Vodič za postupanje u vanrednim situacijama (in Montenegrin)

1
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Direktorat za vanredne situacije
VODIČ
za postupanje u
Crna Gora
Zavod za školstvo
vanrednim situacijama

2
Vodič za postupanje u vanrednim situacijama
Vodič za postupanje u slučaju vanrednih situacija razvijen je u okviru projekta
„Pripremljenost za katastrofe i smanjenje rizika od katastrofa“, i sprovodi se u
partnerstvu Ministarstva unutrašnjih poslova - Direktorata za vanredne situacije,
Zavoda za školstvo i UNICEF-a, uz finansijsku podršku OFDA/USAID-a.
Izdavači: Zavod za školstvo i
MUP - Direktorat za vanredne situacije
Dizajn i prelom: Studio MOUSE - Podgorica
Postupajući po ovim
uputstvima doprinosite
povećanju bezbjednosti i
smanjenju rizika od katastrofa
po život i zdravlje, kako svoga
i svojih najbližih, tako i sredine u
kojoj živite i radite.
Podgorica, 2013. godine

3
SADRŽAJ
UVOD 5
1. ZEMLJOTRES 8
2. POŽARI 14
3. POPLAVE 20
4. SPASAVANJE NA VODI 24
5. KLIZIŠTA I ODRONI 26
6. EKSTREMNI VREMENSKI USLOVI 30
7. SAOBRAĆAJNE NEZGODE 36
8. Neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) 38
9. PRVA POMOĆ 40
10. PREPORUKE ŠKOLAMA 43
Prilog 1: Izložba likovnih radova učenika osnovnih škola na temu
Prirodne katastrofe 45
Prilog 2: Brojevi službi za hitne intervencije 53

4

5
UVOD
Vanredne situacije u Crnoj Gori su najčešće vezane za razorne zemljo-trese,
velike pokrete stijenskih masa (kliženje tla, odronjavanje stijena),
poplave, dugotrajne ekstremne meteorološke pojave, sniježne lavine,
požare regionalnih razmjera i druge velike nesreće.
Katastrofe se dešavaju brzo, sa velikim intenzitetom, nasumično, ne
birajući vrijeme, mjesto i stepen ranjivosti pogođenog područja. Radi
postizanja visokog stepena bezbjednosti učenika u slučaju prirodnih i
drugih katastrofa, škole u saradnji sa drugim relevantnim ustanovama
i organima lokalne uprave treba da koriste organizovane mehanizme
djelovanja za reagovanje u ovim situacijama. Bezbjednost učenika u
školi obezbjeđuje se pravovremenom identifikacijom bezbjednosnih
rizika, adekvatnom prevencijom i predviđanjem načina reagovanja te
osposobljavanjem učenika i osoblja škole za adekvatno reagovanje u
takvim prilikama. Ovo podrazumijeva aktivnosti prikupljanja podataka
o postojećim bezbjednosnim rizicima; procjenu ugroženosti škole, uče-nika
i zaposlenih; planiranje i projektovanje preventivnih i operativnih
mjera bezbjednosti i zaštite škole; osposobljenost zaposlenih i učenika
za adekvatno reagovanje u slučaju vanrednih situacija, što se ogleda u
poznavanju i sprovođenju mjera bezbjednosti i zaštite; poznavanju pravila
ponašanja u slučaju opasnosti; poznavanju rukovanja zaštitnom opremom,
poznavanju mjera prve pomoći i sl.
Projektom Pripremljenost za odgovor na katastrofe i smanjivanje rizika
od katastrofa koji su realizovali Ministarstvo unutrašnjih poslova - Di-rektorat
za vanredne situacije, Zavod za školstvo i kancelarija Unicef-a
u Crnoj Gori, obezbijeđeno je da škole u saradnji sa Direktoratom za
vanredne situacije izrade procjene ugroženosti, kao i planove zaštite i
spasavanja od zemljotresa, kojima se škole preventivno pripremaju za

6
organizaciju procesa koji umanjuje rizike, odnosno kojim se obezbjeđuje
zaštita učenika u slučaju ove i drugih katastrofa.
U okviru Projekta razvijen je program Obrazovanje u oblasti vanrednih
situacija kojim je omogućeno da učenici uče određene sadržaje i izgrađu-ju
potrebne vještine za adekvatno reagovanje u vanrednim situacijama.
Učenici kroz sadržaje nastavnih predmeta stiču znanja o bezbjednosnim
rizicima, njihovim manifestacijama i posljedicama po ljude, njihovu
imovinu i životnu sredinu, i stiču vještine za optimalno reagovanje u
vanrednim situacijama.
Nastavnici su, takođe, u okviru projekta pohađali obuku za realizaci-ju
nastavnih sadržaja o prirodnim katastrofama i načinima reagova-nja,
i podigli svijest o potrebi da se mladi štite od bezbjednosnih rizika
u slučaju vanrednih situacija.
Kroz ovu edukaciju nastavnici su:
− upoznali osnovne bezbjednosne rizike, njihove manifestacije i
posljedice po ljude,
− stekli razumijevanje bezbjednosnih i zaštitnih mjera i radnji u
različitim situacijama i znanje o njima,
− stekli vještine bezbjednog djelovanja u vanrednim situacijama,
− osposobili se za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima
i opasnostima u različitim situacijama,
− osposobili se za pravovremeno, pribrano i racionalno po-stupanje
u različitim vanrednim situacijama, pružajući pomoć sebi
i učenicima, te znajući kome se i kako obratiti za stručnu pomoć i
− osnažili se metodički za realizaciju ovih sadržaja u okviru pre-dmeta
koji predaju.
Ovaj vodič predstavlja okvir aktivnosti zaštite koje škola treba da preduzme
u slučaju katastrofa. On je pomoć već edukovanim nastavnicima, jer
predstavlja sažeti podsjetnik šta treba uraditi u slučaju vanredne situacije
u školi, i čini skup znanja čijom primjenom nastavnici mogu doprinijeti
da škola bude sigurno mjesto za učenike. Takođe, Vodič nudi preporuke

7
školama i njihovim upravama o tome kako škola može djelovati kao sistem
onda kada se prirodna katastrofa dogodi.
Preventivnim mjerama bezbjednosti i zaštite škola, smanjuju se posljedi-ce
prirodnih katastrofa i bezbjednosni rizici po život i zdravlje učenika.

8
1. ZEMLJOTRES
Zemljotres ili potres nastaje usljed pomjeranja tektonskih ploča, kretanja
Zemljine kore ili pojave udara. Posljedica toga je podrhtavanje tla zbog oslo-bađanja
velike energije.
Nauka koja proučava zemljotrese naziva se seizmologija (grč. seismos - po-tres
i logos - nauka).
Instrument za registrovanje zemljotresa nazivamo seizmograf.
Nasuprot rasprostranjenom uvjerenju da su to rijetke pojave, zemljotresi se
dešavaju vrlo često. Na sreću, najveći broj je slabijeg intenziteta, koji ne izaziva
oštećenja.
ZEMLJOTRES NE MOŽEMO PREDVIDJETI, ALI MOŽEMO NAUČITI
KAKO DA SE ZAŠTITIMO!

