barok u hrvatskoj

1. BAROK
U Hrvatskoj

2. Barok
 Barok je razdoblje u glazbi, književnosti i
likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na
renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave
klasicizma u drugoj polovici 17. stoljeća.
 U katoličkim zemljama to je pokret katoličke
obnove (protureformacija). Ime potječe od
portugalske riječi barocco koja označava golem
biser nepravilna oblika, tvorevina bolesne
školjke.

3. Povijest baroka
 Barok nastaje u Rimu koji je bio središte
sakralnog slikarstva i arhitekture, ali ubrzo
postaje opći umjetnički pokret u svim europskim
zemljama, utemeljen u različitim sustavima
društva, od apsolutističke monarhije do
protestantskih građanskih društava.
 Umjetnici su svaki dan otkrivali kako je svijet
veći i raznovrsniji; jedino pravilo koje je važilo:
"stalna promjena"

4. Barokni grad:
Barokni grad temeljen je na vojnoj
logici i ostvaren je u zrakastom
(radijalnom) planu npr.Karlovac.
Obično osmerokutu s širokim
avenijama. Grad se širi oko
četvrtastih ili kružnih trgova
okruženih višekatnicama s
neurednim začeljima.

5. Arhitektura baroka:
 Arhitektura u Baroku je krajnje dinamizirana. U
crkvenom graditeljstvu teži se što većim efektima,
ostvaruju se nova prostorna rješenja od kojih uglavnom
prevladava centralni tip tlocrta naglašen kupolom.
Pročelja su uznemirena i bogata nišama, stupovima,
volutama, a prepoznatljivi elementi su oval (elipsa),
konkavnost – konveksnost (udubljeno, ispupčeno) i opća
razigranost masa.
 U kraljevskim rezidencijama i palačama prevladava
stroga simetrija građevina i parkova .
 U gradovima se drvene kuće zamjenjuju zidanima, a
gradske i seoske crkve grade se u baroknim oblicima.

6. Barokno kiparstvo
i
slikarstvo
 U kiparstvu dominiraju  U slikarstvu su karakteristične
razigrani pokreti, smiona jake boje, snažni svjetlosni
kontrasti i iluzija dubokog
kiparska rješenja i prostora koja se dobiva
naturalizam. primjenom radikalnih
perspektivnih rješenja.
Tematski prevladavaju
sakralne i mitološke
kompozicije u kojima se
 Naturalizam - umjetnički, isprepliću religiozno patetični
posebice književni pravac koji zanos i senzualnost putenih
se nastavlja na realizam. golih aktova. Krajolici i mrtve
Prikazuje prirodu i čovjeka u prirode postaju samostalne
najvulgarnijim i najtamnijim slikarske teme, a u nekim se
trenucima grafikama postiže savršenstvo
likovnog izraza.

7. Barok u Hrvatskoj:
 U 16. st. Hrvatska je i dalje podijeljena u tri države: sjeverna
Hrvatska u austrijskom carstvu, Dalmacija pod Mletačkom
republikom (osim Dubrovačke republike), a Slavonija pod turskom
vlašću. Tijekom 17. i 18. st. ponovno uklapanje triju velikih regija u
cjelinu hrvatskih zemalja doprinijelo je bogatoj likovnoj baštini.
 U sjevernoj Hrvatskoj i po oslobođenju od Turaka krajem 17.
stoljeća, u Slavoniji niču brojna i vrijedna djela barokne umjetnosti –
od urbanističkih projekata i velikih tvrđava, do crkava, palača,
stambenih zgrada i javnih spomenika.
 Velike utvrde sa svojim zvjezdastim tlocrtima, šancima i brojnim
kulama grade se zbog konstantne opasnosti napadaja s istoka. Dvije
najveće su Osijek i Slavonski Brod. To su utvrde kojima glavnu
obrambenu moć daju zemlja i voda: nasipi od zemlje na koje su
postavljeni topovi te opkopi ispunjeni vodom, što sprječavaju prodor
neprijateljske sile.

