1. APSTRAKTNO
SLIKARSTVO
Konstruktivizam, Suprematizam, Orfizam,
Rajonizam, Neoplasticizam

3. Što je apstrakcija?
 Proces izdvajanja općeg iz pojedinačnog
 Odbacuju se sve pojedinačne karakteristike predmeta
da bi se došlo do same biti
 U pojedinačne karakteristike ubrajamo i materijalnu
osnovu predmeta
 Npr. olovka

4. Apstrakcija u likovnoj umjetnosti
 Stil koji je kod publike i kritike izazvao najviše otpora
 Želeći oslikati bit emocije, odbacuju se sve pojedinačne
karakteristike predmeta/teme koju slikaju
 Udaljavanje od predmeta – svođenje slikarstva na “gole”
elemente likovne forme (boja, linija, obris, kompozicija)
 Slika izgleda kao da je slikana “iznutra”
 Apstraktno slikarstvo nije izmišljen tip slikarstva – ono
ne teži prikazati materijalno već duhovno
 Apstraltno slikarstvo je zapravo vrlo konkretno – ono
prikazuje srž/bit same teme

5. Zašto je apstrakcija avangarda?
 Apstraktni slikari u svojim vizijama bili su vrlo napredni
 Neke apstraktne slike vrlo su slične pogledu kroz
mikroskop
 Apstraktno slikarstvo u potpunosti odbacuje svaku
perspektivu i prikaz prostora – na slici se ne zna što je
gore a što dolje
 Slike često odaju dojam bestežinskog stanja (najveća
zamjerka)
 Dvije su glavne struje apstraktnog slikarstva u 1. pol. 20.
st.
 Geometrijska apstrakcija
 Organička apstrakcija (lirska apstrakcija)

7. Vasilije Kandinski
 Naslikao je prvu apstraktnu sliku
1910.g
 Apstrakcija, u raznim varijacijama,
traje do danas
 Svoje radove naziva
kompozicijama –
 To su improvizacije turbulentnih
kompozicija boja i poteza kista
 Apsolutno bezpredmetno
slikarstvo
 Rana apstraktna djela pripadala su
organičkoj apstrakciji
 Kasnije prelazi na geometrijsku
apstrakciju
 Napisao je i teoretski manifest o
apstraktnom slikarstvu “O

8. Geometrijska apstrakcija – Ruska
avangarda
 U Rusiji dolazi do velikih  Geometrijsku apstrakciju započeo je
promjena – ruska avangarda Kazimir Maljevič – Crni kvardat na
postaje na kratko vrijeme bijelom polju (1913)
službena državna umjetnost  Kontrast je osnova umjetnosti, za
(Kandinski, Maljevič, sliku je dovoljan jedan likovni
Larionov, Gončareva, element, proćišćen od svega ostalog
Javljenski) no 1934. biva  Začetnik je pravca geometrijske
zakonom zabranjena a jedina apstrakcije – SUPREMATIZMA
umjetnost postaje  Suprematizam- zalaže se za prevlast
socijalistički realizam (supremaciju) čistog osjećaja reda i
 Kao i u Njemačkoj, mnogi pravilnosti u umjetnosti; nastoji
umjetnici odlaze iz Rusije u dosegnuti savršen sklad oblika i boja
Pariz gdje nastavljaju na nepredmetnim slikama koristeći
umjetničku karijeru samo crte i osnovne geometrijske
likove
(Kandinski, Chagall, Soutin)

9. Maljevič – Crni kvadrat na bijelom polju, 1913

11. Konstruktivizam (Maljevič i Tatlin)
 Veže se za Maljeviča, to je  ti se elementi bojaju te
ustvari prijenos svojom međusobnom
suprematističkih načela na interakcijom stvaraju tenzije
arhitekturu na slici
 Javlja se u Rusiji 1913.g. a  Izvor konstruktivizma ali i
kasnije se širi u Europu – suprematizma je u ranom
najprije u Nizozemsku gdje futurizmu
utječe na nastanak grupe De  20-ih godina Maljevič i
Stilj i pravca neoplasticizam Vladimir Tatlin počinju raditi
 U osnovi konstruktivizma, kao 3D konstrukcije (umjetničke
i suprematizma, je upotreba instalacije) koje su postale
jednostavnih geometrijskih glavna umjetnička djela koja
elemenata – krug, trokut, vežemo za konstruktivizam
kvadrat, linija...  Utječe na Bauhaus i
funkcionalizam u arhitekturi