9
Šta činiti prije zemljotresa?
Provjeriti sve potencijalne opasnosti:
− pričvrstiti police, bojlere, lustere, ogledala i sl. za zid;
− izbjegavati postavljanje ormara, polica, slika, ogledala i sl.
iznad mjesta gdje ljudi borave i spavaju;
− smjestiti opasne i zapaljive materije na sigurno mjesto.
Identifikovati sigurna mjesta unutar i van objekta:
− u kući, stanu, školi odrediti jedno ili više sigurnih mjesta za skla-njanje
u slučaju zemljotresa, i to što dalje od prozora, većih sta-klenih
površina i pregradnih zidova;
− na otvorenom što dalje od zgrada, drveća, telefonskih i ele-ktričnih
vodova, mostova, tunela i sl.
Na dohvat ruke imati spremno:
− baterijsku lampu, tranzistorski prijemnik sa rezervnim
baterijama, mobilni telefon, pribor za prvu pomoć, ljekove,
identifikaciona dokumenta, aparat za gašenje požara,
višenamjenski nožić, vreću za spavanje i sl.;
− određene zalihe konzervirane hrane i flaširane vode.
Vršiti neprekidnu edukaciju:
− nadograditi znanja i vještine o zaštiti i načinu
postupanja prije, za vrijeme i nakon zemljotresa;
− u školi i na radnom mjestu informisati se šta
je predviđeno planom zaštite i spasavanja od
zemljotresa.

10
Šta činiti za vrijeme zemljotresa?
Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite u zatvorenom prostoru:
− Ostanite mirni i prisebni − ne dozvolite da vas obuzme panika. Budite
svjesni da su neki zemljotresi samo početni potresi i da ubrzo može
uslijediti sljedeći, jači zemljotres.
− Nađite zaklon na bezbjednim mjestima u kući, kao što su: dovratnici,
noseći zidovi, mjesto ispod stola, čvrstog namještaja, i ostanite tamo
dok traje potres, ili pokrijte svoje lice i glavu rukama i sklonite se u ugao
unutrašnjih zidova prostorije – nikako ne smijete ostati u centru sobe.
− Ne pokušavajte da bježite.
− Udaljite se od stakla, prozora, spoljnih zidova i vrata, i bilo čega što
može da padne, poput lustera ili polica.
− Ukoliko ste u krevetu, spustite se pored kreveta i zaštitite glavu.
− Ostanite u kući dok potres ne prestane i ne bude bezbjedno za vas da
izađete (istraživanja su pokazala da najviše povreda nastaje kad ljudi
pokušavaju da izađu iz zgrade za vrijeme potresa). Iz prizemne zgrade
ili sa prvog sprata možete izaći na otvoren prostor (nikako kroz prozor
ili balkon/terasu), ali vodite računa da budete na bezbjednoj udaljenosti
od zgrada.
− Sve dok zemljotres traje, izbjegavajte stepeništa i liftove.
− Ukoliko ste u javnom objektu (škola, preduzeće, tržni centar, centar za
rekreaciju ili prodavnica) − ostanite mirni i izbjegavajte paniku. Držite
se dalje od mase ljudi koja se u panici kreće ka izlazima.
− Budite svjesni da može doći do nestanka struje, i da
se alarmi (protivpožarni i drugi) mogu uključiti.
Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite na
otvorenom prostoru:
− Sklonite se od zgrada, mostova, tunela, ulične
rasvjete, električnih stubova i kablova; najveća
je opasnost u blizini građevina, na izlazima i
uza spoljne zidove.
− Ukoliko ste na ulici vodite računa o objektima
koji mogu pasti na vas, kao što su dimnjaci,
crepovi sa krova, slomljeno prozorsko staklo
i slično.

11
− Zaštitite glavu rukama ili tašnom.
− Ostanite na mjestu do zvaničnih uputstava.
Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite u vozilu u pokretu:
− Zaustavite se ukoliko vam bezbjednost u saobraćaju dozvoljava i osta-nite
u vozilu.
− Izbjegavajte zaustavljanje u blizini zgrada, drveća, nadvožnjaka ili
električnih kablova.
− Nastavite oprezno kada zemljotres prestane. Izbjegavajte puteve, mo-stove,
vijadukte, tunele, rampe koji su možda oštećeni u zemljotresu,
kao i lokacije koje su evidentirane kao rizične na klizišta i odrone.
Šta uraditi nakon zemljotresa?
Ukoliko se nađete pod ruševinama:
− Ne palite šibicu.
− Ne krećite se.
− Prekrijte usta maramicom ili tkaninom.
− Udarajte o cijev ili zid kako bi spasilački
timovi mogli da vas pronađu. Ukoliko
imate pištaljku, iskoristite je. Vičite
samo ukoliko je to posljednja opcija,
jer vikanje može izazvati udisanje
opasno velike količine prašine.
− Sačuvajte prisebnost i pokušajte
da se orijentišete.
− Ako ste pritisnuti lakšim ma-terijalom,
započnite s laganim
odstranjivanjem, pri čemu štedite snagu
i čuvajte se oštrih predmeta i naknadnog
povređivanja.

12
U ostalim situacijama:
− Budite spremni za dodatne potrese. Ako je objekat oštećen, zbog mo-gućnosti
nastanka jačeg zemljotresa, napustite ga smireno, bez panike
i po redu: majke sa djecom, stari, bolesni, osobe s invaliditetom itd.
− Ponesite sa sobom najvažnije stvari.
− Ukoliko se nalazite u oštećenom objektu i osjećate miris gasa ili vidite
pokidane kablove, ne palite svijeće i šibice, zbog opasnosti od požara i
eksplozija.
− Isključite električnu energiju na glavnoj sklopci, zatvorite plin i vodu
na glavnom ventilu.
− Provjerite da li je neko povrijeđen.
− Ne pomjerajte ozbiljno povrijeđene osobe.
− Koristite telefon samo u slučaju nužde kako se telefonske linije ne bi
opteretile.
− Ne koristite vozila jer su putevi potrebni spasiocima.
− Izbjegavajte ulazak u kuću/stan, pogotovo ako postoje oštećenja.
− Pijte samo flaširanu vodu.

13
− Ne ometajte rad spasiocima.
− Pratite uputstva nadležnih organa, i po njima postupajte.
− Ukoliko dođe do pojave požara, pokušajte da ga ugasite i obavijestite
lokalnu službu zaštite i spasavanja.
− Ukoliko je potrebno i ukoliko ste u mogućnosti, pridružite se timovi-ma
za spasavanje iz ruševina i uključite se u potragu i pružanje pomoći
nastradalima pod ruševinama srušenih objekata.

14
2. POŽARI
Požar je nekontrolisano gorenje koje nanosi materijalnu štetu, ugrožava lju-dske
živote i životnu sredinu. Požar je realna opasnost u kojoj se, pored imovine,
može izgubiti i život. Nemojte dozvoliti da vam se to dogodi, obezbijedite se
na vrijeme!
Ukoliko uočite požar, pozovite 123 ili 112.

