2. OPASKA - NAPOMENA
Poštovani studenti ,
ovo predavanje je samo pokušaj da u kratim crtama i
što jednostavnije predstavim židovstvo, kršćanstvo i
islam.
Molimo Vas za razumijevanje da ovih nekoliko riječi ne
mogu opisati sve pojedinosti i specifičnosti razvoja
židovstva, kršćanstva i islama kroz stoljeća njihovoga
postojanja.
3. RELIGIJA
Pojam religije nije u potpunosti određen
Religija je više negoli to može izreći bilo koja definicija.
Ciceron pojam ‘’religio’’ izvodi iz latinskog glagola
‘’relegere’’, jer se sve što spada na kult bogova nekako
ponovo odčitava i tako se stvara religijska praksa. Religija je
prema Ciceronu, ispunjavanje dužnosti prema višim silama.
(Cicero, De natura deorum II.)
Za kršćanskiog teologa Augustina je ona ‘’ kojom se duša u
pomirenju ponovno povezuje s Bogom od kojega se nekako
otrgla’’. (Augustin, De quantitate animae)
4. PODJELA RELIGIJA
Postoje dvije vrste religija:
POLITEISTIČKE i MONOTEISTIČKE
Politeističke religije karakteristično je vjerovanje u više
bogova, različita božanstva koja vladaju različitim dijelovima
prirode i ljudskog djelovanja.
Politeističke religije najčešće su narodne religije i u načelu
se ograničavaju na jedno pleme, narod ili državu.
Politeističke religije su više ritualne i obredne nego teoriske.
8. ŽIDOVSTVO
Utemeljitelj: Mojsije (oko 1225.g. pr.Kr.)
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog,
bestjelesnog i samo duhovnog Boga, oca svih ljudi. Ovaj Bog
predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi
zahtijeva ljubav i pravednost.
Židovske svete knjige:
TORA (Zakon)
TALMUD (Mišna i Gemara)
ZOHAR
15. ŽIDOVSTVO
Židovski blagdani (bitniji):
Šabat (sedmi dan u tjednu, dan veselja i odmora)
Hanuka (blagdan svjetlosti)
Purim (blagdan izbavljenja)
Pasah ili Pasha (blagdan izlaska iz egipatskog ropstva)
Roš ha-Šana (Nova godina)
Jom Kipur (dan pomirbe i pokajanja)
Sukot (blagdan sjenica)
Jom ha-Šoa (dan sjećanja na žrtve Holokausta)
16. ŽIDOVSTVO
Košer prehrana (propisani način):
Zabranjeno im je jesti svinjsko meso, rakove i školjke.
Kada kolju životinje čije im je meso dozvoljeno jesti, onda
to čine u skladu sa košerom
Meso i mliječni proizvodi ne smiju se posluživati u istom
obroku
Prije svakog objeda izgovaraju molitvu:
‘’Blagoslovljen budi, Gosopodine, Bože naš, Kralju
svevišnji koji daješ zemlji da rodi kruh’’
18. ŽIDOVSTVO
Jedinstveni identitet
Židov ne može biti član niti jedne druge vjerske
zajednice, a pritom ostati Židov.
Pripadnici drugih naroda ne mogu biti židovske vjere, oni
mogu preobraćenjem postati Židovi i članovi židovske
vjerske zajednice.
Danas na svijetu ima između 15 i 16 milijuna pripadnika
ove religije.
19. ŽIDOVSTVO
BARUH, ATA ADONAI ELOHEINU MELEH
HA'OLAM...
(Blagoslovljen si Ti, Gospodine Bože naš, kralju Svemira...)
21. KRŠĆANSTVO
Utemeljitelj: Isus Krist (Betlehem, oko 4. p. n. e.- Jeruzalem, 30.)
