U petom nastavku studije – Wave 5 - pod naslovom “Društvene mreže i brendovi” objedinili smo sva svoja saznanja o upotrebi, ponašanju, uticaju i motivaciji potrošača u više od 50 zemalja, i tako dobili odgovore koji su nam nedostajali.
Ovi podaci, uvid i analize pomoći će da se naprave uspešni programi za brendove na društvenim mrežama.
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Wave 5 “Društvene mreže i brendovi”
1. Podruštvljavanje
brendova
Analiza društvenih medija za 2010. godinu
The Socialisation of Brands 1
2. Sadržaj
• Kratak pregled
• Uvod
• Studija Wave – priča koja traje
• Metodologija
• Društveni izazov za brendove
• Novi društveni mediji: način komunikacije i motivi
• Snažna privlačnost društvenih mreža
• Uspon mikrobloginga
• Budući izgled društvenih medija
• Podruštvljavanje brendova
• Uticaj: zaključak
The Socialisation of Brands 2
3. Kratak pregled
• Društvene mreže su postale veoma dinamično okruženje. Termini kao što su
„prijatelj”(friend) i „pokretač“(influencer) nisu više prikladni.
• Dublje poznavanje potreba i motiva svakog potrošača na najbolji način omogućava nam da
istinsku razumemo društvene mreže i njihove korisnike.
• Društvene mreže polako postaju moćni centri međusobno povezanih zajednica, ali veze u
društvenim mrežama ne ostvaruju se samo između ljudi. Javlja se ogromna potreba za sve
većom interakcijom i uspostavljanjem odnosa i sa brendovima.
• Skoro polovina aktivnih korisnika interneta već se priključila nekoj zajednici okupljenoj oko
nekog brenda.
• Jasno je da ove zajednice donose veliku korist određenim brendovima, podstičući lojalnost
prema brendu, kao i njegovu afirmaciju i prodaju.
• Razumevanje prirode potreba svakog potrošača ponaosob, kategorije i tržišta predstavlja
ključ za kreiranje uspešnog iskustva na društvenim mrežama
The Socialisation of Brands 3
5. Zdravo
Dobrodošli u Wave:
Najveću i najdužu svetsku
studiju o društvenim mrežama
koja i dalje traje.
U petom nastavku studije – Wave 5
- pod naslovom “Društvene
mreže i brendovi” objedinili
smo sva svoja saznanja o
upotrebi, ponašanju, uticaju i
motivaciji potrošača u više od 50
zemalja, i tako dobili odgovore
koji su nam nedostajali.
Ovi podaci, uvid i analize pomoći
će da se naprave uspešni
programi za brendove na
društvenim mrežama.
The Socialisation of Brands 5
6. Ovo je nastav ak Wave stud ije
2006. 2007.
15 zemalja 21 tržište
7,500 ispitanika 10,000 ispitanika
2008.
29 zemalja
17,000 ispitanika
2009.
38 zemalja
23,200 ispitanika
2010.
54 zemlje
37,600 ispitanika
The Socialisation of Brands 6
7. Univerzum koji pokriva Wave se širi Wave 5
Algeria
Argentina Australia
Austria
Bahrain
Belgium
Brazil
Canada
Chile
China
Colombia
Wave 4 Czech Republic
Denmark
Australia Ecuador
Austria Egypt
Belgium Estonia
Brazil France
Canada Germany
China Hong Kong
Colombia Hungary
Wave 3 Czech Republic India
Denmark Italy
Australia Ecuador Ireland (ROI)
Austria Finland Japan
Brazil France Korea
Canada Germany KSA
China Hong Kong Kuwait
Czech Republic Hungary Latvia
Wave 2 Denmark India Lebanon Lithuania
France Italy Malaysia
Australia Germany Japan Mexico Netherlands
Brazil Greece Korea Norway
China Hong Kong Latvia Oman
France Hungary Lithuania Philippines Poland
Wave 1 Germany India Malaysia Portugal
Greece Italy Mexico Qatar
Australia India Japan Netherlands Romania
Brazil Italy Korea Norway Russia
China Japan Mexico Peru Serbia
France Korea Netherlands Philippines Singapore
37,600 54
Germany Malaysia Pakistan Poland Slovakia
Italy Mexico Philippines Portugal South Africa
India Pakistan Poland Romania Spain
Japan Philippines Romania Russia Sweden
Korea Russia Russia Singapore Taiwan
Mexico Singapore Spain South Africa Thailand
ispitanika zemlje Philippines
Russia
Spain
Taiwan
Switzerland
Taiwan
Spain
Sweden
Tunisia
Turkey
Spain Thailand Turkey Turkey UAE
UK UK UK UK UK
US US US US US
The Socialisation of Brands 7
8. Metodologija
Q: Kada govorimo o upotrebi Interneta, šta ste od navedenog ikada radili?
