SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  27
Télécharger pour lire hors ligne
Neuropsihologija
• Neuropsihologija je nauka koja se bavi
  proučavanjem cerebralnih lezija,njihovim
  nastankom, opsegom i lokalizacijom,te
  posljedicama koje one imaju na doživljavanje i
  ponašanje.
• Klinička neuropsihologija proučava promene u
  psihičkom funkcionisanju čovjeka( kognitivne i
  emocionalne)koje su povezane sa moždanom
  disfunkcijom.
OSNIVAČI neuropsihologije:
• GOLDSTEIN (1878 - 1965) – neuropsihološka analiza
  simptoma
• VYGOTSKII (1885 - 1934) - istraživanja viših psihičkih
  funkcija i smetnji nakon oštećenja CNS-a
Nervni sistem
                  Periferni                   centralni
Autonomni somatski                     k.moždina    mozak
simpatički i parasimpatički                        zadnji sredni prednji
Mozak

              zadnji                         srednji                          prednji
                                                              Veliki
Mali            Most        Produžena                         mozak         hipotalamus       Limbički talamus
                                             Čine skupine
mozak                       moždina-                                                          sistem
                                             neurona
                                                             Dijeli se na
                                                             dvije           Kontrolise                     Uloga-
               Spavanje,b                                                                      Cine ga:
                                                             hemisfere:      rad ANS i                      prenosi
Reguliše       udnost,      Rad            Kontrolišu-                                                      poruke
               disanje i                                                     endokrinog
ravnotežu i                 srca,krvni     refleksno          Lijeva i                        Amigdal-      iz čula
               kretanje                                                      sistema
kontroliše                  pritisak,dis   širenje zenice    desna                            oidna         do kore
motoriku                    anje           i pokrete očiju                                    jedra,hi-     velikog
                                                             Podijeljene     Glavne           pokampu       mozga
                                                             na 4 režnja     funkcije         s,girus
                                                                                              cinguli,se
                                                                                                            Utiče
  Retikularna           Stanje                               Čeoni          Regulacija        ptum
                                                                                                            na
  formacija             budnosti i                           tjemeni        disanja,TT,TAA                  spavanj
                                                             slepoočni      , emocionalne i    Utice na     ei
                        pažnje
                                                             i potiljačni   nagonske           pamcenje     pažnju
                                                                            reakcije           ,emocije ,
                                                                                               nagone
                                                              Kora
                                                              velikog
                                                              mozga
Neuropsihologija
Neuropsihologija
Kora velikog
                mozga
                Dijeli se na 3 zone:


senzorna             motorička         asocijativna


Centri u             U čeonom          Pretežno u
potiljačnom          režnju            čeonom
režnju                                 režnju
                     Odakle
Stižu nervni         nervni            Gde se
impulsi iz           impulsi idu       informacije
čula                 u mišice i        integrišu,od
                     proizvode         akle se
Obradjuju            motorne           programira,
se i stvaraju        radnje            usmerava i
osjet                                  kontroliše
bola,boje i                            ponašane u
dodira                                 organizmu
 To je područje mozga zaduženo za “više psihičke funkcije” kao:
    Percepcija različitih osjeta

    Upravljanje pokretima i motoričkim vještinama

    Mišljenje

    Pamćenje

    Jezik i govor

    I sve ostale kognitivne i više mentalne funkcije

    Omogućava svjesnost o emocijama

    Izvršne funkcije i kontrolu ponašanja
3 osnovna funkcionalna aparata mozga
                    (Luria):


2. Aparat za održavanje budnosti
  -retikularna formacija-mozdano stablo
2. aparat za primanje, obradu i skladištenje podataka
   – parijetalni, temporalni i okcipitalni režanj
3. aparat za programiranje, usklađivanje i nadzor složenih
   aktivnosti
   – prefrontalno i frontalno područje
• Oštećenje pojedinih centara u mozgu dovodi do
  slabljenja funkcionisanja tih centara i
  posljedica toga je slabljenje odredjene psihičke
  funkcije.
Psihičke funkcije mozemo podijeliti na:

