1.
Suvremeni model podrške djeci/obitelji u riziku
doc. dr. sc. Karolina Tadić-Lesko
Obiteljska grupna konferencija

2.
Pojam Restorativne pravde
Restorativna pravda ima povijest izgrađenu kroz tradiciju i običaje, gdje se konflikt među pojedincima
promatrao kao kazneno djelo. Pojam engleske riječi restore znači vratiti u prijašnje stanje, ponovno,
obnoviti, nadoknaditi, vratiti originalne vrijednosti, postaviti u početni položaj (Mirosavljević, 2010, str. 54).
Za termin engleskog podrijetla restorative justice, nema službeno prihvaćenog prijevoda na jezike Bosne i
Hercegovine.
„U domaćoj literaturi koristi se pojam rekonstruktivni pristup, iako strani autori smatraju navedeni engleski
termin jako dobrim budući da se radi o zdravorazumskom pristupu pravdi (što on u biti i jest jer osim pravne
uključuje i psihosocijalnu pravicu) (Zehr, 1997, Žižak, 2006, Mirosavljević, 2010 u Tadić-Lesko, Milinković,
2018, str. 47).

3.
U Svijetu su razvijena četiri modela restorativne pravde:
• Medijacija između žrtve i (maloljetnog) počinitelja kaznenog
djela
• Vijeće za reparaciju
• Suđenje u krugu i
• Obiteljska grupna konferencija
4 Modela restorativne pravde

4.
Medijacija između žrtve i maloljetnog počinitelja kaznenog djela
• Medijacija između počinitelja i žrtve - Tužitelj ili sudac u
izboru i primjeni odgojne preporuke uzima u obzir mišljenje
i sveukupne interese maloljetnika, kao i interese
oštećenog, vodeći računa pri tome da se primjenom
odgojnih preporuka ne ometa redovito školovanje ili rad
maloljetnika (Uredba o primjeni odgojnih preporuka prema
maloljetnicima F BiH, član 11.)

5.
Vijeće za reparaciju
• opcija je za počinitelje lakših delikata koji bi inače, u sudskom
procesu, vrlo vjerojatno bili osuđeni na sankciju probacije ili
kratkotrajnu kaznu zatvora (Zernova, 2007, Mirosavljević,
2010). Vijeća su otvorena za javnost, a sastavljena su od male
grupe građana (2-7) koji su završili posebnu edukaciju.
Članove vijeća čine predstavnici lokalne zajednice.

6.
Suđenje u krugu
• Suđenje u krugu - ideja potječe od indijanske prakse
mirenja i medijacije u Sjevernoj Americi (Bazemore i
Umbreit, 2001, Mirosavljević, 2010). Krugovi
podrazumijevaju sastanke na kojima sudjeluju žrtva,
počinitelj, njihove obitelji i prijatelji, zainteresirani članovi
zajednice, te predstavnici pravosudnog sustava. Sudionici
mogu činiti jedan veliki krug ili se mogu podijeliti u dva -
vanjski i unutarnji.
• Moderna verzija kružnih kazni hibrid je tradicionalnih
pravosudnih rituala i formalnih kaznenopravnih postupaka.
Sudionici obično uključuju žrtvu i počinitelja i njihove
zajednice podrške, suca i sudsko osoblje, tužitelja,
odvjetnika, policiju i sve članove zajednice koji imaju interes
za slučaj. Krug vodi i sudac, koji u istome sudjeluje kao
ravnopravan član (United Nations, 2013., str. 13).

7.
Obiteljska grupna konferencija

8.
Povijest Modela - Obiteljska grupna konferencija
Zakonom o djeci, mladima i obitelji iz 1989. godine na Novom Zelandu uvršteno je da građani pri ulasku u
sustav socijalne i dječje zaštite imaju priliku da problem riješe organiziranjem obiteljskog sastanka. Ovaj
Zakon je po prvi put uvrstio obiteljske grupne konferencije kao primarni model odlučivanja u okviru sustava
dječje zaštite.
U okviru prve godine uvođenja modela na Novom Zelandu, izvršena je evaluacija novog pristupa u radu koja
je pokazala da je od organiziranih 2000 konferencija, vrlo mali broj istih nije uspio da definira obiteljski plan
za rješavanje problema (Robertson, 1996).
Od 1989-2006 godine na Novom Zelandu održano je preko 50.000 obiteljskih grupnih konferencija, a samo
manji broj nije uspio da postigne sporazum koji je u najboljem interesu djeteta i obitelji (Connolly, 2006).

