NEODOLJIVO UNOSNA GLAD je naziv tribine koja će se u sklopu projekta ZELENA KNJIŽNICA održati u srijedu 17. travnja u 18 sati na Odjelu za ekonomiju i turizam "dr. Mijo Mirković" u Puli (Preradovićeva 1; Dvorana Pula). Sunčana Pešak iz ZMAG-a i Zoran Skala iz Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije govorit će o otimanju zemlje i kontroli lanca prehrane od sjemena do supermarketa. Ovom se tribinom Društvo bibliotekara Istre već drugu godinu za redom uključuje u globalnu akciju pokreta La Via Campesina.

1. NEODOLJIVO UNOSNA
GLAD
Pula, 17.04.2013.
ZORAN SKALA
zoran.skala@pgz.hr

2. 17. Travnja
SVJETSKI DAN BORBE SELJAKA
La Via Campesina se bori:
- protiv otimanja zemlje
- za sustav prehrane na
principima agroekologije
- za suverenitet u prehrani
i poziva:
GLOBALIZIRAJMO NADU!
Jeli to i naša borba?!
2

3. - Gladnih ima u zemljama u razvoju (to je
“normalno”)
- Gladnih ima i u razvijenim zemljama
- Već desetljećima se UN i sve razvijene
zemlje “bore za iskorjenjivanje gladi”
Da li je glad u svijetu nerješiv problem?!
3

4. Karl Polany – istraživanje Maasai-a iz 1944. g.
... u pravilu, pojedinci u primitivnim društvima nisu
ugroženi glađu osim kada je cijela zajednica ugrožena.
U kraal-zemljišnom sustavu crnaca, na primjer, “krajnja
neimaština je nemoguća: tko god treba pomoć dobiva je
bezuvjetno.” Ni jedan Maasai “nikada nije izložen riziku
da bude gladan.” “Nema umiranja od gladi u društvima
koji žive unutar granica osnovnih potreba”.
4

5. OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
UN 1948. g.
Članak 25.
1. Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara
zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji,
uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, liječničku
njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na
zaštitu u slučaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti,
udovištva, starosti ili nekog drugog životnog
nedostatka u uvjetima koji su izvan njegova nadzora.
Deklaracija je usvojena jer se već 1948. znalo da je to
MOGUĆE
5

6. AKO STE GLADNI MOŽE VAM SE
POMOĆI, ALI…. VAŽNIJE JE ZARADITI
Broj gladnih ljudi u svijetu Više od 1 mlrd.
Ljudi umrli od gladi prošle godine 2,410.000
Novac potrošen na pomoć gladnima 1,098.000.000 $
Novac koji je bio potreban za nahraniti sve 7,140.000.000 $
gladne ljude svijeta (0,000089 BDP-a)
Novac koji se u USA i Europi troši na 9,340.000.000 $
kupovanje hrane kućnim ljubimcima
Postotak uroda kukuruza, žita i soje koji je u 80%
USA i Europi iskorišten za ishranu životinja
Postotak najgladnijih nacija svijeta koje su
neto izvoznici hrane u bogate zemlje 90%

7. FINANCIJSKI PRIORITETI U KRIZNIM OKOLNOSTIMA
NA NAČIN KAKO TO VIDE NAJBOGATIJE ZEMLJE
(u milijardama USA$)
• Pomoć kronično gladnima (1 od 6) – obećano 20,
ostvareno 3
• Spašavanje klime (Cancun) 100/g. – odbijeno (ostv. 4)
• Spašavanje bioraznolikosti (Nagoya) 100/g. – odbijeno
• Spašavanje planete (klima+biod.) 200/g. – odbijeno
• USA vojni proračun za 2009. – 1160 (4650 A bombi)
• Saniranje banaka (u samo jednoj godini) - 7000
• U poreskim rajevima – 11500 (najnoviji podatak 32000!!)
Globalni financijski sustav uspostavili su WTO, IMF,
WB, i još uvijek ih se uvažava!
7

