Pismo Iz Stubice

1. PISMO IZ STUBICE

3. Dragi stubički kraju Tu v Zagorju Bog te stvoril Matek se je za te boril. Petrica je pesme speval dok je Tahy v dvoru dremal. Vu tebe je pravi raj jer se čuje složne “KAJ”. Vnogi pisec pesme pisal vnogi slikar tebe risal. Tu si čovek rad popije gda vesele njemu nije. Stubički je to moj kraj gde se čuje navek “KAJ”. SILVIJA KRALJIĆ, 8b Mala Kajkaviana

4. Europa Republika Hrvatska

5. A što je Stubica? pod Stubicu u starim spisima Županije zagrebačke spada područje podno Zagrebačke gore od Bistre do Marije Bistrice grad Donja Stubica nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije (između rijeke Krapine na sjeveru i vrhova Medvednice na jugu) površina: 44 kvadratna kilometra broj stanovnika: 5 771

6. 9 1 Gradski trg sa crkvom 2 Stari grad Stubica 3 Fellerova apoteka 4 Obrtnička ulica 5 Park M. Vrhovca 6 Željeznički kolodvor 7 Groblje 8 Škola 9 Jezerčica 8 7 6 5 2 1 3 4

7. Panorama Donje Stubice

8. Josip Cigler (župnik u Stubici 1877.-1905.) “Stubica Dolnja leži u ubavoj dolini. Imade svega čime dobri Bog smrtnika dariva. Plodnih oranica, bujnih livada, vinorodnih gorica, gustih gajeva i bogatih šuma u gori. Ovu dolinu prosieca više bistrih potoka, koji nikada ne presahnu, jer iz gore stubičke izviru.”

9. 1209. godine prvi se puta spominje Stubica u Povelji kralja Andrije II županu Vratislavu

10. Stari grad na ovome mjestu se nalazio srednjovjekovni stubički kaštel najstariji poznati vlasnik bio je župan Vratislav poznat u vrijeme Seljačke bune 1573., kada se za njega bore obitelji Henning i Tahy ubrzo nakon bune propada, a građevni materijal se koristi za izgradnju Stubičkoga Golubovca i podgrađa danas je zaštićeni arheološki lokalitet na kojem se upravo vrše iskapanja

11. Stubica u srednjem vijeku 1334. godine Stubica se prvi put spominje kao središte župe podgrađe dobiva značajke urbanog naselja kao trgovište s razvijenim obrtom 1474. – ima 15 purgera 1490. – ima 23 purgera najpoznatiji događaj na početku novog vijeka je Seljačka buna 1573. g. zbog koje Stubičance još i danas nazivaju puntarima

12. Župna crkva Presvetog Trojstva građena u vremenskom rasponu od 15. do 19. st. (barokizirana gotika) ima visoku arhitektonsku kvalitetu jer su patroni te crkve bili ugledni plemići velikoga susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva

13. stubičku crkvu krasi neorenesansni zvonik po uzoru na stari zvonik Zagrebačke katedrale.

14. Vrlo je zanimljiva kamena gotička sedilija s desne strane oltaraU crkvi se nekad nalazio renesansni nadgrobni reljef Franje Tahyja

15. prvi put su zasvirale za Uskrs 1879. g. to su treće orgulje u donjostubičkoj crkvi orguljaši su do osnivanja državne škole bili i učitelji u nizu zabilježenih imena orguljaša u 17. st. nalazimo Tomu Ivančića, orguljaša - pjesnika između dva svjetska rata u crkvi je gostovala primadona Zinka Kunc Hefferove orgulje

16. DVORAC STUBIČKI GOLUBOVEC

17. JUŽNO PROČELJE DVORCA, 1896. g.

18. Vlasnici Stubičkoga Golubovca ovaj kasnobarokno – klasicistički dvorac najvjerojatnije je dala graditi Regina pl. Drašković krajem 18. st. vlasnici dvorca kroz povijest bili su: Domjanići, M. Vrhovac, Sermage, Rauch i Steeb danas u vlasništvu Davora Vlajčevića koji je pokrenuo plan revitalizacije dvorca

