SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  17
-Sunčevo zračenje
-Temperatura vazduha
 Meteorologija-izučava atmosferske pojave i
zakone
 Klimatologija-izučava klimu različitih delova
sveta i njen uticaj na živi svet i prirodu
(klimatologija koristi izučavanja
meteorologije)
 Sunčeva radijacija
 Temeratura vazduha
 Vazdušni pritisak
 Vetar
 Vlažnost vazduha i isparavanje
 Oblačnost i insolacija
 Padavine
-PROMENLJIVI SU I ZAVISE OD KLIMATSKIH
FAKTORA-
 Geografska širina
 Nadmorska visina
 Raspored kopna i mora
 Morske struje
 Reljef zemljišta
 Biljni pokrivač
 Antropogeni uticaj (Amazonija)
 Jedini izvor toplotne
energije u atmosferi
 51% Sunčevih zraka
apsorbuje atmosfera
 30% se odbija od kapljica
vode i drugih čestica u
atmosferi
 Stvara dnevnu svetlost
 Pri najoblačnijem danu nije potpuni mrak
Ukupno Sunčevo zračenje
zavisi od:
-visine Sunca;
-nadmorske visine;
-količine vodene pare u
vazduhu;
-prozračnosti i oblačnosti
 Apsorbovana toplota na površinskom sloju
zemljišta ili vode, postaje izvor zračenja
toplote
 Dugi infracrveni zraci se vraćaju u svemir i
zato opada temperatura vazduha sa rastom
nadmorske visine
 Zavisi od upadnog ugla sunčevih zraka-
najveće je pri uglu od 90° - između
povratnika
 Zagrevanje se smanjuje ka polovima
 Toplotno stanje vazduha
 Zagrevanje zavisi od podloge, koja je glavni
pokazatelj brzine prenosa toplote u
atmosferu
 Kopno se brzo zagreva – (toplotu ne prenosi
u dubinu) i brzo se hladi
 Voda se sporije zagreva, ali se sporije hladi
 Ove osobine kopna i vode daju tok dnevnih i
godišnjih temperatura vazduha
 Celzijusova skala(C), tačka mržnjenja vode
je na 0°, a ključanja na 100°
 Farenhajtova skala(F), gde se voda mrzne na
32°, a na 212° ključa.
 F – 32 : 9 = C : 5
 Osnovna jedinica termodinamičke
temperature je kelvin (K), a izvedena
jedinica za Celzijusovu temperaturu (t) je
stepen Celzijusa t=-273,16°C -apsolutna
nula
 Termometri- max i min temperature
 Termografi- stalno praćenje temperature
 Meteorološke kućice na 2m iznad zemlje
 Dnevna =(t⑦ + t⑭ + 2xt⑳):4
 Mesečna -zbir dnevnih tem. podeljen brojem
dana
 Godišnja –zbir mesečnih tem. podeljen sa 12
 Dnevne su vezane za insolaciju i radijaciju
 Godisnje su vezane za solsticije(zimski i
letnji) i za nebeske polove
 Klimat s velikim godisnjim amplitudama
temperature je kontinentalni, a sa malim
maritimni
 Termički gradijent - temperatura opada za
0,6°C na svakih 100m
(zavisi od geo. širine, god.doba i
vlaž.vazduha)
 Temperaturna inverzija -temperatura raste
sa nadmorskom visinom
(u kotlinama i iznad velikih gradova-London
1952.)
 Pokazuje se uz pomoć IZOTERMA (linije s
istim vrednostima temperatura vazduha)
 Godišnje izoterme
 Termički ekvator – linija sa najvišim
temperaturama, ne podudara se sa
geog.ekvatorom zbog rasporeda kopna i mora
 Januarske izotermne karte( toplije je iznad
okeana , nego na kopnu)
 -77,8°C Sibir;
 +55°C Australija
 Julske izotermne karte
 +57,8°C Meksiko
 -88,3°C Antarktik
 amplituda = 146,1°C
Ana Veljković

Contenu connexe

Tendances

Zemljina revolucija i njene posljedice
Zemljina revolucija i njene posljediceZemljina revolucija i njene posljedice
Zemljina revolucija i njene posljediceradmila10
 
Постанак и унутрашња грађа Земље
Постанак и унутрашња грађа ЗемљеПостанак и унутрашња грађа Земље
Постанак и унутрашња грађа Земљеprijicsolar
 
