прнш

1. Zavod za školstvo
Odsjek za KPR
Unapređivanje sistema PRNŠ/V-a
Savjetovanje sa koordinatorima za PRNŠ/V
Podgorica, 29.10.2014.

2. Teme savjetovanja
Nacionalni koordinatori za PRNŠ/V
Izmjene u dinamici izrade plana za PRNŠ/V
Pravilnik o bližim uslovima, načinu i postupku izdavanja i
obnavljanja dozvole za rad nastavniku, direktoru i
pomoćniku direktora obrazovno-vaspitne ustanove
Profesionalni razvoj nastavnika i uspjeh na Pisa
istraživanju
Preporuke za unapređivanje sistema PRNŠ/V-a – SWOT
analiza

3. Nacionalni koordinatori za PRNŠ/V
Nacionalni
koordinator
Opština - osnovne škole Opština - predškolske
ustanove
Dušanka Popović Pljevlja, Podgorica i
Cetinje
Pljevlja, Podgorica i Cetinje
Snežana Grbović Nikšić, Plužine, Šavnik,
Žabljak i Danilovgrad
Nikšić i Danilovgrad
Ljiljana Subotić Herceg Novi, Kotor, Tivat,
Budva, Bar i Ulcinj
Herceg Novi, Kotor, Tivat,
Budva, Bar i Ulcinj
Nađa Luteršek Berane, Kolašin i
Podgorica
Berane i Kolašin
Željko Korać Andrijevica, Bijelo Polje,
Plav, Gusinje, Rožaje i
Mojkovac
Bijelo Polje, Plav, Rožaje i
Mojkovac

4. Dinamika izrade Plana za PRNŠ/V
za period 2014-2016
Škole/predškolske
ustanove
Plan za PRNŠ/V
2014-2016.
Izvještaj o
samoevaluaciji
PRNŠ/V-a
A, B i C škole oktobar 2014. septembar 2014.
(2012-2014.)
D i E škole novembar 2014. novembar 2014.
(2013)
Predškolske
ustanove
novembar 2014. novembar 2014.
(2013)
Ciljevi iz LPPR Decembar 2014

5. Pravilnik o bližim uslovima, načinu i postupku
izdavanja i obnavljanja dozvole za rad nastavniku,
direktoru i pomoćniku direktora obrazovno-vaspitne
ustanove
 “Službeni list CG“, br. 23/2014
 Trajanje stručnog usavršavanja (Član 6)
Stručno usavršavanje iz člana 5 ovog pravilnika traje 16 sati iz prioritetnih
oblasti i osam sati iz drugih programa stručnog usavršavanja nastavnika.
Izuzetno, od stava 1 ovog člana, nastavnik, direktor i pomoćnik direktora koji
tokom studija nije polagao ispite iz pedagoško-psihološke grupe predmeta za
obnavljanje licence potrebno je da se stručno usavršava i 16 sati iz tih oblasti.
Stručno usavršavanje iz st.1 i 2 ovog člana srazmjerno se raspoređuje na
period od pet godina u skladu sa katalogom stručnog usavršavanja realizacije
odobrenih programa stručnog usavršanja.

6. Prioritetne oblasti stručnog usavršavanja
 Crnogorski-spski, bosanski, hrvatski jezik i književnost
 Strani jezici
 Prirodne nauke (matematika, hemija, fizika, biologija)
 Društvene nauke i građansko vaspitanje
 Inkluzivno obrazovanje
 ICT u nastavi
 Preduzetničko učenje

7. Često postavljana pitanje vezano za
pohađanje seminara
• Ko prijavljuje učesnike?
• Kako sankcionisati škole koje prijave, a ne
pošalju učesnika?
• Kao planirati prijavljivanje na seminare?