Kognitivne ili intelektualne(prijem,pohrana,upotrebai
    razrada informacija I komunikacija),


      Emocionalne(osjećaji i motivacija),


      Izvršne funkcije(izražavanje ponašanja).
Kognitivne funkcije



                        Kognitivne funkcije




Receptivne   Pamćenje i učenje           Mišljenje   Ekspresivne funkcije
– Receptivne funkcije
•   …sposobnost da se odaberu,obrade,
    klasifikuju i integrisu informacije, a uključuju i
    osjete i percepciju
Agnozija – nemogućnosti
                strukturiranja osjetnih informacija
                                                      Receptivne
                i prepoznavanja objektivnih
                struktura uz očuvan osjet


Primarna područja(primarni vidni centri) nalaze se u okcipitalnom dijelu
     korteksa u obe hemisfere
        obostrane povrede tog područja mogu uzrokovati
        kortikalnu slijepoću, a jednostrane hemianopsiju
        (ispadanje polovine vidnog polja)
Sekundarna vizualna područja (preokcipitalno)
    -   vizualne agnozije – nemogućnost prepoznavanja
        predmeta i oblika na osnovi vidnih informacija (postoje
        razne vrste)
    -   vizuospacijalne agnozije – pogrešno opažanje spacijalnih
        aspekata vizualnog iskustva
Receptivne


Primarna slušna - područja smještena u slijepoočnim
    režnjevima (obostrano oštećenje dovodi do kortikalne
    gluhoće)
Sekundarna slušna područja su na vanjskim dijelovima
    slijepoočnog režnja, a oštećenja tih područja dovodi do
    auditivne agnozije (gluhoću za riječi).Češće se javljaju
    afazije i disfazije.
        –
 Afazija poremećaj govornog izražavanja i/ili razumijevanja koje je
 posljedica oštećenja cerebralnih centara za govor
Receptivne

Primarno područje za telesne osjete- parijetalni lobus u
     girusu postcentralisu
    - Oštećenje izaziva lokalizovane senzorne fenomene
         na suprotnoj strani tijela (hiperstezije,
         anestezije)
Sekundarno područje – gornji tjemeni režanj
    - Oštećenje izaziva taktilnu agnoziju – nesposobnost
         prepoznavanja predmeta dodirom

    Tercijarno područje-preklapanje vizuelnih,slušnih i
       somatosenzornih informacija
   - Lezije tog područja u lijevoj hemisferi -Gerstmanov
       sindrom – (poremećaj orijentacije lijevo-desno,
       agnoziju za prste, akalkuliju i disgrafiju)
Pamćenje i učenje

U mozgu ne postoji poseban centar za pamćenje, ali je ono usko
  povezano sa funkcionisanjem limbičkog sistema i, naročito
  hipokampusa(povezivanje percepcije i memorije)
Oštećenja:
   – Amnezija: anterogradna, retrogradna, smanjene
     sposobnosti učenja
najsloženiji vid psihičke aktivnosti,
               specifične za ljudsku vrstu         Mišljenje

Uključuje različite procese: računanje, rezonovanje,
  prosuđivanje, stvaranja pojmova, apstrakciju,
  generalizaciju, organizaciju i planiranje, rješavanje
  problema,...
Ne postoji poseban centar
Najveću ulogu igra frontalni korteks


Čeone lezije – poremećaji konceptualizacije, organizacije i
  planiranja
Potrebno je razlikovati formalni od sadržajnih poremećaja
  mišljenja
Ekspresivne funkcije
Služe za komunikaciju i djelovanje, a uključuju govor i praksiju
   Lijeva hemisfera je dominantna za verbalne funkcije
AFAZIJA – poremećaj govornog izražavanja i/ili razumijevanja koje je
  posljedica oštećenja cerebralnih centara uključenih u govor
Ekspresivne funkcije - praksije
• Praksija - složena psihomotorička aktivnost koja je svjesna,
  određena motivacijom i prilagođena cilju.
• U praksiju se ubraja crtanje, pisanje, facijalna ekspresija i pokreti
• Poremećaji pisanja: Agrafija (više vrsta)
• Poremećaji pokreta: Apraksija
Eksekutivne funkcije(izražavanje ponašanja)
Oštećenje- otežana sposobnost pokretanja aktivnosti,odsutnost
           motivacije,defekti u održavanju aktivnosti