Атмосфера- састав, структура, значај
Атмосфера-  састав, структура, значајАтмосфера-  састав, структура, значај
Атмосфера- састав, структура, значајprijicsolar
 
Velicina i oblik teritorije drzave
Velicina i oblik teritorije drzaveVelicina i oblik teritorije drzave
Velicina i oblik teritorije drzaveprijicsolar
 
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih silaOblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih silaradmila10
 
Kontinentalna klima
Kontinentalna klimaKontinentalna klima
Kontinentalna klimaivana_123
 
Jezera srbije
Jezera srbijeJezera srbije
Jezera srbijedjanelej
 
Unutrasnje sile zemlje
Unutrasnje sile zemljeUnutrasnje sile zemlje
Unutrasnje sile zemljedusanjerkovic
 
метеоролошки елементи
метеоролошки елементиметеоролошки елементи
метеоролошки елементиTatjana Cakic
 
Spoljasnje sile 1
Spoljasnje sile 1Spoljasnje sile 1
Spoljasnje sile 1prijicsolar
 
Broj, razmeštaj i kretanje stanovnika na Zemlji
Broj, razmeštaj i kretanje stanovnika na ZemljiBroj, razmeštaj i kretanje stanovnika na Zemlji
Broj, razmeštaj i kretanje stanovnika na Zemljiprijicsolar
 

Tendances (20)

Zemljina revolucija i njene posljedice
Zemljina revolucija i njene posljediceZemljina revolucija i njene posljedice
Zemljina revolucija i njene posljedice
 
Padavine
PadavinePadavine
Padavine
 
Постанак и унутрашња грађа Земље
Постанак и унутрашња грађа ЗемљеПостанак и унутрашња грађа Земље
Постанак и унутрашња грађа Земље
 
Атмосфера- састав, структура, значај
Атмосфера-  састав, структура, значајАтмосфера-  састав, структура, значај
Атмосфера- састав, структура, значај
 
Velicina i oblik teritorije drzave
Velicina i oblik teritorije drzaveVelicina i oblik teritorije drzave
Velicina i oblik teritorije drzave
 
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih silaOblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
 
8 elementi geografske_karte
8 elementi geografske_karte8 elementi geografske_karte
8 elementi geografske_karte
 
Rudarstvo Tanja Gagić
Rudarstvo Tanja GagićRudarstvo Tanja Gagić
Rudarstvo Tanja Gagić
 
Kontinentalna klima
Kontinentalna klimaKontinentalna klima
Kontinentalna klima
 
Atmosfera
AtmosferaAtmosfera
Atmosfera
 
Fluvijalna erozija
Fluvijalna erozijaFluvijalna erozija
Fluvijalna erozija
 
Kraska erozija
Kraska erozijaKraska erozija
Kraska erozija
 
Jezera srbije
Jezera srbijeJezera srbije
Jezera srbije
 
Unutrasnje sile zemlje
Unutrasnje sile zemljeUnutrasnje sile zemlje
Unutrasnje sile zemlje
 
Eolska erozija
Eolska erozijaEolska erozija
Eolska erozija
 
метеоролошки елементи
метеоролошки елементиметеоролошки елементи
метеоролошки елементи
 
Vulkani
Vulkani Vulkani
Vulkani
 
Spoljasnje sile 1
Spoljasnje sile 1Spoljasnje sile 1
Spoljasnje sile 1
 
Klimatski pojasevi
Klimatski pojaseviKlimatski pojasevi
Klimatski pojasevi
 
Broj, razmeštaj i kretanje stanovnika na Zemlji
Broj, razmeštaj i kretanje stanovnika na ZemljiBroj, razmeštaj i kretanje stanovnika na Zemlji
Broj, razmeštaj i kretanje stanovnika na Zemlji
 

Similaire à Klimatski elementi

Similaire à Klimatski elementi (9)

Atmosfera
AtmosferaAtmosfera
Atmosfera
 
Klima
KlimaKlima
Klima
 
Klimatske promene, efekat staklene baste
Klimatske promene, efekat staklene baste Klimatske promene, efekat staklene baste
Klimatske promene, efekat staklene baste
 
Atmosfera
AtmosferaAtmosfera
Atmosfera
 
Sta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanović
Sta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanovićSta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanović
Sta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanović
 