8. Profesionalni razvoj nastavnika i
uspjeh na Pisa istraživanju
prema prezentaciji prof.dr Pola Rodersa

9. Nekoliko istorijskih činjenica
 Prije 2000. godine: započeo Bolonjski proces; uveden
Evropski kvalifikacioni okvir; EU promoviše pristup
cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnom
razvoju;
 2000: Otkad je OECD započeo s Pisa istraživanjima,
kvaliteta nastave i učenja sve više dolazi u središte
pažnje;
 2005: izvještaj OECD-a “Nastavnici su bitni”;
 2006: Strateški dokument ATEE-a (Udruženje za
obrazovanje nastavnika u Europi) “Kvalitet rada
nastavnika”;

10.  2007: Savjet EU-a i njegove članice postižu
dogovor o strategiji za povećanje kvaliteta
obrazovanja nastavnika
 2009: strateški okvir EU-a Obrazovanje i
usavršavanje 2020.
 2010: Izvještaj EU/OCDE-a Profesionalni
razvoj nastavnika – Evropa u
međunarodnom poređenju
 2013: Izvještaj EU-a Podrška razvoju
nastavničkih kompetencija za bolje ishode
učenja

11. Glavni zaključci izvještaja EU-a “Podrška razvoju
nastavničkih kompetencija za bolje ishode učenja“:
Važnost profesionalnog razvoja nastavnika:
 instrument za unapređenje kvaliteta obrazovnih ishoda;
 instrument koji osigurava da obrazovanje i usavršavanje budu u
skladu s razvojem društva u cjelini.
Najefiaksnijii način za podsticanje profesionalnog razvoja:
 baviti se pojedinim školama;
 baviti se mrežama u kojima škole sarađuju;
 koristiti integrativne pristupe u kojima se učenje nastavnika spaja s
inovacijama u nastavnom planu i programu i podučavanju,
evaluacijom i povratnom informacijom o kvalitetu rada, razvojem
upravljanja školom i upravljanjem spoljašnjim kontaktima škole

12.  Tri zemlje članice u vrhu EU koje dosljedno
visoko kotiraju u PISA istraživanjima (2000 –
2012) u sva tri područja (pismenost,
matematika i nauka), uglavnom su među prvih
10 u svijetu:
 Finska
 Holandija
 Estonija

13. Rezultati Pisa istraživanja 2012:
Šta kvalitet obrazovanja u ove tri “iznadprosječne” zemlje
članice čini višim od kvaliteta u ostalim “prosječnim” ili čak
“ispodprosječnim” zemljama?

14. Je li to…
 Status nastavnika?
 Nastavnička plata?
 Inicijalno obrazovanje
nastavnika?
 Kvalitet i uključivanje u
aktivnosti profesionalnog
razvija nastavnika?
 DA*
 U određenoj mjeri
 Definitivno DA
 Definitivno DA
*Estonija: dobro definiran razvoj karijere nastavnika; studenti s najvećim
brojem bodova na maturi imaju direktan upis na učiteljske fakultete.

15. U zaključcima Europskog savjeta od 15.11.2007. godine o
poboljšanju kvaliteta obrazovanja nastavnika, ministri
odgovorni za vaspitanje i obrazovanje složili su se oko
sljedećeg:
da je vaspitno‐obrazovnim radnicima potrebno
osigurati koordinirano, koherentno, i kvalitetno
inicijalno obrazovanje, ranu podršku u karijeri
(pripravništvo) i daljnji profesionalni razvoj, uz
odgovarajuće resurse;
poboljšati kvalitet inicijalnog obrazovanja i stručnog
usavršavanja nastavnika;
da zvanje nastavnika treba učiniti atraktivnijim.

16. Tačnije, dogovoreno je da bi nastavnici trebali:
da imaju pedagoške vještine, kao i specijalizovano
znanje svoga predmeta;
da imaju pristup efikasnim programima podrške na
početku svoje karijere;
da imaju dovoljne podsticaje tokom karijere za
preispitivanjem svojih potreba za učenjem i sticanjem
novih kompetencija;
da mogu podučavati temeljnim kompetencijama i
funkcionalno poudučavati u heterogenim razredima;
da učestvuju u refleksivnoj praksi i istraživanju;
da su autonomni učenici u procesu profesionalnog
razvoja tokom svog radnog vijeka.

