Ovaj seminar se bavi jednim od najznačajnijih psihoanalitičara i razvojnih psihologa naše povijesti – Erikom Eriksonom. Preciznije, radi se o kratkom prikazu njegove biografije i teorije u svjetlu razvojne psihologije. Ovaj rad nema za cilj prikazati njegovo cjelokupno djelo, već sažeto predstaviti njegovu misao o psihosocijalnom razvoju čovjeka, izraženu ponajprije u osam faza psihosocijalnog razvoja čovjeka koje je oblikovao, te pritom dati komentar o njihovom koreliranju ili neslaganju s ostalim dostupnim podjelama. Nezaobilazan element pri razmatranju ove tematike je i Eriksonova psihologija ega nasuprot Freudovom naglašavanju ida, pa se u nekoliko navrata osvrćem i oslanjam na taj pojam pri prikazu Eriksonove razvojne psihologije i njezinih implikacija na razvoj čovjekove ličnosti. U biografiji su pružene samo osnovne informacije i one koje sam smatrao značajnim za razvoj njegove misli. Na kraju želim napomenuti i da su me neka saznanja nagnala da ponešto promjenim smjer pisanja i neplanirano stavim veći naglasak na određene aspekte ovog prikaza, ponajprije vezane uz usporedbu Eriksonovog modela razvojnih faza s drugima.

1. ERIK ERIKSON (1902. – 1994.) I PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ ČOVJEKA

2. Erik Erikson Rođen u Frankfurtu 15. lipnja 1902. Njegova majka Karla Salomonsen je bila Židovka, oženjena za Židova. No, Erik je rođen nakon njezine izvanbračne afere s jednim Dancem. Nakon što se Karla udala za drugog Židova, Erik Salomonsen je postao Erik Homburger. Tijekom djetinjstva i rane mladosti, roditelji su okolnosti njegovog rođenja držali tajnom. Visok, plavokosi i plavooki dječak odgajan u židovskoj religiji.

3. Erik Erikson IDENTITET – glavna briga Erikovog osobnog života i njegove teorije. Autor pojma “kriza identiteta.” U Beču susreće Annu Freud i podvrgava se psihoanalizi, nakon čega i ju odlučuje i sâm studirati na Psihoanalitičkom institutu u Beču. 1933. se seli u SAD; postaje prvi psihoanalitičar u Bostonu; stječe reputaciju kao dobar kliničar. Djeluje na Harvardu, Yaleu, Berkeleyu i u privatnoj praksi. Najznačajnija djela: Childhood and Society (1950); Young Man Luther (1958); Identity: Youth and Crisis (1968) i Gandhi's Truth(1969)

4. Erik Erikson Utjecaj kulturnih antropologa: Franz Boas, Ruth Benedict, Margaret Mead i Gregory Bateson + Sigmund Freud i vlastito iskustvo sa psihoanalizom: polazište za Eriksonovu teoriju razvojne psihologije. Zadržao neke Freudove koncepte (npr. ego), no naglašava društvenu i kulturnu ulogu: okolina ima ključnu ulogu za odgoj i razvoj djeteta. Ego nije samo sluga ida > sloboda čovjekove volje. Razvio univerzalnu razvojnu psihologiju i identificirao osam razvojnih faza koje su put do potpunog sazrijevanja čovjekove ličnosti.

5. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 1) Od rođenja do 18 mjeseci: Psihološka kriza: POVJERENJE VS. NEPOVJERENJE Vrlina: NADA i VJERA (umjesto ovisnosti ili paranoje) Pitanje: Je li društvo pouzdano ili ne? Dijete ovisi o roditeljima, pogotovo majci. Njegova slika svijeta dolazi od njihove interakcije s njim. Ako ga izlažu toplini, pravilnosti i ljubavi – razvit će povjerenje. Ako roditelji ne osiguraju sigurnu okolinu i ako se susretne sa zanemarivanjem ili čak zlostavljanjem, razvit će nepovjerenje.

6. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 2) 18 mjeseci do 3 godine: Psihološka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM i SUMNJA Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST (umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) Pitanje: Treba li mi pomoć od drugih ili ne? Autoritativni roditelji djecu vode postupno i sigurno i prihvaćaju njihove pokušaje neovisnosti - dobar ishod. Autoritarni roditelji > dijete se osjeća poraženo, razvija sram i sumnju > neurotično pokušava povratiti kontrolu, moć i kompetentnost – razvija opsesivno ponašanje

7. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 2) 18 mjeseci do 3 godine: Psihološka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM I SUMNJA Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST (umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) Pitanje: Treba li mi pomoć od drugih ili ne? Permisivni roditelji koji ne pružaju djeci granice i vodstvo > dijete gubi svaki osjećaj srama i sumnje koji su u zdravoj količini nužni za propitivanje vlastitih postupaka i tuđeg dobra Rezultat: impulzivno ponašanje ili izbjegavanje (zbog straha od doživljavanja srama u bliskim odnosima)

8. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 3) 3 do 6 godina: Psihološka kriza: INICIJATIVA vs. KRIVNJA Vrline: SVRHA (umjesto povučenosti, antisocijalnosti ili narcisoidnosti) Pitanje: Jesam li dobar ili zločest? Odgovarajući element u društvu: idealni prototipi i uzori Autoritativni roditelji koji pokazuju razumijevanje i potporu djetetovim inicijativama > osjećaj svrhe Autoritativni roditelji koji kažnjavaju svaku inicijativu > osjećaj krivnje – inhibicija i povučenost Permisivni roditelji > bezobzirnost i nemilosrdnost; ostvariti ciljeve pod svaku cijenu – antisocijalno i narcisoidno ponašanje

9. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 4) 6 do 12 godina: Psihološka kriza: MARLJIVOST vs. INFERIORNOST Vrline: KOMPETENTNOST i METODIČNOST (umjesto bespomoćnosti ili plitkosti) Pitanje: Kako mogu biti dobar u onome što radim? Odgovarajući element u društvu: podjela rada Dijete polazi u školu gdje treba pripitomiti maštu i impulse, te razviti marljivost i ugađanje drugima. Potpora odraslih razvija kod djeteta kompetentnost. Nedostatak potpore > osjećaj bespomoćnosti Previše kompetentnosti > prebrz razvoj koji dovodi do histrioničnosti ili plitkosti

10. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 5) 12 do 19 godina: Psihološka kriza: IDENTITET vs. ZBUNJENOST ULOGE Vrline: VJERNOST i ODANOST (umjesto difuzije identiteta ili fanatizma) Pitanje: Tko sam ja i kuda idem – koja je svrha mog života? Odgovarajući element u društvu: ideologija Kriza identiteta: tinejdžeri pokušavaju razviti vlastiti svjetonazor i vidjeti svoju ulogu u njemu; svijest o vlastitim snagama, slabostima, ciljevima, spolnoj ulozi... Ako ne riješe ovu krizu, tada im je osjećaj osobnosti nestabilan i ugrožen > razvija se difuzija identiteta i zbunjenost ili fanatizam

11. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 6) 20 do 24 godine: Psihološka kriza: INTIMNOST vs. IZOLACIJA Vrline: LJUBAV i PRIVRŽENOST (umjesto promiskuitetnosti i isključenosti) Pitanje: Jesam li voljen i hoću li dijeliti život s nekime? Odgovarajući element u društvu: obrasci bliske suradnje Razvijanje sposobnosti za bliskost i ljubav > temeljena na razvoju identiteta – potrebno je imati što dijeliti Ako se intimnost ne usvoji > izolacija – dvije posljedice: Promiskuitetnost: prebrzo zbližavanje pri čemu ne dolazi do održavanja te bliskosti Isključenost: odbijanje vezâ i onih koji ju imaju

12. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 7) 25 do 65 godina: Psihološka kriza: PRODUKTIVNOST vs. STAGNACIJA Vrline: STARANJE i SLUŽENJE (umjesto preokupacije sobom) Pitanje: Hoću li ikada učiniti nešto zaista vrijedno? Odgovarajući element u društvu: roditeljstvo, obrazovanje ili neki drugi produktivni društveni doprinos Razvijanje produktivnosti obuhvaća stvaralaštvo, uspjeh i ostavljanje dobrog traga Briga i staranje; pružanje bezuvjetne, nesebične ljubavi Osobe koje to ne razviju doživljavaju stagnaciju i preokupirani su sobom; svoje sposobnosti koriste radi vlastitog zadovoljstva (fiksacija), a ne radi dobra drugih Slaba povezanost s drugima i slab doprinos društvu – gubitak osjećaja smisla (“kriza srednjih godina”)

13. Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja 8) Od 65 godina: Psihološka kriza: INTEGRITET EGA vs. OČAJANJE Vrline: MUDROST (umjesto nadutog ponosa ili prijezira) Pitanje: Jesam li proživio ispunjen život? Suočavanje s krajem života: prihvaćanje uspjeha i neuspjeha, starenja i gubitka Smislen život > integritet ega i mudrost Besmislen život > očajanje i strah od smrti (prekasno za promjenu); očajanje i beznađe vodi ka prijeziru Pretjeran naglasak na svijet o vlastitoj mudrosti > naduti ponos i arogancija

14. USPOREDBA RAZLIČITIH PODJELA RAZVOJNIH FAZA (Ruth. F. Nielsen, Sigmund Freud, Erik H. Erikson i apostol Petar), pri čemu je Eriksonova podjela najbliža Petrovoj preuzeto s: www.enlite.org

15. Literatura FRIEDMAN, Lawrence. 2000. Identity’s Architect: A Biography of Erik H. Erikson. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. http://en.wikipedia.org/wiki/Erikson%27s_stages_of_psychosocial_development http://webspace.ship.edu/cgboer/erikson.html http://www.haverford.edu/psych/ddavis/p109g/erikson.stages.html http://www.learning-theories.com/eriksons-stages-of-development.html http://www.psychpage.com/learning/library/person/erikson.html

16. HVALA NA PAŽNJI!