• U studiji Wave koristi se ista Čitali blogove/web
100% blogove
metodologija, od prvog do petog
nastavka, čime se omogućava Otvorili sopstveni blog /
međusobno poređenje 90% web blog
• Celo istraživanje je sprovedeno u 80% Ostavljali komentar na
okviru UM-ovog internog sistema sajtu bloga
istraživanja, Intuition
70% Postavili sopstvene
fotografije na sajt za
• Obuhvaćeno je 37.600 aktivnih share fotografija
korisnika interneta, u uzrastu od 16 do 60% Postavili video klip na
% Ev er Done
54 godine, u 54 zemlje sajt za video share (npr.
youtube.com)
50%
• Ispitanici su sve ankete popunjavali Gledali online video
lično, a prikupljni podaci su čisto klipove (npr.
40% youtube.com)
kvantitativni
Otvorili profil na novoj
društvenoj mreži (npr.
30% facebook.com)
Ko su aktiv ni korisnici interneta? Upravljali profilom na
društvenoj mreži
• Svi koji koriste internet svaki ili svaki 20%
drugi dan Posetili strane vaših
10% prijatelja na društvenoj
• Svi koji pokreću i koriste društvene mreži (npr.
facebook.com)
mreže
0%
• Oni koji najviše utiču na usvajanje W av e 2 W av e 4 W av e Srbija
1 3 5 2010
platformi i alata, i time odlučuju koji će
preovladati.
The Socialisation of Brands 8
10. Internet se menja
• Internet više nije mesto gde se samo traže informacije ili kupuje, već je to platforma na kojoj se ostvaruju
poznanstva, sklapaju prijateljstva i razmenjuju informacije i mišljenja. Novi “društveni” internet postavlja drugačije zahteve
pred potrošače ali i pred oglašivače.
• Potrošači više ne traže samo informacije, oni daju i sopstveni doprinos: pišu, postavljaju fotografije, video klipove i nove
statuse, emituju uživo dogadjaje iz svakodnevnog života.
• Društvene mreže imaju veliki udeo u našem svakodnevnom životu, bez obzira da li se radi o Fejsbuku, Orkutu ili Linkt-inu.
Preko društvenih mreža, mi smo danas u kontaktu s više ljudi (naše istraživanje pokazuje da smo prosečno u kontaktu s 52 ljudi na ovim
mrežama) nego što je to slučaj s drugim vidovima komunikacije kao što su lični susreti, elektronska pošta ili telefon.
• Kad govorimo o brendovima, neophodno je da se shvati zašto i gde tačno različite grupe potrošača učestvuju u ovom novom
svetu. To nije samo pitanje utvrđivanja najboljih ciljnih mesta, što je bio klasični pristup u planiranju i zakupu medijskog
prostora, već i istinsko poznavanje motiva za uključivanje u taj novi svet.
• Kada se to shvati, potrošači će želeti da učestvuju u kampanjama, porukama i zajednicama okupljenim oko brendova, širećih ih mnogo
efikasnije nego što bi se postiglo jednostavnim zakupom banera.
• Kada smo u našoj studiji Vejv iz 2006. godine počeli da pratimo širenje društvenih medija, ove platforme su bile tek u začetku.
• Danas, 2010. godine, Fejsbuk više nije novina, već legitimna konkurencija Guglu u borbi za osvajanje interneta i
dominantne pozicije.
• Ono što smo otkrili u svakoj našoj studiji jeste da učešće aktivnih korisnika interneta na društvenim mrežama stalno
varira – u nekim zemljama prva tri mesta zauzima odnosno zauzimao je bloging, dok je u drugim, na primer, to bio slučaj
s postavljanjem video materijala. Na svim tržištima korišćenje društvenih mreža je konstantno raslo, a na nekim izuzetno
brzo.
• Rezultati poslednjeg istraživanja pokazuju ne samo da se interesovanje za blogovanjem, priključivanjem društvenim
mrežama, postavljanjem fotografija ili video klipova razlikuje na globalnom nivou, već i da pojedinačne zemlje i regioni
drugačije vrednuju komunikacione platforme, njihovu privlačnost i korisnost.
The Socialisation of Brands 10
11. Podruštvljavanje brendova – plan razvoja
Pregled
Razumevanje društvenih Prepoznavanje
Prepoznavanje
kako, i što je još aktivnosti u platforme
društvenih
važnije, zašto kategoriji koja vas koja najbolje
potreba
ljudi koriste zanima i kojoj se odgovara tim
potrošača
društvene vaši potrošači potrebama
medije priključuju
The Socialisation of Brands 11
12. Plan razvoja
• Wave 5 je ponudio plan koji će pomoći da se preko društvenih mreža brend doživi na pravi
način.
• Znamo da su ljudi više nego zainteresovani da se priključe društvenim zajednicama na
internetu i da su milioni to već učinili, ali da li oni žele da uspostave kontakt sa brendovima
na internetu?