19. Perivoj oko dvorca parkovni prostor osobito uređuju tijekom 19. st. biskup Vrhovac i ban Levin Rauch, davši mu vrijednu estetsku kompoziciju bogat brojnim vrstama drveća; grm sasafras posljednji je primjerak te egzotične vrste u zagorskim perivojima nažalost barokni kameni stolovi i klupe te drugi elementi vrtne arhitekture nisu sačuvani nekad se uz dvorac širio miris ruže 'La France' – cvjetnog simbola Golubovca produžetak perivojne šume čine predivne Vilinske poljane

20. Vilinske poljane

21. kaljeve peći u dvorcu Stubički Golubovec i danas plijene pozornost, osobito dvije s kraja 19. stoljeća koje se nalaze u glavnoj dvorani peći je dao izraditi Levin Rauch u poznatoj manufakturi u Meissenu, a prepoznatljive su po okruglim medaljonima s duhovnim zaštitnicima (Noć i Dan)

22. od 1989. u dvorcu djeluje Kajkaviana – društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine stalna izložba Kajkaviana Croatica otvorena je 2002. godine Društvo Kajkaviana

23. iz zbirke Kajkaviana izdvajamo Citharu Octochordu, zbirku starih kajkavskih napjeva tiskana 1717. g. zaslugom zagrebačkoga kanonika i dobrotvora Ivana Znike, porijeklom iz Matenaca kraj Stubice

24. Maksimilijan Vrhovac najslavnija i najznačajnija osoba koja je svojim životom vezana uz Stubicu zaslužan za početak turizma u ovim krajevima (lječilišno -turistički kompleks u Stubičkim Toplicama i dvorac Golubovec s perivojem – nazvanim “Stubički Maksimir”)

25. 1806. g. M. Vrhovac je kupio Stubičke Toplice izgradio prve bazene i staru zgradu lječilišta te crkvicu sv. Katarine o toplicama i termalnim izvorima pisao je golubovečki barun i general Kristijan Steeb

26. Maksimilijanov bazen bazen koji je dao izgraditi Vrhovec osmerokutnog je oblika u novije vrijeme obnovljen danas u lječilištu boravi poznata pjesnikinja Vesna Parun

27. Stubičke Toplice danas

28. Školstvo u Donjoj Stubici organizirano školstvo postoji od 1669. g. u okviru crkve 1844. g. zaposlen je prvi učitelj Mirko Planko i tu godinu smatramo godinom osnutka osnovne škole 1985. g. nažalost srušena je stara školska zgrada u središtu Stubice

29. nastava u današnjoj školskoj zgradi započela je 1957. g. danas školu polazi 710 učenika u 34 razredna odjela pored matične škole postoje i tri područne škole: Stubičke Toplice, Lepa Ves i Vučak Rekonstrukcija stare škole, korišteni izvorni predmeti, fotografija je snimljena 2005. godine

31. Urbanistički plan grada do danas je sačuvana prvobitna organizacija: odnos Staroga grada i trgovišta – podgrađa središte Donje Stubice smješteno je oko trga koji je okružen glavnim objektima: crkvom, župnim dvorom, općinom, sudom i nekadašnjom ljekarnom naselje se razvijalo duž glavne prometnice na koju se nadovezuje mreža bočnih ulica jedan od ključnih problema je nepostojanje obilazne ceste

32. Donja Stubica u 19. st. središte distrikta ili kotara (plemićki sudac i 2 podsuca) nakon 1870. g. Kotar Donja Stubica ima 4 općine: Stubica Dolnja, Stubica Gornja, Marija Bistrica i Bistra, a od 1896. i Oroslavje

33. Donja Stubica na razglednicama iz prve polovice 20. st.

34. 1899. g. Eugen Viktor Feller dolazi u Donju Stubicu i otvara ljekarnu “Sveto Trojstvo” iskustvo je stekao u ljekarnama austrijskih provincija, posebno kod Thierrya u Pregradi

