1. GLASILO HRVATA CRNE GORE
Godina IX Broj 69/70 Prosinac 2010/ Siječanj 2011. Cijena 1 € ISSN 1800-5179
U slavu zaštitnika
2.
3. PREDSJEDNIK
HGDCG PRIM. DR. IVAN ILIĆ
Vrijeme za nove ljude
STR. 4
Poštovani čitatelji
U SLAVU ZAŠTITNIKA zbog prelaska na radno mjesto portparola Ministarstva od-
GRADA KOTORA brane u Vladi Crne Gore, ovaj moj uvodnik na neki način je
oproštajni. Iako većinu nikada nisam srela, veoma često ima-
Tripundanske la sam dojam da vas na neki način poznajem. Povremeni su-
sreti, e-mailovi, poruke potpore i ohrabrenja... doprinosili su
svečanosti tom uvjerenju i davali poticaj da ponekad i iznad objektivnih
mogućnosti naše male redakcije opstajemo i izlazimo, prateći
STR. 8 vaše sugestije, iz broja u broj sve kvalitetniji.
Hrvatski glasnik opstaće, u to sam uvjerena, zbog vas dragi
ŽUPAN DNŽ NIKOLA DOBROSLAVIĆ čitatelji, zbog dobre energije koja pokreće sve članove Hrvat-
skog građanskog društva, unatoč povremenim prije svega fi-
Suradnja je proces nancijskim teškoćama i neprimjerenim i neutemeljenim kriti-
zerskim osvrtima. Jer, članovi Društva i časopis koji prati sve
STR. 12 njihove aktivnosti kao dokument jednog vremena - uz brojne
povijesne i životne teme, nositelji su poruke mira, tolerancije,
HRVATI U ČILEU suradnje i uvažavanja, očuvanja identiteta i obstojnosti, po-
nosno ističući svoje ali ne umanjujući tuđe. Dapače, trudeći
Obećana zemlja se da ga što bolje upozna.
Nekoliko godina na mjestu urednika Hrvatskog glasnika
STR. 14
proletjele su, nije fraza, kao tren. Uz drage suradnike s koji-
ma sam skupa organizirala bezbroj aktivnosti s puno entuzi-
IZ STATUTA GRADA KOTORA jazma i dobre volje i koji su vremenom postali iskreni prijate-
lji, putovanja diljem Republike Hrvatske, upoznavanje grado-
Perperi ili stub srama va, predivnog krajolika, fascinantnih povijesnih građevina
STR. 20
koje na koncu opet pamtimo po dragim ljudima...
Uz zahvalnost svim svojim suradnicima – neću im spominja-
ti imena, u strahu da nekoga u ovom trenu ne zaboravim - u
KOTORU U PRVOJ Hrvatskom građanskom društvu, ali i šire, diljem Crne Gore,
POLOVICI XIV. STOLJEĆA Hrvatske, Europe, svijeta... svima koji su pomagali, ali i oni-
ma koji nisu jer i oni čine naše živote potpunim, želim vam još
puno ugodnih trenutaka uz Hrvatski glasnik, dobro zdravlje i
Plemići i pučani
STR. 24 puno sreće
Vaša urednica
SKADARSKO JEZERO I BOJANA
Tamara Popović
Jedinstven plovni put
STR. 46
“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCG
pod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-
ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi mjesečno.
Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 Kotor Predsjednik: dr Ivan Ilić Glavni urednik: Tamara Popović
Telefon: +382 (0) 32 304 232 Faks: +382 (0) 32 304 233 Uređivački odbor: Tripo Schubert, Marija Mihaliček, Joško
E-mail: hgd-kotor@t-com.me Katelan, Željko Filičić Fotografije: Foto Parteli, R. Milić, S.
Žiro-račun: 510-4741-76 Kordić, N. Dabanović
Osnivač: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor Dizajn&priprema: Radionica LCG Tisak: Grafo-Bale –
WEB: www.hrvati.me Podgorica Naklada: 800 primjeraka Cijena: 1,00 euro
3
4. INTERVJU: PREDSJEDNIK HRVATSKOG
GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE
PRIM.DR IVAN ILIĆ
Vrijeme za
nove ljude
U povodu Jubileja 10 godina od
osnutka HGDCG, tijekom kojih su
strpljivo građeni mostovi povjerenja,
suradnje i prijateljstva dvaju naroda i
država, Hrvatske i Crne Gore,
razgovarali smo sa predsjednikom
društva prim. dr. Ivanom Ilićem o
planovima, aktualnim događanjima i
aktivnostima
Ilić: Ova godina je zamišlje- ključne smjernice u radu. Te- naca i dalje biti vrlo bitno u
na da bude godina dostojnog ško je sada izdvojiti među radu Društva. Mi već godina-
obilježavanja 10 godina nada- mnoštvom realiziranih proje- ma imamo ustaljene godišnje
sve uspješnog rada Hrvatskog kata one ključne. Mislim da planove rada. Poznate su re-
građanskog društva. U tom smo na svim gore navedenim dovne aktivnosti. Prije svega,
cilju pokušat ćemo realizirati poljima postigli odlične rezul- želja nam je obezbijediti redo-
dosta ambiciozan plan aktiv- tate i prepoznati u obje drža- vito izlaženje ovog časopisa,
nosti. Osnovna zadaća Dru- ve. Priznanja Društvu i poje- što smatram za jedan od naj-
štva je, što stoji i u prvom dincima su dokaz tomu. važnijih projekata, zatim na-
članku Statuta, puna afirma- staviti plodnu izdavačku dje-
cija hrvatske nacionalne za- Hrvatski glasnik: Ova godi- latnost, obilježavanje tradicio-
jednice u Crnoj Gori, njegova- na je i izborna, obnoviti će- nalnih svečanosti i praznika,
nje hrvatskog jezika i kulture, te rukovodeća tijela Dru- rad čitaonice i knjižnice, web
obnova tradicionalnih običaja štva? prezentaciju, pokretanje man-
i kulturne baštine. Isto tako dolinskog orkestra... Pretho-
razgranata i plodna suradnja Ilić: Desetgodišnji rad je dne godine bile su različite, u
s nama sličnim udrugama, ostavio dosta traga na poje- materijalnom pogledu, ali
političkim subjektima, lokal- dincima koji su se maksimal- smo uvijek uspijevali realizi-
nom upravom, državom Cr- no posvetili radu u udruzi i rati većinu zacrtanih aktivno-
nom Gorom i uspješna obno- red je da dođu novi, s novim sti na redovnim godisnjim
va veza sa subjektima u Re- poletom i idejama. Svakako skupštinama. Nema razloga
publici Hrvatskoj. To su bile i da će bogato iskustvo pojedi- da tako ne bude i dalje.
4
5. Prim. dr. Ivan Ilić na da se pokaže da je danas dru-
Skupštini HGDCG štvenopolitička situacija u na-
šoj zemlji takva da je naciona-
lno izjašnjavanje slobodno,
ponekad čak i afirmativno, da
smo uradili mnogo dobrih
stvari za našu nacionalnu za-
jednicu, za naše prijatelje bez
obzira na nacionalnu pripad-
nost, za lokalnu sredinu u ko-
joj živimo, za Crnu Goru. Ako
smo svojim radom probudili i
jednog našeg sugrađanina da
se sada slobodno opredijeli
kao Hrvat - napravili smo do-
bru stvar. Na kraju, svih ovih
10 godina rada našeg Društva
vjerojatno će biti afirmativno i
poticajno za neodlučne poje-
dince.
Isto je tako važno naglasiti
opstanak hrvatskog jezika ko-
ji je po novom Ustavu Crne
Gore službeni jezik u zemlji.
Ovaj Glasnik od početka piše
na hrvatskom jeziku i to je za
sada jedini medij gdje se može
naći službeni, književni hrvat-
ski jezik. To je nedovoljno. I
među samim Hrvatima u Cr-
noj Gori je mali broj onih koji
su na popisu prije 10-tak go-
dina odgovorili da govore svo-
jim jezikom. Mislim da će du-
gogodišnje uspješno izlaženje
našeg časopisa i njegova čita-
nost, kao i rad dopunske na-
snio kao nacionalno neopredi- stave hrvatskog jezika, utjeca-
Hrvatski glasnik: Uskoro jeljen ili je svoj nacion vezao ti da se taj postotak poboljša.
slijedi popis o kojem se sve za teritorijalnu pripadnost
vise priča. Kakav je Vaš kao Bokeljka ili Bokelj. Sigur- Hrvatski glasnik: Pomenu-
stav? no je među njima i značajan li ste Hrvatsko nacionalno
broj nekad Hrvata koji zbog vijeće. Kakav je trenutno
Ilić: Istina je da se to pitanje raznoraznih razloga žele izbje- njegov odnos prema Dru-
dosta politizira, a vjerojatno ći nacionalno opredijeljenje. štvu?