• Nedvosmislen odgovor na ovo pitanje, koji proizilazi iz rezultata ovog istraživanja, jeste –
DA, i on važi za sve kategorije. Jedini izazov je da se definiše vrsta društvenog odnosa koji
potrošači žele, a to je moguće ukoliko pratimo prethodna četiri koraka.
• Razumevanje društvenih potreba i platfomi će jasno pokazati kako da kreiramo uspešne
programe na društvenim medijima.
The Socialisation of Brands 12
13. Novi izgled
društvenih medija
Načini komunikacije i motivi
The Socialisation of Brands 13
15. Zašto društveni mediji?
• Kada govorimo o brendovima, mi u UM-u i Fastbridge-u verujemo da je glavni zadatak da shvatimo
razloge i motive za priključivanje društvenim medijima, pa tek onda same komunikacione
platforme.
• Potrošači izlaze na mrežu da bi zadovoljili određene potrebe – bilo da bi se na neki način
promovisali, podelili nova iskustva sa drugima ili da bi se jednostavno zabavili. To je zajednica koju
čini širok spektar korisnika, od poslovnih ljudi do onih koji osnivaju zajednice ili pišu priče. Zbog
toga termini na društvenim mrežama kao što su “prijatelj”, “obožavalac” ili “sledbenik” ne mogu
potpuno da opišu složene odnose u tom okuženju.
• Naziv “društveni mediji” često se poistovećuje s terminom “društvene mreže” i koristi kao njegov
sinonim, a Facebook i srodne mreže zapravo su samo glavni igrači u raznorodnom ekosistemu. U
stvari, svet drušvenih medija uključuje različite platforme - od programa za četovanje i blogova do
sajtova za razmenu fotografija i video klipova. Društvene mreže žele da ponude što više ovih
mogućnosti na jednom mestu, ali razlozi zbog kojih potrošači koriste sve ove opcije kada su na
društvenoj mreži ili na pojedinačnoj platformi, variraju.
• Stoga je od izuzetnog značaja sagledati razloge za priključenje društvenim medijima i efikasnost
svake pojedinačne platforme u zadovoljenju potreba. Vidimo da blogovi, forumi i video sajtovi
ispunjavaju posebne potrebe. Video sajtovi su odlični za zabavu, forumi za pronalaženje različitih
mišljenja ili uticanja na mišljenje drugih ljudi, dok su blogovi moćna platforma za lično izražavanje i
promociju. Ovo je pravi izazov za razumevanje složenog ekosistema društvenih medija.
The Socialisation of Brands 15
16. Razumevanje načina komunikacije…
Q: “Šta je od navedenog korisno kada hoćeš da......”
Budeš kreativan
Održavaš kontakte sa 70 Promeniš mišljenja
prijateljima
60
Podeliš nova iskustva Zaradiš poštovanje
50
Podeliš znanje 40 Istražiš svet oko sebe
30
Tražiš mišljenje drugih 20 Izraziš se
ljudi
10
0
Osećaš se kao da
Promovišeš se
pripadaš
Upoznaješ nove ljude Družiš se ili kuliraš
Organizuješ svoj život
Zabaljaš se
bolje
Zaradiš novac Budeš u toku
Napraviš poslovne
Naučiš nešto novo
kontakte
Instant Messenger Message Boards Blogs Video Sites Social Networks
The Socialisation of Brands 16
17. …i motiva
• Društvene mreže nam omogućavaju da stvorimo mrežu virtuelnih prijatelja koji mogu ali ne
moraju da budu naši prijatelji u stvarnom životu. Zato i ne čudi što su upoznavanje
ljudi, negovanje kontakata i razmena iskustva glavni razlozi za učlanjenje u ove
komunikacione platforme. Osećaj pripadnosti je drugi važan razlog za priključivanje.
• Još više iznenađuje to što su društvene mreže toliko efikasne u zadovoljavanju mnogih
potreba, i to onih koje su se obično zadovoljavale na specijalizovanim platformama kakva je
blogovanje. One su takođe savršene za razmenu mišljenja, promociju, informisanost i
sticanje poštovanja i ugleda.
• Ukoliko posmatramo motive za priključivanje društvenim mrežama po zemljama, ponovo
ćemo primetiti značajne razlike. U Kini, članovi Renren.com (studentska društvena
mreža), 51.com (najveća kineska drušvena mreža koja obezbeđuje mnogo servisa svojim
korisnicima) i Kaizen001.com traže samo zabavu. U Francuskoj, potrošači se nadaju
poslovnom uspehu, dok su u Nemačkoj u potrazi za članstvom u različitim zajednicama. U
Americi i Velikoj Britaniji se izdvajaju po tome što žele da se lično promovišu i utiču na
druge.
The Socialisation of Brands 17
18. Progresivan rast
Q: “Šta ste od navedenog radili u poslednjih 6 meseci....”
