2. Deda Mraz je izmisljen lik koji donosi
deci poklone na Badnje vece, Bozic
ili na dan Svetog Nikole (u zapadnoj
kulturi) ili za Novu godinu (u
istocnoevropskim drzavama). Verzije
i ime ovog lika variraju medju
razlicitim kulturama, religijama i
narodima.
Poreklo ovog lika je iz starih religija
germanskih i slovenskih naroda.
Pokrstavanjem ovih naroda, njihova
verovanja su kombinovana sa likom
hriscanskog episkopa Nikole.
3. Uobicajena predstava Deda Mraza na Zapadu je da je on
stariji bradati covek obucen u crveni kaput koji leti sa
saonicama koje vuku irvasi sa torbom punom poklona za
dobru decu. Njegov dom se nalazi na Severnom polu ili u
Laponiji. Ruska varijanta Deda Mraza nema irvase i saonice,
a kao njegov pratilac i pomocnik uzima se lik Snjegurocke.
4. Sveti Nikola je jedna od inspiracija za Deda
Mraza.
Prema predanju, Nikola je vaskrsao troje
dece, koje je lokalni mesar zaklao u vreme
gladi, pa se otuda slavi kao zastitnik dece.
Ali Nikola je najcuveniji po svojim poklonima
sirotinji, a narocito davanjem miraza trima
osiromasenim kcerkama poboznog
hriscanina da ne bi postale robinje i
prostitutke. Nikola je ubacio kroz prozor
vrecu sa zlatnicima. Tokom vekova, prica se
menjala, tako da je u jednoj verziji Nikola
ubacio vrecu sa zlatnicima kroz dimnjak,
koji su upali u carape koje su se susile.
5. U Holandiji i Belgiji,
Sveti Nikola
(Sinterkals) ima
pomocnike koji se zovu
Crni Pit.
Tradicija o svetom
Nikoli ima mnogo
paralela sa
germanskom
mitologijom, posebno
sa bogom Odinom. Ovo
ukljucuje bradu, sesir i
koplje (danas stap) i
torbu koju drze njegove
sluge da uhvate
nestasnu decu.
6. Starinske predstave
darivaoca poklona iz
crkvene istorije, medju
koje spada i Sveti
Nikola, su spojene sa
britanskim likom Oca
Bozica, da stvori lik
poznat Britancima i
Amerikancima kao
Santa Claus. U Britaniji
Otac Bozic potice
najkasnije iz 17. veka, a
njegove prezivele slike
iz tog doba ga prikazuju
kao veselog debelog
muskarca obucenog u
dugu, zelenu odecu od
krzna.
7. Kako su godine prolazile, Deda
Mraz je u popularnoj kulturi
evoluirao u veliku, krupnu
osobu. Jedan od prvih umetnika
koji je definisao moderni izgled
Deda Mraza je Tomas Nast.
Prica da Deda Mraz zivi na
Severnom polu takodje moze
biti Nastovo delo.
Knjiga za decu Lajmana Frenka
Boma Zivot i avanture Deda
Mraza iz 1902. je dalje
popularisala Deda Mraza.
Vecina prica o Deda Mrazu nije
bila ustaljena u to vreme, sto je
dozvolilo Baumu da dodeli svom
Niklausu raznovrsne besmrtne
pomocnike, dom u Smejucoj
dolini Hohaho i deset irvasa,
koji ne mogu da lete, ali koji
prelaze velike razdaljine
skokom. Deda Mraz je stekao
besmrtnost.
8. Izgled i pojava Deda Mraza
je dodatno popularisana
kroz crteze Hadana
Sandblama na bozicnim
reklamnim posterima Koka-
Kole iz 1930ih. Ovo je
podstaklo pogresno
verovanje da je Deda Mraza
izmislila Koka-kola ili da
Deda Mraz nosi crvenu i
belu odecu jer su to boje
Koka-kole.
U nekim slikama sa
pocetka 20. veka, Deda
Mraz je prikazivan kako on
licno pravi svoje igracke
maloj radionici. Na kraju,
pojavila se ideja da je imao
brojne vilenjake koji su
zaduzeni za izradu
igracaka, ali i dalje su
igracke rucno izradjivali
vilenjaci na tradicionalni
nacin.