15
Požari u domaćinstvima
Šta učiniti da spriječimo požare?
− Iz podruma, garaža, sa tavana i
slično, uklonite sve uskladištene
zapaljive stvari, poput starih časopi-sa,
kutija od farbi, razređivača, kao
i starog namještaja, garderobe itd.
− Protivpožarna stepeništa i prolaze
redovno čistite i obavezno održava-jte
prohodnim, jer to vam je najče-šće
jedini bezbjedni put i način da sačuvate svoj i život svoje poro-dice.
− Prekontrolišite svoju vatrogasnu opremu: protivpožarne aparate, cri-jeva,
hidrante, i održavajte ih u ispravnom stanju.
− Naučite da pravilno koristite (aktivirate) protivpožarni aparat i
podučite svoje ukućane, jer u slučaju požara nećete imati vremena da
pročitate uputstvo za upotrebu na naljepnici aparata.
− Naučite djecu da u slučaju požara pozovu Službu zaštite i spašavanja
na broj 123 ili MUP - Direktorat za vanredne situacije 112.
− Ukoliko primijetite požar ili osjetite miris dima u svom stanu ili zgradi,
pozovite Službu zaštite ili Operativno - komunikacioni centar 112, i
nikada nemojte pretpostavljati da je neko to već učinio.
− Neugašeni opušak cigarete nikada nemojte bacati kroz prozor ili sa
terase, jer će u većini slučajeva završiti u sobi ili na terasi u nekom od
stanova ispod vašeg i izazvati požar.
Od velike je važnosti da poštujete sljedeća pravila:
− ne ostavljajte šporet uključen bez nadzora;
ispravan
protivpožarni
aparat

16
− nemojte pušiti cigarete u krevetu;
− redovno provjeravajte elektroinstalacije, grijna tijela i sisteme;
− držite upaljače i šibice dalje od djece;
− nemojte koristiti grejna tijela na gas ili sa otvorenim plamenom (ka-mine)
u prostorijama koje imaju slabu ventilaciju.
Kako se ponašati u slučaju požara?
− Ako u toku noći primijetite požar, a nemate alarm za slučaj opasno-sti,
izađite na prozor ili u hodnik i vičite: „Požar”, kako biste probudili
ukućane i komšije.
− Pozovite broj 123 ili 112, dajući konkretne podatke o lokaciji požara,
adresu, sprat i broj stana.
− Ukoliko je požar zahvatio samo jednu prostoriju vašeg stana, zatvori-te
vrata te prostorije i isključite električnu energiju. Pozovite Službu
zaštite i evakuišite ukućane, a ako je požar manjeg obima, pokušajte
gašenje.
− Ako je požar većeg obima, napustite stan zatvarajući sva vrata za
sobom. U suprotnom će se, zbog dotoka svježeg vazduha, požar brzo
proširiti na cio stan.
− Prilikom evakuacije važno je da se svi ukućani okupe u istoj prostoriji,
jer postoji mogućnost da se djeca iz straha sakriju. Tek kada su svi na
broju, krenite ka izlazu.
− Spremite se za susret sa gustim dimom i vrelinom i ako imate vreme-na,
obujte cipele sa debljim đonom, obucite kaput i vežite
krpe i peškire natopljene vodom preko nosa i usta.
− Nikada ne koristite lift, zato što se u toku požara oslo-bađa
gust dim koji sadrži mnoga otrovna isparenja koja
brzo ispune okno i kabinu lifta, što prouzrokuje sigu-rnu
smrt od gušenja za sve koji se tu nalaze.
− Ukoliko nijeste neposredno ugroženi požarom, najbolje
je da ostanete iza zatvorenih vrata svog stana.
U slučaju da dim počne da prodire oko vrata,
natopite peškire i krpe vodom, stavite ih oko
dovrataka i ispred vrata kako biste spriječili
prodor dima u stan. Ako je spoljašnji vazduh
čist, izađite na terasu zatvarujući balkons-ka
vrata za sobom i sačekajte da vatrogasci
završe gašenje požara, jer ste u svom stanu
najbezbjedniji.

17
Upamtite! Nemojte koristiti vodu:
− da biste ugasili požar na električnim instalacijama i aparatima -
možete biti izloženi strujnom udaru;
− da biste ugasili požar izazvan benzinom ili uljem, jer ove supstance
plutaju na površini vode i mogu da izazovu širenje požara.
Šumski požari
Šumski požari su požari na otvorenom, koji se brzo šire i zahvataju šumske
predjele i drugu vegetaciju - žbunje, nisko rastinje, travu u blizini poljo-privrednih
površina, nenaseljena i teško pristupačna područja.
Posebni vremenski uslovi - visoke temperature, jak vjetar i suvo vrijeme, utiču
na nastajanje i širenje požara.
Požari mogu biti izazvani prirodnim pojavama, poput udara groma (ovaj tip
je najrjeđi), i može ih izazvati čovjek:
− slučajno (kratak spoj, pregrijane mašine, varnice tokom radova),
− nenamjernim paljenjem (neodgovorno ponašanje na izletištima i ba-canje
zapaljivih materijala),
− podmetanjem - kada je požar namjerno izazvao čovjek, i
− loženjem vatre i ostavljanjem zapaljivih materijala na mjestima na
kojima postoji povećana opasnost od izbijanja požara (u parkovima,
putnim pojasevima i na drugim mjestima na kojima postoji sasušena
trava, lišće i drugi lako zapaljivi materijali), što je izričito zabranjeno
Zakonom o zaštiti i spasavanju.

18
Ukoliko uočite požar:
− odmah pozovite Službu zaštite i spasavanja na broj 123 i pružite jasne
informacije o svojoj lokaciji, kao i o tačnoj lokaciji požara;
− opišite kakva je vegetacija zahvaćena požarom;
− ukažite ako u blizini postoje skladišta opasnih materija;
− ukoliko ste u mogućnosti, ukažite na pravac širenja požara i
− ne prekidajte vezu dok ne date sve potrebne informacije.
Kako bi se smanjio rizik od požara, poželjno je da:
− ne bacate upaljene cigarete na otvorenom prostoru;
− ne spaljujete travu, nisko rastinje niti smeće na otvorenom prostoru, u
urbanim sredinama, kao i na obradivim površinama ili u blizini šuma;
− ne palite roštilj na otvorenom prostoru u blizini šuma ili u blizini suve
trave ili grana;
− izbjegavate radove na otvorenom koji bi mogli da izazovu požar;
− ne ostavljajte smeće u šumi, zbog mogućnosti samozapaljenja;
− vodite računa o upotrebi otvorenog plamena i zabrane pušenja prili-kom
izvođenja žetvenih radova;
− poštujete naredbe nadležnih organa o zabrani loženja vatre na otvore-nom
prostoru u periodu pojačane požarne opasnosti,
− poštujete znake zabrane pristupa u oblastima velike opasnosti od
požara.
Ukoliko se vaša kuća nalazi unutar ili u blizini šume, nastojte da:
− u prečniku od 20 metara oko kuće posiječete nisko rastinje i očistite i
uklonite suvu travu, lišće, grančice;
− održavate dvorište - uklanjajte suvo lišće i grane, ne dozvolite da grane
dodiruju zidove kuće, niti krovove i balkone;
− ne držite zapaljive materije i gorivo u blizini kuće;
− obezbijedite odgovarajuće protivpožarne aparate i servisirajte ih redovno;
− obezbijedite česme sa dotokom vode i crijevo za vodu dovoljne dužine