Atmosfera-kviz
Atmosfera-kvizAtmosfera-kviz
Atmosfera-kviz
 
Zemljina atmosfera
Zemljina atmosferaZemljina atmosfera
Zemljina atmosfera
 
Klima u Crnoj Gori
Klima u Crnoj GoriKlima u Crnoj Gori
Klima u Crnoj Gori
 
Globalno zagrevanje
Globalno zagrevanjeGlobalno zagrevanje
Globalno zagrevanje
 

Klimatski elementi

  • 2.  Meteorologija-izučava atmosferske pojave i zakone  Klimatologija-izučava klimu različitih delova sveta i njen uticaj na živi svet i prirodu (klimatologija koristi izučavanja meteorologije)
  • 3.  Sunčeva radijacija  Temeratura vazduha  Vazdušni pritisak  Vetar  Vlažnost vazduha i isparavanje  Oblačnost i insolacija  Padavine -PROMENLJIVI SU I ZAVISE OD KLIMATSKIH FAKTORA-
  • 4.  Geografska širina  Nadmorska visina  Raspored kopna i mora  Morske struje  Reljef zemljišta  Biljni pokrivač  Antropogeni uticaj (Amazonija)
  • 5.  Jedini izvor toplotne energije u atmosferi  51% Sunčevih zraka apsorbuje atmosfera  30% se odbija od kapljica vode i drugih čestica u atmosferi
  • 6.  Stvara dnevnu svetlost  Pri najoblačnijem danu nije potpuni mrak
  • 7. Ukupno Sunčevo zračenje zavisi od: -visine Sunca; -nadmorske visine; -količine vodene pare u vazduhu; -prozračnosti i oblačnosti
  • 8.  Apsorbovana toplota na površinskom sloju zemljišta ili vode, postaje izvor zračenja toplote  Dugi infracrveni zraci se vraćaju u svemir i zato opada temperatura vazduha sa rastom nadmorske visine
  • 9.  Zavisi od upadnog ugla sunčevih zraka- najveće je pri uglu od 90° - između povratnika  Zagrevanje se smanjuje ka polovima
  • 10.  Toplotno stanje vazduha  Zagrevanje zavisi od podloge, koja je glavni pokazatelj brzine prenosa toplote u atmosferu  Kopno se brzo zagreva – (toplotu ne prenosi u dubinu) i brzo se hladi  Voda se sporije zagreva, ali se sporije hladi  Ove osobine kopna i vode daju tok dnevnih i godišnjih temperatura vazduha
  • 11.  Celzijusova skala(C), tačka mržnjenja vode je na 0°, a ključanja na 100°  Farenhajtova skala(F), gde se voda mrzne na 32°, a na 212° ključa.  F – 32 : 9 = C : 5  Osnovna jedinica termodinamičke temperature je kelvin (K), a izvedena jedinica za Celzijusovu temperaturu (t) je stepen Celzijusa t=-273,16°C -apsolutna nula
  • 12.  Termometri- max i min temperature  Termografi- stalno praćenje temperature  Meteorološke kućice na 2m iznad zemlje  Dnevna =(t⑦ + t⑭ + 2xt⑳):4  Mesečna -zbir dnevnih tem. podeljen brojem dana  Godišnja –zbir mesečnih tem. podeljen sa 12
  • 13.  Dnevne su vezane za insolaciju i radijaciju  Godisnje su vezane za solsticije(zimski i letnji) i za nebeske polove  Klimat s velikim godisnjim amplitudama temperature je kontinentalni, a sa malim maritimni
  • 14.  Termički gradijent - temperatura opada za 0,6°C na svakih 100m (zavisi od geo. širine, god.doba i vlaž.vazduha)  Temperaturna inverzija -temperatura raste sa nadmorskom visinom (u kotlinama i iznad velikih gradova-London 1952.)
  • 15.  Pokazuje se uz pomoć IZOTERMA (linije s istim vrednostima temperatura vazduha)  Godišnje izoterme  Termički ekvator – linija sa najvišim temperaturama, ne podudara se sa geog.ekvatorom zbog rasporeda kopna i mora
  • 16.  Januarske izotermne karte( toplije je iznad okeana , nego na kopnu)  -77,8°C Sibir;  +55°C Australija  Julske izotermne karte  +57,8°C Meksiko  -88,3°C Antarktik  amplituda = 146,1°C