8. Dominirajući društveno-ekonomski model
VODU i HRANU
Ne tretira kao ljudsko pravo već kao bilo
koju drugu robu na tržištu!!!
Zbog toga se na vodu i hranu može
primijeniti čarobna riječ PRIVATIZACIJA!
8

9. PRIVATIZACIJA PREHRAMBENOG LANCA
Korporacije kontroliraju:
- proizvodnju sjemena i sadnog materijala
- visokotonažnu proizvodnju glavnih
poljoprivrednih proizvoda za ljudsku i stočnu hranu
- proizvodnju mesa i ribe
- proizvodnju koncentrata za stoku, perad i ribu
- proizvodnju umjetnih gnojiva
- proizvodnju zaštitnih sredstava
- veleprodaju i maloprodaju
- zakonodavstvo i međunarodna pravila
9

10. Propadanje malih dućana
a rast velikih trgovačkih centara

11. PRIVATIZACIJA SJEMENA
OSOBITO VELIKI PROBLEM
- Hibridi (od 1930. g.) traju 1 sezonu
- Kontrolirano vlasništvo / patenti
- Prilagođavanje zakonodavnog okvira
80% sjemena su hibridi ili patenti
Ako nemate vlastito sjeme, nemate suverenitet
u prehrani. Ako nemate suverenitet u prehrani,
kakav suverenitet uopće imate?
11

12. OTIMANJE ZEMLJE
- Većina preuzimanja događa se u zemljama već
ozbiljno pogođenima nestašicom hrane, a
investitori kane izvesti sve što se tamo proizvede.
- Od 2008. g. investicijama u zemljište 200 mil.
hektara je oduzeto seljacima i ruralnim
zajednicama, ostavljajući ih bez sredstava
preživljavanja. 60% za biogoriva (sintetička biol.).
- Institucionalni investitori do 2017. g. kane
povećati svoj portfelj u poljoprivredi za 500 %!
Mislite li da će Hrvatska biti pošteđena?!
12

13. G8 Summit na Okinawi 2000. g
Riječi predsjednika Nigerije – Obsanjoa
“Sve što je Nigerija posudila do 1986. godine bilo je
oko 5 milijardi $. Do sada smo vratili 16 milijardi $.
Ipak, govore nam da smo dužni još 28 milijardi $...
zbog kamatnih stopa kreditora. Ako me pitate koja je
to najgora stvar na svijetu, reći ću – kamate na
kamate!”
Krediti su univerzalni trik za preuzimanje resursa!
Hrvatska je već u klopci!

14. Mali čovjek u velikoj krizi
Elementi za odabir rješenja koja bi
mogla funkcionirati u njegovu korist
Što je bilo, što će biti...
14

15. Povezanost gospodarskog rasta s potrošnjom jeftine
energije iz fosilnih goriva i s klimatskim promjenama

16. Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva!
JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE!
Cijena nafte iza II svjetskog rata bila je 1$/barrel
Fokus planiranja
Proizvodnja konvencionalne nafte opada
The Petroleum Plateau
4,5 do 6,7 % godišnje ! By Richard Heinberg
(MuseLetter #135 May 2003)

17. Što se dogodilo u XX stoljeću - rezime?
Korijenski uzroci krize
20. stoljeće – postignuto 20. stoljeće – potrošeno
- Potrošnja fosilnih goriva ↑ 50 x - Svjetske šume ↓ 50%
- Industrijska proizvodnja ↑ 50 x - Bioraznolikost ↓ 50%
- Globalni BDP ↑ 50 x - Neobnovljivih resursa
- Stanovništvo ↑ 3x svih potrošeno oko ↓ 50%
+ klimatske promjene
Daljnji rast nije moguć jer za to više nema resursa i jer se
sustavi koji nam podržavaju život ne smiju više uništavati.
Ostala nam je OVISNOST o FG!