9. U danasnjoj uobicajenoj americkoj verziji
Deda Mrazove sanke po celom svetu vuce
devet irvasa. Njihova najcesca imena su:
Deser (Desher)-najbrzi, Denser (Dancer)-
plesac, Pranser (Prancer)-brz zadnjim
nogama, Viksen (Vixen)-polarna lisica,
Kometa (Comet)-kometa, Kupidon (Cupid)-
Kupidon, Doner (Donner)-grom, Blicen
(Blitzen)-munja, Rudolf (Rudolph)-poznatiji
kao irvas sa svetlecim crvenim nosom.
10. Kod Slovena, Deda Mraz je
nekada bio zli carobnjak
koji je voleo da zaledjuje
ljude. On je u pocetku
otimao decu. Da bi ih
otkupili roditelji su morali
da mu daju poklone.
U Hrvatskoj i Sloveniji kao
donosioci poklona
paralelno postoje Djed
Mraz (Dedek Mraz), Sveti
Nikola (Miklavz) i Djed
Bozicnjak (Bozicek)
11. Deda Mrazov dom
tradicionalno obuhvata i
radionicu gde pravi poklone
– cesto uz pomoc vilenjaka
ili drugih natprirodnih bica –
koje deli dobroj deci na
Bozic. Neke price i legende
spominju cela sela oko
njegove kuce i radionice,
koje naseljavaju njegovi
pomocnici.
12. U severnoamerickoj tradiciji,
Deda Mraz zivi na Severnom
polu. Takodje postoji grad pod
imenom Nort Pol na Aljasci, u
kom se nalazi turisticka
atrakcija poznata kao Deda
Mrazova kuca. Norvaska tvrdi
da Deda Mraz zivi u Drobaku. U
Danskoj se govori da on zivi na
Grenlandu. U Finskoj planina
Korvatunturi se dugo naziva
Deda Mrazovim domom. U Rusiji
zvanicni dom Deda Mraza se
nalazi u gradu Veliki Ustjug.
13. Sirom sveta postoje razliciti
obicaji vezani za Deda Mraza
koji se izvode da bi deca
dobila poklone. Neki obicaji
vrse se u nedeljama ili
danima koji prethode Bozicu
i Novoj godini, dok se drugi,
kao sto je priprema zakuske
za Deda Mraza, su specificni
samo za Badnje vece. Drugi
obicaji, kao sto je kacenje
carapa koje treba da budu
napunjene poklonima su
starinski obicaji.
14. Deda Mraz se pojavljuje u
nedeljama pred Bozic u robnim
kucama ili trznim centrima.
Pisanje pisma Deda Mrazu je
postao obicaj kod dece. Ova
pisma obicno sadrze spisak
zeljenih igracaka i potvrde o
dobrom ponasanju. Mnoge
postanske sluzbe dozvoljavaju
slanje pisama Deda Mrazu, a na
njih odgovaraju radnici poste ili
spoljni saradnici, kao sto su
clanovi dobrotvornih
organizacija.
15. Jedan od razloga za
kritikovanje Deda Mraza
je briga o komercijalnoj
strani praznika i
negativan uticaj na decu
zbog laganja o postojanju
Deda Mraza.
16. U Spaniji i nekadasnjim
spanskim kolonijama
pokloni se deci daju na
praznik Bogojavljenje,
dolazak trojice mudraca
(ili trojice kraljeva), koji
pada 12 dana posle
Bozica, 6. januara po
gregorijanskom kalendaru.
17. U Italiji deci donosi
poklone vestica
Befana svakog 6.
januara, takodje na
Bogojavljenje.
18. Od nje se ocekuje i
da kazni decu koja
su bila nevaljala
tako sto ce im
umesto poklona
doneti ugalj.
Danas se umesto
pravog uglja deci
daju slatkisi koji
podsecaju na
ugalj, kao
simbolicni gest.
20. Na svetu danas zivi oko
846,000,000 dece koja veruju u
Deda Mraza. Da bi stigao, on
mora da putuje 1900 puta brze
od zvuka.
21. Kako god ga zvali, Deda
Mraz, Bozic Bata, Sveti
Nikola, Santa Klaus, Papa
Noel, Kris Kringl ili
Joulupuki, svi znamo o kome
je rec.
22. Punacki dekica, sede brade i kose u
raskosnoj crvenoj odori i sa punim poklona.
Predstavljen je kako jezdi nebom u svojim
saonicama koje vuku leteci irvasi.
Postojanje Deda Mraza,
kao stvarnu istorijsku
licnost niko nije potvrdio
ni u jednoj kulturi.
23. Kako bilo, vreme
Bozica i praznika je
vreme cuda.
Deda Mraz ce postojati
dokle god verujemo u njega.