Globalno zagađenje životne sredine

•Globalno za gađenje
     životne sredine
Osnovni izvori zagađenja životne
sredine su:
-Čovek
-Seča šuma
-Emisija CO2
-Kisele kiše
-Lov i ribolov
-Razoravanje stepa
 Biosferu ili životnu sredinu na planeti Zemlji savremeni
  čovek ugrožava u meri koja preti da ugrozi i njegov
  sopstveni ospstanak. Zagađivanje vazduha, vode, i
  zemljišta, pa samim tim i hrane, poprima dramatične
  posledice, ne samo na lokalnov već i na globalnom
  nivou.
 Najizraženiji oblici ugrožavanja prirode su:
 Zagađivanje atmosfere koje dovodi do promene klime,
  podizanje svetskog mora i oštećenje ozonskog
  omotača.
 Zagađivanje kopnenih voda i svetskog mora
 Zagađivanje zemljišta
 Uništavanje prirodnih ekosistema i uništavanje
  pojedinačnih vrsta.
Promene koje su prouzrokovane
čovekovim delovanjem dešavaju se toliko
brzo da priroda ne može sama da se
obnovi i oporavi. Savremeni čovek izmenio
je i izgled čitavih predela. Opustošeni i
erodirani tereni nastali prekomernim
uništavanjem šuma i stočaranjem,
ogromne površine poljoprivrednog
zemljišta, različita
 industrijska
 postrojenja i
 deponije danas
karakterišu izgled
 biosfere.
Zagađivanje
   vazduha
    Zagađivanje vazduha nastaje kada se različiti prirodni gasovi(ugljen
  dioksid, ugljen-monoksid, sumpordioksid, azotni oksid, metan), kao i
  sitne čestice čađi i prašine oslobode u atmosferu. Pri tome dolazi do
  promene prirodnog gasa i koncetracije osnovnih komponenata
  vazduha.ovi gasovi i čestice mogu doći u atmosferu i prirodnim putem,
  usled vulkanskih erupcija, i požara, ali češće dospevaju pod uticajem
  čovekovih aktivnosti, sagorevanjem uglja, nafte, prirodnog gasa i
  drveta.u atmosferu se ispuštaju i ogromne količine
  veštačkih zagađujućih materijala)flouridi, ketoni, teški metali) kao
  posledica sve većeg razvoja industrije i saobraćaja.
 Pojačavanje efekta stalklene bašte,
  koje kao posledicu ima promenu
  klime u
   smislu globalnog zagrevanja
  planete i
  podizanja novoa svetskog mora,
  uništavanje ozonskog
  omotača i
  pojavu kiselih kiša
   direktna je
   posledica naglih promena
  fizičkih i hemijskih karakteristika
  atmosfere na globalnom planu.