Kršćani vjeruju da je Isus Krist, ‘’Sin Božji’’ i ‘’Sin Čovječji’’ -
potpuno ljudsko biće i potpuno božansko, savršeno i
bezgrešno. U njemu je Jedini Bog, Stvoritelj neba i zemlje
sišao među ljude kako bi ih podigao, spasio, da budu s
Bogom.
To je utjelovljenje, postignuto njegovim rođenjem kroz
majku, djevicu, koja ga je začela Svetim Duhom. Isus je na
sebe uzeo ograničenja ljudske naravi. Također je preuzeo
odgovornost za grijehe čitavog ljudskog roda, pomirujući
Boga s ljudima i ljude s Bogom.
22. KRŠĆANSTVO
To se naziva pomirenje, koje je
Isus postigao svojom smrću. Umro
je zato da bi uskrsnuo u novi život.
To se naziva uskrsnućem.
Oni koji vjeruju u Isusa nisu samo
spašeni od svojih grijeha, nego će
uskrsnuti u novi život kad Isus
ponovo dođe.
23. KRŠĆANSTVO
Tko je bio Isus?
Isus se rodio u Betlehemu u Judeji, negdje između 6. i 4.
godine pr. Kr. u pobožnoj židovskoj obitelji Marije i Josipa,
potomaka kralja Davida.
Odrastao je u Nazaretu u Galileji, a u tridesetoj je godini kršten
u rijeci Jordanu, od proroka zvanog Ivan Krstitelj. Ivan je
propovijedao i krštavao ljude u znak pokajanja od grijeha.
Naviještao je dolazak većega od sebe.
Isus je nakon svog krštenja okupio oko sebe dvanaestoricu
učenika ('apostola') i počeo propovijedati po onom kraju,
poučavajući narod i iscjeljujući bolesne. Navijestio je dolazak
Božje vladavine i izjavio da se ljudi moraju pokajati za svoje
grijehe i vjerovati radosnoj vijesti o Božjem kraljevstvu.
24. KRŠĆANSTVO
U starosti od 33 godine Isusa su uhvatile, mučile i ubile
rimske okupacijske vlasti u suradnji sa židovskim
svjetovnim i vjerskim vođama, vjerojatno negdje oko
29-30. godine. Umro je razapet, što je bilo uobičajena
smrtna kazna, ali vrlo bolna. Međutim, uskrsnuo je iz groba
nakon tri dana, pokazao se nekim sljedbenicama, a
također i svojim učenicima i to u mnogim prilikama u
sljedećih četrdeset dana, a zatim se vratio svojemu Ocu na
nebo.
Kršćani, prema tome, vjeruju u živoga Isusa Krista, a ne u
mrtvog heroja.
Raspelo i križ postali su simbolom patnji Spasitelja i
uskrslog Gospodina.
25. KRŠĆANSTVO
Apostoli:
‘’ovo su imena dvanaestorice: Šimun, zvani Petar, i njegov
brat Andrija; Jakov Zebedejev (stariji) i brat mu Ivan; Filip i
Bartolomej; Toma i Matej, carinik; Jakov (mlađi) Alfejev i
Juda Tadej; Šimun Kanaanac i Juda Iskariotski, koji ga
izdade’’. (Mt 10, 2-4)
Kako se Juda Iskariotski nakon izdaje objesio, apostoli su
kockom u svoj zbor pribrojili Matiju.
26. KRŠĆANSTVO
Kršćanstvo i rimsko carstvo:
311 g. car Galerije:
‘’U ime toga oprosta, neka mole svoga Boga za naše
spasenje, za spas Republike...’’
313 g. Milanski edikt – Konstantina I. Velikog
- da se sva mjesta na kojima se zajednica okupljala i
svako drugo konfiscirano i oduzeto vlasništvo ‘’ima vratiti
kršćanima bez traženja naknade ili ikakvoga plaćanja, i
bez pokušaja prijevare i obmane’’.
380 g. uredbom cara Teodozija I.
kršćanstvo postaje državnom religijom u Rimskom
Carstvu.