                          Na funkcionisanje ponasanja utiču jos i:
                        Svijest, pažnja i stupanj aktiviteta
Emocije i ličnost
Promjene u emocijama i ličnosti     • Organske promjene –
   mogu biti posljedica oštećenja     posljedica oštećenja
   mozga
                                      mozga
Dvije vrste promjena

                                    • Sekundarne ili reaktivne
                                      promjene – zbog
                                      doživljaja gubitka, i
                                      promjene dosadašnjeg
Organske          Reaktivne           stila života
Neuroantomska područja važna za
        emocionalno procesiranje
• limbički sistem
• talamus
• hipotalamus
• mozdano stablo
• Frontalni korteks
  – oštećenja tih područja odnosno njihovih veza
    može dovesti do promjena u emocijama
• Organske:                    • Reaktivne:
• dezinhibicija                • anksioznost
• emocionalna otupjelost,      • blagu depresivnost
  ravnodušnost                 • preosjetljivost
• smanjena anksioznost i       • smanjena inicijativa i
  euforija                       motivacija
• smanjena socijalna           • izbjegavanje socijalnih
  osjetljivost                   kontakata
• jaka anksioznost
• preosjetljivost u
  međuljudskim interakcijama
• depresija
Izvršne funkcije
podrazumijevaju sposobnost koje osobi omogućuju
  da se uspješno angažuje u nezavisnom i
  svrhovitom ponašanju
Oštećenje onemogućava osobu da se na
   zadovoljavajući način brine o sebi, obavlja
   korisne poslove, i da održava normalne socijalne
   odnose.
Lezije čeonog režnja za posljedicu imaju narušene
  izvršne funkcije.
HVALA NA PAŽNJI!

Contenu connexe

Tendances (20)

Cerebellum
CerebellumCerebellum
Cerebellum
 
Mozak
MozakMozak
Mozak
 
16. Centralni nervni sistem centralna sinapsa
16. Centralni nervni sistem centralna sinapsa16. Centralni nervni sistem centralna sinapsa
16. Centralni nervni sistem centralna sinapsa
 
Pažnja
Pažnja Pažnja
Pažnja
 
Mišljenje osterman monika ii-1 (1)
Mišljenje   osterman monika ii-1 (1)Mišljenje   osterman monika ii-1 (1)
Mišljenje osterman monika ii-1 (1)
 
ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
 ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
 
Medicinska etika
Medicinska etika Medicinska etika
Medicinska etika
 
Anatomija CNS-a
Anatomija CNS-aAnatomija CNS-a
Anatomija CNS-a
 
Veliki mozak
Veliki mozakVeliki mozak
Veliki mozak
 
Organske osnove psihickog zivota
Organske osnove psihickog zivotaOrganske osnove psihickog zivota
Organske osnove psihickog zivota
 
Organski osnovi i razvoj psihičkog života
Organski osnovi i razvoj  psihičkog životaOrganski osnovi i razvoj  psihičkog života
Organski osnovi i razvoj psihičkog života
 
Medjumozak
MedjumozakMedjumozak
Medjumozak
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistem
 
Misljenje prezentacija
Misljenje prezentacijaMisljenje prezentacija
Misljenje prezentacija
 
Цитологија ФА
Цитологија ФАЦитологија ФА
Цитологија ФА
 
Opsta neurologija
Opsta neurologijaOpsta neurologija
Opsta neurologija
 
Limfni sustav
Limfni sustavLimfni sustav
Limfni sustav
 
Nervni sistem nervni impuls
Nervni sistem nervni impulsNervni sistem nervni impuls
Nervni sistem nervni impuls
 
Psihički poremećaji
Psihički poremećajiPsihički poremećaji
Psihički poremećaji
 
Upala
UpalaUpala
Upala
 

En vedette (12)

Prakticna nastava cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimaging
Prakticna nastava   cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimagingPrakticna nastava   cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimaging
Prakticna nastava cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimaging
 