će i više kako se približava da- Razlog tomu je možda strah,
tum. Mislim, a taj sam stav iz- često imaginaran, briga za za- Ilić: U našem vijeću imamo
nio i na sastanku našeg Na- poslenje, obzir prema ostalim problem što se želi marginali-
cionalnog savjeta, da su Hrva- članovima obitelji… Mislim da zirati rad našeg Društva. Po-
ti u Crnoj Gori dosta svjesni je nacionalno opredjeljenje stoji jasan scenarij, a bit je da
svoje nacionalne pripadnosti i isključiva stvar pojedinca i da se prema nama zatvori priliv
da neće biti većih odstupanja nema mjesta nekoga prisilja- redovitog financiranja proje-
u rezultatima. Problem je što vati da mijenja svoj status. kata iz Fonda za manjine, iz
smo mi vjerojatno biološki Ono što je bila jedna od osno- onoga što građani Crne Gore
najstariji narod u Crnoj Gori s vnih i čini mi se dobro obser- izdvajaju iz svojih džepova.
malim priraštajem. Primijeće- viranih zadaća našeg Dru- Već drugu godinu sredstva
no je da se na posljednjim iz- štva, a nadam se i drugih se dijele na skandalozan na-
borima značajan broj pojedi- udruga s nacionalnim pred- čin, na samo pojedincima
naca, posebno u Boki, izja- znakom i političke stranke, je
5
6. Odličja i dobivali i inicirali
iz HGD: Kotor 2008.
znanim kriterijima, a tako da zirati ove godine. No com- terijima, objavljenim i u
sredstva dobiju samo podo- ment, rekli bi Englezi. Ipak, ovom listu, prema vijeću i
bni i probrani. Naša udruga ove godine smo u suradnji s pojedincima, odgovara nam
je najveca i najaktivnija respektabilnim dijelom ne- se nepotpisanim političkim
udruga Hrvata u Crnoj Gori, vladinog sektora u Crnoj Go- pamfletima i prizemnim dis-
ali ne može zadovoljiti “famo- ri “uzburkali” javnost, mje- kvalifikacijama na sajtu poli-
zne” uvjete i ravnopravno rodavne političke structure, i tičke stranke.
konkurirati. Nevjerojatno je nadamo se da će se u načinu
ali točno da je npr. prošle go- raspodjele ne malih sredsta- Hrvatski glasnik: Neda-
dine jedna inače potpuno mi- va i kontroli njihovog troše- vno ste postali načelnik ki-
norna i neaktivna udruga nja nešto bitno promijeniti, rurgije u Općoj bolnici Ko-
dobila ogromna sredstva za naravno nabolje. Na naše ar- tor. Vaši su profesionalni
projekt koji uopće nije reali- gumentirane tekstove o nači- uspjesi manje poznati ja-
ziran, a ove godine ponovo za nu raspodjele sredstava, su- vnosti.
isti, koji će se navodno reali- kobima interesa, čudnim kri-
6
7. STAV
Pred osmi popis
O
ve godine će se održati osmi popis stanovništva ( Za-
kon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u
2011. godini ), otkako je Crna Gora proglašena jednom
od republika bivše zajedničke države. Prvi otkako je Crna Go-
ra postala samostalna država 2006. godine. Popis stanovni-
štva nije samo puko registriranje stanovnika, njihovih osob-
nih karakteristika i osjećanja nacionalne i religiozne pripad-
nosti, kao dijela kulturne osobenosti. Nije ni prebrojavanje po
tim osobenostima. Popis treba doživljavati kao civilizacijsku,
demokratsku tvorevinu, čiji rezultati treba da posluže u
ostvarivanju socijalne, ekonomske i kulturne politike, kao i
afirmativne politike manjinskih naroda i etničkih grupa. Ovaj
popis se radi u skladu sa standardima i zahtjevima međuna-
rodne zajednice, kako bi se dobiveni podaci mogli upoređiva-
ti sa drugim zemljama.
Popisom, manjinski narodi odlučuju o sopstvenom sta-
tusu, manjinski narod ili etnička grupa. Nije sve isto. Ne,
kada je riječ o zastupljenosti u predstavničkim organima,
ali i upotrebi pisma i jezika. Upravo se Hrvati u Crnoj Go-
ri nalaze na granici koja dijeli manjinski narod od statusa
etničke grupe. O tome odlučuju oni sami. Zapravo, ono što
osjećaju, po korjenima čiji su izdanci. Prošla su vremena
straha od izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadno-
sti. Za djecu mlađu od 15 godina podatke daju roditelj,
usvojitelj ili staratelj, tako je regulirano Čl. 21 citiranog
Zakona. Prošlo je vrijeme odricanja uže nacionalne u ko-
rist šire nacionalne pripadnosti. I u jednom i u drugom
slučaju „žrtve“ su bili Hrvati, srazmjerno više od ostalih.
To potvrđuju usporedni rezultati dosadašnjih popisa sta-
novništva. Od 10 644 Hrvata u Crnoj Gori (1961. ) do 6
811 registriranih na posljednjem popisu stanovništva,
prosječno 93 manje godišnje. Istina, navedeni razlozi nije-
su isključivi uzrok negativne demografske tendencije kre-
tanja stanovništva hrvatske nacionalne pripadnosti.
Ilić: Radim posao koji volim, Ukoliko Vas popisivač ne zatekne u stanu, postupite u
koji je iznimno naporan i stre- skladu sa Čl.22. citiranog Zakona, tj. dužni ste da se do
san. U tome me relaksira us- 15. travnja 2011. godine javite popisnoj komisiji za dava-
pješno obavljena operacija, nje podataka.
dobar ishod liječenja, zadovo- Predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori je prilika
ljan pacijent. Naravno, ima i da svaki od njenih stanovnika odlučuje o svom i o kolek-
tužnih trenutaka kad se dođe tivnom statusu naroda kojem pripada. Toga treba biti
pred zid bez izlaza. Cilj mi je svjestan. Treba da bude svjestan i činjenice da tim po-
da dokažem da se i u maloj tvrđuje multinacionalnu, multikonfesionalnu i multi-
bolnici može raditi najmoder- kulturalnu stvarnost države čiji je pripadnik. Istina, mo-
nija kirurgija i biti uspješan i že da se i ne izjasni ili da se izjasni prema regionalnoj
priznat. Kotor je grad s iznim- pripadnosti, ali će i tu biti manjina, na štetu onih koji-
no dugom kirurškom tradici- ma stvarno pripadaju.
jom, među nastarijom na Ja- Ime i adresa autora poznati Redakciji
dranu.
7
8. U SLAVU SV. TRIPUNA, ZAŠTITNIKA GRADA KOTORA
Tripundanske
svečanosti Centralna
svečanost vanjske
proslave Svetog
Tripuna 6. veljače
otpočela je
okupljanjem
odreda Bokeljske
mornarice ispred
glavnih gradskih
vrata, kotorske i
tivatske Gradske
glazbe, te
gostujuće
Šibenske narodne
P
glazbe
rošli su ulicama grada
do trga ispred katedrale
Svetog Tripuna. Admira-
lu Bokeljske mornarice dr.
Milošu Miloševiću raport je
podnio major Josip Ribica uz
pozdravni plotun, nakon čega
je Bokeljska mornarica odi-
grala tradicionalno kolo u
čast Svetog Tripuna.
U porti katedrale svečanosti
su, među ostalim, prisustvo-
vali izaslanik države Crne Go-
re, veleposlanik pri Svetoj sto-
lici Antun Sbutega, biskup
kotorski mons. Ilija Janjić sa
8
9. svećenstvom, gradonačelnica
Kotora Marija Ćatović, gene-
ralni konzul Republike Hrvat-
ske u Kotoru Božo Vodopija.
Svečanu Pontifikalnu Svetu
Misu služio je nadbiskup
mons. Nikola Eterović, gene-
ralni tajnik Sinode biskupa iz
Rima. Nakon svečane svete
mise, uslijedila je procesija
ulicama kotorskog starog gra-
da u kojoj su se nosili relikvi-
je Svetog Tripuna u pratnji
Bokeljske mornarice i grad-
skih glazbi. U procesiji je su-
djelovalo mnoštvo vjernika,
redovnica, redovnika, brojnih
hodočasnika iz regiona, gra-
đana Kotora i Boke kotorske
koji su došli odati počast Sve-
tom Tripunu, među kojima i
Božo Usanović sa stijegom Hr-
vatskog građanskog društva.
Prema pisanju don Pavaa čast njegovim moćima na ol-
Medača, u predvečerje uoči taru usred renesansnog cibo- U predvečerje vanjske pro-
same svetkovine, katedrala je rija. Moći po tradiciji kađe- slave u katedrali sv. Tripuna
SvetogTripuna ispunjena na- njem časte jednako odabrani upriličen je prigodan koncert
rodom koji se je okupio na vjernici iz katoličke i pravosla- katedralnog oratorijskog zbo-
svečanu Večernju u čast svo- vne Crkve. To je uistinu upe- ra mladih iz Mostara pod ra-
me zaštitniku, središte fasci- čatljiv doživljaj koji svjedoči vnanjem don Dragana Filipo-
nantnog obreda u kojem se, ekumenizam na ovim prosto- vića. Ovaj katedralni zbor ima
dok traje čitanje životopisa rima, duboko utisnut u duše 65 članova, uglavnom mo-
Svetog Tripuna, iskazuje po- bokeljskog puka. starskih studenata a u Kotoru
je nastupilo njih pedesetak i
svojim nastupom zagrijalo sr-
ca prisutnih Kotorana pred
sutrašnju svečanost.
„Na početku euharistijskog
slavlja domaći je biskup Ilija
Janjić pozdravio prisutne na-
dbiskupe i biskupe te pred-
stavnike državnih i građan-
skih vlasti. S nama su unašoj
proslavi bili nadbiskup i me-
tropolita splitsko-makarski
Marin Barišić, biskup šiben-
ski Ante Ivas, biskup celjski
Stanislav Lipovšek te biskup
skopski Kiro Stojanov. Među
predstavnicima biskupa pose-
bno je pozdravljen novoime-
novani vojni ordinarij za BiH
mons. Tomo Vukšić. Iz Rima
nas je pohodio generalni taj-
nik Sinode biskupa nadbi-
skup Nikola Eterović koji je
9
10. predslavio ovogodišnje slavlje koje častimo „jer i danas, i u nepostiže na polju ljudske
na čast Svetom Tripunu“, piše našoj Europi pred naletom djelatnosti bez truda, koji
don Pavao Medač.. sekularizma, hedonizma i re- uključuje križ nema uspjeha
Prepoznavši u Boki kotor- lativizma, kršćanin je pozvan u učenju, sportu, znanosti, u
skoj malu, ali dinamičnu Cr- nositi križ, tj. živjeti i navije- bilo kojoj profesiji. Isto se
kvu, Eterović je okupljeni na- stiti blagu Vijest evanđelja zahtjeva i na duhovnome po-
rod svojim riječima ohrabrio i koje je često u suprotnosti s lju. Stoga je nova evangeliza-
potaknuo na nasljedovanje lažnim vrijednostima svijeta. cija izazov za sve nas. Sami
vjernih Kristovih svjedoka Bez križa ništa se plemenita smo slabi i nemoćni, ali je
Bog jak i svemoguć. On je do-
bro u ovom svijetu ostvario u
svojim svecima, posebno u
svojoj i našoj majci BDM,
veoma čašćenoj u Kotorskoj
biskupiji. Neka nam ona sku-
pa sa zagovorom Svetoga Tri-
puna mučenika kao i svih
svetaca i blaženika ove blago-
slovljene zemlje, posebno bo-
keljske uvale svetaca omogu-
ći da kročimo tim putem na
dobro ne samo katolika, nego
ibraće i sestara pravoslavaca,
pripadnika vjerskih zajednica
te svih ljudi dobre volje“ re-
kao je između ostaloga na-
dbiskup Eterović.
