1. “Ne uništavajmo svet naših očeva, jer smo ga pozajmili od
naše dece.”
11.12.2011. DAN PLANINA
2. POJAM I ZNAČAJ
Skupština UN-a proglasila je 2003. godine 11. decembar međunarodnim danom
planina.
Ovaj dan je značajan za ceo svet, jer uvek opominje na stalnu potrebu za
osvešdivanje ljudi u očuvanju životne sredine.
Veliki značaj planina i održivi razvoj okoline nas opominje da moramo da čuvamo,
štitimo i ne zagađujemo, da bi jednog dana bio kvalitetan život celom čovečanstvu.
3. EKOLOŠKA VAŽNOST
PLANINA
U ekološkom pogledu planine imaju dvostruku važnost:
Prvo, zbog teže pristupačnosti ljudskoj delatnosti, planine u svom okrilju
sadrže najbolje očuvanu ekološku ravnotežu.
Drugo, svojim postojanjem deluju kao snažan činitelj na ekološku
ravnotežu znatno šireg područja nego što ga zauzimaju.
4. UGROŽAVANJE
PLANINA
1. Seča šuma
2. Bacanje smeda
3. Otapanje lednika na planinama
4. Zagadjenje vazduha
5. Spaljivanje šuma.........
5. Zdrava životna sredina, a ujedno i planina, podrazumeva čistu vodu, vazduh
i zemljište, bez opasnih i otrovnih supstanci i dejstava koje mogu ugroziti
ljudsko zdravlje !!!
Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno
obaveštavanje o njenom stanju.
U našoj zemlji se ubrzo usaglašavaju ekološki propisi s evropskim
standardima.
6. PLANINE I ČOVEK
Čovek može da utiče i pozitivno i negativno na planine.
Pozitivni uticaji su: pošumljavanje,očuvanje ugroženih životinjskih
vrsta,briga o biljkama...
Planina je ugrožena raznim ljudskim aktivnostima !
Da bi zaštitio planine čovek mora da predvidi sve negativne posledice
svojih intervencija u prirodi.
Čovek ne sme prekomerno da troši resurse, da zagađuje, da neplanski seče
šume....
7. Na planini se nalaze šume, reke, jezera, mnoštvo potoka...
8. PLANINE U SRBIJI
Zaštidena prirodna dobra Srbije :
• Nacionalni park “Fruška Gora”
• Nacionalni park “Kopaonik”
• Park prirode “Golija”
• Park prirode “Stara planina”
GOLIJA KOPAONIK
9. NACIONALNI PARK
“FRUŠKA GORA”
Fruška Gora je proglašena nacionalni parkom 1960.godine, u cilju
obezbeđenja trajne zaštite.
40 strogo zaštidenih biljaka.
Najugroženije vrste životinja su šarka i šareni daždevnjak.
10. NACIONALNI PARK
“KOPAONIK”
Kopaonik je proglašen za nacionalni park 1981. godine.
U Nacionalnom parku “Kopaonik" živi i 91 endemična i 82 subendemične
biljke, od kojih je čak 30 vrsta zaštideno Uredbom o zaštiti prirodnih
retkosti teritorije Srbije.
Posebne biljne vrste: kopaonička čuvarkuda, Pančideva omorika,
kopaonička ljubičica...
Posebne životinjske vrste : sivi soko, zlatni orao, sova,
divlja mačka, jelen....
11. PARK PRIRODE
“GOLIJA”
Park prirode “Golija” proglašena je 2001. godine.
Park prirode Golija stavljen je pod zaštitu radi očuvanja vrednosti i
poboljšanja stanja
Biljni svet Golije gradi skoro 1100 vrsta biljaka:planinski javor,pančideva
bedrenica i majčina dušica.
Prisutno je i stotinak važnih vrsta ptica : šumska ševa, kamenjarka,
crvenonogi prudnik.
12. PARK PRIRODE “STARA
PLANINA”
Stara planina proglašena je 1997. za park prirode.
40 vrsta koje predstavljaju prirodne retkosti Srbije.
50 vrsta koje se nalaze na spisku ugrožene evropske flore :mužica, prečica,
bor krivulj, rosulja i druge.
200 vrsta ptica koje uglavnom prestavljaju prirodne retkosti Srbije :riđi
mišar,suri orao, stepski soko, sivi soko, veliki tetreb, prdavac, planinski
žalar, ušata ševa, žutokljuna galica, mala muharica, drozd kamenjar ..…
13. MANIFEST
PLANINARA
Planina je ustvari filozofija života... A planina je živo biće. To nije hrpa
kamenja ili gomila drveća. Ona je simbol! Ona je vrh i greben, ona je reka i
gorsko oko, ona je vodopad i bezdan, nepregledno prostranstvo šuma punih
života. Ona je…ono što čovek nikada neće moći da bude. Zato je ona tu, kao
nepobedivi bedem prirode.