100%
90% Čitali blogove/web blogove
Otvorili sopstveni blog / web blog
80%
Ostavljali komentar na sajtu bloga
70% Ostavljali komentar na novom sajtu
Postavili sopstvene fotografije na sajt za
60% share fotografija (npr. flickr.com)
Postavili video klip na sajt za video share
(npr. youtube.com)
50%
Gledali online video klipove (npr.
youtube.com)
Downloadovali Podcast (prethodno snimljen
40% radio ili audio program)
Downloadovali Video Podcast (prethodno
snimljeni TV / Video program)
30%
Otvorili profil na novoj društvenoj mreži
(npr. facebook.com)
20% Društvene mreže (e.g.
myspace, friendster, itd.)
Prijavili se za najnovije informacije RSS
10%
Upravljali profilom na društvenoj mreži
0%
Posetili strane vaših prijatelja na društvenoj
W av e 1 W av e 2 W av e 3 W av e 4 W av e 5 W av e mreži
2006 2007 2008 2009 2010 Srbija
2010
The Socialisation of Brands 18
19. Progresivan rast
• Rezultat svega je da su društvene mreže brzo postale široko rasprostranjeno sredstvo
komunikacije, i velika je greška misliti da je to aktivnost samo mlađe populacije.
• Iako je najveći prodor učinjen u populaciji uzrasta 16-24 godine, najveći rast u upotrebi
društvenih mreža u poslednje 3 godine, sa 52% na skoro 70%, zabeležen je u populaciji
uzrasta 25-34 godine.
• Međutim, evidentan je spektakularan rast u svim uzrasnim grupacijama. Trenutno, skoro ¾
aktivnih korisnika interneta tvrdi da je u nekom trenutku imalo svoj profil na društvenoj
mreži. Ako se ovaj trend nastavi, profil na društvenoj mreži će postati sastavni deo našeg
života kao što je to telefonski broj.
• Na osnovu iskustava sa drugih svetskih tržišta, možemo očekivati istu tendenciju rasta i u
Srbiji u narednih nekoliko godina.
The Socialisation of Brands 19
20. Ovo je zaista globalni napredak
80%
61,4%
60% 51,4%
45,1%
40%
20%
0%
Global
68,4% 64,8% 66,1% 79,8%
58,1% 53,4% 55,5% 58,6%
48,3% 47,4% 51,4%
33,1%
USA China Russia UK
74,5% 72,5%
63,6% 62,8% 61,4%
53,9% 51,4% 53,9%
34,4% 36,6%
24,0% 27,2%
Brazil India Italy Germany
61,4% Q: “Kada govorimo o upotrebi Interneta, šta ste od
53,2%
46,2% 43,4% navedenog radili u prethodnih 6 meseci? – Upravljali
29,9% 26,3% profilom na postojećoj društvenoj mreži.“
Wave 3 Wave 4 Wave 5
Spain France
The Socialisation of Brands 20
21. Fantastičan rast mreža
60 52,0
38,8
40 29,7
20
0
Global
53,0 50,0 57,0
47,0
39,5 36,3 40,6
31,2 31,8 30,7
16,7 15,6
USA China Russia UK
74,0 66,0 41,0
50,5 57,5 57,9 58,0
43,2 25,2
34,6
17,6 14,1
Brazil India Italy Germany
47,0 Q: “Sa koliko ljudi otprilike održavate kontakt preko sledećih
40,0
34,7 sredstava? Društvene mreže (prosek)“
23,8
16,5 11,7
Wave 3 Wave 4 Wave 5
Spain France
The Socialisation of Brands 21
22. Povezanost ljudi...
Q: “Sa koliko ljudi otprilike održavate kontakt u privatnom životu preko sledećih sredstava?”
60
Oči u oči
Telefon
50
Tekstualne poruke (SMS)
Email
40
Prosečan broj ljudi
Pošta /Pismo
Instant Messenger
30 Društvena mreža (npr.
Facebook.com)
Moj lični blog
20
10
0
W av e 3 2008 W av e 4 2009 W av e 5 2010
The Socialisation of Brands 22
23. ...i aktivnosti Q: “Šta ste od navedenog do sada uradili sa svojim profilom na
društvenoj mreži ? - Među onima koji su koristili društvene
mreže u poslednjih 6 meseci.”
90%
Organizovali događaje
80%
Postavili fotografije
70%
Slali poruke prijateljima
60%
50%
Pronašli nove prijatelje
40% Učlanili se u interesnu
grupu
30% Učlanili se u grupu
poznate ličnosti
20% Postali fan nekog brenda
10%
Učlanili se u grupu
0%
W av e 3 W av e 4 W av e 5 W av e
2008 2009 2010 Srbija 2010
The Socialisation of Brands 23
24. Razmena sadržaja se i dalje nastavlja...
100%
Postav im sop stv ene
90% fotog rafije na sajt za share
fotog r afija
80% Posetim sajt za share
fotog r afija
70%
Postav im v id eo klip na sajt
za v id eo share
60%
Gled am online v id eo
50% klip ov e
40% Posetim zv anični sajt
komp anije / br end a
30%
20%
10%
0%
W av e 3 W av e 4 W av e 5 W av e Srbija
2008 2009 2010 2010
Q: “Kada govorimo o upotrebi interneta, šta ste od navedenog radili u prethodnih 6 meseci? „
The Socialisation of Brands 24
25. ...ali se rast usporio
Q: “Šta ste od navedenog do sada uradili sa svojim profilom na društvenoj mreži?