27. KRŠĆANSTVO
VELIKI RASKOL (16. srpnja 1054.g.)
Crkveni raskol 1054. dogodio se za vrijeme vladavine
carigradskoga patrijarha Mihajla Keraularija i pape Lava IX.
(prije Velikog raskola)
ISTOČNE
KRŠĆANSTVO PRETKALCEDONSKE
CRKVE
KATOLIČKA CRKVA PRAVOSLAVNE CRKVA
28. KRŠĆANSTVO
Istočne – Pravoslavne crkve
Ruska
Grčka Osporene pravoslavne crkve:
Rumunjska Makedonska pravoslavna crkva
Bugarska Crnogorska pravoslavna crkva
Srpska Ukrajinska pravoslavna crkva -
Albanska Kijevskog Patrijarhata
Gruzijska
Ciparska
Sinajska
Slovačka
Poljska
Češka
Finska
29. KRŠĆANSTVO
Istočne pravoslavne Crkve
Istočne pravoslavne ili pretkalcedonske Crkve:
Koptska pravoslavna Crkva u Aleksandriji
Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva
Eritrejska pravoslavna tevahedo Crkva
Armenska apostolska Crkva svih Armenaca
Sirska pravoslavna Crkva u Antiohiji
Malankarska jakobitska sirska pravoslavna Crkva
Indijska pravoslavna Crkva Istoka
30. KRŠĆANSTVO
Istočne katoličke Crkve (s vlastitom hijerarhijom)
Apostolska administratura za južnu Albaniju
Bugarska grkokatolička Crkva
Grkokatolička Crkva u Grčkoj
Gruzijska katolička Crkva
Italo-albanske Crkve (eparhije Lungro i Piana za Albance)
Italo-grčka Crkva (Grottaferrata)
Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini
Grkokatolička Crkva u Mađarskoj
Apostoliski egarhat za Makedoniju
Melkitska grkokatolička Crkva (Bliski istok, sa sjedištem u Damasku)
Rumunjska grkokatolička Crkva
Rusinska grkokatolička Crkva
Grkokatolička Crkva u Slovačkoj
Ukrajinska grkokatolička Crkva
31. KRŠĆANSTVO
Bez vlastite hijerarhije:
Grkokatolici u Bjelorusiji
Grkokatolici u Rusiji
Aleksandrijski obred
Etiopska katolička Crkva
Koptska katolička Crkva
Zapadnosirski (ili antiohijski) obred
Maroniti
Siro-malankarska katolička Crkva
Sirska katolička Crkva
Istočnosirski (ili kaldejski) obred
Kaldejska katolička Crkva
Siro-malabarska Crkva
Armenski obred
Armenska katolička Crkva
32. KRŠĆANSTVO
Ekumenski sabori – ekumenski koncili
I. Prvi nicejski sabor, (325.)
II. Prvi carigradski sabor, (381.)
III. Efeški sabor (431.)
IV. Kalcedonski sabor, (451.)
V. Drugi carigradski sabor, (553.)
VI. Treći carigradski sabor, (680.-681.)
VII. Drugi nicejski sabor, (787.)
VIII. Četvrti carigradski sabor (869.-870.)
VIII. Četvrti carigradski sabor (869.-880.)
IX. Peti carigradski sabor, (1341.-1351.)
IX. Prvi lateranski sabor, (1123.)
X. Drugi lateranski sabor, (1139.)
XI. Treći lateranski sabor, (1179.)
XII. Četvrti lateranski sabor, (1215.)
XIII. Prvi lionski sabor, (1245.)
XIV. Drugi lionski sabor, (1274.)
XV. Sabor u Vienni, (1311.-1312.)
XVI. Sabor u Konstanci, (1414.-1418.)
XVII. Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci, (1431., 1437., 1438., 1439., 1442.)
