.

1. FIZIKA
KRETANJE

2.  Kako znamo da se tijelo kreće?
Pogledaš li oko sebe, sa lakoćom ćeš uočiti tijela
koja se kreću. Ptica se udaljava od tebe-kreće se.
Autobus se približava stanici-kreće se. Čak se i vrh
biljke koja raste kreće (veoma sporo) u odnosu na
korijen.

3. PR O M J E N A P O L O Ž A JA T I J E L A U
O D N O S U N A D R U G A T I J E L A Z O V E
S E K R E T A N J E .

4. Nema apsolutnog mirovanja!
Kuća da li ona apsolutno miruje?
Tebi ona, svakako, ne izgleda kao
tijelo koje se kreće, jer ćeš je uvjek
naći na istom mjestu.
Tvoja kuća se nalazi na Zemlji. Pošto
se Zemlja kreće oko Sunca, i tvoja
kuća se zajedno kreće sa njom oko
Sunca.

5. Kada govorimo o mirovanju ili kretanju jednoga tijela, moramo
pomenuti i drugo tijelo, ono u odnosu na koje vršimo
posmatranje.
TIJELO U ODNOSU NA KOJE SE POSMATRA KRETANJE NAZIVA
SE UPOREDNO ILI REFERENTNO TIJELO.

6. U prirodi, kao što je već rečeno, nema tijela koje bi bilo u
potpunom-apsolutnom miru. Postoji samo relativno
mirovanje, tj. mirovanje jednog tijela u odnosu na druga
tijela. Kako se kretanja uvjek posmatraju u odnosu na
tijela( koja su u relativnom mirovanju) može se zaključiti:
Sva kretanja su relativna, i nema apsolutnog
mirovanja.

7. Šta je materijalna tačka?
Avion se približava aerodromu. Radar ga prikazuje kao kretanje jedne tačke na ekranu, i
ako je on veliko tijelo.

8. Ako je put koji tijelo pređe mnogo duži(veći) od njegovih dimenzija,
onda se tijelo predstavlja jednom tačkom. Ona se naziva
MATERIJALNA TAČKA.

9. ZAKONI KRETANJA
(Isak Njutn)
Svako tijelo ostaje u stanju relativnog mirovanja ili jednolikog kretanja
sve dok ga djelovanje drugih tijela ne prisile da to stanje promijeni.
I NJUTNOV ZAKON-INERCIJE

10. II NJUTNOV ZAKON-SILA
-Sila koja djeluje na tijelo jednake je proizvodu mase i
njegovog ubrzanja. (Sila masi daje ubrzanje)
SILA MASA
UBRZANJE
F=m x a

11. III NJUTNOV ZAKON-AKCIJE I REAKCIJE
Akcija i reakcija- ako jedno tijelo djelura na drugo određenom silom
onda i drugo tijelo djeluje na prvo istim intezitetom samo u
suprotnom smjeru.

12. Karakteristike kretanja
OBLIK PUTANJE
-Kreće se po kružnoj putanji
BRZINA PREĐENOG PUTA
-Npr. uzmemo kazaljku koja pokazuje
sekunde.Ona jedan krug pređe za 1
minut.
Jedan krug: duzina puta, koliki je put
sekundara prešla
1 sat: vrijeme pređenog puta
Opiši kretanje sata?

13. PUTANJA
-Kako se kretanja tijela razlikuju po oblicu trase kojom se kreću?
Skije ostavljaju trag na snijegu,kao podatak o svom kretanju. Zbog cega zakljucujemo da
pri krertanju svakog tijela iz jednog položaja u drugi, može da se zamisli trag u vidu neke
linije.

14. Stvarna ili zamišljena linija po kojoj se tijelo kreće, tj. zauzima
položaje tokom vremena zove se putanja tijela ili trajektorija.
Putanja tijela može biti prava ili kriva, pa je i kretanje prema obliku putanje-
pravolinijsko ili krivolinijsko.
Padanje tijela je pravolinijsko kretanje, a let skijaša u skoku-krivolinijsko.
Trajektorija golf-loptice
Trajektorija aviona

15. PREĐENI PUT
-Da li je bitna dužina prerđene putanje tokom kretanja tijela?
Pređeni put ili samo put jeste dužina putanje koju tijelo prođe za
određeno vrijeme.Put može biti jednak dužini cijele putanje koju je tijelo prešlo ili
duži od nje,kao, na primjer,u slučaju kada se tijelo kreće napred-nazad.
Pređeni put se ,po pravilu, obilježava oznakom S,a izražava jedinicama dužine-
metrom, kilometrom,centimetrom...