10
12. INTERVJU: ŽUPAN DUBROVAČKO- NERETVANSKE
ŽUPANIJE NIKOLA DOBROSLAVIĆ
Suradnja je proces
Piše: Slanome 1991. osjetili sve ku mrlju i sramotu zbog aktiv-
Tamara POPOVIĆ strahote rata. nog sudjelovanja u tom veliko-
srpskom projektu i zbog poho-
Hrvatski glasnik: Crnogor- Dobroslavić: Taj dio povijesti da na Dubrovnik. Na našem
skoj javnosti, napose Hrvati- je za nas veoma težak i tragi- području bile su, nažalost,
ma Boke, malo je poznata čan jer smo bili žrtve velikosrp- upravo postrojbe iz Crne Gore
Vaš životopis i aktivnosti u ske agresije, doživjeli okupaci- (Kolašina, Bijelog Polja, Nikši-
domeni prekogranične sura- ju, pretrpjeli goleme ljudske ća, sudeći po ostavljenim grafi-
dnje. gubitke, torture u logorima i tima).
golema materijalna razaranja. Domovinski rat bio je za nas
Dobroslavić: Rođen sam u U mom Slanomu i okolnim na- osim stradanja i vrijeme pono-
Slanomu. Diplomirao sam filo- seljima bilo je sve opljačkano i sa i hrabrosti, jer smo uspjeli
zofiju i engleski jezik, ali sam spaljeno 95% zgrada. Slično je pobijediti u neravnopravnom,
gotovo cijeli radni vijek proveo bilo i na ostalom dubrovačkom nametnutom ratu tzv. JNA i
u hoteljerstvu, naime, bio sam području. Stara jezgra Dubro- dobrovoljce koji su bili više-
dugi niz godina direktor hostel- vnika, na listi UNESCO-a, po- struko nadmoćniji, brojčano, a
skog poduzeća Osmine u Sla- gođena je tisućama granata. pogotovo u tehnici. I sam sam
nomu. Također sam bio u tri Pokradeno je umjetni- bio aktivni sudionik tih doga-
mandata načelnik općine Du- čkog blaga iz crka- đanja, uz ostalo kao pred-
brovačko primorje, a na lanj- va koje još nije sjednik Kriznog stožera
skim izborima izabran sam za vraćeno, odne- u Slanomu, u času
župana Dubrovačko-neretvan- sena je opre- kad je Slano bilo ne-
ske županije, kao kandidat ma zračne lu- milosrdno granatira-
koalicije HDZ-HSS-HSLS-HSU. ke, kameno- no i ljudi otjerani u
Ova županija pomaže normali- loma i sl. prognaništvo. Nakon
zaciju i razvijanje odnosa s Cr- Ta je epizo- 7,5 mjeseci okupaci-
nom Gorom, a suradnja se da svakako je oslobodili smo na-
ogleda posebno kroz suradnju tragična i za še područje i počeli
gospodarstvenika, suradnju Crnu Goru i mukotrpnu obnovu.
gospodarskih komora, sura- ostavila joj je Na žalost ratne štete
dnju na IPA prekograničnim jednu ve- ljudima nije, osim po-
programima korištenja sred- li- moći hrvatske dr-
stava EU fondova. Projekti pre- žave, ni-
kogranične suradnje, koju tko na-
pomažu EU fondovi, za dok-
našu županiju su vrije- n a -
dni oko 900.000 EUR, dio.
sličan iznos je i za pro- Ne-
jekte partnera iz CG. ke
Hrvatski glasnik: Va-
še je djelovanje u
uspostavljanju sura-
dnje time značajnije
što ste neposredno,
kao predsjednik
Kriznog stožera u
12
13. Prvi dolazak u Kotor: Župan Dobroslavić na prijemu
u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske
najave iz Crne Gore bile su tek
naznaka toga.
Hrvatski glasnik: Prigodom
Vašeg prvog dolaska u Kotor,
izjavili ste kako Vam je bilo
jako teško prijeći granicu. O
čemu ste točno razmišljali u
tim trenucima?
Dobroslavić: Imao sam, zbog
svega gore rečenog, doista ne-
ugodne osjećaje prilikom prvog
prelaska granice, jer smo Crnu
Goru nužno povezivali sa sje-
ćanjima na ratno vrijeme.
Hrvatske, susjednih država i brovačko-neretvanske županije
Odlučio sam se otići isključivo
ukupne EU. s Crnom Gorom će zasigurno
zbog službenog karaktera mo-
Napokon je to činjenica da dalje napredovati. Mi smo dva
ga putovanja.
obnašam javnu dužnost i da susjedna područja, imamo sli-
nemam pravo propustiti učini- čne, ponekad zajedničke pro-
Hrvatski glasnik: Koja vas
ti nešto što može biti važno i bleme, Hrvatska je u NATO,
ideja vodi i daje Vam snage
korisno za moju županiju i dr- uskoro i u EU, to isto želi i Cr-
da nadiđete traume prošlo-
žavu. A dobrosusjedski odnosi na Gora. Jedino moramo voditi
sti?
jesu interes i naše županije i računa da taj proces suradnje,
države Hrvatske. zbog trauma prošlosti, zahtjeva
Dobroslavić: Tome je nekoli-
strpljivost i postupnost. Mora-
ko razloga. Ponajprije je to či-
Hrvatski glasnik: Poznati mo uvažavati dostojanstvo žr-
njenica da autohtona hrvatska
ste po uspješnom modelu pri- tve i njoj prilagoditi tempo. Hr-
zajednica živi u Crnoj Gori, po-
vatizacije hotela Osmine po vati u Crnoj Gori jesu most za
glavito u Boki i da su pozivi za
principu radničkog dioničar- dobru suradnju, oni puno po-
posjete koje sam od njih dobi-
stva. Kako to danas funkcio- mažu da ta suradnja napredu-
vao pokazivali da im je do tih
nira? je.
posjeta veoma stalo.
Nadalje, premda postoje kriv-
Dobroslavić: Mi smo u hote- Hrvatski glasnik:Vaša poru-
ci za rat i stradanja, ne postoji
lu Osmine uspjeli privatizirati ka Hrvatima koji žive u Boki
kolektivna krivnja i jedan na-
društvo na takav način da su i dalje, Baru, Podgorici...
rod ne može snositi odgovor-
se svi stalni zaposlenici kredi-
nost za djelovanje pojedinaca,
tno zadužili i kupili odgovara- Dobroslavić: Hrvati u Crnoj
skupina ili političkih garnitura.
juće udjele sukladno svojim Gori mogu biti ponosni na svo-
Mi dobro znamo da je u Crnoj
primanjima. Model funkcionira ju povijest, svoj materijalni i
Gori bilo brojnih i glasnih pro-
dobro, hotel posluje pozitivno, kulturni doprinos kraju u ko-
tivnika rata i agresije na Hrvat-
nije bilo prodaje udjela, šteta jem žive. Dobro je da je država
sku i da poglavito oni ne mogu
da takav model nije uspio i u Crna Gora priznala prava Hr-
biti taoci nečijih nečasnih dje-
nekim drugim slučajevima pri- vatima kao autohtonoj zajedni-
la. Ohrabruje nas činjenica da
vatizacije. ci i da se Hrvati organiziraju i
su u Crnoj Gori provedeni po-
aktivno rade na očuvanju svog
stupci za stradanja Hrvata u
Hrvatski glasnik:U kom će identiteta, kulture, jezika, po-
logoru Morinj na primjer. Hr-
se smjeru dalje odvijati sura- sebno crkvene baštine koja je,
vatska kao skora članica EU
dnja i kako u tom kontekstu naročito u Boki, prebogata. Na-
vodi politiku pomoći svojim su-
vidite ulogu Hrvata Boke? ša županija će im u tome dava-
sjedima za što brži ulazak u
ti moralnu potporu, a u okviru
NATO i EU, svjesna da su dobri
Dobroslavić: Suradnja Du- svojih mogućnosti i pomoć.
odnosi u regiji u interesu sviju,
13
14. 1.
HRVATI U
Biografski leksikon “Hrvati u Čileu,
ČILEU
životopisi“ Dane Mataića Pavičića koji
izdvaja iz četrnaest milijunske čileanske
populacije najznačajnije među 130.000
Hrvata i građana hrvatskoga podrijetla
na čileanskom tlu, tiskan je u vlastitoj
nakladi i pod pokroviteljstvom Hrvatske
matice iseljenika. Autor je za Hrvatski
glasnik priredio životopise koji imaju
vezu sa Bokom kotorskom. Kao prve
pojedinačne doseljenike koji su došli na
područje tjesnaca Magallanes spominje
se pomorskoga kapetana Petra
Zambelića, koji je došao 1872.
Obećana zemlJa
P
rofesor Dane Mataić Pavičić studij u Zagreb s mislima na rališta od Zagreba pa do Her-
od 1988. bio je šef Konzulata moj bicikl. ceg Novog. Bilo je lako voziti
bivše Jugoslavije u Čileu, gdje Po završetku prve godine stu- asvaltiranim cestama do Plitvi-
ostao do 15. 1. 1992. Nakon što je dija hrvatskog i francuskog je- ca, potom do Bihaća, a manje
izrazio lojalnost novoj hrvatskoj zika i književnosti, krenuo sam romantično makadamskim,
vlasti, postaje savjetnik u Mini- krajem lipnja 1960. zajedno s istrošenim cestama Bosne i Li-
starstvu vanjskih poslova Repu- Antom Sorićem iz Bihaća, ke. Najteže je bilo na maka-
blike Hrvatske (1992-1995). jednim od cimera četverokre- damskim izbrazdanim auto-
Istraživač povijesti hrvatskih do- vente studentske sobe kod stradama na kojima su ka-
seljenika i njihovih potomaka u “Džamije”, na put u nepozna- mionske gume napravile tra-
Čileu, u Nacionalnoj knjižnici te to. Nismo se niti nadali da će gove teških tereta. Najteža dio-
zemlje otkrio je i klasificirao hrvat- naši bicikli stići sve do Kotora. nica je bila od Splita do Dubro-
ski iseljenički tisak i organizirao Tim prije što je Antin bicikl bio vnika gdje su nam neprestano
njegovo mikrofilmiranje (14.000 bez neke marke, sklepan tko trubile kamiondžije i pokoja
stranica). zna u čijoj improviziranoj ra- crna limuzina nekog “druga iz
“ U Boku kotorsku sam prvi dionici i ponuđen na prodaju kotara”, jer nam je najlakše bi-
puta došao na biciklu, s jed- na poznatom gradskom sajmi- lo voziti posred ceste gdje je
nom brzinom, crne otužne bo- štu Hreliću. Na put nismo vo- kamenje najtvrđe. Za čudo,
je. Proizveden u Subotici, u zili mnogo stvari, tek bocu vo- imali smo samo jedan “gumi
tvornici bicikla Partizan, bio je de, priručni zavežljaj hrane, u defekt” i to pred Herceg Novim
dar moga oca za sretan povra- džepovima kocke šećera i ja- gdje su u prašnjavoj cesti konji
tak s odsluženja vojnog roka. buka za okrijepu. Jedan kono- ostavljali po koji čavao.