18. Utjecaj kraja ere fosilnih goriva i klimatskih promjena
ZAŠTO SE NEGIRA ILI IGNORIRA?!
Za umanjiti rizik od nepovratnih promjena trebalo bi
smanjiti emisije CO2 za 80% do 2020. godine
Medijsko prigušenje znanosti o klimatskim promjenama, najvećem problemu
današnjice, je više od 80%!!!
Do “crvene linije” od 2̊ C stiže se uz emisiju od još 565
gigatona ugljika u atmosferu.
Korporacije kontroliraju rezerve od 2795 gigatona
Ne spaliti 2230 gigatona znači otpisati zalihe fosilnih
goriva vrijedne 20 triliona $ !
18

19. Utjecaj kraja ere fosilnih goriva i klimatskih promjena(2)
ZAŠTO SE NEGIRA ILI IGNORIRA?!
Post Carbon Institute (PCI)
Možda najveći globalni think tank za CC i KEFG
Rex Teillerson, direktor korporacije Exxon Mobila,
prošle godine je zaradio ekvivalen cjelogodišnjeg
budžeta PCI-a u samo 7 dana rada!
Je li sada jasnije zašto su propale konferencije
RIO + 20 i CC Doha ?!
19

20. Za svaku kaloriju koju dobijete iz hrane
trebalo je 7 – 10 kalorija iz fosilnih goriva!
 USA 1840. g.  USA 2010. g.
- 17 mil. stanovnika - > 300 mil. stanovnika
- 12 mil. farmera (70%) - 2 mil. farmera (< 1%)
Moderna poljoprivreda je potpuno ovisna o
fosilnim gorivima i ulazi u krizu od koje se ne
može oporaviti!

21. ŠTO NAM DAJU FOSILNA GORIVA
UMJETNA GNOJIVA
Bez Haber-Bosch postupka 40% svijeta ne bi bilo tu!
ZAŠTITNA SREDSTVA
Bez njih je nemoguće imati golema polja pod
monokulturama
SNAGU
Pogon za poljoprivrednu mehanizaciju i transport
21

22. Ovisnost cijena produkata industrijske
poljoprivrede od cijena nafte
CIJENE HRANE, izvor: WB (indeks 2000. = 100) UVOZ NAFTE U EU
Indeks cijena 2006. 2011. 2010. 280 mlrd. $
Hrana ukupno 124 284 2011. 412 mlrd. $
Riža 129 229
Pšenica 130 281 Hrvatska uvozi:
Kukuruz 122 319
>50% energije i
Uljarice 127 321
>50% hrane
Šećer 120 348
Zaključak se sam nameče:
Bez vlastitih OIE i vlastite hrane, naš put u
oskudicu čak i u osnovnim egzistencijalnim
potrebama je potpuno izvjestan

23. VI trebate znati da je naš sustav prehrane
vrlo ranjiv i da može iznenada kolabirati
Radi se o godinama, a ne o desetljećima ili stoljećima
VI trebate biti svjesni da ranjivost naše
prehrane još nije postala politička tema, pa
nitko ne preuzima odgovornost da mobilizira
stanovništvo da djeluje na umanjivanju te
ranjivosti prikladnim mjerama
VI imate interesa da se lokalno
samoorganizirate i zaštitite od mogućeg
kolapsa centraliziranog sustava prehrane

24. Korporacije (u suradnji s međunarodnim i
nacionalnim institucijama) nameću rješenja
koja im osiguravaju najveću kontrolu nad
lancem prehrane. Kao rezultat toga, 190.000
ljudi dnevno napušta sela i odlazi u gradove.
Unatoč svemu, 70% svjetske hrane još uvijek
proizvode mali seljaci i ribari uz višestruko
manji ekološki otisak od korporacija.