- Među onima koji su koristili društvene mreže u poslednjih 6 meseci.
80%
Postav ili fotog rafije
Postav ili v id eo snimke
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
W av e 3 2008 W av e 4 2009 W ave 5 2010 W av e Srbija
2010
The Socialisation of Brands 25
26. Blogovi i forumu su prerasli teme lične prirode...
Q: “Kada čitate blogove, koje od sledećih vrsta blogova najčešće čitate?”- Među
onima koji su čitali blog u poslednjih 6 meseci, “
50%
Lične blog ov e (d nev nici)
45%
40% Blog ov e o p or od ici i
p rijateljima
35%
Nap isali blog
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
W ave 3 2008 W ave 4 2009 W ave 5 2010 W av e Srbija
2010
The Socialisation of Brands 26
27. ...I specijalizovali se
Q: “Kada čitate blogove, koje od sledećih vrsta bloga najčešće čitate?”- Među
onima koji su koristili društvene mreže u poslednjih 6 meseci.
55%
Vesti / Trenutne dog ađaje
Prep oruke za p roizv od
50%
Muzika
45%
Tehnolog ija
40% Biznis (uop šteno v esti i mišljenja)
Poslov ne v esti - v ažne za v aš trenutni
35% p osao
Blog komp anije/brenda
30% Nauka
Sp ort
25%
Film/ TV
20% Ig rice
Putov anja (odmori, destinacije)
15%
Poznate ličnosti
10%
W av e 3 2008 W av e 4 2009 W av e 5 2010 W av eSrbija
2010
The Socialisation of Brands 27
28. Blogovanje 100%
80% 64,5%
55,3% 60,6%
60%
Opadanje i stagnacija u zapadnim 40%
zemalja ali rast u ostalim 20%
0%
Global
74,9% 75,7% 79,6%
59,3% 63,4%
50,2% 54,6% 50,7%
45,6% 46,7% 41,3% 40,8%
USA China Russia UK
74,5% 72,4%
62,2% 63,1% 63,3% 61,9%
51,0% 51,5%
40,9% 35,2% 36,3%
29,6%
Brazil India Italy Germany
63,6%
55,9% 60,3% Q: “Kada govorimo o upotrebi interneta, šta ste od
45,6% 50,2% 46,7% navedenog ikada radili u prethodnih 6 meseci?” - Čitam
blogove/web blogove
Wave 3 Wave 4 Wave 5
Spain France
The Socialisation of Brands 28
29. Rast mikrobloginga (Twitter)…
Q: “Kada govorimo o upotrebi Interneta da li ste koristili mikro
bloging kao npr. Twitter ili Jaiku u poslednjih 6 meseci?
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
W av e 4 2009 W av e 5 2010 W av e Srbija 2010
The Socialisation of Brands 29
30. … i promena demografske strukture
Q: Uzrast i pol ljudi koji su koristili mikrobloging u poslednjih 6 meseci
45-54; 45-54;
8% 8%
34.6% 42.6%
34-44; 34-44; 16-24;
19% 16-24;
65.4% 20% 39% 57.4%
41%
25-34; 25-34;
32% 33%
Wave 4 Wave 5
2009 2010
Ovo je platforma koja definitivno najbrže raste otkad mi sprovodimo ovo istraživanje i na
kojoj je u tom periodu otvoreno više profila od strane žena
The Socialisation of Brands 30
31. Kako društvene mreže utiču na ostale platforme
društvnih medija?
• Evidentno je da kreiranje sadržaja i razmena preko sajtova za razmenu fotografija i video klipova
stalno raste. Ipak, ovaj porast je danas znatno manji nego što je zabeleženo u prethodnim
studijama Vejv.
• S većom upotrebom društvenih mreža, primećujemo da one preuzimaju dominaciju i nad
diskusijama lične prirode.
• Ljudi sve manje čitaju i diskutuju o temama lične prirode na blogovima i forumima. U isto
vreme, primećujemo odgovarajući porast interesovanja za pisanjem ličnih blogova na društvenim
mrežama. (Vidi sliku 12).
• Blogovi su sve više usmereni na posebne teme. Moguće je da neće više biti samo platforma za lično
izražavanje – očito je da, usmeravanjem na posebne teme, postaju uspešna konkurencija
tradicionalnim medijima.