Njime sam godinu dana odla- pac i svako po deku za svaku Ante je studirao geodeziju, ali
zio u školu u obližnje mjesto eventualnost. Putovali smo u najbolji je bio u ping-pongu,
Garčin u Slavoniji gdje sam etapama. Učlanili smo se u Fe- kako smo najčešće nazivali
službovao kao učitelj razredne rijalni savez, organizaciju mla- stolni tenis. Kada kažem naj-
nastave. Uskoro sam otišao na dih koja je imala svoja odma- bolji, moram reći da u nijed-
14
15. Prvi Hrvati u Čile doseljavaju sredinom 19. St
nom odmaralištu Ferijalnog ostat ćemo pod nekom bu- sam tu rođen.
saveza od Zagreba do Kotora kvom”. U Lovincu smo bicikle utova-
nije bilo boljeg o njega. Skro- Šef je bio sretan, s obje ruke rili u poštanski vagon i tako
man, još k tomu onizak, grba- u zraku, ljubio je mali zeleni smo stigli do Splita, a od Spli-
vih nogometaških nogu, izazi- reket. Ja sam pospremio mre- ta makadamom do Dubrovni-
vao je sažaljenje i podsmjeh žicu, prekrio stol da ga noćna ka. Danima smo putovali, zau-
šminkera, kojih je oduvijek bi- rosa ne ošteti. stavljajući se u mjestima gdje
lo i oduvjek su naduveni. Gdje “Dečki, idete na spavanje u je bilo smješteno odmaralište
god bismo stigli, održavao se moju kancelariju, a prije toga Ferijalnog saveza Hrvatske.
turnir. Antina pobjeda je bila odite u kuhinju. Recite da Vas U Dubrovniku je odmaralište
garancija za mjesto za spava- ja šaljem”. Ostali smo tri dana. Ferijalca bilo na kraju duge
nje, pa makar u kancelariji še- Tko ne bi. ulice kojom je vozio tramvaj.
fa odmarališta što nam se i do- Iz Bihaća, gdje su nas ugosti- Tim tramvajem bez vrata i zi-
godilo na Plitvicama. Barake li Antini roditelji krenuli smo dova, s natkrivenim klupama
Ferijalca su bile krcate, niti po- na jug cestom prema Vrtoči, a odlazili smo u Grad, obilazili
la kreveta se nije moglo naći. potom skrenuli na Donji Lapac zidine i podrume, šetali dugo u
Ante je skromno uz osmjeh za- i Mazin, sve do Lovinca u Lici, noć Stradunom.
počeo nizati pobjede. Na kraju gdje je još živjela očeva i maj- U susjednoj Crnoj Gori bili
mu je ostao šef. čina rodbina. Bio je to moj pr- smo već na izmaku snaga
“Ante, nemoj šefa baciti u vi dolazak u zavičaj otaca. Od umorni od loših putova. Uže
očaj”, došapnuo sam mu. “Sa- pustih majčinih priča iz dje- koje smo ponijeli upotrijebili
mo nam on može osigurati tinjstva ostala su svježa sjeća- smo samo jednom: na strmoj
mjesto u barakama, inače nja, osjećao sam se kao da uzbrdici puta koji nas je vodio
15
16. prema Herceg Novom. Nara- tiaga na pučini Tihog ocena
vno, Ante je drugi dan opet bri- kod Concepciona. Donio sam
ljirao na turniru stolnog teni- im Slobodnu Dalmaciju i naše-
sa. Odmaralište je imalo dobar ga vina. Tada sam bio šef pred-
položaj i pružalo udoban smje- stavništva (konzulat za vrijeme
štaj. Zato smo se iz Kotora vra- Pinocheta) “, prisjeća se Ma-
tili u Herceg Novi na spavanje. taić.
Ljepota Bokokotorskog zalje-
va nas je opčarala. Potvrdile su Dva prezimena
se vojničke priče mog namla-
đeg strica Stipe, koji je upravo Za uspomenu na Čile prof.
tu služio vojni rok u mornarici. Dane piše dva prezimena kao i
Sjetio sam se svojih profesori- svi Čileanci.
ca iz zemljopisa i povijesti koje “ Prvo je prezime oca, a drugo
su nam s toliko nostalgije go- majke. Kako sam imao strica
vorili o Boki. po kojem sam dobio ime na
Crkva Sv. Tripuna bila je za- ovaj sam način izbjegao zabu-
ključana. Odvozili smo cestom ne. On je drugo, majčino prezi-
kroz zaljevska mjesta i htjeli ići me imao Sekulić. Moja kći ima
na otok usred uvale. Rekli su prvo tatino a drugo mamino
nam da se tamo ne ide. U ka- prezime. Smatrao sam ovako-
sno poslije podne vratili smo vo pisanje prezimena praved-
se u Herceg Novi. Boka je osta- nim, tim prije što je majčinim
la u sjećanjima. prezimenom na taj način oda-
Sutradan smo se s biciklima na počast majci koja nas je ro-
ukrcali na lokalnu brodsku li- dila. Oba prezimena imaju i že-
niju i s njom uz neko presjeda- ne. Zakonom je naloženo da ci-
nje otplovili put Splita. U Biha- jelog života ne smiju mjenjati
ću sam ostavio Antu, a ja sam svoja prezimena pod kojima su
s mojim biciklom nastavio vozi- rođene. Udajom također ne
ti sjevernom Bosnom sve do smiju mjenjati prezimena.
Brčkog gdje sam već bio nado- Ovoga nisu bile svjesne vlasti
mak roditeljske kuće u Starom ni Austro-Ugarske, ni svih Ju-
Topolju, u Slavoniji. Mama nije goslavija i u svoje su registre
vjerovala da sam biciklom do- državljana upisivale samo oče-
šao u Lovinac i njezin Smokrić. vo prezime, što i dandanas to muškarci ljube žene, čak i
A bio sam. Moja dvomjesečna predstavlja veliki problem. Jer, kada ih pozdravljaju po prvi
avantura je bila završena. kako su nadimci, posebno na- puta. Žene se međusobno ta-
Predamnom su bili novi iza- ših otočana bili van upotrebe, kođer ljube.
zovi na studiju u Zagrebu, no- pojavili su se problemi u iden- Sve je podređeno održavanju
ve proživljene avanture po tifikaciji što osjete naši istraži- obiteljskih odnosa, tradicija,
Francuskoj, a kasnije po Juž- vači migracija. čvrstih veza i redovnih konta-
noj Americi. Kada već nabrajam, valja kata.
Moj drugi susret s Kotorani- istaknuti nekoliko stvari koje Čileanci govore španjolski,
ma je bio u Arozi, Švicarska, su u Čileu vrlo različite od na- malo iskrivljen, ali zadovolja-
1978. Tada sam bio konzul za ših: Iznenadi vas najprije sun- vajući. Drugi jezici se govore
kulturu i tisak u Zurichu i su- ce koje sja sa sjevera. Godišnja vrlo, vrlo malo. Veoma su vese-
djelovao u pripremama za na- doba su obrnuta. Dolaze na li i nasmijani ljudi, srdačni i
stup Kotorana na Igrama bez isti datum, ali jesen u ožujku, spremni za pomoći. Autohtoni
granica. Kotorane sam susreo zima u lipnju. Sada je tamo narod su Mapuche, potomci
na brodu Smederevo koji je vruće ljeto, ali suho, tako da Inka koji žive oko 900 km od
1989. imao havariju u južnim na 36 stupnjeva nosite krava- Santiaga. Njeguju svoj jezik,
morima. Organizirao sam im tu. Inače se kravata ne nosi vi- kulturu i običaje”.
kontakt s društvima Hrvata u kendom, od predsjednika re-
Punta Arenasu, a posjetio sam publike pa dalje. Muškarci se Doseljevanje u Čile
ih zajedno sa suprugom u sre- međusobno ne ljube. Oni se
dišnjem Čileu, 800 km od San- zagrle i potapšu po leđima. Za- Tjerani neimaštinom i njima
16
17. nji broj Hrvata.
Hrvatske novine Plovili su u glavnom od Ge-
nove do Buenos Airesa, najjev-
tinijom prugom, a potom pre-
sjedali na lokalne linije prema
jugu ili pak preko Andskih pri-
jevoja na mulama prema sjeve-
ru Čilea, “u salitru”.
Fenomen Bračana
Hrvati u Čileu su podrijetlom
iz Dalmacije i to uglavnom s
otoka Brača (80%) i u ma-
njem broju s drugih srednjo-
dalmatinskih otoka, potom iz
dubrovačkog i omiškog kraja,
Hrvatskog Primorja i Boke ko-
torske. Prisutnost drugih do-
seljenika iz bivše države je za-
nemariva i sa sigurnošću se
može zaključiti da su tamo do-
selili Hrvati koji su živjeli uz
more i od mora, koji su plovili
i svakodnevno slušali dogo-
dovštine s oceanskih prostran-
stava.
Prisutnost Bračana u Čileu
može se smatrati svjetskim mi-
gracijskim fenomenom. Naime,
otok Brač koji danas ima
13.000 stanovnika ima više od
sto tisuća potomaka svojih
otočana u ovoj dalekoj zemlji!