19
da pokrije oblast koju želite da zaštitite, kao i rezervoare sa vodom i
neelektričnu pumpu za vodu.
Ukoliko se požar širi prema vašoj kući:
− ostanite pribrani;
− sve zapaljive materijale koji se nalaze u blizini kuće prebacite u za-tvorena
i zaštićena mjesta, kako ne biste izazvali dodatno širenje
požara;
− zatvorite sve dovode za gas ili gorivo u blizini objekata;
− omogućite prolaz vatrogasnim vozilima;
− upalite svijetla unutra ili napolju, kako bi se povećala vidljivost kroz
dim, ukoliko je smanjena.
Ukoliko je požar u blizini vaše kuće:
− ne napuštajte kuću, osim ukoliko nijeste u potpunosti sigurni da ste
u mogućnosti da se bezbjedno sklonite. Mogućnost preživljavanja u
stambenim objektima koji su izgrađeni od nezapaljivih materijala je
velika;
− uvedite u kuću cijelu porodicu, i kućne ljubimce;
− zatvorite sve prozore i vrata i blokirajte sve otvore mokrim tkaninama;
− ne izbacujte upaljene cigarete iz vozila u pokretu;
− sklonite zavjese sa prozora;
− pomjerite namještaj ka centralnom dijelu sobe, dalje od prozora;
− zatvorite sva vrata unutar kuće;
− obezbijedite rezerve vode;
− okupite se svi na jednom mjestu;
− imajte uza se baterijske lampe, u slučaju da dođe do prekida snabdije-vanja
električnom energijom.
Savjet je da se evakuacija sprovede samo u krajnjoj nuždi u pravcima koji nije-su
ugroženi požarom i dimom, i to prema uputstvima nadležnih službi.
Kada se požar ugasi:
− izađite iz kuće i odmah ugasite preostale tačke požara u blizini i
− obezbijedite dežurstvo dok se sva žarišta potpuno ne ugase, zbog mo-gućnosti
pojave manjih požara u blizini zgrade, kao i ponovnog zapa-ljenja.
Upamtite: Neugašena cigareta najčešći je uzročnik šumskih
požara i nikada je ne izbacujte iz vozila u pokretu. Kada ste u
prirodi, opuške od cigareta uvijek ugasite.

20
3. POPLAVE
Poplave su česte elementarne nepogode koje mogu biti lokalnih razmjera -
ukoliko pogađaju naselje ili manje zajednice, ili velikih razmjera - ukoliko
pogađaju čitave slivove rijeka i veći broj opština.
Poplave se mogu dogoditi svuda. Čak i vrlo mali potoci, rječice, kanali za odvod
ili kišni kanali, koji djeluju bezopasno, mogu izazvati poplave većih razmjera.
Poplave se najčešće ne mogu spriječiti, ali postoje određene aktivnosti koje
čovjek može preduzeti, a koje će preduprijediti ili umanjiti posljedice prou-zrokovane
ovom prirodnom nepogodom.
Šta činiti da ne dođe do poplava i da se smanje posljedice?
− Upoznajte se sa istorijom dešavanja poplava u vašem kraju.
− Osmislite svoj plan kako biste zaštitili sebe, svoju porodicu i imovinu
u slučaju poplave.
− Tokom perioda kada nema poplava ponašajte se odgovorno, ne bacajte
otpad u rijeke, potoke i kanale.
− Ako je otpad već u koritima i kanalima, prijavite nadležnoj komuna-lnoj
službi i učestvujte u akcijama čišćenja vodotokova.
− U gradovima gdje je kod jakih kiša pojačano oticanje voda, ne bacajte
otpad i ne prekrivajte šahtove koji odvode atmosferske vode.
− Ne pregrađujte vodotokove kako biste pravili akumulaciju vode u lje-tnjem
periodu.

21
− Pripremite najosnovnije rezerve hrane, vode i ljekova.
− Podignite električne uređaje na mjesto koje je sigurno.
− Po mogućnosti, pripremite džakove s pijeskom koje, u slučaju nailaska
poplave, možete staviti na ulaz i zatvorite sva mjesta na kući kroz koja
može da uđe voda.
− Saznajte puteve evakuacije i bezbjedna mjesta za evakuaciju.
− Ako živite nizvodno od brane, informišite se koji je signal za opasnost,
koliko vam je vremena potrebno da se sklonite i koja je sigurna granica
za sklanjanje u slučaju njenog rušenja.
− Planirajte kako da upoznate i ostale stanare u zgradi (susjednim kuća-ma)
sa opasnošću od poplava, preventivnim mjerama i postupcima
zaštite i spašavanja.
− Preko sredstava informisanja pratite stanje i upozorenja o mogućoj
poplavi.
Kako postupati za vrijeme poplava i evakuacije?
− Pratite informacije preko radija, televizije i putem interneta radi ade-kvatnog
informisanja.
− Ukoliko postoji rizik od bujičnih poplava, odmah pređite na više spra-tove
kuće. Ne čekajte instrukcije da biste to uradili.
− Budite kooperativni i sarađujte sa spasilačkim ekipama.
− Nosite odjeću i obuću koje štite od vode.
− Pooštrite mjere lične higijene radi očuvanja svoga zdravlja i sprečava-nja
epidemija.
− Ne pijte vodu sa slavine dok se ne uvjerite da je sigurna za upotre-bu,
jer u poplavljenim područjima voda za piće može biti zagađena.
Do tada treba piti flaširanu,
prokuvanu i dezinfikovanu
vodu.
− Nemojte dodirivati ele-ktričnu
opremu ukoliko ste
mokri ili stojite u vodi.
− Nemojte koristiti telefon,
osim ako stvarno nije neo-phodan,
jer time doprino-site
rasterećenju telefonske

22
mreže i linija potrebnih za organizaciju spasavanja i evakuacije.
− Ukoliko nijeste u mogućnosti da napustite svoj dom, idite do najvišeg
sprata kuće i čekajte da dođu spasilački timovi.
Ako morate da se evakuišete - napustite dom:
− Isključite sve električne uređaje, isključite plin i iskopčajte struju na
glavnom prekidaču, čak i ako nema struje u vašem domu.
− Evakuišite domaće životinje, a ako to nije moguće, oslobodite ih iz obje-kata
u kojima su smještene.
− Uzmite pripremljene nužne stvari. Ne zaboravite da ponesete lična
dokumenta i nephodne ljekove jer je moguće da ćete biti odsutni duži
period iz svog doma.
− Nemojte iz bilo kog razloga prelaziti most ili ići pored rijeka, bujica,
kosina i sl. Ne prelazite brzake i potoke. Poplavni talas vas može povući
sa sobom.
− Pažljivo pratite putokaze i sve druge informacije koje objavljuju na-dležne
institucije. Na ovaj način ćete izbjeći odlazak do opasnih po-dručja.
− Ne hodajte kroz vodu koja se kreće, jer voda dubine 15cm može iza-zvati
pad. Ukoliko morate da prođete kroz vodu - hodajte tamo gdje
se voda ne pomjera. Koristite štap da provjerite
dubinu vode i čvrstinu tla.
− Ako vozite, ne blokirajte ulice i puteve, kako bi
spasilački timovi nesmetano funkcionisali.
− Ne idite poplavljenim ulicama, podvožnjacima
ili podzemnim prolazima. Voda može biti dublja
i brža nego što izgleda, a nivo vode bi mogao
uništiti i vaš automobil.
− U slučaju da vas poplavna voda opkoli, napustite
vozilo i, ukoliko je moguće, pređite na više tlo.
− Izbjegavajte oblasti koje su poznate po klizištima