Organskii osnovi
Organskii osnoviOrganskii osnovi
Organskii osnovi
 
OSNOVI NEUROANATOMIJE
OSNOVI NEUROANATOMIJEOSNOVI NEUROANATOMIJE
OSNOVI NEUROANATOMIJE
 
Veliki mozak
Veliki mozakVeliki mozak
Veliki mozak
 
Prednji mozak
Prednji mozakPrednji mozak
Prednji mozak
 
Prednji mozak
Prednji mozakPrednji mozak
Prednji mozak
 
Hemisfere mozga
Hemisfere mozgaHemisfere mozga
Hemisfere mozga
 
Kičmena moždina
Kičmena moždinaKičmena moždina
Kičmena moždina
 
Mozak
MozakMozak
Mozak
 
Centralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozakCentralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozak
 
Anatomija- Veliki mozak
 Anatomija- Veliki mozak  Anatomija- Veliki mozak
Anatomija- Veliki mozak
 
Centralni nervni sistem
Centralni nervni sistemCentralni nervni sistem
Centralni nervni sistem
 

Similaire à Neuropsihologija (17)

Biološke osnove ponašanja
Biološke osnove ponašanjaBiološke osnove ponašanja
Biološke osnove ponašanja
 
Tekst
TekstTekst
Tekst
 
Biološke osnove ponašanja i doživljavanja
Biološke osnove ponašanja i doživljavanjaBiološke osnove ponašanja i doživljavanja
Biološke osnove ponašanja i doživljavanja
 
7 Zivcani sustav.pdf
7 Zivcani sustav.pdf7 Zivcani sustav.pdf
7 Zivcani sustav.pdf
 
Nicholas Carr: Plitko (Što internet čini našem mozgu)
Nicholas Carr: Plitko (Što internet čini našem mozgu)Nicholas Carr: Plitko (Što internet čini našem mozgu)
Nicholas Carr: Plitko (Što internet čini našem mozgu)
 
2012, psihologija 1 semestar3
2012,  psihologija 1 semestar32012,  psihologija 1 semestar3
2012, psihologija 1 semestar3
 
živčani sustav
živčani sustav živčani sustav
živčani sustav
 
Živčani sustav
Živčani sustavŽivčani sustav
Živčani sustav
 
zs
zszs
zs
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistem
 
Ljudski mozak-Human brain-by Katarina Bukarica-Zadar-Croatia
Ljudski mozak-Human brain-by Katarina Bukarica-Zadar-CroatiaLjudski mozak-Human brain-by Katarina Bukarica-Zadar-Croatia
Ljudski mozak-Human brain-by Katarina Bukarica-Zadar-Croatia
 
Poremećaji svijesti
Poremećaji svijestiPoremećaji svijesti
Poremećaji svijesti
 
Zivcano
ZivcanoZivcano
Zivcano
 
Osjeti
OsjetiOsjeti
Osjeti
 
dokumen.tips_gimnastika-za-mozak-brain-gym.ppt
dokumen.tips_gimnastika-za-mozak-brain-gym.pptdokumen.tips_gimnastika-za-mozak-brain-gym.ppt
dokumen.tips_gimnastika-za-mozak-brain-gym.ppt
 
Kranijalni nervi I deo
Kranijalni nervi I deoKranijalni nervi I deo
Kranijalni nervi I deo
 