Najčešće susrećemo Martiniće,
nesklonom politikom Hrvati su Broj doseljenika i učestalost Zlatare, Marinoviće, Eteroviće,
se oduvijek upućivali u svijet u masovnijeg doseljavanja ovisili Bonačiće, Domiće, Čekaloviće,
želji za boljim i mirnijim živo- su o političkim i gospodarskim Sapunare, Lukšiće, Garafuli-
tom. Prvi Hrvati u Čile doselja- prilikama u domovini, ali isto će, Kusanoviće, Šimunoviće.
vaju sredinom 19. st. Premda tako i o prilikama u zemlji use- Doseljenici iz Hrvatskog pri-
su pojedinci, među kojima naj- ljenja. Prvo masovnije doselja- morja i Kvarnera došli su na
više mornari, doseljavali i pri- vanje u Čile dogodilo se se- krajnji jug Čilea (Punta Are-
je. Najčešće odredište naših damdesetih godina XIX. stolje- nas), bili su zanatlije, ali i vrlo
sunarodnjaka bila je Kaliforni- ća, zbog čega su Hrvati i njiho- osvješteni Hrvati kroz aktivno-
ja u Sjevernoj Americi. Kako vi potomci i uzeli godinu 1878. sti Ilirskog pokreta u domovi-
tada još nije bio prokopan Pa- kao godinu doseljavanja, a na ni. Oni su bili jedni od inicija-
namski kanal, brodovi su stotu obljetnicu podigli veli- tora osnivanja raznih društava
oplovljavali Južnu Ameriku i čanstveni spomenik u znak s hrvatskim predznakom (Hr-
prolazili Magellanovim tjesna- sjećanja na svoje pretke. Drugi vatska čitaonica 1899; Hrvat-
cem zaustavljajući se i u či- doseljenički val događa se u sko vatrogasno društvo 1904,
leanskim lukama gdje se osni- desetljeću pred Prvi svjetski Hrvatsko dobrotvorno društvo
vaju prve naseobine Hrvata: rat, a treći između dva rata. 1900, Hrvatsko tamburaško
Punta Arenas, Porvenir na Nakon Drugog svjetskog rata društvo “Tomislav” 1904, Hr-
Ognjenoj zemlji, sve do pacifi- Čile je bio svojevrsna međusta- vatski Sokol 1912, itd). Najče-
čkih čilenaskih luka: Valparaí- nica na putu prema atraktivni- šća njihova prezimena su: Pa-
so, Coquimbo, Antofagasta jim područjima Sjeverne Ame- ravić, Turina, Juričić, Smojver,
Iquique. rike, tako da se tu zadržao ma- Brnčić, Polić, itd. Pomorci,
17
18. uglavnom sa završenom po- stić, Biskupović, Zambelić... jem ovaca i proizvodnjom vu-
morskom školom u Malom Lo- Računa se da danas u Čileu ne. Nitko se od naših ljudi vi-
šinju ili Bakru ostajali su na živi oko 200.000 potomaka še ne bavi ni salitrom zbog
sjeveru Čilea u područjima ko- hrvatskih doseljenika. U či- koje su tisuće Hrvata krajem
ja gravitiraju luci Iquique, gdje leanskom slučaju, o iseljeni- 19. i početkom 20. st. stizale
su napuštali austro - ugarske cima, odnosno doseljenicima, na sjever Čilea.
brodove i zapošljavali se u in- osobama koje su rođene u Nisu oni bili samo vrijedni
dustriji salitre. Evo nekih od Hrvatskoj skoro da se ne mo- radnici, već i vrlo poznati bo-
tih prezimena: Kopajtić, Budi- že govoriti. Prema istraživa- gati vlasnici tvornica za proiz-
nić, Raguzin, Petrina, Marin- njima provedenim u gradu vodnju salitre, tog nekada
zulic, Catarrinic Cuculic i dr. Antofagasti u travnju 1990. traženog prirodnog gnojiva.
Značajna je koncentracija hr- bilo je na životu samo pedeset Paska Baburicu Šoletića s
vatskog življa iz Dubrovačkog i dvoje Hrvata rođenih u Hr- Koločepa kraj Dubrovnika
kraja i dali su veliki doprinos vatskoj, dok Čileanaca hrvat- zvali su «kralj salitre». Svojim
razvoju naseobine. Evo nekih skog podrijetla ima oko tvornicama je davao naša
imena: Pasko Baburica Šoletić 25.000. Slično je i u Punta imena.
s Koločepa, nazivan “Kralj sali- Arenasu Razvojem središnjeg Čilea, a
tre; Pedro Gašić Lopižić, učitelj posebno glavnoga grada San-
iz Orašca, utemeljitelj Hrvat- tijaga koji je pružao veće šan-
skog tamburaškog dru- se za školovanje i zaposle-
štva “Tomislav” i vrlo nje, mnogi naši doselje-
značajnih “Malih no- nici i njihovi sinovi s
vina”, 1906. koje iz- juga i sjevera zemlje
laze i danas; obi- nastanjuju se u
telj Stjepović iz Santiagu, Valpa-
također iz Ora- raísu, Viñi del
šca, Pedro Hr- Mar tvoreći na
dalo Marić iz taj način novu
Čepikuća hrvatsku na-
vlasnik lista seobinu koja je
“El Magalla- po brojnosti i
nes”, Obitelj obrazovnom
Glavić sa Ši- potencijalu na-
pana , Litrica, dmašila stare
Lonza. Na ju- naseobine na
gu Čilea je vrlo jugu i sjeveru.
poznata dose- Ovamo su se pre-
ljenička skupina selile brojne naše
iz Omiškog kraja obitelji sa sjevera
koja se uglavnom zemlje nakon zatva-
posvetila traganju za ranja tvornice salitre
zlatom i kasnije uzgoju dvadesetih godina kada
ovaca. Mimičani su dali je pronađeno umjetno gno-
čileanskog ambasadora Ser- Pasko Baburica jivo. Riječ je o najvećem valu
gija Mimicu Bezmalinovića, ri- Šoletić unutarnjih migracija. Većina
jetkog potomka koji govori hr- gdje živi Hrvata došla je u Čile s na-
vatski. 40.000 potomaka Hrvata, a mjerom da se s ušteđevinom
na Ognjenoj zemlji živjelo ih vrati u rodni kraj gdje su
Malobrojni Kotorani 1991. samo dvanaestoro ro- mnogi ostavili obitelj, posjed,
đenih u Hrvatskoj. Umrla su i roditelje. Međutim, većina
Kotorani, iako malobrojni, braća Jurjević iz Sviništa kod njih je ostala zauvijek zbog
doseljavali su se u Punta Are- Omiša, posljednji naši kopači nemogućnosti povratka bilo
nas ili na sjever u luku Iqui- zlata. Nalazišta zlata, zbog zbog gospodarskih, društve-
que. Uglavnom su pomorci iz kojeg su mnogi došli na kraj- nih i političkih prilika u rod-
Gornje Lastve, Kotora, Dobro- nji jug ove 6000 km duge nom kraju ili u Čileu, zasno-
te. Prezimena su: Ivović, Ko- zemlje, osiromašena su i Hr- vanih obitelji, ili pak zbog ne-
ljović, Dabovich, Luksic, Bati- vati se već odavno bave uzgo- ostvarene planirane uštede.
18
19. DOPUNSKA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA
U crkvi sv. Roka 19. prosinca kružili prvo polugodište. Ove zom. Po završetku priredbe,
2010. održana je božićna pri- su godine u pripremi priredbe učenicima je organiziran prigo-
redba Dopunske škole hrvat- sudjelovali i polaznici vjero- dni domjenak u konobi sv. Ro-
skoga jezika. Već tradiciona- nauka župe Donja Lastva te su ka, koje je svojom donacijom
lno, treću godinu zaredom, na kraju božićnog programa omogućilo Hrvatsko naciona-
učenici su pripremili božićni zajedno s učenicima Hrvatske lno vijeće Crne Gore, čijim se
program za širu javnost. dopunske škole izveli dvije pje- članovima, osobito predsjedni-
Igrokazom, kojeg su sami sme, što još jednom potvrđuje ku Miroslavu Franoviću, zah-
osmislili, božićnim pjesmama i izvanrednu suradnju Škole i valjujem. Također se ovim pu-
prigodnom svirkom na flauti te župe Donja Lastva, na čelu sa tem zahvaljujem i Miroslavu
recitacijama učenici su zao- župnikom don Dejanom Tur- Marušiću, koji je u ime radija
DUX medijski popratio ovo do-
gađanje. Iznimna mi je čast i
zadovoljstvo spomenuti kako
su ovoj priredbi nazočili gene-
ralni konzul Republike Hrvat-
ske u Kotoru Božo Vodopija,
konzul prvoga reda pri Gene-
ralnome konzulatu Republike
Hrvatske u Kotoru Andre San-
tini, dogradonačelnik Tivta Ili-
ja Janović, predsjednica HGI-
a Marija Vučinović, te mnogi
drugi, što pridodaje iznimnu
važnost nastavi hrvatskoga je-
zika na ovim prostorima.
Prof. Marina Bastašić
19
20. IZ STATUTA GRADA KOTORA I PROPISA SREDNJEGA VIJEKA
Perperi ili
stub srama Domaće zakone
Kotora mletačke
vrhovne vlasti su
uvažavale kao
veoma pravedne i
mudre, crpljene
iz dubine pravnih
načela i skoro od
Atinjana preuzete
U
Piše:
Anita Mažibradić
porište za razvoj zna-
čajne civilizacijske ka-
tegorije u načinu življe-
nja i ponašanja, a koju je kod
građana staroga Kotora činila
svijest o očuvanju životne sre-
dine, može se naći u Statutu
grada Kotora, tiskanom 1616.
godine u Veneciji. Međutim,
stroge poruke gradskih vlasti
upućene građanima i kona-
čno, pisane odredbe o čistoći
grada i njegovoj zaštiti, zaži-
vjele su i dva stoljeća prije ti-
skanja istoga Statuta. Veoma
je važno istaći da je knjiga
Statuta sklopljena najvjero-
U Kotoru, koncem 19. stoljeća (arhiva D. Mataić) jatnije u prvom desetljeću
XIV. stoljeća, a dopunjena ka-
20
21. snijim odlukama koje se pri- svoje kuće i izmet ili nečistoću a druga polovica Komuni. Ni-
pisuju vremenu kotorske sa- odnese do mora. Ako netko ne tko nije smio posjeći stablo na
mostalnosti (1384-1420). Pod bi očistio, neka plati 1 groš Krepisu od Rijeke do Šuranja.
