Crtice z Varaždina

1. VI. OSNOVNA ŠKOLA VARAŽDIN Dimitrija Demetra 13 42 000 Varaždin PROJEKT: TURISTIČKA KULTURA NATJECANJE S TEMOM: „OTKRIJMO ZAJEDNO VREDNOTE HRVATSKE!“ Tema našeg projekta: CRTICE Z VARAŽDINA Učenici: Luka Šopar, 6.a Darja Divjak, 8.c Mentorice: Sanja Šprem, dipl. učiteljica Ružica Martinec, učiteljica razredne nastave Mario Stančić, dipl. informatičarUVOD „Ja sem Varaždinec, Varaždinec, Domovine sin….“ Uključivanjem u projekt Turistička kultura rukovodili smo se glavnim ciljem projekta – na primjeru užeg zavičaja učenici spoznavaju turizam kao djelatnost koja je potrebna za razvoj cijele Hrvatske. Već od prvoga razreda učimo kako prezentirati svoj grad cijeloj Hrvatskoj, a time unaprijediti turistički život grada i cijele Hrvatske. Već kao mali znatiželjnici uključujemo se u upoznavanje svoga grada. Čim smo stariji, ponosniji smo na svoj grad te bolje razumijemo njegovu ulogu u promicanju Hrvatske kao turističke zemlje poznate u svijetu. Ovim našim projektom željeli smo istražiti i pokazati široj hrvatskoj javnosti one posebnosti našega grada koje još nisu dovoljno poznate u Hrvatskoj, a važne su za cijelu Hrvatsku kao njene vrednote. Želimo da te posebnosti doprinesu razvoju turizma našeg zavičaja, ali i Hrvatske. Slika 1 - grb grada Varaždina SADRŽAJ KRATKA POVIJEST VARAŽDINA – MATERIJALNA BAŠTINA Varaždin je grad bogate prošlosti. Prvi se put spominje još u 12.st. pod imenom Guarestin u povelji kralja Bele IV. te je prvi hrvatski grad koji je stekao status slobodnog kraljevskog grada. Tijekom stoljeća naš je grad imao sve veću važnost, a to potvrđuje i činjenica da je bio glavni grad Hrvatske. Slika 2 - zastava grada Varaždina Slika 3 - Povelja kralja Andrije II. iz 1209. Godine Sredinom 18.stoljeća u našem se gradu počelo okupljati hrvatsko plemstvo, razvijan je bogati kulturni život, ovdje je zasjedao Sabor i Varaždin je postao sjedište hrvatskog bana. Povijesna urbanistička jezgra grada Varaždina nastala je najvećim dijelom u 18. st., a dodatno je obogaćuju očuvane palače i starogradske kuće iz ranijih razdoblja, 16. i 17. stoljeća. Ponosimo se poznatim portalima varaždinskih palača koje su mali keramičari naše škole izradili kao suvenire. Slika 4 – Palača Varaždinske županije Slika 5 – grb na palači Drašković u Varaždinu Slike 6 i 7 – varaždinski portali u keramici koje su izradili učenici naše škole Varaždin je doživio svoj najveći procvat i bio glavni grad sve do strašne nesreće koja je pogodila grad. Godine 1776. izbio je veliki požar. Vatra je poharala polovicu grada te Varaždin nakon toga nije uspio dosegnuti onu važnost koju je imao prije. Slika 8 - Varaždin - glavni grad Hrvatske ...jer je veter već u početku silni bil jak da se je ogenj od dvih stranah berzo prijel i u kratkom času zagrebačku i vidovečku vuliczu s cerkvum na prah i pepel preobrnul. Od ovude se pretegnul ogenj u grad, do... večnice... i tako do više kučah na skorom od svih koji su se u ovoj okolici nahađale. Strah i nevolja tim veća je postala, jer je kod tergovca Jakominia okoli 2 centra baruta bilo i isti upaljen, celu kuću u zrak dignul jest. Po tom se bolje plamen na sve bližne kuće pretežaval u tako propale jesu. Od onda se pružil proti Dravi i na skorom su ostale 2 ulice dravska i koprivnička, do jedne kuće izgorele...