23
i odronima.
− Obratite pažnju na
uputstva koja su doni-jele
nadležne insti-tucije.
One upravljaju i rukovode u
vanrednim situacijama i koordiniraju radom spasilačkih timova.
Kako postupati poslije poplava?
− Slušajte izvještaje na vijestima o vodosnabdijevanju, kao i da li je bez-bjedno
piti vodu.
− Izbjegavajte plavnu vodu - ona može biti zagađena muljem, uljem,
benzinom ili fekalnom kanalizacijom. Voda može biti i pod strujnim
naponom od podzemnih kablova.
− Izbjegavajte vodu koja je u pokretu.
− Budite pažljivi u oblastima sa kojih se plavna voda povukla, putevi su
možda oštećeni i opasni.
− Vratite se u svoje domove samo pošto nadležne službe proglase da je
to bezbjedno.
− Nemojte koristiti električne aparate prije provjere.
− Očistite i dezinfikujte sve površine.
− Držite se dalje od zgrada koje su okružene plavnim vodama.
− Budite pažljivi pri ulaženju u zgrade zbog skrivenih oštećenja koja su
mogla da nastanu.
− Osposobite oštećene septičke jame i druge kanalizacione sisteme što
je ranije moguće - ukoliko su oštećeni, mogu da postanu veliki zdra-vstveni
rizik.
− Očistite i dezinfikujte sve što je pokvašeno.
Mulj koji ostaje poslije plavne vode može da
sadrži kanalizacione otpatke i hemikalije.
− Ukoliko primijetite uginule životinje, obavije-stite
nadležnu službu na telefonske brojeve
123 ili 112.
UPAMTITE: Čak i kada se plavna voda povuče,
opasnost postoji.
IZVJEŠTAJ O POPLAVAMA

4. SPASAVANJE NA VODI
24
Kretanje po ledu na površini vode - rijeke ili jezera
U slučaju da se krećete po ledu, znajte da postoji mogućnost da on pukne i da
propadnete. Pri sebi bi uvijek trebalo da imate neophodnu zaštitnu opremu u
takvim situacijama, kao i mobilni telefon i pištaljku oko vrata.
U slučaju da led pukne:
− Ne pomjerajte se.
− Odmah zovite u pomoć ili duvajte u pištaljku.
− Pokušajte lagano da se vratite odakle ste došli.
− Pokušajte da se podignete iznad leda, kotrljajte se po njemu, hodajte
četvoronoške ili puzeći dok ne dođete do debljeg leda.
− Poslije izbavljenja, utoplite se.
− Ako nijeste u mogućnosti da se vratite na siguran led, zapamtite da je
neophodno da smanjite gubitak toplote tijela.
Upamtite: Ukoliko vam je
potrebna pomoć, slijedite
instrukcije spasilaca, i ne
paničite.

25
U slučaju da je nekom drugom potrebna pomoć:
− Pozovite spasilačke službe.
− Pokušajte da pomoću konopca, grane, štapa, drveta ili drugog pre-dmeta
povučete ili privučete lice koje je u ledu.
− Odvlačite lice koje je u vodi u pravcu čvrstog leda, hodajte četvo-ronoške
ili puzite posljednjih nekoliko metara.
Upamtite: Ako ne možete pomoći licu koje je u vodi i kome je potrebna pomo ć,
probajte da mu dobacite bilo kakav predmet koji bi ga održao na površini i
zapamtite lokaciju na kojoj se nalazi, da biste bili u mogućnosti da je pokažete
spasiocima kad stignu.
Dok plovite i kada se nalazite na vodi, neophodno je sljedeće:
− adekvatna opremljenost za plovidbu,
− adekvatno ustanovljena ruta puta,
− upotreba svjetala za noćnu navigaciju,
− korišćenje prsluka za spasavanje i
− korišćenje pištaljke ili dozivanje u pomoć ukoliko plovilo tone.
Pružanje pomoći licima koja su bila u hladnoj vodi
Ako lice može da se kreće, probajte da ga utoplite. Promijenite mokru odjeću
i obuću i obucite suvu.
Ako je lice nesvjesno ili nije u stanju da se kreće, izbjegnite nepotrebno
pokretanje. Ne pokušavajte da ga presvučete, sačekajte spasioce. Prekrijte ga
da biste spriječili gubitak toplote tijela.
Možete mu dati toplu vodu sa šećerom, nikako alkohol. Masaža, alkohol i brzo
utopljavanje može dovesti do opasnog gubitka toplote tijela.
topli
napitak

26
5. KLIZIŠTA I ODRONI
Klizišta predstavljaju kretanje zemlje, kamenja
i drugih nanosa. Aktiviraju se i razvijaju brzo,
kada se voda akumulira u zemljištu kao po-sljedica
jakih i obilnih kiša, podzemnih voda,
otapanja snijega i neadekvatne eksploatacije
zemljišta. Mogu da nastanu kao posljedica
lošeg odnosa prema zemljištu, pogotovo u
planinskim oblastima, kanjonima ili u blizini
obala.
U slučaju klizišta, obrušava se masa kame-nja
i zemlje. Klizišta mogu biti mala i velika,
spora ili brza, a aktiviraju se kao posljedica:
Imajte na umu: Ne pos-toje
− jakih kiša,
− zemljotresa,
− požara,
− jakih zima i smrzavanja,
− erozija u slučaju ljudske modifikacije terena i
− podzemnih voda.
kuće ni zidovi koji
mogu z austaviti klizište.
Odron nastaje naglim otkidanjem i stropoštavanjem stijenske mase niz strme
padine. Vrlo često se javljaju prilikom snažnih zemljotresa ili vulkanskih
erupcija. Potkopavanje prirodnim procesima takođe često dovodi do odro-njavanja,
a mogu ih izazvati i ljudi nepažljivim zasijecanjem stjenovite mase.
Prilikom kretanja niz padinu materijal prelazi dug put (u zavisnosti od reljefa).
Tokom kotrljanja niz padinu, krupni blokovi se razbijaju i usitnjavaju, a materijal
se akumulira u podnožju padine.

27
Ukoliko živite u oblastima koja su podložna klizištima i odronima:
− obratite pažnju na čudne zvukove - poput lomljenja drveća i slično,
koji mogu biti pokazatelji pokretanja klizišta ili odrona;
− ukoliko ste blizu potoka ili kanala, budite na oprezu zbog povećanja
ili smanjenja protoka vode ili njenog zamućivanja;
− razmotrite mogućnost napuštanja ugroženog mjesta, pod uslovom da
to možete bezbjedno učiniti;
− ostanite budni i na oprezu - slušajte upozorenja sa radija i televizije o
mogućim jakim kišama.
Ukoliko primijetite opasnost od klizišta:
− obavijestite nadležne službe na broj 123 ili 112;
− obavijestite komšije koje mogu biti pogođene ovom opasnošću;
− udaljite se iz zone klizišta, budući da je to najbolja zaštita;
− prilikom udaljavanja uvijek gledajte prema klizištu, obraćajući pa-žnju
na kamenje ili drugi materijal koji odskače i može vas povrijediti,
krećite se bočno od klizišta – odrona, i pokušajte doseći izdignutiji
nivo terena;
− nemojte stajati ispod rešetaka ili stubova, može doći do kolapsa ili
pada;
− ne približavajte se ivicama klizišta, jer je nestabilno;
− ako ste naišli na već odronjeno klizište, signalizirajte na opasnost dru-gim
učesnicima u saobraćaju koji nailaze.

28
Šta činiti poslije klizišta?
− Držite klizišti-ma
se dalje od oblasti koja je pogođena i odronima.
− Provjerite da li ima povrijeđenih ili zarobljenih
ljudi u blizini klizišta i odrona.
− Pomozite komšijama kojima je potrebna posebna
pomoć - djeci, starijima i osobama sa posebnim
potrebama.
− Provjerite i prijavite lokalnim vlastima ukoliko
ima pokidanih električnih vodova ili oštećenih
puteva ili pruga.
− Prijavite oštećenja u temelju kuća, na dimnjacima
i krovovima.
− Slušajte radijske i televizijske vijesti, kako biste
čuli najnovije informacije.
− Obratite pažnju na poplave, koje se mogu pojaviti
poslije klizišta i odrona.
− Ponovo zasadite drveće, u najkraćem mogućem
roku, pošto erozija može dovesti do gubljenja
zemljinog pokrivača i novih klizišta u budućnosti.