Venecijom, od 1420. (skoro koji pripada vikaru, a ako vi- Jednu perperu globe platio bi
četiri stoljeća), pa od 1797. kar ne uzme zalog za to, neka čovjek koji bi na čuvanje u
pod drugim stranim vlastima sam plati od svojega i to pri- svojoj kući primio kolce za vi-
koje su za zelenim stolom eu- pada Komuni.“ (“određuje se i nograd, motke gredice, vile
ropskih sila dobivale Boku i naređuje se“ u 405. poglavlju šindru i druge stvari koje ne-
držale je do 1918. godine, tra- Statuta). tko prodaje na trgu.
dicija zaštite grada bila je “Da se nitko ne usudi bacati “Ako netko gradi od kamena
očuvana i raznovrsnim komu- neko smeće na ulicu niti smi- i drveta može graditi na svom
nalnim uredbama nadograđi- je vodu prolivati, jer će platiti zemljištu poštujući ipak pravo
vana. Domaće zakone Kotora 1 perperu“ - propisivalo je po- Komune … da građenjem ne
mletačke vrhovne vlasti su glavlje 406. Statuta. Voskari može sužavati ulicu.“ Tako-
uvažavale “kao veoma prave- koji su stoljećima u Kotoru đer, bez zvaničnog ovlaštenja
dne i mudre, crpljene iz dubi- prozvodili svijeće za kojima je Komune nitko nije smio gradi-
ne pravnih načela i skoro od bila velika potražnja nisu ti svod ili arhivolt nad nekom
Atinjana preuzete.“ smjeli nikako, po cijenu kazne ulicom u Gradu, niti terasu
“Želeći da se postaramo o či- od 1 perpere, bacati vodu od koja bi nadilazila krov tuđe
stoći Grada, utvrđujemo da varenja na ulicu. Bačvari koji kuće, pa ni krov iznad krova
su od Duhova do svečanosti su praznili bačve od taloga, svoga susjeda sa kojega bi se
Sv. Marije u kolovozu, sudije drop su morali odnositi do kiša slivala na niži krov. A
koje tada budu, pod zaklet- mora i tamo ga bacati; ako su gradnja zida uz nečiji zid po-
vom dužne da narede i daju drop iz bačve izbacili na ulicu, drazumijevala je isplatu polo-
oglasiti svake subote: da sva- plaćali su kaznu od 1 perpere: vice troškova za postojeći zid.
ko treba da očisti ulicu ispred polovica globe išla je tužitelju, Vrata naspram drugih vrata,
21
22. prozor naspram postojećeg
prozora, balkon preko ulice
Komune - nisu se smjeli gra-
diti. Svaku ruševinu u Gradu
vlasnik je morao u propisa-
nom roku da skloni zbog opa-
snosti po život.
Kad je riječ o trgovini i trgo-
vačkim radnjama postojale su
stroge odredbe. Klanje stoke u
kući ili van kuće strogo se za-
branjivalo, i za to su bila odre-
đena mjesta. Postojale su
mjere za zaštitu zdravlja pri
prodaji mesa, voća i povrća, a
vino se nije smjelo miješati s
medom.
Sudije su određivale mjere i
radi očuvanja čistote javnog
morala pa istaknimo i 97. po-
glavlje kotorskog Statuta:
“Ako neko opsuje Boga ili nje-
gove svece platiti će kaznu 10
perpera, a ako ne bude mogao
platiti biće vezan za stub (sra-
ma). Polovica kazne pripašće
Komuni, druga polovica tuži-
telju. Za izgovaranje ružnih ri-
ječi i uvreda plaćala se kazna
od 3 perpere. Tu su mjere za
spriječavanje krađe, tuče,
prosjačenja, nasilja u kući,
spravljanja kakvog otrova itd.
Za silovanje žena, odnosno
sluškinja, propisana je dra-
konska kazna i u materijal-
nom i fizičkom smislu, ali to
zalazi u drugu temu kojom se
Statut također bavi.
Osim čistoće Grada štitilo se
i selo, odnosno poljska ima-
nja. Naime, poljska imanja bi-
la su u domenu vlasništva ra; sudije – 5 perpera. svoje uporište u Statutu Koto-
Grada, odnosno građana (ple- “Ako bi neki od naših građa- ra, čije odredbe postoje i u XII.
mića prije svega). Sudije ko- na – propisivalo je 82. poglav- stoljeću. Bile su izricane i po-
torske bile su dužne da izabe- lje Statuta – posjekao vino- štovane za vrijeme svih stra-
ru 10 ljudi koji će “dobrom grad nekog našeg građanina, nih vladavina u Kotoru. O
vjerom i bez prevare“ od listo- ili iščupao, ako bude razložno provođenju tih mjera brinula
pada do svibnja obilaziti, na- dokazano, kažnjavao se sa 25 se, ipak, kotorska općina –
dzirati i hvatati sve vrste živo- perpera i da nadoknadi štetu njeni činovnici, rondari i reda-
tinja koje pasu po vrtovima, po procjeni suda.“ Kažnjavalo ri.
zasijanim poljima, voćnjacima se globom od 12 perpera uni- U prošlosti su se obavezno
i vinogradima. Njima je pripa- štavanje rasadnika ili plodo- čistili potoci i rijeke, kao, na-
dala trećina pronađene stoke i nosnih stabala. Ako drvo nije primjer “bujica Mala Škurda“.
novčane kazne, a dvije trećine donosilo ploda kazna je izno- Precizne odredbe su važile za
pripadalo je Komuni. U sluča- sila 6 perpera. pse u Gradu, njihovu zaštitu,
ju neizvršenja zadatka bili su Sve mjere zaštite životne kao i za uništavanje pasa lu-
dužni plaćati kaznu 10 perpe- sredine koje su propisivane u talica. Lov na ptice bio je nor-
kasnijim stoljećima imale su miran, krivolovci su strogo
22
23. Lonce sa cvijećem na prozo-
rima i balkonima bilo je za-
branjeno držati. Stoga se pozi-
valo na sadnju divljih ruža,
zaštitu i gajenje lovorike, la-
vande i drugih korisnih bilja-
ka, posebno na sadnju masli-
na i vinove loze; na zabranu
uništavanja buhača i zabranu
sječe borovih grana. Godine
1910. započela je gradnja ba-
šte pred gradskim vratima na
obali. S tim u vezi, zabranjeno
je bilo kidati mladice stable,
sjeći šumu osim u dozvoljeno
doba godine i u dozvoljenim
šumskim prostorima, branje
trave na lokalitetima oko
gradskih zona; o tome su bri-
nuli posebno obučeni šumari
i poljari.
I još malo propisa: bilo je
određeno da se životinje koje
se dovode u Grad vezuju i dr-
va istovaraju samo na određe-
nim mjestima; da se voće i po-
vrće ne izlaže na zemlji, već na
gradskoj pijaci i kamenim
klupama; da se iz kuća, čim
se pometači zvonom oglase,
iznese smeće (i pepeo) i ubaci
u njihova kolica, a ne u more
ili u rijeku; da kola i kočije ne
ulaze u grad osim za zdrav-
stvene potrebe; da se gostioni-
ce drže noću otvorene do pro-
pisanog sata i da se ne viče i
ne pjeva; da “fakini“ na obali,
pri istovaru ili utovaru na
brod, ne stvaraju veliku bu-
ku.
Dakle, Općina se i u prošlo-
kažnjavani; bilo je zabranjeno pe ljudi činom ranjavanja tih sti trudila da uljepša grad pa
loviti, ubijati i prodavati ptice ptica. Bila je zaštićena svile- je početkom prošlog stoljeća
korisne za poljoprivredu, ski- na buba (dudova stabla – zamijenila stare, “nespretne“
dati njihova gnijezda, tamani- murve) radi proizvodnje svile kamene klupe gvozdenim i dr-
ti i prodavati jaja određenih u starom Kotoru, odnosno venim i postavila “glorijet“ na
vrsta ptica, loviti ptice mre- njegovom bližem okružju. Ri- nekadašnjoj staroj Luži.
žom, “pod ploču“, a zlostavlja- bolov omamljivanjem ribe so- Tako je bilo do prije stoti-
nje životinja i ptica strogo se kom “euforbiacene“ (?) strogo njak godina. Danas je klupa
kažnjavalo. Posebno se vodilo je bio zabranjen; objašnjenje po parkovima sve manje. Ne
računa o poštanskim golubo- ovoga možda leži u općin- zbog toga što ih nema, već što
vima (“gnjigonoše“). Danas je skom proglasu iz 1903. godi- se u trenucima “duhovne eg-
sasvim neobično pročitati ne da se “utamani biljka mli- zaltacije“ bacaju u more. Ne
staru tužbu kotorskog redara ječika, jer je od velike štete za znamo čemu služe na dnu
protiv dva kotorska dječaka ribolov.“ Ribari su bili dužni mora – napokon, čovjek ne
koji su ranili galeba kame- očistiti dio obale od morskih diše na škrge da bi se na toj
nom iz “fjondre“. Posebno je trava, nakon izvlačenja mre- klupi odmarao.
neobičan opis osupnute gru- ža.
