Ce diaporama a bien été signalé.
Le téléchargement de votre SlideShare est en cours. ×

Šta je genetika

Publicité
Publicité
Publicité
Publicité
Publicité
Publicité
Publicité
Publicité
Publicité
Publicité
Publicité
Publicité
Chargement dans…3
×

Consultez-les par la suite

1 sur 23 Publicité

Plus De Contenu Connexe

Diaporamas pour vous (20)

Similaire à Šta je genetika (20)

Publicité

Plus par Ivana Damnjanović (20)

Plus récents (20)

Publicité

Šta je genetika

  1. 1. ŠTA JE GENETIKA? Damnjanović Ivana
  2. 2. Šta genetika proučava? • Nasleđivanje i varijabilnost (promenljivost) osobina, • Način na koji se nasledna informacija prenosi kroz generacije, kako se održava, ispoljava i menja.
  3. 3. Transmisiona genetika • Proučava način prenošenja osobina sa generacije na generaciju. • Prenošenje osobine sa roditelja na potomstvo se prati kroz nekoliko generacija.
  4. 4. Rodoslovna stabla • Kod ljudi ne može biti kontrolisanog eksperimentalnog ukrštanja; osobina se prati kroz više generacija
  5. 5. Citogenetika • Proučavanje hromozoma pomoću posebnih tehnika bojenja. • Saznanja o njihovoj građi, broju, promenama.
  6. 6. Genetička istraživanja na molekularnom nivou • Proučavanje nukleotidnog sastava velikog broja gena kod različitih grupa organizama.
  7. 7. Populaciona genetika • Analiza na nivou populacija; zašto se neke osobine javljaju u populacijama, zašto se neke održavaju a druge nestaju.
  8. 8. HROMOZOMI  Hromozomi predstavljaju najviši stupanj kondenzacije jedrovog materijala hromatina koji se sastoji od DNK i proteina.  Broj i oblik hromozoma karakterističan je za svaku vrstu.  Telesne ćelije su diploidne (imaju 2n hromozoma), a polne haploidne (n). Kod čoveka: 2n = 46; n = 23
  9. 9.  Hromozom je izgrađen od dve hromatide (dva molekula DNK) spojene centromerom.  Hromozom ima dva kraka: p i q, koji su iste dužine ako je centromera na sredini hromozoma Građa hromozoma
  10. 10. Oblik hromozoma • Kod metacentričnih hromozoma centromera je na sredini, pa su kraci jednaki. • Submetacentrični hromozomi imaju centromeru bliže jednom kraju, a kod akrocentričnih centromera je skoro na samom kraju hromozoma. metacentrični submetacentrični akrocentrični
  11. 11. Kariotip-skup svih hromozoma
  12. 12. Kada se hromozomi poređaju po veličini i obliku dobija se kariogram
  13. 13. Hromozomi čoveka • Čovek ima 46 hromozoma: 22 para autozoma i jedan par polnih hromozoma. • U telesnim ćelijama muškarca, pored autozoma, prisutni su X i Y polni hromozomi: 22 AA + XY • U telesnim ćelijama žene, pored autozoma, postoje dva X hromozoma: 22 AA + XX
  14. 14. • Polne ćelije imaju ukupno 23 hromozoma: 22 autozoma i jedan polni hromozom - X ili Y. • Polovina spermatozoida muškarca ima 22A + X, a druga polovina ima 22A + Y. • Jajne ćelije žene imaju 22 A + X.
  15. 15. Položaj gena u hromozomu • Geni su linearno raspoređeni delovi hromozoma. • Mesto gena na hromozomu nazova se lokus.
  16. 16. Aleli • Aleli su različiti oblici (varijante) jednog gena. • Aleli se nalaze se na istom lokusu na homologim hromozomima. • Geni koji imaju više alela su polimorfni geni, a oni koji imaju samo jedan oblik su monomorfni geni.
  17. 17. Genetička osnova polne i bespolne reprodukcije • Mitozi predhodi duplikacija DNK molekula; pred samu mitozu svaki hromozom ima 2 hromatide (2 DNK molekula) povezane centromerom. • Ishodne ćelije će imati samo 1 DNK molekul po hromozomu. Tako je broj hromozoma i broj DNK molekula isti u roditeljskoj i potomačkoj ćeliji. Mitoza odvaja hromatide
  18. 18. • Primer: vinska mušica ima 8 hromozoma (4 para; 2n=8). Koliko će imati molekula DNK i koliko hromatida na kraju mitoze? • Pre deobePre deobe (S faza) hromatide se dupliraju; pred samu mitozu svaka ćelija će imati 16 DNK molekula i 8 hromozoma. • Nakon mitozeNakon mitoze, u svakoj telesnoj ćeliji će biti 8 molekula DNK I 8 hromozoma.
  19. 19. • U procesu mejoze (I i II) se redukuje broj hromozoma sa 2n na n. • Rastavljaju se hromozomi poreklom od oca i od majke.

×