29
TREBA ZNATI: Vožnja tokom jakih kiša je opasna. Bu-dite
veoma oprezni ukoliko vozite - obratite pažnju na
oštećene puteve, blato, palo kamenje ili druge pokazatelje
koji upućuju na klizište i odron.

30
6. EKSTREMNI VREMENSKI USLOVI
Ekstremna vrućina - toplotni udar
Toplotni udar je jedna od najtežih komplikacija termičkog stresa. Do ovog stanja
dolazi u uslovima povišene spoljne temperature i visokog procenta
vlažnosti vazduha, kao i zbog prenapornog rada. Usljed intenzivnog
izlaganja organizma toploti, dolazi do naglog porasta tjelesne tem-perature
preko 41° Celzijusa u kratkom vremenskom periodu (10
- 15 minuta).
Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora
nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Kao osnovni vid
prevencije preporučuje se adekvatan izbor odjeće, primjeren kli-matskim
uslovima - svijetle tkanine i prirodni materijali, redovna
rehidratacija, rashlađivanje i slično.
Simptomi toplotnog udara su:
− visoka tjelesna temperatura (iznad 40°C),
− suva i vruća koža,
− otežano disanje,
− tahikardija - ubrzan rad srca (160-180 otkucaja u minuti),
− nizak krvni pritisak,
− vrtoglavica, glavobolja, umor,
− mučnina i povraćanje, grčevi, nesiguran hod,
− gubitak svijesti i
− odsustvo znojenja.

31
Pružanje prve pomoći
Ukoliko su kod osobe primjetni simptomi toplotnog udara, neophodno je da joj
se u što kraćem roku snizi temperatura i pruži odgovarajuća prva pomoć. Po-trebno
je:
− odvesti osobu u rashlađenu prostoriju ili
u hladovinu,
− ukloniti joj suvišnu odjeću,
− rashladiti je umivanjem hladnom
vodom, izlaganjem strujanju vazduha i
− dati joj da pije tečnosti - napitke bez
kofeina i alkohola, ukoliko je u svjesnom
stanju.

32
Ekstremna hladnoća - sniježne oluje i smrzavanje
Jake sniježne padavine, ekstremna hladnoća i dugotrajno izlaganje
niskim temperaturama mogu izazvati hipotermiju kod pojedinaca i
paralisati život i funkcionisanje zajednice (prekid snabdijevanja elek-tričnom
energijom i vodom, prekid saobraćaja, poplave i slično).
Opšta uputstva
− Nabavite dovoljne količine ogrijeva i namirnica.
− Pripremite tranzistore sa rezervnim baterijama, ukoliko dođe
do prekida električne energije.
− Neka vam u kući bude toplo i ostanite unutra ukoliko je to mo-guće.
− Ne puštajte djecu napolje bez nadzora.
− Obucite odgovarajuću odjeću i obuću.
− Uključite radio ili TV prijemnike kako biste bili obaviješteni o
vremenskim uslovima ili hitnim informacijama.
− Štedite gorivo i ogrijev.
Uputstvo o postupanju za vrijeme sniježne oluje ako ste napolju
− Idite na bezbjedno mjesto i ne izlažite se sniježnoj oluji.
− Zaštitite osjetljive djelove tijela (lice, ekstremitete).
− Neka vam odjeća bude suva.
− Obratite pažnju na pojavu promrzlina.
− Obratite pažnju na znakove hipotermije: drhtanje, is-crpljenost,
pospanost, gubitak pamćenja, dezorijenti-sanost
i otežan govor.
− Ukoliko je neophodno da vozite - koristite
lance, putujte preko dana i obavijestite

33
svoju rodbinu, prijatelje o namjeravanoj putanji kretanja.
− Izbjegavajte visoke konstrukcije, visoko drveće, ograde, telefonske
kablove i električne vodove.
Postupci ukoliko se kod osobe primijete znaci hipotermije (smrzavanja):
− odvedite je na toplo mjesto;
− presvucite je u suvu odjeću i uvijte cijelo tijelo u ćebe;
− ugrijte prvo centralni dio tijela;
− dajte joj da pije tople napitke;
− pružite joj prvu pomoć,
− u što kraćem roku organizujte prevoz do medicinske ustanove.
Mraz
− Poseban oprez neophodan je za vri-jeme
vožnje u oblastima u kojima se
stvara poledica.
− Budite unaprijed informisani o
stanju na putevima i pobrinite se da
imate zimsku opremu.
− Ukoliko pješačite, pobrinite se da
imate odgovarajuću obuću i budite
pažljivi kako biste izbjegli povrede
na klizavim putevima, trotoarima i
slično.
− Trotoare ispred svojih kuća i
poslovnih objekata očistite od leda i
sniježnih nanosa.
− Uklonite ledenice i snijeg sa krovova
i terasa svojih domova.

34
Oluje i udari groma
Opasnost za vrijeme oluja čine veoma
jaki vjetrovi, jake i obilne padavine,
udar groma i jaki grad.
Udaljenost od oluje može se procijeniti
kroz sljedeće korake:
− izračunajte vrijeme između sijevanja i groma u sekundama,
− izračunato vrijeme podijelite sa tri kako biste izračunali udaljenost oluje u
kilometrima.
Ova udaljenost je indikativna jer se veoma brzo oluje mogu pojaviti iznad vaše
oblasti. Preduzmite sve što je neophodno prije nego što oluja zahvati vaše po-dručje.
Mjere koje treba preduzeti ako ste u zatvorenom prostoru:
− obezbijedite sve objekte koji usljed jakog vjetra mogu da odlete i iza-zovu
materijalnu štetu ili povrijede građane;
− obezbijedite prozore i spoljna vrata, i zatvorite sva unutrašnja vrata;
− izbjegavajte kontakt sa kuhinjskim i kupatilskim slavinama, radija-torima
i drugim metalnim predmetima, budući da su dobri provodni-ci.
Mjere koje treba preduzeti ako ste na otvorenom prostoru:
− sklonite se od bilo kakvih visokih struktura (jarbola, stubova, tornje-va)
i imajte u vidu da je sigurno rastojanje jednako visini strukture;
− izbjegavajte visoke konstrukcije, visoko drveće, ograde, telefonske
kablove i električne vodove;
− pokušajte da pronađete zaklon u zgradi ili u automobilu, a ako to nije
moguće, sjedite na zemlju;
− izbjegnite stajanje u blizini zgrada ili automobila u koje ne možete da
uđete kao u zaklon;
− ukoliko ste u šumi, zaštitite se ispod grana niskog drveća - nikada
nemojte stajati ispod visokog drveća na otvorenom prostoru;
− izbjegavajte granicu između šume i otvorenog prostora, radije uđite u
šumu;

35
− izbjegavajte otvorena polja, vrhove brda i planina,
obale, jarkove ili druga vlažna mjesta;
− ne prelazite preko vode, ne plivajte;
− nemojte držati kišobran ili druge metalne provodne
predmete u rukama (štapove za golf, štapove za pe-canje
i slično);
− izbjegavajte da budete u blizini metalnih objekata,
bicikala, opreme za kampovanje i slično;
− nemojte stajati uspravno, čučnite, ili se makar sagnite, ne dodirujući
zemlju rukama, a ako ste u grupi, držite između sebe rastojanje od 5
metara.
Mjere koje treba preduzeti ako ste u automobilu:
− zaustavite automobil pored puta dalje od elektrovodova i drveća koje
može pasti na automobil;
− ostanite u automobilu i upalite poziciona svjetla dok ne prođe oluja;
− zatvorite prozore i ne dodirujte metalne predmete u automobilu i
− izbjegavajte poplavljene puteve.
UPAMTITE: Sva pomenuta pravila povećanja sigurnosti mogu
samo umanjiti rizik od potencijalne štete i gubitaka. Atmosfer-ska
pražnjenja su opasna, nepredvidljiva i sigurnost nikada nije
apsolutno zagarantovana.