23
24. SOCIJALNO -EKONOMSKA STRUKTURA DRUŠTVA U KOTORU U
PRVOJ POLOVICI XIV. STOLJEĆA
Plemići i pučani
Pažljivim iščitavanjem originalnih
Z
Piše:
latinskih tekstova notarskih unesaka
Mr. Jovica MARTINOVIĆ
a istoriju grada Kotora tokom mogu se otkriti brojni, do sada
obično neprimjećivani ili
prve polovine XIV vijeka po-
stoji bogato i neicrpno vrelo
podataka sadržanih u najstarijoj
sačuvanoj knjizi sa nepotpunim zanemarivani podaci
sveščićima isprava kotorske notar-
ske kancelarije od 1326 – tejeva iz Osima (Gentilis Gente- kupoprodaje, prenosi prava po-
1335.godine, koju je još 1951.go- lutii Mathei de Auximo, nota- traživanja, zavještanja, diobe,
dine uredio i izdao sa kratkim re- rius). Gradski notari su osim obligacije, imenovanja puno-
gestama nekadašnji profesor ko- zvaničnog latinskog jezika mo- moćnika (procuratores), testa-
torske Više gimnazije, uvaženi rali da dobro poznaju i onaj mente, ugovore i presude. Dru-
lingvista dr Antun Mayer, što je specifični romansko-slovenski gi pak su izvršili podjelu svih
takođe priredio ali nije dočekao iz- dijalekt, kakvim se govorilo u preko 3.000 notarskih unesaka
laženje druge knjige isprava ko- Kotoru toga doba, pa čak i da
torskih notara za godine 1329. i čitaju i prevode na latinski
1332 - određena dokumenta pisana
1337, kao zajedničko izdanje ne- nekom vrstom slovenskog pi-
kadašnje Jugoslavenske akade- sma (scripta cum alfabeto). Oni
mije znanosti i umjetnosti (JAZU) iz se nisu pridržavali tačnog redo-
Zagreba i Crnogorske akademije slijeda tokom unošenja pojedi-
nauka i umjetnosti (CANU) iz Tito- nih isprava, ili kako se to obi-
grada, 1981.godine. čno navodi, tokom njihovog
Ove dvije knjige, preklapajući svođenja u javni oblik, tako da
se djelimično i nepotpuno, po- je često dolazilo do preskakanja
krivaju razdoblje od 1326. do datuma, do preklapanja odno-
1337.godine na sljedeći način: sno paralelnog unošenja ispra-
Dvije najstarije sačuvane no- va ili sudskih odluka u svešči-
tarske knjige sadrže svaka po će, što je priređivač obije štam-
osam sveščića razne debljine, pane knjige pokušao da ispravi
koje su ispisivali zakleti gradski u regestama na kraju knjiga.
notari ili, kako ponekad sami
sebe nazivaju, »pokraćivači« Trinaest grupa
(abreviator): Filip Matejev iz
Osima u Italiji (Phylippus Mat- Sadržaj notarskih isprava je
hei de Auximo, notarius), Petar izuzetno raznovrstan i zahvata
Vitin i njegov sin Marko Petra sve oblasti života i društva sre-
Vitinog iz Kotora (Petrus Viti, dnjevjekovnog Kotora. Pojedini
notarius, et filius eius Marcus istraživači diplomatičkih eleme-
Petri Viti, clericus, notarius), nata u prvoj knjizi notarske
zatim Petar Jakovov Savinjani kancelarije izdvojili su isprave
iz Milana (Petrus Jacobi de Sa- te prve knjige u trinaest grupa,
vignanis de Mediolano, abrevia- kako slijedi: zadužnice, potvr-
tor), te Gentilis Gentelucija Ma- de, iznajmljivanja, založnice,
24
25. u dvije osnovne grupe, u notar- ti unesci ustvari minijaturni biti pretočene u odredbe grad-
ska akta i u sudske isprave, pa isječci svakodnevnog života vi- skog Statuta, koji se upravo
su u grupu notarskih akata soko razvijene gradske komune formirao i kodifikovao tokom
uvrstili sljedeće kategorije Kotora u jednom relativno prve polovine XIV vijeka, pa
isprava: davanje u zakup, za- ograničenom periodu, nešto preko presuda u raznim sporo-
mjenu, ustupanje i darivanje, poput razasutih kockica mozai- vima najčešće tročlanog sud-
ugovore, zaduživanja, zaduži- ka koje bi bilo potrebno složiti u skog vijeća, a ponekad sastav-
vanja i društva, dobrovoljno suštinski suvisle cjeline, da bi ljenog samo od jednog sudije
vraćanje duga, miraze, podjelu se dobila jedinstvena zaokru- (iudex), sudskog prisjednika
imanja, kupoprodaju, iznaj- gljena i višeslojna slika života (auditor) i svjedoka (testis), pa
mljivanje broda, obligacije, za- svih staleža kotorskog društva, preko kupoprodajnih ugovora o
loge, odricanja i potvrde, dok odnosno, ukupna pulsirajuća raznim vrstama roba i njiho-
su među sudskim ispravama slika svih vidova i manifestacija vom prometu preko kotorske
izdvojili sljedeće kategorije: tuž- života u njihovoj ukupnosti. luke, zatim kupoprodajnih ugo-
be, ustupanja i darivanja sa vora o raznim vrstama prometa
oglašavanjem, sporazume, jem- Presude i testamenti zemljišnih posjeda, najčešće vi-
stva ili garancije, procjene ima- nograda (vinea) zatim čitavih
nja i uvođenje u posjed, javne Kada je konačno 1981.godine zaselaka (villa) sa tamo naselje-
prodaje, popise stvari, umire, izdata i druga knjiga kotorskih nim kmetovima (homines, po-
presude zbog nedolaska na ro- notara, čiji unesci dopunjuju i sanici, villani) ili terena za gra-
čište, parnice, punomoći, uvo- proširuju isprave prve knjige, dnju drvenih ili kamenih kuća
đenje u knjigu, vansudska po- otvorile su se nove mogućnosti (terrenum), onda ugovora sa
ravnanja, primanja obaveza cjelovitijeg sagledavanja svih domaćim ili stranim majstori-
pred sudom, testamente i pro- aspekata komunalnog života, ma za gradnju, pregradnju ili
daje putem oglašavanja. od odluka Vijeća, koje je sve do proširenje plemićkih palata,
Kada se pročita ovakvo suvo- 1367.godine bilo sastavljeno pučanskih kuća, mostova ili cr-
parno nabrajanje raznih tipova podjednako i od plemića i od kava, pa testamenata sa odred-
isprava, teško je zamisliti da su pučana, od kojih su neke mogle bama koje često sadrže bogate
priloge crkvama ili bračnih
ugovora sa dragocjenim etno-
grafskim podacima, sve do tuž-
bi za smetanje posjeda, ometa-
nje pristupa u kuće ili na ima-
nja, tuče posluge, ili naizgled
beznačajnih priznanica o pri-
manju na ispašu određenog
broja krupne ili sitne stoke od
strane poluzavisnih kmetova iz
okolice.
Podaci za članove plemićkih
porodica Kotora mogu se dobiti
pažljivim iščitavanjem origina-
lnih latinskih tekstova notar-
skih unesaka u kojima se kriju
brojni, dosada obično nepri-
mjećivani ili zanemarivani po-
daci o rodbinskim odnosima i
stepenu srodstva među člano-
vima pojedinih porodica, o svim
vidovima aktivnosti za svakog
pojedinog člana roda, pretežno
pripadnika muškog pola, mada
su se počešće i ženske pripad-
nice pojedinih rodova isticale u
određenim oblicima djelatnosti,
bilo kao neudate djevojke ili
udovice, koje su obično na su-
du istupale preko svojih advo-
25
26. kata (advocatus) ili zastupnika dao kotorskoj vlasteli i pučani- šar (coçuçarius), koji su odje-
(procurator). Ti podaci se mogu ma, do prevoja Krstac odakle se vne predmete radili čak i od kr-
crpiti kako iz prve i druge knji- strmim serpentinama spuštao zna kune zlazice (cona slatec-
ge kotorske notarske kancelari- u klanac zaseoka Špiljari iza he), onda 5 krojača (sartores) i
je perioda 1326 – 1337.godine, kotorske tvrđave Sveti Ivan i u 1 šeširdžija (clobuçarius, capel-
tako i iz drugih rasprava i kom- kanjon rijeke Škurde, na pro- larius), pa 1 pojasar ili remenar
pendija sa ispravama. strani plato između dva kraka (çonarius), 2 bravara ili kjučara
te rječice, kasnije poznat kao (clavarii), zatim 2 štitara (scu-
Crnogorski pazar, da bi dio tih tularii) i 1 mačar (spatarius)
roba, posebno željeza i pleme- kao i 2 koričara – majstora za
Pučanski stalež nitih metala, ostajao u gradu u korice mačeva (coriçarii, vagi-
cilju prerade u radionicama narii), pa 1 suknar (cimator), 1
Međutim, društvo u Kotoru (statio) na daleko čuvenih ko- mlinar (molendinarius) i 2 pe-
nije činila samo vlastela i pred- torskih zanatlija, naročito ko- karice (pecchariçe).
stavnici pomenutih rodova ili vača i zlatara, a dio ukrcavan u Svi ovi majstori su tokom po-
predstavnici sakralnih institu- gradskoj luci na brodove bilo smatranog perioda primali na
cija, odnosno, staleža ili redova, kotorskih bilo stranih brodovla- obuku u svome zanatu ili čak
već i onaj drugi, vrlo brojan i snika. umjetnosti (ars) šegrte i kalfe, i
prisutan pučanski stalež sa to šegrte na vrijeme od 6 do 15
svojim porodicama, iz koga su Zanatlije i šegrti godina, a kalfe na 1 do 4 godi-
poticali prije svega izuzetno ne, s tim što su bili dužni da ih
značajni predstavnici zanatlij- U toku posmatranog perioda hrane i odijevaju te da na kraju
skog i trgovačkog staleža, koji u Kotoru su radili sljedeći za- obuke daju učenicima po jedan
su se u pojedinim vrstama dje- natlije: 31 (tačnije: 28) zlatara komplet alata te struke, a u
latnosti približavali predstavni- (aurifices, auresi), koji za čudo slučaju da pobjegnu od majsto-
cima vlastele ili ih čak i preva- nisu imali svoju bratovštinu ra uslijed teških uslova šegrto-
zilazili, budući da su na svojim (ceh, esnaf), zatim 25 obućara vanja, njihovi srodnici su mora-
nadgrobnim pločama isticali (calegarii), organizovanih u bra- li garantovati da će ih po svaku
ambleme svoga zanata, a ne tovštinu (fratilia, fraternitas ca- cijenu vratiti na dalju obuku..