Varaždinci govore varaždinskim govorom – posebnim, zanimljivim i lijepim govorom kajkavskog dijalekta, iako se u rječniku već osjeća utjecaj standardnog jezika. Taj naš (posebni) govor opisan je u Rječniku varaždinskoga kajkavskog govora autora Tomislava Lipljina, najopsežnijeg dijalektalnog rječnika do sada. Varaždin se, dakle, ponosi još jednom osobitošću – ima rječnik vlastitog govora. Radi zaštite od požara u Varaždinu je 1864.godine osnovano Prvo hrvatsko dobrovoljno vatrogasno društvo. Ono je tada bilo prvo u Hrvatskoj i jedno od prvih u Europi. Slika 9 - Prvo dobrovoljno vatrogasno društvo u Hrvatskoj 1994. godine otvoren je u Varaždinu Muzej hrvatskog vatrogastva. Slika 10 – zgrada Muzeja hrvatskog vatrogastva u Varaždinu Slika 11 – dio postava iz Muzeja hrvatskog vatrogastva Obrtnici su se tijekom 15. i 16. stoljeća počeli udruživati u svoje strukovne organizacije koje su ih štitile, tzv. cehove. Svaki je ceh imao svoju zastavu i simbol tj. dogovoreni znak za raspoznavanje. Danas se oni, zajedno s mnogim predmetima i ispravama, čuvaju u Gradskom muzeju. Slika 12 - Varaždinski krojački ceh Varaždinska obitelj Herceg nosi tradiciju izrade šešira od 1919. godine. Ivan Herceg (1899. - 1977.) započeo je proizvodnju pod nazivom Prva hrvatska tvornica šešira u Gajevoj ul. 12, s petnaest zaposlenih radnika, trgovačkim putnicima i prevoditeljima. Za svoje vrhunske modele šešira na izložbi u Rimu 1927. godine Ivan Herceg nagrađen je Palmom časti i zlatnom medaljom. Klobučarsku radnju i danas možete naći u Varaždinu. Slika 13 – Diploma prve hrvatske tvornice šešira Slika 14 - najstarija gradska vijećnica u Europi Grof Juraj Brandenburg poklonio je Varaždincima zgradu gradske vijećnice, koja, praktično, ostaje u istoj funkciji sve do danas. Na taj način Varaždin posjeduje jednu od najstarijih gradskih vijećnica u Europi, čiji je konačni izgled oblikovan u kasnobaroknom stilu. Slika 15 - Palača grofova Drašković na „Korzu“ Ono po čemu se Varaždin danas izdvaja od drugih hrvatskih gradova svakako je njegova izuzetna spomenička i umjetnička baština, s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom u kontinentalnoj Hrvatskoj. Uz kompleks Starog grada i (varošku) Gradsku vijećnicu, tu kulturno-povijesnu baštinu Varaždina posebno zanimljivom i vrijednom čine i jedinstveni kompleks Gradskoga groblja (zaštićen kao spomenik prirode i spomenik kulture), zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, prva u Hrvatskoj koja je imala plesnu dvoranu. Slika 16 - zgrada Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin ima najstariju glazbenu školu u Hrvatskoj, ali i cijelo mnoštvo skladnih baroknih palača i crkava. Slika 17 - Stari grad Slika 18 – Varaždin ima najstariju glazbenu školu u Hrvatskoj PRIRODNE VREDNOTE Slika 19 - Varaždinsko groblje- jedno od najljepših i najuređenijih u Europi Za razliku od ostalih, varaždinsko groblje nije samo trajno počivalište onih koji su nas napustili, već i svojevrsni biser parkovne i perivojne arhitekture. Danas na varaždinskom groblju počivaju mnoge poznate osobe. Spomenimo Vatroslava Jagića, glazbenika Ivana Padoveca, prirodoslovca Franju Košćeca, povjesničara Krešimira Filića, slikara Miljenka Stančića i dr. Potrebno je spomenuti da je Varaždin ekološki osviješten grad te da ima mnogo parkova i zelenih površina koji su oblikovani na temeljima iz prošlosti. Najpoznatije je šetalište Vatroslava Jagića čija skulptura stoji kod sjevernog ulaza u park. Slika 20 - šetalište Vatroslava Jagića ZNAČAJNE LIČNOSTI VARAŽDINA U Varaždinu su živjele mnoge poznate ličnosti koje su se bavile različitim granama znanosti i umjetnosti. Izdvojit ćemo po jednog iz svakog područja. Ivan Padovec svjetski je poznati gitarist, skladatelj i učitelj gitare. Živio je za podučavanje gitare, skladao je mnoge skladbe za gitaru i kao skladatelj je sudjelovao u Hrvatskom narodnom preporodu. Potkraj života potpuno je oslijepio. Prema njegovom nacrtu