• Mikrobloging (Tweeter) je odličan primer novog oblika društvenih medija koji je, u izuzetno kratkom
periodu, postao masovna aktivnost. Ne zahteva mnogo vremena za kreiranje sadržaja, iako
omogućava stalno unošenje najnovijih dešavanja i vesti, što veoma privlači korisnike.
• Takođe, činjenica da omogućava direktnu komunikaciju s javnošću, bez potrebe za povezivanjem sa
katkad komplikovanim i ograničavajućim masovnim medijima, daje ovoj platformi istinsku snagu i
mogućnosti. Ovo je naročito došlo do izražaja za vreme najnovijih dešavanja (protesti u
Iranu, bombardovanje Bombaja), kada su ih ljudi konstantno komentarisali, što je dalo jednu ličnu i
dublju dimenziju tim događajima. Iz istog razloga, mikrobloging je prihvatio ceo marketinški svet, a
naročito veliki broj svetski poznatih ličnosti. Još uvek je otvoreno pitanje koliko ljudi stvarno
“tvituje” u odnosu na broj koji samo prati nečije “cvrkutanje”, ali sa ekspanzijom sve većeg broja
jednostavnih aplikacija za mobilne telefone koje ovo podržavaju, broj će nastaviti da se uvećava.
The Socialisation of Brands 31
32. Budući izgled
društvenih medija
The Socialisation of Brands 32
33. Nova motorna snaga društvenih medija
Najznačajniji napredak u korišćenju društvenih medija u poslednjih nekoliko godina predstavlja mogućnost
pristupa ovim medijima preko mobilnog telefona. Dostupnost moćnih uređaja sa fleksibilnim operativnim
sistemima, kakvi su Google “android” ili Apple OS, uz neograničen pristup podacima, stvorili su plodno tle
za veću upotrebu društvenih medija na moblinim telefonima. Takođe, s razvojem vrlo jednostavnih
aplikacija omogućeno je lako povezivanje na društvene mreže kao što su Facebook ili Tweeter
The Socialisation of Brands 33
34. “Smart” telefoni omogućavaju sve veću upotrebu
interneta preko mobilnog telefona...
Q: % broj ljudi koji pristupaju internetu putem mobilih telefona i % vlasnika smart telefona koji pristuaju internetu
putem mobilih telefona
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
GLOBAL China Russia UK US India Italy Germany France Spain Brazil
Mobilni telefoni Vlasnici smartphones
The Socialisation of Brands 34
35. ... kao i upotrebu društvenih medija
Q: “Kada govorimo o upotrebi interneta preko mobilnog
telefona, šta ste od navedenog radili u proteklih 6 meseci? - Među
onima koji su koristili mobilni telefon i smartphone
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%
Koristim Instant Messenger (npr. Windows Live Messenger)
Gledam online video klipove (npr. youtube.com)
Čitam blogove/web blogove
Posetim strane mojih prijatelja na društvenoj mreži (npr. …
Posetim zvanični sajt kompanije / brenda
Posetim sajt za share fotografija (npr.flickr.com)
Posetim forum
Postavim sopstvene fotografije na sajt za share fotografija…
Podelim muzički fajl / mp3 sa prijateljem
Započnem temu na forumu
Postavljali / pisali priče na svom sopstvenom blogu / web …
Upravljam profilom na postojećoj društvenoj mreži (npr. …
Ostavim komentar na sajtu bloga
Podelim video klip sa prijateljem (email/messenger)
Koristim mikro bloging kao npr. Twitter
Učlanim se u online zajednicu okupljenu oko brenda ili …
Postavim video klip na sajt za video share (npr. youtube.com)
Napravim video da bi ga postavio/la online
Učlanim se na sajt za profesionalno društveno povezivanje …
Kreiram online zajednicu oko brenda ili proizvoda
Mobilni telefoni Smartphones
The Socialisation of Brands 35
36. Umreženost generacija
• Jedna od najvećih zanimljivosti u vezi sa ljudima koji pristupaju društvenim
mrežama preko mobilnog telefona, ne odnosi se samo na obim i učestalost njihovih
aktivnosti, već na to ko su oni u stvari.
• Opšteprihvaćeno je mišljenje da se radi o mlađoj populaciji, dok naše istraživanje
pokazuje da, zapravo, “pametne” telefone, zbog njihove visoke cene, poseduju i
koriste ljudi iz viših društveno-ekonomskih slojeva, uzrasta između 25-34 godine. To
su uglavnom muškarci (63%), oženjeni (53%), sa srednjim ili većim prihodima
(62%), visokom stručnom spremom (65% s fakultetskom diplomom ili
postdiplomskim obrazovanjem), koji su, pored toga što su bogati potrošači, i veoma
uticajni. Uglavnom rade na visokim menadžerskim pozicijama u kompanijama
(25%), vole da prvi probaju ili testiraju neki proizvod (indeks 172) i da utiču na izbor
drugih prilikom kupovine (indeks 157).
