2. • Neuropsihologija je nauka koja se bavi
proučavanjem cerebralnih lezija,njihovim
nastankom, opsegom i lokalizacijom,te
posljedicama koje one imaju na doživljavanje i
ponašanje.
• Klinička neuropsihologija proučava promene u
psihičkom funkcionisanju čovjeka( kognitivne i
emocionalne)koje su povezane sa moždanom
disfunkcijom.
3. OSNIVAČI neuropsihologije:
• GOLDSTEIN (1878 - 1965) – neuropsihološka analiza
simptoma
• VYGOTSKII (1885 - 1934) - istraživanja viših psihičkih
funkcija i smetnji nakon oštećenja CNS-a
4. Nervni sistem
Periferni centralni
Autonomni somatski k.moždina mozak
simpatički i parasimpatički zadnji sredni prednji
5. Mozak
zadnji srednji prednji
Veliki
Mali Most Produžena mozak hipotalamus Limbički talamus
Čine skupine
mozak moždina- sistem
neurona
Dijeli se na
dvije Kontrolise Uloga-
Spavanje,b Cine ga:
hemisfere: rad ANS i prenosi
Reguliše udnost, Rad Kontrolišu- poruke
disanje i endokrinog
ravnotežu i srca,krvni refleksno Lijeva i Amigdal- iz čula
kretanje sistema
kontroliše pritisak,dis širenje zenice desna oidna do kore
motoriku anje i pokrete očiju jedra,hi- velikog
Podijeljene Glavne pokampu mozga
na 4 režnja funkcije s,girus
cinguli,se
Utiče
Retikularna Stanje Čeoni Regulacija ptum
na
formacija budnosti i tjemeni disanja,TT,TAA spavanj
slepoočni , emocionalne i Utice na ei
pažnje
i potiljačni nagonske pamcenje pažnju
reakcije ,emocije ,
nagone
Kora
velikog
mozga
8. Kora velikog
mozga
Dijeli se na 3 zone:
senzorna motorička asocijativna
Centri u U čeonom Pretežno u
potiljačnom režnju čeonom
režnju režnju
Odakle
Stižu nervni nervni Gde se
impulsi iz impulsi idu informacije
čula u mišice i integrišu,od
proizvode akle se
Obradjuju motorne programira,
se i stvaraju radnje usmerava i
osjet kontroliše
bola,boje i ponašane u
dodira organizmu
9. To je područje mozga zaduženo za “više psihičke funkcije” kao:
Percepcija različitih osjeta
Upravljanje pokretima i motoričkim vještinama
Mišljenje
Pamćenje
Jezik i govor
I sve ostale kognitivne i više mentalne funkcije
Omogućava svjesnost o emocijama
Izvršne funkcije i kontrolu ponašanja
10. 3 osnovna funkcionalna aparata mozga
(Luria):
2. Aparat za održavanje budnosti
-retikularna formacija-mozdano stablo
2. aparat za primanje, obradu i skladištenje podataka
– parijetalni, temporalni i okcipitalni režanj
3. aparat za programiranje, usklađivanje i nadzor složenih
aktivnosti
– prefrontalno i frontalno područje
11. • Oštećenje pojedinih centara u mozgu dovodi do
slabljenja funkcionisanja tih centara i
posljedica toga je slabljenje odredjene psihičke
funkcije.
12. Psihičke funkcije mozemo podijeliti na:
Kognitivne ili intelektualne(prijem,pohrana,upotrebai
razrada informacija I komunikacija),
Emocionalne(osjećaji i motivacija),
Izvršne funkcije(izražavanje ponašanja).
13. Kognitivne funkcije
Kognitivne funkcije
Receptivne Pamćenje i učenje Mišljenje Ekspresivne funkcije
14. – Receptivne funkcije
• …sposobnost da se odaberu,obrade,
klasifikuju i integrisu informacije, a uključuju i
osjete i percepciju
15. Agnozija – nemogućnosti
strukturiranja osjetnih informacija
Receptivne
i prepoznavanja objektivnih
struktura uz očuvan osjet
Primarna područja(primarni vidni centri) nalaze se u okcipitalnom dijelu
korteksa u obe hemisfere
obostrane povrede tog područja mogu uzrokovati
kortikalnu slijepoću, a jednostrane hemianopsiju
(ispadanje polovine vidnog polja)
Sekundarna vizualna područja (preokcipitalno)
- vizualne agnozije – nemogućnost prepoznavanja
predmeta i oblika na osnovi vidnih informacija (postoje
razne vrste)
- vizuospacijalne agnozije – pogrešno opažanje spacijalnih
aspekata vizualnog iskustva
16. Receptivne
Primarna slušna - područja smještena u slijepoočnim
režnjevima (obostrano oštećenje dovodi do kortikalne
gluhoće)
Sekundarna slušna područja su na vanjskim dijelovima
slijepoočnog režnja, a oštećenja tih područja dovodi do
auditivne agnozije (gluhoću za riječi).Češće se javljaju
afazije i disfazije.