17.  uključen je u politiku i strategiju za poboljšanje obrazovnog
sektora u cjelini;
 ima stabilan, transparentan i odgovoran sisitem finansiranja;
 orijentisan je na potražnju;
 koristi okvir kompetencija za nastavnike i direktore kao osnovu
za inicijalno obrazovanje nastavnika i za procjenu potreba za
profesionalnim razvojem;
 uključuje kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela
odgovornog/ih za profesionalni razvoj nastavnika i fakulteta
odgovornih za inicijalno obrazovanje nastavnika.
Ako analiziramo “tri prakse u vrhu EU‐a”, koja su obilježja odabira
programa stručnog usavršavanja (kao jednog od važnih elementa u
njihovom funkcinalnom kontinuiranom profesionalnom razvoju)?
A. Na sistemsko‐institucionalnom nivou odabir programa
stručnog usavršavanja

18. Sve tri zemlje EU‐a u vrhu PISA istraživanja imaju integrisanu
strategiju za razvoj sistema inicijalnog obrazovanja i profesionalnog
razvoja, s redovnim sastancima/konzultacijama (obično: dva puta
godišnje) s jasno definisanim odgovornostima svih učesnika:
 Holandija: Inspektorati uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu
primjenu; nastavnički fakulteti i slobodno tržište pružaoca stručnog
usavršavanja moraju ponuditi usavršavanje u skladu s dogovorenim okvirom
kompetencija; dva puta godišnje konsultanski sastanci;
 Finska: Nema inspektorata – strateške mjere se u školama provode
elektronskim putem kroz “platforme za podršku školama”; nastavnički fakulteti i
slobodno tržište pružaoca stručnog usavršavanja drže se dogovorenog okvira
kompetencija; konsultacije jednom godišnje;
 Estonija: Inspektorat uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu primjenu;
nastavnički fakulteti i slobodno tržište pružaoca stručnog usavršavanja drže se
dogovorenog okvira kompetencija; konsultanski sastanci svakih 6 mjeseci
(Strategija Ministarstva o obrazovanju nastavnika 2009.‐2013.).
 .
Kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog za
profesionalni razvoj nastavnika i fakulteta odgovornih za inicijalno
obrazovanje nastavnika

19.  koristi školske razvojne planove kao osnovu za procjenu potreba
za profesionalnim razvojem na nivou škola i samih nastavnika;
 u aktivnostima profesionalnog razvoja primjenjuje savremenu
tehnologiju;
 uključuje mješavinu aktivnosti u školi i van nje za izgradnju
kapaciteta;
 uključuje sistem obezbjeđivanja kvalitete za aktivnosti
profesionalnog razvoja;
 uključuje akreditovane programe stručnog usavršavanja.
Ako analiziramo “tri prakse u vrhu EU-a”, koja su obilježja odabira
programa strušnog usavršavanja (kao jednog od važnih elementa u
njihovom funkcinalnom kontinuiranom profesionalnom razvoju)?
B. Na nivou korisnika i autora programa stručnog usavršavanja

20. Kako sticanje različitih kompetencija može zahtijevati različite pristupe, tri
zemlje EU u vrhu PISA istraživanja razvile su niz mogućnosti za
profesiolani razvoj:
 “Licem u lice” programi stručnog usavršavanja za koje se nastavnici mogu
pojedinačno prijaviti – glavne metode: individualni i grupni rad; posebno za
nastavničke vještine;
 Programi e‐učenja na koje se nastavnici mogu pojedinačno prijaviti –
glavna metoda: individualni rad; posebno funkcionalno za nadogradnju
specijalizovanog znanja;
 Zajednice/platforme e‐učenja pod stručnim vođstvom na koje se
nastavnici mogu pretplatiti – glavne metode: individualne i grupne
rasprave; posebno za vještine refleksije i istraživačke projekte;
 “Licem u lice” aktivnosti profesionalnog razvoja koje se održavaju u školi
– glavna metoda: grupni rad; posebno za vježbanje novih pristupa u učenju i
poudčavanju i izgradnju tima u školama.
Kombinacija aktivnosti u školi i van nje za izgradnju kapaciteta

21. SWOT analiza