35. Fellerova apoteka godine 1901. Feller gradi neobaroknu zgradu iznimne arhitektonske vrijednosti pored župne crkve na prvom katu bio je stan, a u prizemlju tvornica i laboratorij godine 1994. zgrada je zaštićena kao spomenik kulture

36. Elsa - fluid najslavniji Fellerov proizvod dobio je ime po Eugenovoj majci “lijek za sve bolesti” izvozio se diljem Europe, u Egipat, Kinu, Japan i Ameriku pošta u Stubici je prva u Zagorju razvila međunarodni promet (300 – 400 pošiljaka dnevno!) reklama na pročelju kuće na uglu Jurišićeve i Jelačićevog trga u Zagrebu

37. Značaj obitelji Feller pripadnici obitelji Feller doprinijeli su povijesti ljekarništva, glazbe, arhitekture, matematike, grafičkog dizajna, reklame… najslavniji član obitelji je Vilim Feller, matematičar svjetskoga glasa, predavač na Princetonu godine 1970. predsjednik SAD-a mu posthumno dodjeljuje Nacionalnu medalju za znanost

38. Stubički semen godine 1895. na inicijativu vlč. Ciglera od baruna Raucha kupljeno je zemljište za sajmište “kakvoga u Zagorju nijedna općina ne imade”. štandovi su nekad bili duž glavne ulice (platno, metle, pleteni proizvodi, keramika) prema sjećanju najstarijih Stubičanaca, na sajam je dolazio i K. Š. Đalski iz Gredica

39. Stubički sajam na slici poznatoga stubičkoga slikara Zorislava Drempetića - Hrčića

40. Donja Stubica u snijegu,slika Viktora Šipeka iz Stubičkih Toplica, nalazi se se u Župnom uredu u Donjoj Stubici

41. Povijesna jezgra Donje Stubice- spomenik kulture Donja Stubica je srednjovjekovno feudalno trgovište smješteno ispod utvrđenoga grada sačuvan je vrlo vrijedan fond građanskih kuća, izgrađenih za javne namjene te obrtničkih i trgovačkih kuća građevinski poduzetnik Adam Della Pietra gradio je Weissovu zgradu (danas Trgostil) i zgradu Caritasa

42. Dućani u Stubici u dućanu kod Weissa moglo se nabaviti sve, od hrane do željeznarije; Weissovi su imali svoj agregat za proizvodnju struje, a kuća je imala i vodovod Stubičanci su u ljetnim mjesecima mogli uživati u nekoliko vrsta sladoleda koji je bio obložen ledom iz “ledvenice” na Starom gradu poznati su dućani bili Klein i Bukvić

44. urarska radionica Ivana Bubanka

46. mlinare su zvali “beli meštri”

49. 1906. – 1916. gradi se željeznička pruga Zabok –Gornja Stubica

50. za Badnjak 1940. g. u Stubici je uvedena el. struja – 1. elektrificirano područje u Hrv. Zagorju

53. usprkos tome, neki Stubičanci prepoznaju i njeguju tradicijske građevine

55. Stubica danas

56. Trg Matije Gupca

57. Stubički parkovi…

58. … i šetališta

59. “…u bakinom vrtu uvijek je nešto cvalo” vrtovi se njeguju s osobitom pažnjom, a još i više od 1984. g. kad je tadašnjeTurističko društvo općine Donja Stubica pokrenulo akciju “Uredimo svoje mjesto” godine 1999. Turistička zajednica Donje Stubice pokrenula je projekt “Hrvatski obiteljski tradicijski vrt”

60. Literatura: Buturac, Josip. Stubica Donja i Gornja, Zagreb,1982. Hrvatsko zagorje: časopis za kulturu (3-4), Krapina, 2007. Krapinsko-zagorska županija: sakralna arhitektura s inventarom, feudalna arhitektura, spomen obilježja, Zagreb, 2008. Obad Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb, 1993. Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije, Krapina, 2007. Stubički glasnik Šćitaroci, Mladen i Bojana. Dvorac Golubovec u Donjoj Stubici, Zagreb, 2008.

61. Kaj ti misliš babica e je Stubica grad? Sinek, ja sam sigurna da je Stubica grad, eli za Zagreb baš niesem skroz sigurna.