              ZagađivanjeZemlji, sanište
    Voda je onsov postojanja i funkcijonisanja života na
                                                         vode
    mnogih biljnih i životinjskih vrsta, univerzalni rastvarač koji dominira u
    građi svakog živog bića. Istovremeno, voda je veoma ograničen prirodni
    resur. U svtskom moru nalazi se 97% vode, a svega 3% je takozvana
    slatka voda-2% je zarobljeno u ledu Antartika i Artik, a sve kopnene vode
    planete Zemlje, površinske i dozemne, čine samo 0,5-1% ukupne svetske
    vode, na koju je orjentisano čitavo čovečanstvo.
   Konene vode i svetska mora zagađuju se:
   Fizički-čvrstim otpadom, naftom,
    povišenom temperaturom
   Hemijski-organskim i neorganskim
    materijama, pesticidima, teškim metalima
   Biološki-prenamnožavanje patogenih mikroorganizama, virusa, stranih
    vrsta
    Radioaktivno-nuklearno probe, havarije podmornica, nuklearni odpad.
   Rešavanje problema efikasne zaštite i racionalno korišćenje kopnenih
    vodajedan je od prioriteta savremenog čoveka od čega zavisi i njegov
    opstanak na planeti zemlji.
Izumiranje biljaka i
                          životinja i 5200 životinjskih vrsta širom
    Ugrožene vrste su biljne i životinjske vrste u opasnosti od izumiranja
    svih jedinki te vrste.Preko 34 000 biljnih vrsta
    svijeta su predizumiranjem, a mnogo hiljada njih izumre prije nego što
    budu uvrštene uspisak ugroženih. Glavni razlozi izumiranja i ugroženosti
    vrsta su:
   Uništavanje staništa
   Komercijalna eksploatacija (sakupljanje bilja, lov, trgovinaživotinjama)
   Šteta izazvana unošenjem stranih, nedomaćih vrsta
   Uništavanje staništa ljudskom aktivnošću
    Uništavanje staništa je najveći razlog izumiranja vrsta. Većina vrsti je
    idealno
    prilagođena staništu na kome živi i u skladu sa njime razvila je svoje
    specifične potrebe. Bez tog staništa vrsta ne može da preživi.
    Zagađenje,isušivanje močvarnih zemljišta radi navodnjavanja, seča i krčenj
    e šuma,uništavanje koralnih grebena, putevi i brane koji dele nedeljivo
    stanište,samo su neki od razloga izumiranja. Podela staništa dovodi do
    gubitka veze između podeljenih vrsta, a time do opadanja njihove genetske
    raznolikostičime su znatno ranjivije, nesposobne na brze promene i
    adaptacije u okviru
    svoje vrste. Većina vrsta iz podeljenih staništa postala je premala da bi
    održala populaciju.
Kisele kiše
    Po definiciji kisele kiše su atmosferski kiseli talog u formi kiše.
    Kisele kiše mogu biti:
    -Prirodnog porekla
    -Antropogenog porekla(Industrija, saobraćaj)
     Uticaj kiselih kiša na sadrzaj kalcijuma I magnezijuma u zemljištu vrlo je
    indirektan. Lisce biljka ozbiljno je ugrozeno
    pod dejstvom kiselih kisa.Narocito je opasan
     nedostatak kalcijuma jer u nedostatku
    kalcijuma biljke resorbuju aluminijum,
    a to je poguban proces za njih.
     *Posledice*
     U tlu kiseline započinju svoje
    štetno delovanje. Kisela kiša pre
    svega štetno deluje na oskudne
    brdske predjele, jer kiselina otapa
    hranjive tvari, kao npr. kalcijum,
    iz tankog sloja humusa, pa stabla
    ostaju bez kalcijum koji im je preko
    potreban za izgradnju njihovih staništa.
Širenje pustinja
 Širenje pustinje je svetski problem koji bi mogao ugroziti 50
  moliona osoba u sledećih deset godina.
  U sušnim i pustinjskim regijonima živi više od 2 milijarde ljudi na
  planeti, od kojih 90 posto u zemljama u razvoju. U Africi je već
  više od polovine obradivog područja postalo neplodno, a tempo
  uništavanja je sve brži i brži.
    • RAZLOZI ŠIRENJA•
  Glavni uzroci širenja su prenaseljenost, seča šuma, šumski
  požari, kultivacija zemljišta i prevelika ispaša. Veliku opasnost
  predstavlj i nestajanje prašuma.
   •POSLEDICE•
  Značajno opada produktivnost
   zemlje a naročito šumskog
  gospodarstva, broj jedinki i
  preostalih vrsta značajno
  opada.
Globalno zagađenje životne sredine
Globalno zagađenje životne sredine
1 sur 10

Contenu connexe

Tendances

Kisele kišeKisele kiše
Kisele kišeIvana Damnjanović
44.7K vues26 diapositives
Zagadjivanje vodeZagadjivanje vode
Zagadjivanje vodeEna Horvat
61.4K vues36 diapositives
Zagađenje vode......Zagađenje vode......
Zagađenje vode......Mina Tanasić
26.5K vues11 diapositives

Tendances(20)