16. BRZINA
Brzina je vektorska veličina. Osnovna oznaka za brzinu je za
brzinu je v. Osnovna oznaka za pređeni put je S, a za vrijeme t.
BRZINA= -------------------------------Pređeni put
Vremenski interval
15km
5km VREMENSKI INTERVAL 1 SAT
v=-----------
t
S

17. 1. Kolika je brzina voza koji predje put od 6 km za 5 min?
6 km za 5min
V=?
S=6km=6 000 m
t= 5 min = 300 s
------------------------------------
V=S/t
V= 6 000 m/300 s
V= 6 000: 300
V=20 m/s

18. Instrument za mjerenje brzine je brzinomjer.

19. PROMJENJIVO KRETANJE
Promjenjivim kretanjem nazivamo kretanje pri kojem marterijalna
tačka za jednake vremenske razmake prelazi nejednake puteve.
0 m/s0 s
10 m/s1 s
20
m/s
2 s
30
m/s
3 s
40 m/24 s
50 m/s5 s
U svakoj sekundi se brzina loptice povećava za 10
m/s. U ovom slučaju povećanje brzine je
ravnomjerno,pa se ovo kretanje zove ravnomjerno
ubrzano.

20. Kod promjenjivog kretanja brzina se neprestalno mijenja.
• Veličinu koja karakteriše promjenu brzine kretanja u jedinici
vremena nazivamo UBRZANJE.
Ubrzanje je jednako količniku brzine i kvadrata vremenskog intervala.
Za ubrzanje oznaka je a i osnovna jedinica m/ S2.
Formula je a=V/t.

21. Primjer
Tijelo prolazi iz mirovanja ravnomjerno povećavajući brzinu,i poslije 5 s ima brzinu
20 m/s.KOLIKO JE UBRZANJE OVOG TIJELA?
0 s
V=0
5 s
V= 20 m/s
Podaci:
v0= 0
v= 20 m/s
t= 5s
a= ?

22. Slobodan pad
• Slobodnim padom nazivamo jednako ubrzano kretanje
bez pocetne brzine, koje vrsi tijelo u praznom prostoru
samo usljed privlačenja zemlje.
• Putanje slobodnog padanja su pravolinijske.
• Ubrzanje tijela koje slobodno pada naziva se ubrzanje
slobodnog padanja i zavisi od udaljenosti zemljine teže.

23. Metalna kuglica koju ispustiš iz ruke prije će dospjeti na zemlju nego pero koje si ispustio sa iste
visine. Iz toga bi smo zaključili da teža tijela brže padaju od lakših. Da li ovo pravilo važi uvjek?
Uzrok toga: Na sva tijela koj se kreću u vazduhu, pored sile zemljine teže djeluje i sila otpora vazduha. Njeno
djelovanje je veće na pero nego ono na kuglicu. S time se padanje metalne kuglice može se smatrati
SLOBODNIM PADOM,jer je uticaj vazduha na njeno kretanje zanemarljivo mali.

24. Nekada se smatralo da teža tijela brže padaju kroz vazduh nego lakša.Takvo mišljenje poteklo
je od grčkog filozofa Aristotela, i vladalo je sve dok italijanski Galilej nije proučio vertikalno
padanje tijela.On je sa raznih spratova Kosog tornja u Pizi puštao loptice raznih težina i
ustanovio da sve dobijaju podjednako ubrzanje pri padanju.

25. Zadatak:
V= g X t ili V= a X t
h= S = a X t2 / 2
V= 10 X 6
V= 60 m/s2
S= 10 x 62 /2
S= 5 X 36
S= 180
g= 10 m/s
t= 5 s
S= ?
V= ?

26. KRAJ
Radile: JOVANA VUČERAKOVIĆ
IVONA ADŽEMOVIĆ