prezentacija za drugi razred gimnazije

1. Umjetnost Krete i Mikene

2.  Minojska i Heladska civilizacija su
civilizacije brončanog doba
Minojska i  2700-1500 g. pr.n.e. (dijelom su
istovremene s civilizacijama Egipta,
Heladska
Asirije, Feničana)
umjetnost
 Otok Kreta te grad Mikena u
današnjoj Grčkoj (Helada)
 Kretska civilizacija je ime minojska
dobila po najvažnijem vladaru, kralju
Minosu.
 Zajednički naziv za minojsku i
heladsku umjetnost je EGEJSKA jer su
se obe civilizacije razvile na obalama
Egejskog mora

3. Kretska umjetnost
- Najbogatija i najneobičnija u egejskom • Arhitektura je profanog
svijetu karaktera.
- Važna osobina – NEPOSTOJANJE • Sakralno – namijenjeno štovanju
KONTINUITETA – razlika od egipatske kulta, religiozno (hramovi,
umjetnosti svetišta, crkve)
- Religija stare Krete je i danas • Profano – nema religioznu
nepoznata (ne zna se kakvi su se namjenu već ima društvenu
obredi obavljali, nepoznata su imena funkciju (palače, dvorci,
božansatva, glavno je bilo ženskog stambene kuće, trgovi...)
roda, slično boginjama plodnosti) ali • Najpoznatiji primjer arhitekture u
se zna da su središta života bila Kreti je palača u Knossosu,
posvećena mjesta, pećine i gajevi. poznata još i kao palača kralja
- Nisu se podizali hramovi niti druge Minosa ili Labirint.
građevine religiozne namjene

4. Palača u Knossosu
• Građena je u razdoblju 1700-1400
g.pr.n.e.
• Ogroman kompleks od 1300
prostorija, velikim unutarnjim
dvorištem, kazalištem, mnoštvom
hodnika i stubišta
• Svaka strana palače imala je svoj
glavni ulaz
• Otkrivene su velike smočnice u
kojima se čuvala hrana
• Palača je imala tri sistema dovoda/
odvoda vode, jedan za opskrbu,
drugi za odvod kišnice a treći za
otpadne vode

5. Palača u Knossosu

6. Palača u Knossosu
• Prostorije u palači nisu bile
simetrično postavljene u odnosu na
glavno dvorište, njihov raspored je
nelogičan i nema nekog pravila po
kojem se one grade
• Palača je terasasto građena, sa puno
trijemova – omogućava
prozračivanje i dolazak svijetlosti na
sve nivoe i u sve prostorije
• Kraljeve i kraljičine odaje orjentirane
su na unutarnje dvorište koje je
centar građevine

7. Palača u Knossosu

8. Palača u Knossosu

9. Palača u Knossosu

10. Palača u Knossosu

11. Slikarstvo – freske i vaze
• Zidno slikarstvo – freske –
najznačajniji je oblik slikarstva
• Glavne teme su vezane za prirodu
- prikazi različitih šumskih
životinja i ptica
• Omiljena tema – prikazivanje
morskog svijeta – ribe, školjke,
hobotnice
• Boje su vedre i intenzivne,
nanose se ravnomjerno, nema
nijansiranja
• Likovi su plošni
• Perspektiva je vertikalna

12. Slikarstvo – freske i vaze
• Umjetnicima je važnije prikazati
životnost i elastičnost likova nego
točnost
• Stilizacija – očita u prikazivanju
kose koja je kovrčava – jasno se
vide obrisne linije
• Ritmičan i valovit pokret
• Likovi su lišeni težine i
monumentalnosti, djeluju
prozračno i razigrano
• Frontalan stav (torzo) dok je glava
prikazana u profilu a noge kao da su
viđene sa strane

13. Slikarstvo – freske i vaze

14. Vaza s hobotnicom, 1500. g.
pr. n.e

15. • Krećani su se najviše bavili
trgovinom i obrtom, nisu bili
ratnički nastrojen narod
• Njihovi pogrebni običaji i obredi su
nepoznati – na zna se kako su
ukapali mrtve (ako su ih uopće
pokapali u zemlju), da li su vjerovali
u zagrobni život
• Nisu pronađeni grobovi s opremom
• Koristili su dvije vrste pisma
• Linearno A (nastalo na Kreti)
• Linearno B pismo (doneseno
iz Mikene)
• Pisalo se na keramičkim pločicama
• To su načini zapisivanja starog
oblika grčkog jezika

16. Mikenska / Heladska umjetnost
• Za razliku od Krete, Mikena je
bila utvrđeni grad na
brežuljku (citadela) – bila je
opkoljena velikim zidinama
• Mikena je grad na kopnu,
podložan ratovanju te su
zidine obrambeni mehanizam
• U odnosu na kretsku
arhitekturu, mikenska je puno
monumentalnija i “teža”
(masivnija, nedostaje joj
kretska elegancija i
prozračnost)
• Najvažniji oblici arhitekture su
kiklopske zidine i velike
grobnice

17. Kiklopske zidine
• Karakteristične za Mikenu i okolne
gradove
• Ime su dobile zbog svoje veličine – toliko
su velike da se pričalo da su ih podigli
kiklopi (legenda)
• Zidovi su podignuti od velikih kamenih
blokova čiji su krajevi tek grubo obrađeni
• Međuprostor između blokova punio se
manjim kamenjem te pijeskom
mješanim sa vodom i blatom

18. • Glavna ulazna vrata u Mikenu
Lavlja vrata
• Imaju širok nadvratnik koji nosi
trokutasto obrađen kamen (zabat ) u
kojem su isklesana dva lava koja se
naslanjaju na stup koji je simbol zemlje
koju oni štite
• Lavovi su visoki 3 metra a težina zabata
iznosi oko 12 tona
• Prvi primjer monumentalne skulpture u
Europi
• Nepoznato je tko ih je projektirao
• Izgrađena su oko 1250. g. pr. n.e.

19. Atrejeva riznica • Prva građevina s
kupolom ikad
sagrađena
• Do nje vodi dug i
širok prilaz ograđen
visokim zidinama
• Iznad ulaza javlja se
“šuplji” trokutasti
zabat povrh
nadvratne ravne
grede
• Kružnog je tlocrta
• Kupola je stožasta a
ne okrugla
• Riznica je ukopana u
brežuljak

20. Artejeva riznica

21. • Mrtvi su se pokapali u tlo a
Pogrebni običaji – grobni humci
njihovi grobovi su se
zatrpavali zemljom i
ograđivali zidovima
• Tako nastaju grobni humci
koji su bili kružnog presjeka
• Isprva su bili izvan grada ali
kako se grad širio, uskoro
su se našli unutar gradskih
zidina
• Mrtvi su se pokapali na
različitim nivoima, ovisno o
statusu kojeg su imali za
života
• Pokapani su polegnuti na
bok te su uglavnom imali
bogatu pogrebnu opremu

22. Pogrebna oprema – zlatne maske
Zlatna maska kralja Agamemnona
Pogrebna zlatna maska, 16 st. pr. n.e

23. Vaza od kamenog kristala
Brončani bodež

24. Pogrebna dijadema
Zlatno pogrebno suđe, 16. st. pr. ne