25. INDUSTRIJSKA POLJOPRIVREDA
= nasilje nad prirodom i socijalnim tkivom društva
- GMO – patentiranje DA, testiranje na sigurnost NE.
- Procjenjuje se da USA korporacije na ime poticaja i oproštenih
vanjskih troškova dobivaju godišnje 2400 mlrd.$
- Tvornica peradi u USA - koja ima brižljivo kontroliranu rasvjetu,
koja koristi posebno formuliranu prehranu peradi i velike doze
antibiotika – omogućava prosječnom proizvođaču da uzgoji
240 000 komada peradi godišnje. Kada plati sve troškove za ovako
nehumanu proizvodnju, proizvođaču ostane 12 000 $, ili 5 ¢ po
komadu othranjene peradi.
25

26. INDUSTRIJSKO RIBARENJE
= nasilje nad prirodom i socijalnim tkivom društva
Koristi Veliki r. brodovi Mali r. brodovi
Broj uposlenih ribara Oko 0,5 milijuna Preko 12 milijuna
Godišnji ulov morske ribe za Oko 29 mil. tona Oko 24 mil. tona
izravnu konzumaciju
Kapitalni trošak po zaposlenom $30.000 - $300.000 $250 - $2500
na brodu
Godišnji ulov morske ribe za Oko 22 mil. tona Gotovo ništa
industrijsku preradu u obroke,
ulje i drugo.
Godišnja potrošnja goriva 14 -19 mil. tona 1 - 3 mil. tona
Ulov ribe po toni goriva 2 – 5 tona 10 – 20 tona
Broj zaposlenih ribara na 1 mil.$ 5 – 30 500 – 4000
utrošenih u brod
Riba i mekušci odbačeni u more 10 – 20 mil.tona malo

27. “Nesigurna vremena nisu razlog da budemo sigurni u
beznadežnost situacije” Vandana Shiva

28. Moramo shvatiti da će naša buduća prehrana
ovisiti o poljoprivredi koja će:
- sve manje biti poljoprivreda monokultura, a sve više
organska poljoprivreda polikultura i višegodišnjih
biljaka;
- tražiti puno više ljudskog rada (znanja i vještina);
- koristiti malo ili nimalo fosilnih goriva, umjetnih
gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava;
- se odvijati u ambijentu čestih klimatskih ekstrema i uz
minimum vode;
BITI LOKALNA

29. LOKANI SAVJET ZA POLITIKU PREHRANE
- prof. G. Kent -
1. Svatko je vezan za sustav prehrane.
2. Svaki sustav prehrane može biti unaprijeđen na mnogo
načina.
3. Sustav prehrane će biti unaprijeđen samo ako o njemu
razmišljamo i ako djelujemo tako da ga unaprijedimo.
4. Zajedno mi razmišljamo i djelujemo bolje.
5. Jedni drugima možemo pomoći, ako razgovaramo.
6. Među nama postoje razlike. S tim razlikama možemo se
nositi samo ako razgovaramo.
7. Svatko od nas može pronaći svoju ulogu u unapređivanju
lokalnog sustava prehrane kroz suradnju sa lokalnim
Savjetom za politiku prehrane.
Tranzicijska Pula

30. Ako mi nećemo graditi tranzicijsku ekonomiju,
za ime svijeta a tko bi to trebao napraviti?
BUDITE ODVAŽNI I MAŠTOVITI !

32. “LOKALNE EKOLOŠKE DEMOKRACIJE”
GLOBALNA DIKTATURA (EKOFAŠIZAM) ILI LOKALNA DEMOKRACIJA
Le Monde Diplomatique – studeni 2005.
 Oslonac na lokalnu demokraciju je sigurniji put za mirno
smanjenje rasta od univerzalne demokracije
 Demokracija može funkcionirati ako je polis dovoljno mali
da ima snažno ukorijenjene vlastite vrijednosti
 Sveopća demokracija pretpostavlja “konfederaciju
mnoštva dèmoi”, odnosno malih homogenih jedinica od
probližno 30 000 stanovnika. Ta veličina omogućuje da se
na lokalnoj razini zadovolji većina osnovnih potreba.
Mnoge moderne gradove vjerojatno bi trebalo usitniti na
više dèmoi.