2. Miscanthus x giganteus je sorta trstike koja je već duže vrijeme poznata i uvedena među
europske energetske biljne kulture kao brzorastuća trava. Izvorno potječe iz japanskih nizina
i s pacifičkih otoka a prenesena je u industrijski razvijena područja radi svojih visokih
energetskih vrijednosti. Razvoj Miscanthusa potekao je iz nekoliko naučnih institucija i
sveučilišta iz Njemačke, pa je gospodarska jedinica u kojoj uzgajaju mladice pripremljene za
sadnju na plantaže nazvana „Laboratorij“.
Miscanthus moguće je uzgajati na tlima niže kvalitete kao i onima potpuno nepogodne
za ratarske kulture, što znači da se radi dobivanja energije ne ulazi u hranidbeni lanac
a time se ne okupira poljoprivredno zemljište namijenjeno za proizvodnju ljudske i
stočne hrane!!.
Miscanthus sadnice se mogu samo u laboratoriji „in-Vitro“ razmnožavati (ne postoji sjeme)
a biljka je sama po sebi neplodna, te se ne može izvan plantaža širiti niti razmnožavati.
Ekološki su oba segmenta više nego poželjna. Uzgoj Miscanthusa nema nikakvih štetnih
posljedica za okolinu, nasuprot tomu, ona kao biljka C4 grupe apsorbira nadprosječnu
količinu CO2 (30 t po hektaru) iz okoline a trajno podiže (rekultivira) kvalitetu tla na kojem se
uzgaja.
Biljka raste u gustom sklopu širine do jedan metar s dubokim snažnim korijenom koji prodire
jednako duboko pod površinu kao što izraste u visinu. Biljka nakon treće godine uzgoja
dostiže visinu do 4 metra. Kultura zahtijeva izravnu sunčanu svjetlost i vlažno plodno tlo.
Otporna je na hladnoću i vjetrovitu klimu, a poželjno je tlo s pH vrijednošću oko 5.
Sadnica Miscanthusa nema zabilježenih fito i zoo neprijatelja (zato je nepotrebno koristiti
pesticide!!). Uzgaja se u Danskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Švicarskoj, Austriji, Mađarskoj,
V.Britaniji, Francuskoj i drugdje već od 1982. godine.
Miscanthus x giganteus je trajna biljka, njezina gospodarski korisna eksploatacija traje 25
godina od sadnje a godišnji prinos koji se dobiva mehaniziranom sječom iznosi do 30 tona
suhe mase po hektaru. Sade se mladice uzgojene u laboratorijskim uvjetima i to po 10.000
komada na svaki hektar (= 1 sadnica po m2) namijenjenog tla. Ovim planom pokreće se
plantažni uzgoj ove korisne biljke i na našem prostoru.
Urod ove kulture namijenjen je energetskom korištenju; u toplanama ili
elektrocentralama, proizvodnji sintetskog bio dizela II. generacije (MME tehnologijom)
ili dobivanju bio plina.
Uzgoj kulture Miscanthus prati niz općih i posebnih koristi, kao na primjer:
(a) održavanje ekološke stabilnosti prostora,
(b) korištenje zaparloženih i nekvalitetnih poljoprivrednih tala,
(c) trajno poboljšavanje pedološkog sastava tla (obnova površinskog sloja tla),
(d) pojačana apsorpcija CO2 iz atmosfere u vegetacijskom razdoblju, te
(e) korištenje obnovljivog energetskog izvora u nekoliko oblika proizvodnje energije.
Ova dugogodišnja biljka nije zahtjevna, temeljna obrada tla ostaje unutar granica
agrotehničkih zahtjeva za ratarske kulture, a prihrana je vrlo skromna tijekom njezinog života
od cca 20 – 25 godina. Nakon iskorištenja osnovane plantaže, tlo koje je bilo s njom
pokriveno, imat će veću pedološku vrijednost, a zamjenska plantaža se osniva na novim
degradiranim površinama (ako takvih ima ili postoji potreba za njihovim rekultiviranjem nakon
višedecenijskog korištenja za uzgoj ratarskih kultura).
Njezine prednosti ne iscrpljuju se svojstvom energetske biljke, ona ima i povoljno djelovanje
na održavanje eko stabilnosti obuhvaćenih poljoprivrednih tala.
3. Korištenjem danas zapuštenog tla, ili tala koja nisu pogodna za uzgoj ratarskih i povrtnih
kultura, koje se površine procjenjuju na približno 320.000 ha, za organizirani uzgoj kulture
Miscanthusa, stiče se mogućnost usmjerene prerade u tekuće BTL (Biomass to liquid) gorivo
(sintetski bio dizel II. generacije dobivenim MME tehnologijom) u količini koja u potpunosti
zadovoljava današnje potrebe Hrvatske.
1.) Laboratorij – proizvodnja sadnica
Miscanthus x giganteus
4. 2.) Sadnja Miscanthusa na plantažama
Strojna sadnja
Ručna sadnja biljke
Biljka nakon prve godine