36
7. SAOBRAĆAJNE NEZGODE
Statistika koja se pažljivo vodi, nažalost, više nego uvje-rljivo
pokazuje da su saobraćajne nezgode jedan od
dominantnih rizika s kojim je Crna Gora suočena, kao
i da mjere koje država preduzima još uvijek ne daju
adekvatne rezultate. Još uvijek na godišnjem nivou
imamo oko 10.000 saobraćajnih nezgoda, oko 100 po-ginulih
lica, 2.000 - 3.000 teže i lakše povrijeđenih lica i nekoliko miliona eura
pričinjene materijalne štete.
Kako bi se umanjio rizik od potencijalnih nesreća, potrebno je da se, osim
države i njenih institucija, u sprovođenje preventivnih i operativnih mjera uk-ljuče
i svi građani koji su učesnici u saobraćaju.
Preventivni postupci podrazumijevaju:
− Prije polaska na put obavezno prikupiti informacije o vremenskim uslovi-ma,
radovima na saobraćajnicama na željenom pravcu i drugim problemi-ma
koji vas mogu zadesiti na putu.
− Kao učesnik u saobraćaju obavezno se treba pridržavati odredbi propisa-nih
Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
− U slučaju saobraćajne nezgode, spasavanje ugroženih osoba je prioritet.
Postupci građana na mjestu udesa:
− Pri automobilskim, autobuskim, željezničkim i drugim saobraćajnim ne-zgodama,
odmah pozovite nadležne službe: MUP - Direktorat za
vanredne situacije na 112, Upravu policije na 122, Službu zaštite i spasa-vanja
na 123 i Zavod za hitnu medicinsku pomoć na 124.
− Posebno obratite pažnju na to da li je neko od učesnika u udesu prevozio
opasne, zapaljive ili radioaktivne materije, kako bi nadležni znali da li je
ovdje dodatno ugrožena bezbjednost izlivanjem, rasipanjem, ili na neki
drugi način.
− Obezbijedite i obilježite mjesto saobraćajne nezgode radi sprečavanja na-

37
stajanja novih saobraćajnih udesa, uključite svjetlosnu signalizaciju i, uko-liko
je potrebno, pokušajte da ugasite požar priručnim sredstvima.
− Povrijeđenog ne treba pomjerati, osim u slučaju kada je potrebno skloniti
ga od opasnosti.
− Ukažite prvu pomoć povrijeđenom, spustite ga na zemlju (zabacite mu
glavu unazad i postavite pod glavu jaknu, ćebe i slično), okrenite ga na bok,
omogućite mu da pravilno diše i zaustavite krvarenje.
− Ukoliko ste se zatekli u blizini mjesta udesa, uključite se u neposredne akci-je
spasavanja. Ne dozvolite da vas panika obuzme i spriječi u izvođenju
potrebnih aktivnosti spasavanja. Postupke spasavanja ugroženih i povri-jeđenih
lica i materijalnih dobara izvodite blagovremeno i savjesno.
− Ukoliko raspolažete prevoznim sredstvom a zatekli ste se na mjestu ne-zgode,
po ukazivanju prve pomoći pristupite transportu povrijeđenih do
najbliže zdravstrene ustanove.
− Sačekajte hitne službe na licu mjesta - nemojte se udaljavati, osim u
slučaju ako ukazujete prvu pomoć ili prevozite povrijeđena lica, pokažite
im povrijeđene, pratite instrukcije nadležnih profesionalnih službi i ne
ometajte ih u obavljanju dužnosti.

38
8. Neeksplodirana ubojna
sredstva (NUS)
Jedna od posljedica ratnih dejstava na području Crne Gore, naročito iz perioda
Drugog svjetskog rata, jesu zaostala neeksplodirana ubojna sredstva. Razlozi
zbog kojih ubojna sredstva nijesu eksplodirala su različiti: tehničko-tehnološke
prirode, nepravilna upotreba, zastoj u fazi armiranja upaljača (inicijalnog dije-la
sklopa) i drugo.
Postoji opasnost da neeksplodirana ubojna sredstva i poslije više decenija
sagore ili detoniraju. Zbog opasnosti od ovakvih eksplozija, preporuka je da
se pronađena NUS ne diraju, otkopavaju, pomjeraju, sakrivaju, samovoljno
uklanjaju (bacanjem u bunar, kanal, rijeku, jezero, more, jamu i druga slična
mjesta) ili zakopavaju, demontiraju, spaljuju i slično.
Odmah pozovite MUP - Direktorat za
vanredne situacije na broj 112 ili Policiju
na broj 122, predstavite se i recite oda-kle
zovete, objasnite šta ste pronašli
i kako predmet izgleda, kao i da li je
naselje u blizini i da li ima ugroženih
građana.

39
Ukoliko pronađete NUS:
Ne dirajte!
Ne pomjerajte!
Ne drmajte!
Ne udarajte!
Obezbijedite!
Prijavite!
Obilježite!
Ne bacajte!
Ne rastavljajte! Ne sastavljajte!

40
9. PRVA POMOĆ
Postupci pružanja prve pomoći su sljedeći:
− preduzimanje hitnih mjera za spasavanje života,
− pozivanje pomoći,
− pružanje prve pomoći,
− intervencija hitne medicinske službe i
− bolničko zbrinjavanje.
Cilj pružanja prve pomoći povrijeđenoj ili naglo oboljeloj osobi je spasavanje živo-ta,
sprečavanje nastanka trajnih posljedica, skraćivanje liječenja i brz oporavak une-srećenog.
Ostvarivanje ovog cilja uspješnije je ukoliko postoji povezano djelovanje
svih učesnika u pružanju pomoći.
Hitne mjere za spasavanje života obuhvataju obezbjeđenje mjesta nesreće, obilježa-vanje
mjesta nesreće i zaštitu povrijeđenih od novog povređivanja, kao i pružanje
prve pomoći povrijeđenom, odnosno:
− postavljanje osobe bez svijesti u stabilan bočni položaj;
− preduzimanje mjera oživljavanja osobe bez svijesti koja ne pokazuje zna-kove
života (ne diše, srce ne kuca) i
− zaustavljanje krvarenja.
U toku pružanja prve pomoći koristite sredstva iz kompleta
za pružanje pr ve pomoći i drug a priručna sredstva.
Kako biste bili u mogućnosti da pružite prvu pomoć, neophodno je imati:
1. komplet za pružanje prve pomoći, koji sadrži:
− individualni prvi zavoj sa jednim jastučetom 12cm×10cm, 1 komad;
− kaliko zavoj − utkani rub 8cm×5m, 2 komada;