• Ovi korisnici su svakako vrlo bitna kategorija koja će predstavljati budućnost
društvenih medija, ali koja je veoma moćna i uticajna i danas
The Socialisation of Brands 36
38. Suština je u razmevanju načina komunikacije i
motiva
• Društveni mediji su veoma dinamično okruženje.
• Detaljnije poznavanje korisničkih potreba i motiva predstavlja ključ za razumevanje suštine
društvenih medija.
• Razumevanje ovih motiva objašnjava veći deo onoga što se u stvari dešava.
• Otkrivanje razloga zbog kojih se ljudi angažuju na društvenim medijima samo je polazna
tačka, ali delovi slagalice i dalje nedostaju.
• Da li potrošači žele da uspostave odnos sa brendovima?
• Koju vrstu iskustva ljudi žele da imaju s brendovima na društvenim mrežama?
The Socialisation of Brands 38
39. Da li su ljudi manje zainteresovani za povezivanje sa
brendovima na klasičan način na Internetu?
Q:” Kada govorimo o upotrebi Interneta da li ste posetili zvanični sajt
brenda/kompanije u poslednjih 6 meseci?“
100%
90%
85% 94%
80%
79%
75%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
W av e 3 W av e 4 W av e 5 W av e Srbija
2008 2009 2010 2010
The Socialisation of Brands 39
40. Potrošači su voljni da se priključuju zajednicama
okupljenih oko brendova
Q: “Kada govorimo o upotrebi Interneta šta ste radili na svom nalogu na društvenoj mreži - Među
onima koji su koristili društvenu mrežu u poslednjih 6 meseci“
50% W av e 4 2009
W av e 5 2010
40%
30%
20%
10%
0%
Postali fan nekog brenda Učlanili se u g rup u
The Socialisation of Brands 40
41. Veliki broj se već priključio zajednicama
okupljenim oko brendova
Q: “Da li ste se priključili nekoj online zajednici okupljenoj oko brenda?“
100%
50%
0%
The Socialisation of Brands 41
42. Da li je ovo tačno za sve kategorije?
Q: ,Među onima koji pokazuju interesovanje za ovu kategoriju, koliko je zainteresovano da uspostavi
kontakt sa kompanijama? (Jedan ili više kontakata).
Pod kontaktom se misli na pristup detaljnijim novostima o proizvodu ali i kontakt sa donosiocima odluka i
uticaj na razvoj proizvoda
Zdravlje Filmovi Muzika Telekominikacije
75% 73% Putovanja
74% 71% 71%
Automobili
Hrana Finansije 63%
Software 70%
71% 67%
Naši rezultati jasno pokazuju da se očekivanja razlikuju po društvenim kategorijama, da
postoji veliki broj ljudi koji želi da se poveže sa brendovima u svim kategorijama (iako je
to povezivanje ponekad samo površno, kao što je recimo pristup najnovijim vestima).
The Socialisation of Brands 42
43. Zašto se ljudi priključuju zajednicama okupljenih
oko brendova?
Q: Objašnjenje zašto su se neki priključili grupi okupljenoj oko brenda u odnosu na
one koje nikad nisu pristupili nijednoj grupi oko brenda u regionu.
Da bih
podržao/la
povod koji mi
se dopada
100%
Da dobijem
Da podelim
vesti o
80% svoju naklonost
proizvodima
sa drugima
unapred
60%
40%
Da se povežem
Zato što mi je 20% sa nečim što
preporučeno mislim da je
super
0%
Da ispunim
Da naučim više
vreme/da se
o tome
zabavim
Da se osećam
Da dobijam
kao deo
besplatni
zajednice koja
sadržaj
slično misli
Latinska Amerika Bliski istok & Afrika Azija & Okeanija Severna Amerika Evropa
The Socialisation of Brands 43
44. Kakv u korist brend ima od tog a?
Q: “Kao posledica priključivanja grupi okupljenoj oko brenda, u kojoj meri se slažes sa sledećim izjavama?
72% 71% 66% 63%
“Imam pozitivnije “Voljniji sam da “Osećam veću “Pozvao sam ostale
mišljenje o brendu” kupim brend” lojalnost prema da se priključe”
brendu”
The Socialisation of Brands 44
45. Koji tip zajednice ima najveću korist brendu?
Q: % razlozi zašto su se ljudi , koji imaju pozitivnije mišljenje o brendu nakon
priključivanja zajednici, uopšte priključili nekoj zajednici okupljenoj oko brenda
Da se osećam
kao deo
zajednice koja
slično misli
80%
Da se povežem
Da dobijam
sa nečim što
besplatni
60% mislim da je
sadržaj
super
40%
Da dobijem
20% Da podelim
detaljnije vesti
svoju naklonost
o novih
sa drugima
proizvoda
0%
72%
Da naučim više Zato što mi je
o tome preporučeno
Da bih
Da ispunim
“Imam pozitivnije vreme /
podržao/la
povod koji mi
mišljenje o brendu” zabavim se
se dopada
The Socialisation of Brands 45
46. Nivo d ruštvene aktiv nosti u sv akoj kategoriji
Q: “Kada govorimo o načinu na koji tražite ili razmenjujete informacije koje se tiču različitih proizvoda i usluga, koje od sledećih izjava najbolje
opisuju kako tražite i delite informacije u svakoj od sledećih kategorija?