9.
Model OGK
• sukadan socijalnoj i obrazovnoj legislativi
nudi rješenje/a
djeluje kao preventivna metoda
nema represije
nizak utrošak financijskih i materijalnih sredstava
isključuje javnost/diskretan
• vraća odgovornost obitelji jer obitelj rješava problem u svome krugu
• jača obiteljsku koheziju /zbližava njezine članove
• vraća povjerenje (obiteljske vrijednosti) ...

10.
Uloga modela OGK u području socijalne i dječje zaštite
Nalazi evaluacija modela obiteljske grupne konferencije, koje su se provodile u mnogim
zemljama, uglavnom su pokazivali pozitivan utjecaj koji ovaj model ima na djecu, mlade i
obitelji u periodima krize ili kritičnih događaja prilikom čega je utvrđeno sljedeće:
• većina obitelji je bila u mogućnosti da razvije odgovarajući „Obiteljski plan― koji
identificira potencijalne rizike za dijete i ispunjava zahtjeve nadležnih ustanova za zaštitu
djece;
• obitelji su posredstvom konferencija bolje informirane o uslugama koje su im lakše
dostupne na razini zajednice;
• ostvaruje se bolji kontakt djece i mladih s bližim srodnicima;
• uspostavlja se suradnički/partnerski odnos između obitelji i nadležnih službi za zaštitu
djece.
(Olson 2009, Huntsman 2006)

11.
Primjenjivost modela OGK
• u normativnim i razvojnim krizama (adolescenti, sindrom “napuštenog gnijezda” kod težih i trajnijih
fizičkih/mentalnih bolesti članova obitelji),
• obiteljima koje dolaze iz ranjivih i manjinskih skupina (migranti, raseljene osobe, povratnici… ),
• pogođenim gubicima (posla, domovine, člana obitelji, imovine),
• s poremećenim obiteljskim odnosima, patologijama,
• udomiteljskim obiteljima (adaptacija novog člana, osamostaljivanje udomljenog djeteta),
• obiteljima iscrpljenim stresom uslijed suvremenog tempa života (posao, nedostatak slobodnog
vremena, ovisnosti …).

12.
Iz prakse ...
• kod djece i mladih (npr. s problemima /poremećajem u ponašanju i učenju),
• kod djece i mladih sklonih skitnji krađi, promiskuitetu, ovisnosti,
• kod bivših supružnika/nakon perioda proteklog od razvoda braka (npr. ne komunikacije roditelja i
“manipulacije djece” ili problema na okolnosti neodržavanja osobnih odnosa i neposrednih
kontakata),
• kod pružanja podrške obitelji/roditelju (npr. nije u mogućnosti samostalno da brine za djecu),
• u skrbništvu (npr. zbrinjavanje djece bez roditeljske skrbi),
• kod nesređenih obiteljskih i obiteljsko-pravnih odnosa ….
• kao prethodnica sudskom postupku: Izmjena odluke o povjeravanju djeteta,
• kod djece koja prestanu pohađati školu ...

13.
Neuspjeh OGK
Inicijator: ponudi, ali ne motivira obitelj na OGK, ne potrudi da identificira obiteljski krug, se ne potrudi
proširi obiteljski krug, neadekvatno upozna sudionike s OGK, u prvom dijelu konferencije usmjerava
obitelj ka rješenjima,
Pojedinac ili obitelj: odustane od OGK, ne dođe na OGK, ne sačini Plan, Plan se ne provodi, Plan se
neadekvatno verificira, ne prati se provedba Plana ….