Brain Gym
Brain GymBrain Gym
Brain Gym
 

Neuropsihologija

  • 2. • Neuropsihologija je nauka koja se bavi proučavanjem cerebralnih lezija,njihovim nastankom, opsegom i lokalizacijom,te posljedicama koje one imaju na doživljavanje i ponašanje. • Klinička neuropsihologija proučava promene u psihičkom funkcionisanju čovjeka( kognitivne i emocionalne)koje su povezane sa moždanom disfunkcijom.
  • 3. OSNIVAČI neuropsihologije: • GOLDSTEIN (1878 - 1965) – neuropsihološka analiza simptoma • VYGOTSKII (1885 - 1934) - istraživanja viših psihičkih funkcija i smetnji nakon oštećenja CNS-a
  • 4. Nervni sistem Periferni centralni Autonomni somatski k.moždina mozak simpatički i parasimpatički zadnji sredni prednji
  • 5. Mozak zadnji srednji prednji Veliki Mali Most Produžena mozak hipotalamus Limbički talamus Čine skupine mozak moždina- sistem neurona Dijeli se na dvije Kontrolise Uloga- Spavanje,b Cine ga: hemisfere: rad ANS i prenosi Reguliše udnost, Rad Kontrolišu- poruke disanje i endokrinog ravnotežu i srca,krvni refleksno Lijeva i Amigdal- iz čula kretanje sistema kontroliše pritisak,dis širenje zenice desna oidna do kore motoriku anje i pokrete očiju jedra,hi- velikog Podijeljene Glavne pokampu mozga na 4 režnja funkcije s,girus cinguli,se Utiče Retikularna Stanje Čeoni Regulacija ptum na formacija budnosti i tjemeni disanja,TT,TAA spavanj slepoočni , emocionalne i Utice na ei pažnje i potiljačni nagonske pamcenje pažnju reakcije ,emocije , nagone Kora velikog mozga
  • 8. Kora velikog mozga Dijeli se na 3 zone: senzorna motorička asocijativna Centri u U čeonom Pretežno u potiljačnom režnju čeonom režnju režnju Odakle Stižu nervni nervni Gde se impulsi iz impulsi idu informacije čula u mišice i integrišu,od proizvode akle se Obradjuju motorne programira, se i stvaraju radnje usmerava i osjet kontroliše bola,boje i ponašane u dodira organizmu
  • 9.  To je područje mozga zaduženo za “više psihičke funkcije” kao:  Percepcija različitih osjeta  Upravljanje pokretima i motoričkim vještinama  Mišljenje  Pamćenje  Jezik i govor  I sve ostale kognitivne i više mentalne funkcije  Omogućava svjesnost o emocijama  Izvršne funkcije i kontrolu ponašanja
  • 10. 3 osnovna funkcionalna aparata mozga (Luria): 2. Aparat za održavanje budnosti -retikularna formacija-mozdano stablo 2. aparat za primanje, obradu i skladištenje podataka – parijetalni, temporalni i okcipitalni režanj 3. aparat za programiranje, usklađivanje i nadzor složenih aktivnosti – prefrontalno i frontalno područje
  • 11. • Oštećenje pojedinih centara u mozgu dovodi do slabljenja funkcionisanja tih centara i posljedica toga je slabljenje odredjene psihičke funkcije.
  • 12. Psihičke funkcije mozemo podijeliti na: Kognitivne ili intelektualne(prijem,pohrana,upotrebai razrada informacija I komunikacija), Emocionalne(osjećaji i motivacija), Izvršne funkcije(izražavanje ponašanja).
  • 13. Kognitivne funkcije Kognitivne funkcije Receptivne Pamćenje i učenje Mišljenje Ekspresivne funkcije
  • 14. – Receptivne funkcije • …sposobnost da se odaberu,obrade, klasifikuju i integrisu informacije, a uključuju i osjete i percepciju
  • 15. Agnozija – nemogućnosti strukturiranja osjetnih informacija Receptivne i prepoznavanja objektivnih struktura uz očuvan osjet Primarna područja(primarni vidni centri) nalaze se u okcipitalnom dijelu korteksa u obe hemisfere obostrane povrede tog područja mogu uzrokovati kortikalnu slijepoću, a jednostrane hemianopsiju (ispadanje polovine vidnog polja) Sekundarna vizualna područja (preokcipitalno) - vizualne agnozije – nemogućnost prepoznavanja predmeta i oblika na osnovi vidnih informacija (postoje razne vrste) - vizuospacijalne agnozije – pogrešno opažanje spacijalnih aspekata vizualnog iskustva