u Beču je izrađena prva gitara s 10 žica, za koju je napisao priručnik. Do danas je sačuvana njegova rodna kuća, a ulica u kojoj je rođen nosi njegovo ime. Slika 21 – Ivan Padovec Slika 22 – gitare Ivana Padovca Miljenko Stančić poznati je slikar, također rođen u Varaždinu. To je presudno utjecalo na njegov kasniji rad jer je većina njegovih radova nadahnuta prizorima iz rodnog Varaždina. Slika 23 – ulje na platnu- Miljenko Stančić: Razgovori ugodni Stjepan Glavač hrvatski je kartograf, autor prve potpunije karte Hrvatske na kojoj je prikazan prostor današnje središnje Hrvatske izvan turskih osvajanja. Vrijednost karte ostala je nezasjenjena kao osebujni kulturno-povijesni dokument. Prvi put upotrijebljeno je mjerilo u hrvatskoj milji. Slike 24 i 25 – karte Stjepana Glavača Franjo Košćec je, iako rođen u Paukovcu kraj Sv. Ivana Zeline, čitav svoj radni vijek proveo u Varaždinu gdje je ostavio dubok trag na svim područjima kojima se bavio. Bavio se prikupljanjem i proučavanjem biljaka i kukaca varaždinskog kraja. Nakon umirovljenja svoju veliku zbirku darovao je gradu Varaždinu. Otvoren je muzej s tom zbirkom koji danas nosi naziv
Svijet kukaca
. Slika 26 i 27 – Palača Herzer u kojoj je smješten Entomološki muzej – zbirka kukaca Franje Košćeca ZANIMLJIVOSTI TRADICIJSKE KULTURE Varaždin je i grad gastro užitaka. Posebno su poznati Varaždinski klipiči te Varaždinsko kiselo zelje. Tradicija i ponuda varaždinskog kulinarstva pokazuje kako su Varaždinci odavna znali uživati u dobrom jelu i piću, ali također spozali važnost kulinarstva u gospodarskom razvoju kraja. Slika 28 - autentični Varaždinski klipiči Slika 29 – Varaždinsko zelje ZANIMLJIVOSTI Varaždin je nekad bio grad obrta i cehova, a umijeće stvaranja tradicijskog obrta možete vidjeti i danas, na ulicama grada stoljetne tradicije za vrijeme trajanja Špancirfesta. Špancirfest je desetodnevni svjetski poznati festival uličnih šetača. Uz ulične zabavljače i svirače, šetnja traje dugo jer treba zastati, vidjeti, slušati, treba i zapjevati i zaplesati. Treba počastiti nepce posebnim jelima i pićima varaždinskog kraja. Slike 30 – Špancirfest ZAKLJUČAK Istraživanjem vrednota našega grada otkrili smo vrednote koje su zanimljive za cijelu Hrvatsku, jer su po nečemu prve i značajne, ali su još nedovoljno poznate u ponudi turističkoj javnosti. Nabrojimo ih ukratko: portali varaždinskih palača Muzej hrvatskog vatrogastva u Varaždinu prva hrvatska tvornica šešira najstarija gradska vijećnica u Europi gradsko groblje – spomenik prirode i kulture zgrada Hrvatskog narodnog kazališta s prvom plesnom dvoranom u Hrvatskoj najstarija glazbena škola u Hrvatskoj najuređenije groblje u Europi parkovi grada – cvjetni medaljoni po uzoru iz prošlosti u kojima je zasađeno jednogodišnje cvijeće svjetske poznate ličnosti – Ivan Padovec, Miljenko Stančić, Stjepan Glavač, Franjo Košćec kulinarstvo – Varaždinski klipići i Varaždinsko zelje zanimljivosti - Špancirfest Istraživanjem i radom na ovom projektu iznenadili smo i sami sebe koliko smo važnih i značajnih crtica za Varaždin i cijelu Hrvatsku izvukli iz starih škrinja i gradskih zakutaka. Naš grad doista odiše tolikim povijesnim i turistički važnim zanimljivostima da nam je na kraju sasvim jasno zašto je neiscrpno vrelo za mnoge naraštaje umjetnika. LITERATURA Horvat, R., (1993) – Povijest grada Varaždina, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad, Varaždin, Horvat, S., Kranjčec, V., Pletenac, V., Špaček, B. (1996) Varaždinska županija, priručnik za zavičajnu nastavu, Školska knjiga, Zagreb. Hrvatski zemljopis (1997) Hrvatski zemljopis, časopis za zemljopis i povijest, br. 28/studeni. Ilijanić, M. Varaždin Lipljin, T. (2002) Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora, Garestin d. o. o., Varaždin. Upoznajte Varaždin – vodič i plan grada; Turistička zajednica grada Varaždina; 2004. XXX (1994) Varaždin, fotomonografija, Vall 042, Varaždin. www.varazdin-online.com