–
Afazija poremećaj govornog izražavanja i/ili razumijevanja koje je
posljedica oštećenja cerebralnih centara za govor
17. Receptivne
Primarno područje za telesne osjete- parijetalni lobus u
girusu postcentralisu
- Oštećenje izaziva lokalizovane senzorne fenomene
na suprotnoj strani tijela (hiperstezije,
anestezije)
Sekundarno područje – gornji tjemeni režanj
- Oštećenje izaziva taktilnu agnoziju – nesposobnost
prepoznavanja predmeta dodirom
Tercijarno područje-preklapanje vizuelnih,slušnih i
somatosenzornih informacija
- Lezije tog područja u lijevoj hemisferi -Gerstmanov
sindrom – (poremećaj orijentacije lijevo-desno,
agnoziju za prste, akalkuliju i disgrafiju)
18. Pamćenje i učenje
U mozgu ne postoji poseban centar za pamćenje, ali je ono usko
povezano sa funkcionisanjem limbičkog sistema i, naročito
hipokampusa(povezivanje percepcije i memorije)
Oštećenja:
– Amnezija: anterogradna, retrogradna, smanjene
sposobnosti učenja
19. najsloženiji vid psihičke aktivnosti,
specifične za ljudsku vrstu Mišljenje
Uključuje različite procese: računanje, rezonovanje,
prosuđivanje, stvaranja pojmova, apstrakciju,
generalizaciju, organizaciju i planiranje, rješavanje
problema,...
Ne postoji poseban centar
Najveću ulogu igra frontalni korteks
Čeone lezije – poremećaji konceptualizacije, organizacije i
planiranja
Potrebno je razlikovati formalni od sadržajnih poremećaja
mišljenja
20. Ekspresivne funkcije
Služe za komunikaciju i djelovanje, a uključuju govor i praksiju
Lijeva hemisfera je dominantna za verbalne funkcije
AFAZIJA – poremećaj govornog izražavanja i/ili razumijevanja koje je
posljedica oštećenja cerebralnih centara uključenih u govor
21. Ekspresivne funkcije - praksije
• Praksija - složena psihomotorička aktivnost koja je svjesna,
određena motivacijom i prilagođena cilju.
• U praksiju se ubraja crtanje, pisanje, facijalna ekspresija i pokreti
• Poremećaji pisanja: Agrafija (više vrsta)
• Poremećaji pokreta: Apraksija
22. Eksekutivne funkcije(izražavanje ponašanja)
Oštećenje- otežana sposobnost pokretanja aktivnosti,odsutnost
motivacije,defekti u održavanju aktivnosti
Na funkcionisanje ponasanja utiču jos i:
Svijest, pažnja i stupanj aktiviteta
23. Emocije i ličnost
Promjene u emocijama i ličnosti • Organske promjene –
mogu biti posljedica oštećenja posljedica oštećenja
mozga
mozga
Dvije vrste promjena
• Sekundarne ili reaktivne
promjene – zbog
doživljaja gubitka, i
promjene dosadašnjeg
Organske Reaktivne stila života
24. Neuroantomska područja važna za
emocionalno procesiranje
• limbički sistem
• talamus
• hipotalamus
• mozdano stablo
• Frontalni korteks
– oštećenja tih područja odnosno njihovih veza
može dovesti do promjena u emocijama
26. Izvršne funkcije
podrazumijevaju sposobnost koje osobi omogućuju
da se uspješno angažuje u nezavisnom i
svrhovitom ponašanju
Oštećenje onemogućava osobu da se na
zadovoljavajući način brine o sebi, obavlja
korisne poslove, i da održava normalne socijalne
odnose.
Lezije čeonog režnja za posljedicu imaju narušene
izvršne funkcije.