Kisele kišeKisele kiše
Kisele kiše
Ivana Damnjanović44.7K vues
Zagadjivanje vodeZagadjivanje vode
Zagadjivanje vode
Ena Horvat61.4K vues
Zagađenje vode......Zagađenje vode......
Zagađenje vode......
Mina Tanasić26.5K vues
Ugrožene biljke i životinje u SrbijiUgrožene biljke i životinje u Srbiji
Ugrožene biljke i životinje u Srbiji
Osnovna škola "Sveti Sava"24.9K vues
EkosistemEkosistem
Ekosistem
Ivana Damnjanović35.2K vues
Ekološki faktoriEkološki faktori
Ekološki faktori
Ivana Damnjanović50.3K vues
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
Ivana Damnjanović69K vues
Prirodni resursi održivo korišćenjePrirodni resursi održivo korišćenje
Prirodni resursi održivo korišćenje
Ivana Damnjanović38.1K vues
Zastita zivotne sredineZastita zivotne sredine
Zastita zivotne sredine
Olivera Lučić21.4K vues
PopulacijaPopulacija
Populacija
Tanja Jovanović2.9K vues
Radioaktivno zagađenje i zaštitaRadioaktivno zagađenje i zaštita
Radioaktivno zagađenje i zaštita
Ena Horvat40.7K vues
Ozonski omotacOzonski omotac
Ozonski omotac
kolemajstor1238.7K vues
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
Ivana Damnjanović22.6K vues
Efekat staklene bašte i ozonske rupeEfekat staklene bašte i ozonske rupe
Efekat staklene bašte i ozonske rupe
Ivana Damnjanović27.8K vues
Odnosi ishraneOdnosi ishrane
Odnosi ishrane
The Little Art School "The Blue Bunny"16.4K vues
Osnovni biomi na zemlji. BiosferaOsnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
Ivana Damnjanović48.1K vues

En vedette(20)

Zagadjivanje vazduhaZagadjivanje vazduha
Zagadjivanje vazduha
Ena Horvat61.2K vues
Zagadjenje bukom. zaštita od bukeZagadjenje bukom. zaštita od buke
Zagadjenje bukom. zaštita od buke
Ena Horvat31.1K vues
Efekat staklene bašteEfekat staklene bašte
Efekat staklene bašte
nadicagrujicic28.5K vues
Kisele kišeKisele kiše
Kisele kiše
plavaplaneta29.4K vues
Zagađivanje vazduhaZagađivanje vazduha
Zagađivanje vazduha
Ljilja Malic27.6K vues
Nestajanje životinjskih vrstaNestajanje životinjskih vrsta
Nestajanje životinjskih vrsta
dusanjerkovic11.8K vues
загађивање ваздухазагађивање ваздуха
загађивање ваздуха
Марко Димитров22.3K vues
Erozija zemljista   jović, vujičićErozija zemljista   jović, vujičić
Erozija zemljista jović, vujičić
dusanjerkovic14.8K vues
Globalno zagrevanjeGlobalno zagrevanje
Globalno zagrevanje
plavaplaneta15.7K vues
Загађивање водеЗагађивање воде
Загађивање воде
milazivic197121.1K vues
Faktori ugrozavanja biodiverzitetaFaktori ugrozavanja biodiverziteta
Faktori ugrozavanja biodiverziteta
Небојша Антић26.3K vues

Similaire à Globalno zagađenje životne sredine

BiodiverzitetBiodiverzitet
BiodiverzitetOlivera Lučić
998 vues21 diapositives
Gubitak biodiverziteta Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta Ena Horvat
6.5K vues30 diapositives

Similaire à Globalno zagađenje životne sredine(20)

BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
Olivera Lučić998 vues
Gubitak biodiverziteta Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta
Ena Horvat6.5K vues
Seča šuma   grčić, vanovac i maliSeča šuma   grčić, vanovac i mali
Seča šuma grčić, vanovac i mali
dusanjerkovic2.7K vues
Seča šuma   grčić, vanovac i maliSeča šuma   grčić, vanovac i mali
Seča šuma grčić, vanovac i mali
dusanjerkovic469 vues
Seča šuma   grčić, vanovac i maliSeča šuma   grčić, vanovac i mali
Seča šuma grčić, vanovac i mali
dusanjerkovic638 vues
šIrenje pustinja   đermanović i zecšIrenje pustinja   đermanović i zec
šIrenje pustinja đermanović i zec
dusanjerkovic2.2K vues
šIrenje pustinja   đermanović i zecšIrenje pustinja   đermanović i zec
šIrenje pustinja đermanović i zec
dusanjerkovic527 vues
Masovno izumiranjeMasovno izumiranje
Masovno izumiranje
Pogimnazija4.6K vues
ZagadjenjeZagadjenje
Zagadjenje
RecycleGreen2.1K vues
Globalni ekološki problemiGlobalni ekološki problemi
Globalni ekološki problemi
ArnelVeljkovic175 vues
Индустрија и животна срединаИндустрија и животна средина
Индустрија и животна средина
Географија за радознале 27.2K vues
Uslovi života na kopnuUslovi života na kopnu
Uslovi života na kopnu
Ivana Damnjanović13.3K vues
Mulj clanakMulj clanak
Mulj clanak
nenoc9323 vues