8. TVRĐAVA BROD
 Tvrđava Brod najveći je danas sačuvani fortifikacijski spomenik toga
doba u sjevernoj Hrvatskoj, ali i jedna od najvećih tvrđava u Europi,
jer je bila granična utvrda cijele Europe prema Turskom carstvu.
Barokna Tvrđava Brod građena je od 1715. do 1780. godine kao važna
pogranična tvrđava (posadu je trebalo činiti oko 4000 ljudi) na rijeci
Savi u sklopu velikog obrambenog sustava koji se prema zamisli
austrijskog vojskovođe i državnika princa Eugena Savojskog u svom
Slavonskom dijelu uz Brod oslanjao i na utvrđene gradove Osijek i
Stara Gradiška.
Svojim dimenzijama, ovaj je barokni fortifikacijski sklop najveća
građevina svoje vrste u Hrvatskoj a među većima u Europi.

10. Obnova tvrđave
-1995.g. koncipiran je i započet, projekt obnove do tada teško
zapuštenog i većim dijelom razgrađenog prostora nekadašnje
Tvrđave. Autori projekta su Stjepan Lončarić. arh. i Zlatko Uzelac
urbanist, te Ivica Leder, Antun Diklić i Ivica Kiš, arhitekti (svi iz
Zagreba). Projekt je iniciran osobitom zaslugom Verice Vukelić,
tadašnje pročelnice za društvene djelatnosti Grada Slavonskog
Broda uz podršku gradonačelnika Mate Vukelića, te kasnije
nastavljen u vrijeme gradonačelnika Joze Metera i sadašnjeg
gradonačelnika Mirka Duspare
 Specifičnost je projekta da nije zamišljena obnova Tvrđave, nego
obnova njene fascinantne, prvenstveno urbanističke forme, ali s
potpuno novim i pažljivo razmještenim sadržajima novog dijela
centra grada za 21.stoljeće, uz puno prvenstvo konzervatorskog i
ekološkog pristupa.

12. Gradovi
 Barokni urbanizam je vidljiv i u brojnim novim
gradovima (Bjelovar, Karlovac, Koprivnica,
Virovitica, itd.) koji imaju ulice pod pravim
kutom, pravokutne trgove u sredini na kojima su
najvažnije javne zgrade (vojne i gradske uprave)
te crkva.
 I jadranski gradovi su na svojim starijim
zidovima dobivali barokne kule i bastione (Pula,
Šibenik, Hvar, itd.). No, najveće je razmjere
barokne gradnje doživio Dubrovnik.

13. CRKVE
 Razdoblje baroka je na području cijele Hrvatske ostavilo
mnoštvo crkva – od najvećih što svojom veličinom i
oblikovanjem čine »krunu« grada (crkva sv. Eufemije u
Rovinju, katedrala sv. Vida u Rijeci) do najmanjih
seoskih crkava. Seoske crkve često su dobivale cinktore,
okolne trijemove što izvana sliče na utvrđene zidine, a
iznutra imaju arkade. Samostani se prema klaustrima
rastvaraju toskanskim arkadama, po uzoru na ranija
renesansna rješenja. Zanimljiv je npr. franjevački
samostan u Slavonskom Brodu gdje su
stupovi »odebljali« na tragu baroknog obilja.

14. Crkva sv. Vlaha u
Dubrovniku
 Crkva sv. Vlaha je barokna crkva na
Trgu Luža u Dubrovniku.
 Izgrađena je na mjestu romaničke
crkve, koja je preživjela veliki potres
1667., ali je uništena u požaru 1706.
godine. Nova barokna crkva izgrađena
je od 1706. do 1715. godine po
nacrtima mletačkog graditelja Marina
Gropellija.
 Crkva ima bogato ukrašeno pročelje s
portalom, a ispred njega su široke
stube. Središnji prostor crkve nadvišen
je kupolom. Na glavnom mramornom
oltaru nalazi se kip sv. Vlaha od
pozlaćenog srebra, rad dubrovačkih
majstora iz 15. stoljeća.
 U rukama drži maketu grada prije
potresa 1667. Kip je preživio i potres i
požar u crkvi. Svake se godine
3. veljače u Dubrovniku slavi Festa sv.
Vlaha.

16. Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku
 Crkva sv. Ignacija je isusovačka crkva u Dubrovniku.
 Građena je kao barokna jednobrodna crkva s
reprezentativnim pročeljem, po uzoru na crkvu sv. Ignacija
u Rimu. Projekt je izradio arhitekt Ignazio Pozzo, a gradnja
je dovršena 1725. godine. Iluzionističke barokne freske u
unutrašnjosti, s prizorima iz života sv.Ignacija Lojolskog,
izveo je slikar Gaetano Garcia. Godine 1885. u crkvi je
postavljena umjetna spilja, posvećena Gospi Lurdskoj, jedna
od najstarijih u Europi.
 Crkva je smještena na trgu zvanom Poljana Ruđera Boškovića.

18. Crkva Sv. Eufemije
 Crkva Sv. Eufemije (poznata i kao Sveta Fuma)
najpoznatiji je spomenik u Rovinju. Na mjestu današnje
crkve tada je bila mala crkvica sv. Jurja, na čijem se
mjestu u 10. stoljeću počinje graditi nova, veća crkva.
Bila je to trobrodna crkva, koja je s vremenom
zahtijevala sve više popravaka, pa se Rovinjani odlučuju
na gradnju još veće crkve. Crkva je rekonstruirana
između 1725. i 1736. godine, u baroknom
venecijanskom stilu.

20. Katedrala sv.
Vida u Rijeci
 Katedrala sv. Vida
je crkva u Rijeci.
Sagrađena je kao
samostanska crkva
riječkih isusovaca, na
mjestu srušene
crkvice posvećene
zaštitniku Rijeke
Svetom Vidu.

21. U arhitekturi crkava kontinentalne
Hrvatske zanimljiva je primjena ovalnog,
odnosno eliptičnog tlocrta.
 Najljepši primjer je možda crkva sv.
Marije Magdalene u Selima kraj Siska –
ovalnog tlocrta s eliptičnom kupolom i
konkavno-konveksnog pročelja s parom
zvonika, djelo nepoznatog arhitekta pod
utjecajem znamenite austrijsko-češke
graditeljske obitelji Dientzenhoffer.

22. crkva sv. Marije Magdalene u Selima kr
k

23. Crkva sv. Marije Snježne u Belcu
 Najraskošnije opremljen interijer ima crkva
sv. Marije Snježne u Belcu kod Zlatara
(1740.), u kojoj je čitav prostor s oltarima i
propovjedaonicom, potpuno ispunjen
pozlaćenim bogatim skulpturama, a zidovi su
oslikani freskama Ivana Rangera, baroknom
pokrenutošću s plemenitom lakoćom i
optimizmom vedrih boja.

26. Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri
 Ranger je raskošno oslikao i
barokni pavlinski samostan i
crkvu u Lepoglavi,
Iluzionističkim freskama
oslikavaju se dvorci hrvatskog
plemstva, a kao najznačajnije
rješenje ističe se ovalna
dvorana trokrilnog dvorca
Oršić u Gornjoj Bistri u
Hrvatskom zagorju.
 Arhitektonski je ovaj dvorac
možda najraskošnija primjena
elipse u profanoj arhitekturi
Hrvatske.

27. Zidno slikarstvo
 Zidno slikarstvo doživljava u baroku svoj
procvat, a ističu se iluzionističke freske u crkvi
sv. Marije u Samoboru, crkvi sv. Katarine u
Zagrebu, te u isusovačkoj crkvi u Dubrovniku.
 Cjelovito su očuvane i likovno vrijedne rokoko
freske u dvorcu Miljana, alegorijskog sadržaja,
koje prikazuju godišnja doba i prirodne
elemente, ljudske naravi, umjetnosti, itd.

28. Crkva sv. Katarine u Zagrebu
 Crkva svete Katarine
je barokna crkva u
Zagrebu, najpoznatija
hrvatska barokna crkva.
Smještena je na Trgu
Katarine Zrinske,
podignuta u sklopu
nekadašnjeg isusovačkog
kompleksa na
zagrebačkom Gornjem
gradu.

29. Unutrašnjost…

30. KRAJ 
By:Vendi Barbir
Razred: 2.c