XVIII. Peti lateranski sabor, (1512.-1517.)
XIX. Tridentski sabor, (1545.-1563. s prekidima)
XX. Prvi vatikanski sabor, (1869.-1870.)
XXI. Drugi vatikanski sabor, (1962.-1965.)
33. KRŠĆANSTVO
BIBLIJA – Sveto pismo
Stari i Novi zavjet
Stari zavjet: 45 knjiga
- 39 protokanonskih knjiga (istovjetne s hebrejskim kanonom)
- 7 deuterokanonskih knjiga (apokrifi)
Novi zavjet: 27 knjiga
- 4 evanđelja
- 1 Djela apostolska
- 21 Poslanica
- 1 Poslanica proroštva (Otkrivenje)
Najstariji su spisi Novog zavjeta Pavlove poslanice. Već između zime
50. godine i ljeta 52. godine on u Korintu piše poslanice Solunjanima.
37. KRŠĆANSTVO
OBREDI:
Rimokatolička Crkva:
Liturgijski obredi – u upotrebi zapadni obredi
(prvenstveno rimski, ali i obredi mjesnih Crkava ili nekih crkvenih redova)
do Drugog vatikanskog sabora (1962.-1965.) službeni
liturgijski jezik bio je latinski.
Nakon sabora dozvoljena je upotreba živih jezika u liturgiji.
Euharistijsko slavlje – beskvasanim kruhom
Pričest pod prilikama kruha
38. KRŠĆANSTVO
OBREDI:
Pravoslavna Crkva:
Liturgijski obred - Saborni obred
(vrše ga na grčkom, crkvenoslavenskom ili jeziku naroda kojima pripadaju)
Euharistijsko slavlje – kvasanim kruhom
Pričest pod obje prilike
Crkveni prostor odvojen od vjernika ‘’ikonostasom’’
40. KRŠĆANSTVO
SAKRAMENTI:
Sakrament je ‘’vanjski i vidljiv znak unutarnje i duhovne milosti’’.
Rimokatolička i pravoslavna crkva prihvaćaju sedam sakramenata:
Krštenje
Potvrdu
Euharistiju
Pokoru
Bolesničko pomazanja
Sveti red
Ženidbu.
41. KRŠĆANSTVO
Kršćanski blagdani (bitniji):
Došašće (Advent)
Božić - proslava Isusova rođenja 25. prosinca (7. siječnja u pravoslavlju).
Korizma - razdoblje duhovne discipline u pripremi za Uskrs.
Tijelovo - svetkovina presvetog Tijela i rvi Kristove
Uskrs - sjećanje na Isusovu smrt i njegovo uskrsnuće.
Uzašašće - proslavlja se Isusovo uzašašće na nebo, 40 dana nakon
Uskrsa.
Pedesetnica - označava silazak Svetoga Duha; slavi se pedeseti dan
nakon Uskrsa.
Velika Gospa
43. KRŠĆANSTVO
3. POČASNA
- kardina
- metropolit
- nadbiskup
- prelat
- kanonik
- prebendar
Nuncije (apostolski nuncije) – Papinski poslanik pri nekoj vladi
Crkva je nadnacionalna i centralizirana
44. KRŠĆANSTVO
Pravoslavna crkva: Hijerarhija
- Patrijah ili arhiepiskop – na čelu neovisne crkve
- Episkop - na čelu eparhije
- Paroh – na čelu parohije
Najugledniji je Carigradski patrijarh (Ekumenski patrijarh)
Autokefalne crkve (nacionalne i državne)
47. ISLAM
Utemeljitelj: Muhamed a.s (Meka, 12. travnja 570. - Medina, 8. lipnja 632.)
Islam je vjera utemeljena na predanosti Božjoj volji,
vjera podložnosti Allahu, Najvišoj Istini, izvoru svega
stvorenog i Onome kome se sve vraća, jer Bog je Izvor,
Stvoritelj, Vladar, Nositelj i Uzdržavatelj sveg svemira.
