „Prezimena
Eminova Sela“
• Fra Stjepan Duvnjak 2008. godine istražio oko 900
prezimena
• Jevto Dedijer: „Hercegovina“
• Miroslav Niškanović: „Porodični korijeni-jedno
nedovršeno istraživanje“

3. Prof. dr. Enver Imamović: “Bosanska dinastija Kotromanića”

4. • Hivzija Hasandedić: „Genealoška istraživanja -
Porijeklo i status, istaknuti pojedinici nekih
muslimanskih porodica u Hercegovini“
• Aiša Sofić: „Zbornik bošnjačkih usmenih predaja“
• Radovi prof. dr. Huseina Kamberovića objavljeni u
časopisu „Historijska traganja“
• Značajni su i naučni radovi koje objavljuju časopisi
„Prilozi“ Orijentalnog instituta Sarajevo i „Anali“
Gazi Husrev-begove biblioteke Sarajevo

5. Sedam kapetana Tanovića

6. Dva karakteristična izvora u BiH:
• defteri - skup registara u kojima su u
osmanskom razdoblju evidentirani
popisi stanovništva i
• sidžili - zapisnici sa suda
• Defteri i sidžili su pisani arapskim
pismom na osmansko-turskom jeziku
kojim se koristila admninistracija u
Osmanskom Carstvu u Bosni do 1878.
• Službene matične knjige

8. NA WEBU RODOVI:
Hrvatski rod Raguž koji je objavio kolosalnu
monografiju „Raguži – povijest i rodoslovlje“, autora
Stojana Raguža Gunjinovića
Rotimi i dr.
Rodoslovi na webu:
Čengića,
Kulenovića,
Tanovića,
Ćurčića,
Filipovića,
Pilava,
Dupanovića i dr.

9. REZIME
• U BiH interes za genealoškim istraživanjem nema
neku dužu tradiciju kao u Hrvatskoj i Sloveniji
• Posljednjih desetljeća interes raste i širi se kod sva
tri konstitutivna naroda u BiH
• U četiri arhiva postoje jedinice lični i porodični
fondovi
• Nekoliko univerzitetskih profesora istražilo povijest
više familija
• U franjevačkim samostanima svećenici i novinari iz
matičnih knjiga kompletiraju rodoslovlja nekih
obitelji
• U Banjaluci postoji Srpski genealoški centar
• Formirano nekoliko udruženja / udruga građana
• Pokrenuto više web portala preko kojih entuzijasti
istražuju i uvezuju svoje korijene

10. REZIME
• U BiH interes za genealoškim istraživanjem nema
neku dužu tradiciju kao u Hrvatskoj i Sloveniji
• Posljednjih desetljeća interes raste i širi se kod sva
tri konstitutivna naroda u BiH
• U četiri arhiva postoje jedinice lični i porodični
fondovi
• Nekoliko univerzitetskih profesora istražilo povijest
više familija
• U franjevačkim samostanima svećenici i novinari iz
matičnih knjiga kompletiraju rodoslovlja nekih
obitelji
• U Banjaluci postoji Srpski genealoški centar
• Formirano nekoliko udruženja / udruga građana
• Pokrenuto više web portala preko kojih entuzijasti
istražuju i uvezuju svoje korijene