12.  Tatlin, Toranj, 1919

14. Dubai – Spiralni toranj

15.  Chicago Spire
 Santiago
Calatrava

16. Rejonizam (Larionov i Gončareva)
 Rusija, 1911.  Kompozicija se gradi
 Mikhail Larionov i Natalia slaganjem “zraka” kontrasnih
Gončarova boja koje predstavljaju zrake
svjetlosti koje se lome i
 Razvili su taj stil nakon
reflektiraju od različitih
odslušanih Marinettovih
površina
predavanja o futurizmu
 Željeli su stvoriti svevremen
stil, koji prelazi granice
prostora i vremena i ne ovisi
o njima
 Rušenje granica između
publike i umjetnika

17. Larionov, Crveni rejonizam

18. Gončarova

20. Orfizam (Robert i Sonia Delaunay)
 Graniči s apstrakcijom, nije u
potpunosti apstraktan slikarski stil
 Francuska, 1911.
 Ime je dobio prema mitskom
pjevaču Orfeju
 Glavna “tema” su apstraktni
krugovi svijetlih boja koji se
postavljaju na platno puput duge
 Nalik su širenju zvučnih valova
 Orfističke kompozicije nisu posve
bespredmetne
 U obrisima je uvijek vidljiv obris
prepoznatljive stvarnosti – npr.
Eiffelov toranj, zrakoplov....

21. Neoplasticizam – De Stilj
 Pokret nastao 20-ih g. u
Nizozemskoj
 Nova plastična umjetnost
 Izražavanje ideala duševne
harmonije i reda
 Težnja čistoj geometrijskoj
apstrakciji
 Svođenje slikarstva na
osnovne elemente i osnovne
boje (linija i ploha, crvena
plava i žuta boja)
 Piet Mondrian, Theo Van
Doesburg, Gerit Rietveld

22.  Gerit Rietveld
 Stolica

23. Domaći rad – analiza teksta
 «Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer smo prošli razdoblje traženja i
teoretskih iskustava. U traženju čistoće umjetnici su morali apstrahirati
prirodne oblike, koji u sebi kriju likovne elemente. Kako bi se izrazio,
umjetnik je morao razoriti oblike prirode da stvori oblike umjetnosti. Danas
je pojam umjetničke forme jednako zastario kao i pojam prirodnih oblika.
Otvaramo razdoblje čistog slikarstva gradeći duhovne oblike, razdoblje
konkretizacije stvaralačkog duha. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer
ništa nije konkretnije, ništa nije stvarnije nego neka linija, neka boja, neka
površina. Zar su: neka žena, neko stablo ili neka krava konkretniji elementi
na platnu? Ne: žena, drvo i krava konkretni su u prirodnom stanju, a kada
su naslikani, apstraktniji su, varljiviji, nejasniji i izmišljenjiji nego neka ploha
ili neka linija. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo jer je duh ušao u doba
svoje zrelosti; kako bi se iskazao na konkretan način potrebna su mu jasna
i misaona sredstva. Prevlast individualizma kao i prevlast lokalnog duha
uvijek su bile zapreke rađanju univerzalne umjetnosti. Kada se izražajna
sredstva oslobode posebnosti, onda se nalaze u vezi sa samim ciljem
umjetnosti a taj je: ostvarenje univerzalnog govora.»
Theo van Doesburg, Manifest konkretne

24.  «Nefigurativna umjetnost privodi kraju staru kulturu umjetnosti, zato sada
čovjek s većom sigurnošću može razmotriti i ocijeniti cijelu kulturu
umjetnosti. Sada se nalazimo na prekretnici te kulture – počela je kultura
određenih odnosa.
 «Priroda uvijek funkcionira s apsolutnom pravilnošću».
Piet Mondrian
 «Po mom mišljenju značajku suvremene umjetnosti sa sociološkog
stajališta pokazuje činjenica da se publika dijeli na dvije kategorije osoba:
one koji razumiju i one koji ne razumiju…Očigledno, modernistička
umjetnost nije stvorena za sve ljude, kao što je to bio slučaj sa
romantizmom, već je od svog početka bila namijenjena posebno nadarenoj
manjini. Navikle da prednjače na svakom polju, mase osjećaju da su
njihova prava ugrožena tom umjetnošću, koja je umjetnost privilegiranih,
aristokracije instinkta.»
Gasset y Ortega , O dehumanizaciji
umjetnosti