14.
Rizici primjene OGK
• Član OBITELJI koji je veoma dominantan (verbalno nadjačava ostale),
• Nove informacije neposredno prije konferencije (npr. seksualno zlostavljanje, fizičko/psihičko nasilje
i sl…),
• U OBITELJI postoji proganjanje/uhođenje,
Ponekad su manje šanse
• Žrtva i nasilnik prisutni u OGK,
• Konferencija odmah nakon razvoda braka,
• Obitelji koje su dugi niz godina korisnici socijalne pomoći,
• Visoko fanatični korisnici.

15.
Obiteljska grupna konferencija- pravila modela
Koraci:
1. Ponuditi i motivirati korisnika za OGK;
2. Pojasniti i proširiti obiteljsku i socijalnu mrežu podrške;
3. Pripremiti se za OGK;
4. Održati OGK (Uvodni dio, Privatno vrijeme i Verifikacija);
5. Pratiti plan i sačiniti evaluaciju.

16.
Izazovi suvremenog društva i OGK
• Odustajanje/prekidanje školovanja,
• Ovisnosti i duševne bolesti,
• Visoko konfliktni razvodi,
• Dugotrajni i/ili disfunkcionalni obiteljski odnosi,
• Obitelji povratnika sa Sirijskih ratišta,
• Migranti ...

17.
Literatura:
1. Božić, A., Ivanović, B., Tadić-Lesko, K. (2017), Javni-stručni skup "Obiteljska grupna konferencija – Suvremeni model podrške obitelji u riziku“ Zagreb: Revija za socijalnu
politiku god. 24, br. 1, str. 107-113.
2. Connolly, M. (2006), Fifteen years of family group conferencing: Coordinators talk about their experiences in Aotearoa New Zealand. British Journal of Social Work, 36(4),
523-540.
3. Huntsman, L. (2006), Literature review: Family group conferencing in a child welfare context. Sydney: Department of Community Services.
http://www.community.nsw.gov.au/docswr/_assets/main/documents/research_family_conferencing.pdf
4. Jonas-van Dijk, J., Zebel, S., Claessen, J., Nelen., H. (2019), Victim–Offender Mediation and Reduced Reoffending: Gauging the Self-Selection Bias. Crime & Delinquency, 2020,
Vol. 66(6-7) 949–972. https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1177/0011128719854348
5. Olson, K. B. (2009), Family group conferencing and child protection mediation: Essential tools for prioritizing family engagement in child welfare cases. Family Court Review
47(1): 53–68.
6. Robertson, J. (1996), Research on family group conferences in child welfare in New Zealand. In J. Hudson, M. Allison, G. Maxwell, & B. Gallaway (Eds.), Family group
conferences. Annandale: Federation Press.
7. Tadić-Lesko, K., Milinković, J. (2018), Perspektive modela: Medijacija između žrtve i maloljetnog počinitelja kaznenog djela, Sarajevo: Kriminalističke teme, Časopis za
kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, god. XVIII, br. 3-4, 2018. str. 45-56.
8. United Nations (2013), Promoting restorative justice for children, Office of the Special representative of the secretary-general on Violence against children,
https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/2599Promoting_restorative_justice.pdf
9. Uredba o primjeni odgojnih preporuka prema maloljetnicima („Službene novine Federacije BiH“, broj: 13/15).
10. Internet sources Images (https://images-na.ssl-images-amazon.com/images/I/71+lPvFl7SL.jpg; https://www.adwoaadubianews.com/wp-content/uploads/2019/08/Victim-
Offender-Mediation-and-the-Criminal-Justice-System.jpg ; https://encrypted-
tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTSHnE_PwrjY4rsN5Pi3fnSIiNsH2mff19erw&usqp=CAU ; https://s3-us-west-2.amazonaws.com/courses-images/wp-
content/uploads/sites/2293/2017/08/01161424/CNX_Psych_16_00_Therapy.jpg; https://fgcnetwork.eu/wp-content/uploads/2021/06/7-kring.jpg .

18.
HVALA NA POZORNOSTI !