Globalno zagađenje životne sredine

  • 1. •Globalno za gađenje životne sredine Osnovni izvori zagađenja životne sredine su: -Čovek -Seča šuma -Emisija CO2 -Kisele kiše -Lov i ribolov -Razoravanje stepa
  • 2.  Biosferu ili životnu sredinu na planeti Zemlji savremeni čovek ugrožava u meri koja preti da ugrozi i njegov sopstveni ospstanak. Zagađivanje vazduha, vode, i zemljišta, pa samim tim i hrane, poprima dramatične posledice, ne samo na lokalnov već i na globalnom nivou.  Najizraženiji oblici ugrožavanja prirode su:  Zagađivanje atmosfere koje dovodi do promene klime, podizanje svetskog mora i oštećenje ozonskog omotača.  Zagađivanje kopnenih voda i svetskog mora  Zagađivanje zemljišta  Uništavanje prirodnih ekosistema i uništavanje pojedinačnih vrsta.
  • 3. Promene koje su prouzrokovane čovekovim delovanjem dešavaju se toliko brzo da priroda ne može sama da se obnovi i oporavi. Savremeni čovek izmenio je i izgled čitavih predela. Opustošeni i erodirani tereni nastali prekomernim uništavanjem šuma i stočaranjem, ogromne površine poljoprivrednog zemljišta, različita industrijska postrojenja i deponije danas karakterišu izgled biosfere.
  • 4. Zagađivanje  vazduha Zagađivanje vazduha nastaje kada se različiti prirodni gasovi(ugljen dioksid, ugljen-monoksid, sumpordioksid, azotni oksid, metan), kao i sitne čestice čađi i prašine oslobode u atmosferu. Pri tome dolazi do promene prirodnog gasa i koncetracije osnovnih komponenata vazduha.ovi gasovi i čestice mogu doći u atmosferu i prirodnim putem, usled vulkanskih erupcija, i požara, ali češće dospevaju pod uticajem čovekovih aktivnosti, sagorevanjem uglja, nafte, prirodnog gasa i drveta.u atmosferu se ispuštaju i ogromne količine veštačkih zagađujućih materijala)flouridi, ketoni, teški metali) kao posledica sve većeg razvoja industrije i saobraćaja.  Pojačavanje efekta stalklene bašte, koje kao posledicu ima promenu klime u smislu globalnog zagrevanja planete i podizanja novoa svetskog mora, uništavanje ozonskog omotača i pojavu kiselih kiša direktna je posledica naglih promena fizičkih i hemijskih karakteristika atmosfere na globalnom planu.
  • 5. ZagađivanjeZemlji, sanište Voda je onsov postojanja i funkcijonisanja života na vode mnogih biljnih i životinjskih vrsta, univerzalni rastvarač koji dominira u građi svakog živog bića. Istovremeno, voda je veoma ograničen prirodni resur. U svtskom moru nalazi se 97% vode, a svega 3% je takozvana slatka voda-2% je zarobljeno u ledu Antartika i Artik, a sve kopnene vode planete Zemlje, površinske i dozemne, čine samo 0,5-1% ukupne svetske vode, na koju je orjentisano čitavo čovečanstvo.  Konene vode i svetska mora zagađuju se:  Fizički-čvrstim otpadom, naftom, povišenom temperaturom  Hemijski-organskim i neorganskim materijama, pesticidima, teškim metalima  Biološki-prenamnožavanje patogenih mikroorganizama, virusa, stranih vrsta Radioaktivno-nuklearno probe, havarije podmornica, nuklearni odpad.  Rešavanje problema efikasne zaštite i racionalno korišćenje kopnenih vodajedan je od prioriteta savremenog čoveka od čega zavisi i njegov opstanak na planeti zemlji.
  • 6. Izumiranje biljaka i  životinja i 5200 životinjskih vrsta širom Ugrožene vrste su biljne i životinjske vrste u opasnosti od izumiranja svih jedinki te vrste.Preko 34 000 biljnih vrsta svijeta su predizumiranjem, a mnogo hiljada njih izumre prije nego što budu uvrštene uspisak ugroženih. Glavni razlozi izumiranja i ugroženosti vrsta su:  Uništavanje staništa  Komercijalna eksploatacija (sakupljanje bilja, lov, trgovinaživotinjama)  Šteta izazvana unošenjem stranih, nedomaćih vrsta  Uništavanje staništa ljudskom aktivnošću Uništavanje staništa je najveći razlog izumiranja vrsta. Većina vrsti je idealno prilagođena staništu na kome živi i u skladu sa njime razvila je svoje specifične potrebe. Bez tog staništa vrsta ne može da preživi. Zagađenje,isušivanje močvarnih zemljišta radi navodnjavanja, seča i krčenj e šuma,uništavanje koralnih grebena, putevi i brane koji dele nedeljivo stanište,samo su neki od razloga izumiranja. Podela staništa dovodi do gubitka veze između podeljenih vrsta, a time do opadanja njihove genetske raznolikostičime su znatno ranjivije, nesposobne na brze promene i adaptacije u okviru svoje vrste. Većina vrsta iz podeljenih staništa postala je premala da bi održala populaciju.
  • 7. Kisele kiše  Po definiciji kisele kiše su atmosferski kiseli talog u formi kiše. Kisele kiše mogu biti: -Prirodnog porekla -Antropogenog porekla(Industrija, saobraćaj) Uticaj kiselih kiša na sadrzaj kalcijuma I magnezijuma u zemljištu vrlo je indirektan. Lisce biljka ozbiljno je ugrozeno pod dejstvom kiselih kisa.Narocito je opasan nedostatak kalcijuma jer u nedostatku kalcijuma biljke resorbuju aluminijum, a to je poguban proces za njih. *Posledice* U tlu kiseline započinju svoje štetno delovanje. Kisela kiša pre svega štetno deluje na oskudne brdske predjele, jer kiselina otapa hranjive tvari, kao npr. kalcijum, iz tankog sloja humusa, pa stabla ostaju bez kalcijum koji im je preko potreban za izgradnju njihovih staništa.
  • 8. Širenje pustinja  Širenje pustinje je svetski problem koji bi mogao ugroziti 50 moliona osoba u sledećih deset godina. U sušnim i pustinjskim regijonima živi više od 2 milijarde ljudi na planeti, od kojih 90 posto u zemljama u razvoju. U Africi je već više od polovine obradivog područja postalo neplodno, a tempo uništavanja je sve brži i brži. • RAZLOZI ŠIRENJA• Glavni uzroci širenja su prenaseljenost, seča šuma, šumski požari, kultivacija zemljišta i prevelika ispaša. Veliku opasnost predstavlj i nestajanje prašuma. •POSLEDICE• Značajno opada produktivnost zemlje a naročito šumskog gospodarstva, broj jedinki i preostalih vrsta značajno opada.