41
− kaliko zavoj − utkani rub 2,5cm×5m, 1 komad;
− sterilnu gazu 1m, 1 komad;
− sterilnu gazu 1/2m, 2 komada;
− sterilnu gazu 1/4m pojedinačno pakovanje
80cm×25cm, 4 komada;
− vazelinsku gazu 10cm×10cm, 2 komada;
− ljepljivi flaster, 2 komada;
− adhezivni zavojni materijal − hanzaplast, saniplast i sl.,
10cm×8cm, 2 komada;
− trouglu maramu veličine 100cm×100cm×140cm i gustoće 20×19, 5 ko-mada;
− sanitetsku vatu, 100 gr;
− rukavice za jednokratnu upotrebu, 5 pari;
− makaze sa zakrivljenim vrhom, 1 komad;
− sigurnosnu iglu (zihernadlu), 5 komada;
− masku za vještačko disanje za jednokratnu upotrebu, 2 komada;
− termoizolacionu alufoliju, 1 komad;
2. priručna sredstva za dekontaminaciju
− soda-bikarbona.
Pozivanje pomoći - 124
Odmah obavijestite službu Hitne medicinske pomoći na broj 124. Ako je hitnu pomoć
pozvala druga osoba, zatražite od nje da vam potvrdi da li je poziv primljen.
Prilikom pozivanja Hitne pomoći, potrebno je da se predstavite i naglasite da ste osoba
koja pruža prvu pomoć na mjestu nesreće, date broj telefona i pružite operateru sljedeće
podatke:
− gdje se nesreća dogodila;
− šta se stvarno dogodilo − opisati vrstu i težinu nesreće, moguću opasnost od va-tre,
vode gasa, otrovnih materija, posebnih vremenskih uslova;
− broj, pol i približnu starost povrijeđenih i
− o kakvim se povredama radi − prosudite sami o vrsti povreda, prirodi bolesti i
stanju povrijeđenih.

42
Sačekajte dalja uputstva ili pitanja. Potvrdite da ste uputstva razumjeli. Razgovor
završava operater službe Hitne medicinske pomoći.
Ako dolazak službe Hitne medicinske pomoći nije moguć, organizujte odgovara-jući
prevoz do najbliže zdravstvene ustanove.
Pružanjem prve pomoći ne zbrinjavaju se samo povrede, već se pruža i emotivna po-drška
osobi koja je zbog zadobijenih povreda znatno psihički i emotivno potresena.
Nastojte da povrijeđenog što više ohrabrite!
Pružanje prve pomoći
Dok čekate Hitnu pomoć, neprekidno pratite zdravstveno stanje povrijeđenog,
ne napuštajte lice mjesta i, osim postupaka neophodne prve pomoći koje ste pre-duzeli,
pridržavajte se pravila:
− Prije svega ne štetiti.
− Ne činite više nego što se od vas očekuje.

43
10. PREPORUKE ŠKOLAMA
Radi smanjenja rizika od katastrofa i povećanja bezbjednosti učenika, nasta-vnog
i vannastavnog osoblja u školama, neophodno je da škole:
1. Izrade građevinski projekat škole i sve dogradnje, rekonstrukcije i sli-čno
rade u skladu s projektnom dokumentacijom;
2. Izrade procjene ugroženosti i planove zaštite i spašavanja za svaki ha-zard
posebno;
3. Obrazuju odgovarajuće tijelo (odbor) koje će vršiti rukovođenje akci-jama
zaštite i spasavanja;
4. Najmanje jedanput godišnje razmatraju stanje bezbjednosti učenika
i zaposlenih u školi i vrše ažuriranje procjene ugroženosti i planova
zaštite i spasavanja;
5. Upoznaju učenike i zaposlene u školi sa sadržinom planova zaštite i
spašavanja, a posebno sa planom evakuacije;
6. Identifikuju sva rizična mjesta u školi i pokušaju da eliminišu ili smanje
rizik u najvećoj mogućoj mjeri;
7. Identifikuju bezbjedna mjesta, mjesta okupljanja na otvorenom pro-storu
(školskom dvorištu) i evakuacione puteve u školi;
8. Identifikuju rizična mjesta i opasnosti koje ugrožavaju učenike na putu
od kuće do škole i nazad, i o tome obavijeste nadležne državne i organe
lokalne uprave, radi njihovog angažovanja na preduzimanju mjera za
smanjenje uočenih rizika;
9. Najmanje jedanput godišnje organizuju i sprovode vježbe evakuacije
učenika, nastavnog i vannastavnog osoblja;
10. Obuče dio nastavnog (profesore fizičkog vaspitanja i dr.) i vannas-tavnog
osoblja (domar, ložač, higijenski radnik i dr.) da rukuje pro-tivpožarnim
aparatima i hidrantima za gašenje početnih požara;

44
11. Obezbijede ispravnost unutrašnjih hidranata, vatrogasnih crijeva i
mlaznica;
12. Obezbijede dovoljan broj protivpožarnih aparata i vatrogasne opreme,
kao i njihovo redovno održavanje i servisiranje;
13. Na izlaznim vratima postave piktogram ,,IZLAZ“, a u hodnicima pikto-grame
za smjer evakuacije;
14. Na vratima kotlarnica i drugih prostorija u kojima se drže opasne ma-terije
(kabinet hemije i dr.) postave oznaku ,,ZABRANJEN ULAZAK
NEOVLAŠĆENIM LICIMA“;
15. Obezbijede da u svakoj prostoriji u kojoj je utvrđeno da postoji po-većana
opasnost od izbijanja požara, bude postavljen protivpožarni
aparat;
16. Prikupe kontakt osobe i telefone svih institucija i službi koje mogu biti
od koristi u slučaju vanrednih situacija;
17. Na odgovarajućim mjestima u školi vidno istaknu telefonske brojeve
službi za hitne intervencije (112, 122, 123, 124);
18. Na vidnim mjestima na svakom spratu istaknu plan – šemu evakuaci-je;
19. Nabave odgovarajuća sredstva koja bi olakšala komunikaciju između
učesnika tokom akcija zaštite i spasavanja (sredstva veze, megafon i
dr.);
20. Neprekidno, kroz realizaciju ciljeva iz oblasti vanrednih situacija i
primjeni programa Obrazovanja u oblasti vanrednih situacija, rade
na podizanju svijesti učenika o potrebi sticanja znanja i vještina ade-kvatnog
reagovanja u slučaju prirodnih ili drugih katastrofa.

Prilog 1
Izložba likovnih radova učenika
osnovnih škola na temu
Prirodne katastrofe

Radovi učenika osnovnih škola „Boško Strugar“ u Ulcinju, „Jugoslavija“ u Baru, „Narodni heroj
46
Savo Ilić“ u Kotoru, „Branko Božović“ u Podgorici i „Vukašin Radunović“ u Beranama

49
Prilog 2
Brojevi službi za hitne intervencije

MUP - DIREKTORAT ZA VANREDNE
SITUACIJE 112
UPRAVA POLICIJE 122
SLUŽBA ZAŠTITE I SPASAVANJA 123
ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ 124

52
MUP - DIREKTORAT ZA VANREDNE
SITUACIJE 112
UPRAVA POLICIJE 122
SLUŽBA ZAŠTITE I SPASAVANJA 123
ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ 124

Vodič za postupanje u vanrednim situacijama (in Montenegrin)

Recommandé

Recommandé

Contenu connexe

Tendances

Tendances (20)

Plus de UNICEF Europe & Central Asia

Plus de UNICEF Europe & Central Asia (20)

Vodič za postupanje u vanrednim situacijama (in Montenegrin)