plemićke grbove, kako se to do- legariorum) sa predsjednikom Od zabilježenih 28 zlatara, njih
bro vidi na najstarijem kotor- (castaldus) na čelu, kojima tre- 13 je primilo na naukovanje
skom sačuvanom groblju oko i ba pridružiti po jednog papuča- ukupno 29 kalfi i šegrta, grupa
u crkvi samostana Sv. Franja ra (çavatarius), opančara od ukupno 28 obućara primila
na Šuranju iz 1288.godine. Na (opençarius) i kožara (cerdo), je samo 16 šegrta, dok su 24 zi-
osnovu podataka iz notarskih zatim grupu od 24 zidara (mu- dara primili na obuku 14 kalfi i
knjiga mogu se obraditi pripad- ratores, petrarii, camenarii), šegrta, pa od 12 pomenutih ko-
nici nekih 70 pučanskih poro- onda 12 kovača (fabri, ferrarii), vača samo 2 primaju na nauk 3
dica, od onih najmanjih sa dva 7 stolara (marangonii), 8 krzna- šegrta, od 7 stolara samo njih 2
ili tri člana, pa do onih značaj- ra (peliparii, piliçarii) i 1 kožu- primaju na nauk po 2 šegrta,
nijih trgovačkih ili zanatlijskih dok 8 krznara primaju 6 kalfi i
obitelji, sa njihovim genealo-
škim stablima i stepenima
srodstva, uvijek uz navođenje
literature u bilješkama nakon
svakog poglavlja o pojedinoj po-
rodici
Kroz njihove ruke prolazile su
velike sume novca ili različitih
roba, oni su bili zakupnici rud-
nih okana u srednjevjekovnim
rudnicima Srbije i organizovali
karavansku trgovinu sa konj-
skim tovarima duž tzv. Zetskog
puta, čiji je jedan krak prelazio
preko tada izgleda nenaselje-
nog Cetinjskog polja pa preko
Njeguške doline, čiji je jedan
dio pod nazivom Ledinac pripa-
26
27. šegrta, a kod 5 krojača primljen Glustiça) na zapadnom dijelu način su povezane veće zemlji-
je samo 1 šegrt, a svi ostali Tivatskog zaliva, kao i podru- šne cjeline, odnosno, čitavi
majstori primaju na obuku sa- čje Bijele (Bela, Biela, Belia) i seoski atari ili potesi, i omogu-
mo po 1 šegrta i čak se jedino Kruševica (Crosouice, Cro- ćeno da se nešto potpunije sa-
pominju u ispravama prilikom sceuice) na sjevernoj strani Ti- gleda ekonomska moć i snaga
toga prijema. vatskog zaliva, i konačno sela pojedinih porodica, izražena
Pored šegrta, postojala je u Zalaze (Çalasti), zapadni dio kroz posjedovanje znatnih ne-
Kotoru još jedna kategorija sta- Njeguškog polja zvani Ledinac kretnina.
novništva na najnižoj društve- (Ledineçe, Ledinçe) sa Njegu- S druge strane, Kotor je kao
noj ljestvici, a to su bili sluge i škim potokom (potoc Nelgost), razvijeni trgovački grad i izvo-
sluškinje (famulus, fante, fa- kao i zaselak Žanjev Do (Ça- zno-uvozna luka širokog konti-
mula, serva) u dosta nezavid- gnodol), odnosno, planinu i nentalnog zaleđa još od veoma
nom zavisnom odnosu, koji su prijevor (planina cum preuor). ranih vremena uživao određe-
obično služili gospodare, bilo U ovoj prostranoj oblasti, to- ne povlastice u italijanskim
plemiće bilo građane, kod kojih kom pažljivog iščitavanja origi- južnojadranskim lukama obla-
su stupali na službu samo za nalnih notarskih unesaka o sti Pulja (Puglia), kao što su
hranu i odjeću, a samo pone- raznim vrstama prometa ne- Bari, Trani, Molfeta i drugi, u
kad dobijali nešto srebrnih gro- kretninama, odnosno, zemlji- kojima kotorski pomorci i tr-
ševa ili koji komad odjeće. Me-
đutim, u većem broju notarskih
unesaka pominju se robinje
(ancilla, sclaua), koje su bile
prodavane i kupovane kao sva-
ka druga roba, mada se deša-
valo da im ponekad njihov go-
spodar podari slobodu, dok se
vrlo često prilikom sklapanja
bračnih ugovora, po običaju
vlastelinskih žena (more nobi-
lium mulierum), uz precizno
navedenu nevjestinsku spremu
davala i po jedna robinjica (an-
cilla), ali je ovaj termin mogao
da označava i sluškinjicu..
Zemljišni posjedi
Svi staleži stanovništva, vla-
stela, crkve i slobodni građani šnim posjedima, javlja se čitav govci nisu bili obavezni da pla-
imali su znatne zemljišne po- niz mikrolokaliteta sa nazivi- ćaju taksu za sidrenje broda
sjede u kotorskom gradskom ma koji su najvećim dijelom (ancoraticum), odnosno, za-
Distriktu, koji je u posmatra- danas nestali, ali su se neki i kupninu za tržišni prostor (pla-
nom periodu zahvatao čitav do sada održali. Na osnovu po- teaticum). Kroz kotorsku luku
bazen Kotorsko-risanskog zali- dataka notarskih knjiga može išao je znatan protok roba, te je
va, zatim zapadne padine po- se formirati neka vrsta katasti- na osnovu podataka iz notar-
luostrva Vrmac, od tjesnaca ka zemljišnih posjeda građana skih knjiga moguće obraditi
Verige do raskrsnice Trojica i Kotora u gradskom Distriktu i mjerne i novčane jedinice u
potoka Odoljen, onda jedan izvršiti najprije ubikacija po- upotrebi na kotorskom tržištu,
dio metohije crkve Sv. Arhan- menutih mikrolokaliteta i nji- kao i vrste roba i plovnih sred-
gela Mihaila na poluostrvu hovo povezivanje sa sigurnim stava kojima su robe bile tran-
Prevlaka (Tumba), pa oblast lokalitetima, kao i povezivanje sportovane iz kotorske u stra-
Grblja (Gherbilli, Çopa de pomena svakog zemljišnog po- ne luke ili pak dopremane u
Gherbili), plodne župne doline sjeda uz već ubicirani mikrolo- kotorsku luku, u onolikoj mje-
od Tivta do Budve, koju je grad kalitet, odnosno, lokalitet u ri koliko se to može zaključiti iz
dobio na poklon od srpskih Distriktu, uz pokušaj povezi- isprava najstarijih notarskih
vladara na samom početku vanja granica svakog pojedi- knjiga.
XIV vijeka, te oblast Krtole nog posjeda među susjedima (Tekst je u originalnoj verzi-
(Chertolle) i Lušticu (Lustiça, pomenutim u unescima. Na taj ji autora, bez lektoriranja)
27
30. U hotelu Splendid u Bečićima 5. veljače va, koje su bile vezane za crkvene svetkovine.
održan je Tripundanski bal, prvi veliki doga- Trebalo je preko pola stoljeća da se ova zaba-
đaj organiziran u povodu Jubileja 10 godina va obnovi. Hrvatsko građansko društvo je 8.ve-
od osnutka HGDCG. U programu ove tradi- ljače 2003. godine organiziralo prvu Tripun-
cionalne manifestacije sudjelovao je VIS dansku večer u restorani „Elass“ u Dobroti, uz
Amadeus iz Dubrovnika, a gost večeri bio je medijsku i financijsku podršku HRT i Hrvatske
Petar Grašo. Balu su nazočili visoki uzvanici gospodarske komore. Goste je zabavljao VIS
i brojni gosti i prijatelji društva. Program je „Vela Luka“, a od domaćih glazbenika treba
vodila Nila Miličić -Vukosavić. Nagrada pob- pomenuti mladu pjevačicu Ninu Petković, iz
jedniku lutrijskog plesa bio je vikend za dvi- Tivta i rok grupu „Incident“ iz Herceg Novog, a
je osobe u Splendidu, najelitnom crnogor- voditelj je bio Branko Uvodić.
skom hotelu. Opći je dojam svih nazočnih, Naredne godine ova svetkovina se održala u
njih više od tri stotine, da je večer organizira- hotelu „Fjord“ u Kotoru, 6. veljače. Goste je za-
na na visokoj razini. bavljao Ćiro Gašparac i Željko Puntijar i grupa
U prošlom stoljeću, prilikom održavanja Tri- „Tri kvarta“, uz voditeljstvo Branka Uvodića. U
pundanskih svečanosti, kotorski puk je prire- 2005. godini zabava je održana ponovo u resto-
đivao Tripundansku večer ili Tripundanski bal. ranu „Ellas“, uz sudjelovanje VIS „Kumpanji“
Ta zabava se održavala u legendarnoj kavani iz Blata na Korčuli i Branka Uvodića.
„Dojmi“ izvan gradskih zidina, uz bogat zaba- 2006. godine Tripundanski bal je održan u
vni program, lutriju i igranje tombole. Goste je hotelu „Fjord“. Goste su zabavljali Vinko Coce
zabavljao poznati glazbeni sastav: Antun Ho- i VIS Tri kvarta, voditelj je bio Branko Uvodić.
men na klaviru, Đorđe Usmiani na violini, Pe- 2007. godine hotel Fjord nije mogao udovoljiti
ro Cuca na trubi i Tripo Đurašević, kontrabas. zahtjevima organizatora, pa je Tripundanski bal
Drugi svjetski rat je prekinuo ovu lijepu tra- održan u institutu „Vrmac“ na Prčanju. Gosto-
diciju, a nakon rata komunistički režim nije vala je klapa iz Dubrovnika „Ragusa“, pa je, uz
dozvoljavao održavanje ovakvih i sličnih zaba- sudjelovanje VIS Tri kvarta i gostiju Marine Cu-
30
31. ce i Poly Gjurgjevića, stvorena lijepa atmosfera.
2008. godine Tripundanski bal održan je u ho-
telu „Teuta“ u Risnu. Sala je bila mala da primi
sve zainteresirane, a za dobar štimung pobrinuo
se Slavonija bend, VIS Tri kvarta, klape „Bokelj-
ski Mornari“ i „Bisernice Boke“. Voditeljica pro-
grama je bila Dolores Fabijan.
2009. godine Tripundanski bal se organizirao
na Valentinovo, 14. veljače, ponovo u hotelu
Teuta u Risnu. Goste je zabavljao kvartet „Krat-
ki spoj“ iz Pupnata na Korčuli, a gosti su bili pu-
hački kvintet „Simply brass“ iz Zagreba i VIS
„Lungo mare“ iz Kotora. Voditeljica programa bi-
la je Dubravka Jovanović. Turistička Zajednica
grada Zagreba je za svaku damu osigurala lici-
tarsko srce, a mnogi sponzori su svima priuštili
bogatu lutriju.
2010. ovu tradicionalnu manifestaciju održali
smo u hotelu Splendid. U programu su tada su-
djelovali šibenska klapa Maslina i VIS Amadeus
iz Dubrovnika. Program je vodila Nila Miličić -
Vukosavić. Direktor hotela Žarko Radulović,
inače Kotoranin, osim povoljnog aranžmana i
besprijekornog prijama za sve goste večeri, osi-
gurao je i nagradu pobjedniku lutrijskog plesa –
vikend za dvije osobe.
31