Beleška: potrošači mogu biti aktivni u više od jedne kategorije.
Vina i alkoholna pića
Bezalkoholna pića
Luksuzna roba
Kozmetika
Konzole/P.C.Igrice
Sport
Automobili
Prenosive tehnologije
Moda
Energija i ekologija
Kompjuterski hardver
Lične finansije
Potrebe za domaćinstvo
Kućna tehnologija
Putovanja
Mobilni telefoni
Kompjuterski softver
Hrana
Zdravlje i zdravstvena zaštita
Muzika
Filmovi
Ja kreiram sad ržaj i sarađujem sa ljud ima i komp anijama u ov oj kateg oriji
Razmenjujem mišljenja, sad ržaj i informacije u ov oj kateg oriji
Često tražim informacije u ov oj kateg oriji d a bih bio/bila u toku sa najnov ijim informacijama
Ponekad a tražim informacije u ov oj kateg oriji, kad a su mi p otrebne
The Socialisation of Brands 46
47. Potrebe u odnosu na komunikacionu platformu
The Socialisation of Brands 47
48. Različite kategorije, različite potrebe
Q: “Kada govorimo o kompanijama u sledećim kategorijama, koje od sledećih izjava
opisuje vrstu kontakta koju biste želeli da imate sa ovim kompanijama?
Među onima koji pokazuju interesocanje u ovoj kategoriji. “
Pristup
zabavnom
sadržaju
50%
Kontaktiranje
zaposlenih koji Pristup
donose odluke i 40% najnovijim
uticaj na razvoj vestima
proizvoda
30%
Sredstva i pomoć 20%
da se izrazi
sopstvena 10% Mogućnost da se
kreativnost i nauči nešto novo
napravi nešto
vredno razmene 0%
Pristup
Mogućnost da se
jedinstvenim
razviju sopstvene
događajima i
veštine
takmičenjima
Komunikacija i
razmena
Lični odgovor na
iskustava sa
moj
drugim
problem/pritužbu
korisnicima u toj
kategoriji
Filmovi Zdravlje i zdravstvena zaštita
The Socialisation of Brands 48
50. Uticaj
Društveni mediji su neverovatno dinamično okruženje.
Termini ako što su “prijatelj” i “pokretač” nisu više dovoljni u opisivanju niza društvenih aktivnosti i
interakcija u okviru ogromnih zajednica koje trenutno postoje na internetu.
Dublje poznavanje potreba i motiva svakog potrošača na najbolji način
omogućava istinsko razumevanje društvenih mreža i njihovih korisnika.
Društvene mreže postaju moćni centri međusobno povezanih zajednica, ali veze u društvenim mrežama
ne ostvaruju se samo izmedju ljudi. Javlja se ogromna potreba za sve većom interakcijom i
uspostavljanjem odnosa i sa brendovima.
Skoro polovina aktivnih korisnika interneta već se priključila nekoj
zajednici okupljenoj oko brenda.
Ove zajednice podstiču lojalnost, afirmaciju i prodaju brenda.
Razumevanje prirode potreba svakog potrošača ponaosob, kategorije i tržišta predstavlja ključ za
kreiranje uspešnog iskustva na društvenim mrežama.
The Socialisation of Brands 50
51. Šta ovo istraživanje znači za vaše poslovanje?
Wave 5 – The Socialisation of Brands je vrlo detaljna studija ali postoji još dosta aspekata koje nismo
uspeli da obuhvatimo u ovom izveštaju.
Ako želite da znate kako da koristite društvene medije da i kako to može da utiče i poboljša vaš
biznis, najbolje bi bilo da kontaktirate :
Bojan Rendulić
Managing Director
Bojan.Rendulic@fastbridge.rs
Wave 5 - The Socialisation of Brands je deo UM –ovog globalnog programa istraživanja koji je
obavljen sa ciljem da se definišu ogromne promene nastale u komunikacionih tehnologijama.
Istraživanje se sprovodi jednog godišnje, počevši od 2006.godine.
Istraživanje je sproveo UM EMEA istraživački tim u saradnji sa globalnom mrežom UM-ovih agencija.
Ukoliko imate dodatnih pitanja o ovom istraživanju ili želite rezultate za određene ciljne grupe po vašem
izboru, slobodno nas možete kontaktirati:
Predrag Valjarević
Research Director – Srbija
Predrag.Valjarevic@mediapool.co.rs
The Socialisation of Brands 51