Islam je, također, osvajanje mira (selam) kroz sam čin
predanosti Bogu. Islam nije ništa drugo nego život u skladu
s Božjom voljom, kako bi stekli mir i harmoniju na ovom i
budućem svijetu. Za muslimane vjera nije, tek, dio života
već je ona život u svojoj punini i zaokruženosti.
48. ISLAM
Tri su osnovna plana vjere islama a to su:
IMAN, ISLAM i IHSAN
IMAN – VJEROVANJE
Pod imanom se podrazumijeva vjerovanje u šest temeljnih
istina koje se nazivaju Imanskim šartima (uvjetima) a to su:
1. Vjerovanje u jednoga i jedinoga Boga;
2. Vjerovanje u Božje meleke (anđele);
3. Vjerovanje u Božje knjige (objave);
4. Vjerovanje u Božje poslanike;
5. Vjerovanje u Sudnji dan i
6. Vjerovanje u Božje određenje.
49. ISLAM
ISLAM - BOGOSLUŽJE
Islam, prvenstveno, uz vjerovanja u naprijed navedene istine,
podrazumijeva izvršavanja određenih, propisanih, obvezatnih
dužnosti koje se nazivaju: Islamski šarti (dužnosti) a to su:
1. Izgovaranje kelimei-šehadeta
2. Obavljanje pet dnevnih molitvi
3. Post devetog mjeseca hidžretske godine
4. Obavezno davanje doprinosa
5. Obavljanje hadždža, ukoliko su u mogućnosti.
50. ISLAM
IHSAN – DOBROČINSTVO:
Dobročinstvo (ihsan) označava onaj intenzitet i
savršenstvo življenja u skladu s najdubljim značenjem
načela vjere, koje može započeti tek kada čovjek postane
u potpunosti svjestan što znači biti ljudsko biće i
svojevoljno prihvaćanje Boga za svoga jedinog
gospodara.
52. ISLAM
KUR'AN ČASNI
Muhamedove objave
114 poglavlja (sura)
Prva sura (Al-Fatiha) spada među kratke i često se recitira
tako da se smatra muslimanskim Očenašem:
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
1. Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo,
2. Milostivog, Samilosnog,
3. Vladara Dana sudnjeg,
4. Tebi se klanjamo i od Tebe pomoć tražimo!
5. Uputi nas na Pravi put,
6. na Put onih kojima si milost Svoju darovao,
7. a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koji su zalutali!
53. ISLAM
KUR'AN ČASNI
Kur'an predstavlja alfu i omegu islamske vjere, u smislu da
sve što je islamsko, bilo da se radi o pravu, filozofiji,
duhovnom i etičkom nauku, čak i o umjetnosti ima svoje
korijene u kur'anaskom učenju. Musliman se rađa i umire uz
zvuke Kur'anskog teksta i tim zvukovima je okružen tijekom
čitavog života koji prožimaju tradicionalni muslimanski grad i
selo a do određenog stupnja i suvremeni. Ljubav prema
Kur'anu i odanost njegovom učenju središnja je dužnost
svake generacije muslimana.
54. ISLAM
ISLAMSKI BLAGDANI
Muslimani imaju dva blagdana:
1. Ramazanski bajram
2. Kurban-bajram
Muslimani našeg podneblja uobičajili su prigodno
obilježiti i slijedeće dane:
1. Novu muslimansku hidžretsku godinu,
2. Mevlud
3. mubarek-noći
55. ISLAM
Džamija:
Džamije su islamske bogomolje, prepoznatljive po
nekoliko specifičnih detalja.
Objekat može biti u raznim oblicima, najčešće je centralni
dio u obliku kocke, na čijem vrhu je jedna ili više kupola.
Sa bočnih strana se nalazi jedna ili više munara dijelova
objekta koji sliče na kule pri čijem se vrhu nalazi prostor na
kome stoji mujezin koji uči ezan, poziv na namaz (Es-
Salat). Vrh munare je zašiljen i ima oblik kupe, obično
urađene od neke metalne konstrukcije, najčešće od bakra.