  • 16. Receptivne Primarna slušna - područja smještena u slijepoočnim režnjevima (obostrano oštećenje dovodi do kortikalne gluhoće) Sekundarna slušna područja su na vanjskim dijelovima slijepoočnog režnja, a oštećenja tih područja dovodi do auditivne agnozije (gluhoću za riječi).Češće se javljaju afazije i disfazije. – Afazija poremećaj govornog izražavanja i/ili razumijevanja koje je posljedica oštećenja cerebralnih centara za govor
  • 17. Receptivne Primarno područje za telesne osjete- parijetalni lobus u girusu postcentralisu - Oštećenje izaziva lokalizovane senzorne fenomene na suprotnoj strani tijela (hiperstezije, anestezije) Sekundarno područje – gornji tjemeni režanj - Oštećenje izaziva taktilnu agnoziju – nesposobnost prepoznavanja predmeta dodirom Tercijarno područje-preklapanje vizuelnih,slušnih i somatosenzornih informacija - Lezije tog područja u lijevoj hemisferi -Gerstmanov sindrom – (poremećaj orijentacije lijevo-desno, agnoziju za prste, akalkuliju i disgrafiju)
  • 18. Pamćenje i učenje U mozgu ne postoji poseban centar za pamćenje, ali je ono usko povezano sa funkcionisanjem limbičkog sistema i, naročito hipokampusa(povezivanje percepcije i memorije) Oštećenja: – Amnezija: anterogradna, retrogradna, smanjene sposobnosti učenja
  • 19. najsloženiji vid psihičke aktivnosti, specifične za ljudsku vrstu Mišljenje Uključuje različite procese: računanje, rezonovanje, prosuđivanje, stvaranja pojmova, apstrakciju, generalizaciju, organizaciju i planiranje, rješavanje problema,... Ne postoji poseban centar Najveću ulogu igra frontalni korteks Čeone lezije – poremećaji konceptualizacije, organizacije i planiranja Potrebno je razlikovati formalni od sadržajnih poremećaja mišljenja
  • 20. Ekspresivne funkcije Služe za komunikaciju i djelovanje, a uključuju govor i praksiju Lijeva hemisfera je dominantna za verbalne funkcije AFAZIJA – poremećaj govornog izražavanja i/ili razumijevanja koje je posljedica oštećenja cerebralnih centara uključenih u govor
  • 21. Ekspresivne funkcije - praksije • Praksija - složena psihomotorička aktivnost koja je svjesna, određena motivacijom i prilagođena cilju. • U praksiju se ubraja crtanje, pisanje, facijalna ekspresija i pokreti • Poremećaji pisanja: Agrafija (više vrsta) • Poremećaji pokreta: Apraksija
  • 22. Eksekutivne funkcije(izražavanje ponašanja) Oštećenje- otežana sposobnost pokretanja aktivnosti,odsutnost motivacije,defekti u održavanju aktivnosti Na funkcionisanje ponasanja utiču jos i: Svijest, pažnja i stupanj aktiviteta
  • 23. Emocije i ličnost Promjene u emocijama i ličnosti • Organske promjene – mogu biti posljedica oštećenja posljedica oštećenja mozga mozga Dvije vrste promjena • Sekundarne ili reaktivne promjene – zbog doživljaja gubitka, i promjene dosadašnjeg Organske Reaktivne stila života
  • 24. Neuroantomska područja važna za emocionalno procesiranje • limbički sistem • talamus • hipotalamus • mozdano stablo • Frontalni korteks – oštećenja tih područja odnosno njihovih veza može dovesti do promjena u emocijama
  • 25. • Organske: • Reaktivne: • dezinhibicija • anksioznost • emocionalna otupjelost, • blagu depresivnost ravnodušnost • preosjetljivost • smanjena anksioznost i • smanjena inicijativa i euforija motivacija • smanjena socijalna • izbjegavanje socijalnih osjetljivost kontakata • jaka anksioznost • preosjetljivost u međuljudskim interakcijama • depresija
  • 26. Izvršne funkcije podrazumijevaju sposobnost koje osobi omogućuju da se uspješno angažuje u nezavisnom i svrhovitom ponašanju Oštećenje onemogućava osobu da se na zadovoljavajući način brine o sebi, obavlja korisne poslove, i da održava normalne socijalne odnose. Lezije čeonog režnja za posljedicu imaju narušene izvršne funkcije.