Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06

1. Izvodljivost uspostave Kreditno-garancijskog fonda u regiji Hercegovina Septembar/Rujan, 2006. Autorica: Meliha Gekić

3. 3 SADRŽAJ SADRŽAJ ............................................................................................................................................... 3 LISTA TABELA I ŠEMA ...................................................................................................................... 5 UVODNA RIJEČ ................................................................................................................................... 6 Dio 1 Uloga Kreditno-garancijskih fondova.............................................................................. 13 1.1 Institucionalna podrška razvoju malih i srednjih preduzeća u Hercegovini ............... 15 1.2 Kreditno-garancijski fondovi kao instrument podrške razvoju malih i srednjih preduzeća.......................................................................................................................... 18 1.3 Kreditno-garancijski fondovi u BiH................................................................................. 21 Dio 2 Opravdanost i potreba za uspostavom Regionalnog kreditno-garancijskog fonda........ 23 2.1 Dostupnost finansijskih sredstava i opravdanost uspostave Fonda .............................. 25 2.2 Prednosti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalne fondove............................ 39 2.3 Finasiranje putem Fonda - novi proizvodi u bankama .................................................. 40 2.4 Zaključak............................................................................................................................ 42 Dio 3 Elementi izvodljivosti za uspostavu Kreditno- garancijskog fonda za Hercegovinu...... 43 3.1 Spremnost aktera lokalnog/regionalnog razvoja ............................................................ 45 3.2 Pravna izvodljivost uspostave Fonda............................................................................... 54 3.3 Kadrovska izvodljivost uspostave fonda.......................................................................... 56 3.4 Zaključci............................................................................................................................. 58 Dio 4 Uspostava Kreditno-garancijskog fonda za regiju Hercegovina .................................... 59 4.1 Uspostava fonda................................................................................................................. 61 4.2 Rad fonda ........................................................................................................................... 74 BIBLIOGRAFIJA................................................................................................................................ 78 Prilozi:................................................................................................................................................... 79

4. 4 SKRAĆENICE BiH - Bosna i Hercegovina EU - Europska unija EURED - Projekt Europske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH FBiH - Federacija Bosne i Hercegovine FMRPO - Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta GFBD - Garancijski fond Brčko distrikta IBF - Investicijska banka Federacije BiH KFW - Kreditanstalt für Wiederaufbau. KfW je vodeća banka u Njemačkoj za promovisanje domaće privrede i zvanična finansijska agencija za saradnju sa zemljama u razvoju i tranziciji KGF - Kreditno-garancijski fond KGFH - Kreditno-garancijski fond regije Hercegovina LER - Lokalni ekonomski razvoj LESPnet - Mreža pružalaca poslovno savjetodavnih usluga u BiH (Local Economic Service Providers network) LIP II - Local Initiatives Projects MKO - Mikrokreditna organizacija MSP - Mala i srednja preduzeća NVO - Nevladina organizacija OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development PK - Privredna komora REDAH - Agencija za ekonomski razvoj Hercegovine (Regional Development Agency for Herzegovina) RKGF - Regionalni kreditno-garancijski fond RRA - Regionalna razvojna agencija RS - Republika Srpska SEED - Program Svjetske Banke za razvoja poduzetništva (Southeast Europe Enterprise Development) SERDA - Sarajevska regionalna razvojna agencija UG - Udruženje građana USAID - US Agency for International Development (američka agencija za međunarodni razvoj) USOM - Udruženja samostalnih obrtnika Mostar

5. 5 LISTA TABELA I ŠEMA Tabela 1. Broj i vrsta ispitanih institucija.............................................................................................................15 Grafički prikaz 1. Vrste podrške koje pružaju institucije ......................................................................................15 Grafički prikaz 2. Vrste podrške koje pružaju institucije ......................................................................................16 Grafički prikaz 3. Pregled planova podrške biznisima..........................................................................................16 Shema 1, Model rada 1..........................................................................................................................................19 Shema 2, Model rada 2..........................................................................................................................................20 Tabela 2. Kamatne stope banaka ..........................................................................................................................27 Tabela 3. Kamatne stope MKO .............................................................................................................................27 Tabela 4. Provizija banaka....................................................................................................................................28 Tabela 5. Provizija MKO ......................................................................................................................................28 Grafički prikaz 4. Banke/MKP-e i 'grace' period..................................................................................................28 Tabela 6. Dužina ‘grace’ perioda koji daju banke/MKO-e...................................................................................29 Tabela 7. Vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e ........................................................................................30 Grafički prikaz 5. Pregled vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e ..............................................................30 Tabela 8. Pregled djelatnosti ispitanih poduzetnika .............................................................................................32 Grafički prikaz 6. Pregled korištenja kredita........................................................................................................32 Grafički prikaz 7. Pregled institucija od kojis su uzimani krediti .........................................................................33 Tabela 9. Pregled mišljenja o visini kamatne stope ..............................................................................................33 Tabela 10. Pregled mišljenja o proceduri dobijanja kredita.................................................................................34 Grafički prikaz 8. Komunikacija korisnika sa davaocima kredita ........................................................................34 Tabela 11. Period vraćanja kredita.......................................................................................................................35 Grafički prikaz 9. Pregled mišljenja o obezbjeđenju vraćanja kredita .................................................................35 Tabela 12. Pregled najprihvatljivijih sredstava obezbjeđenja za vraćanje kredita...............................................36 Grafički prikaz 10. Poteškoće prilikom pripreme potrebene dokumentacije za kredit..........................................36 Grafički prikaz 11. Namjena traženih kredita .......................................................................................................37 Tabela 13. Iznos traženih kredita ..........................................................................................................................37 Grafički prikaz 12. Plasirani krediti i bruto portfolio 30.9.2005 u 000 KM......................................................40 Grafički prikaz 13. Broja ispitanih institucija razvrstanih po rangu ....................................................................45 Grafički prikaz 14. Poznavanje KGF-a od strane institucija vlasti.......................................................................45 Grafički prikaz 15. Zainteresiranost institucija za saradnju sa KGF-m ...............................................................46 Grafički prikaz 16. Spremnost institucija da ulože u Fond ...................................................................................47 Grafički prikaz 17. Prihvatljivi načini ulaganja u KGF........................................................................................48 Tabela 14. Pregled iznosa koji su institucije spremne izdvojiti.............................................................................49 Tabela 15. Delegiranje osobe................................................................................................................................49 Grafički prikaz 18. Vrsta saradnje na koju su spremne banke/MKO-e.................................................................51 Grafički prikaz 19. Koliko poduzetnici znaju o KGF-u.........................................................................................52 Grafički prikaz 20. Spremnost poduzetnika da vlastitim sredstvima podrže osnivanje i rad KGF-a ....................52 Tabela 16. Spremnost poduzetnika za izdvajanjem vlastitih sredstava za rad KGF-a..........................................53 Grafički prikaz 21. Poželjnost pretvaranja kreditora u investitora.......................................................................53 Shema 3: Upravljanje fondom: .............................................................................................................................62 Tabela 17 Osnovni parametri.........................................................................................................................66 Tabela 18: MODEL A (BEZ SUFINASIRANJA OPERATIVNIH TROŠKOVA) - GOTOVINSKI TOK Grafički prikaz 21: Gotovinski tok Fonda ...........................................................................................................................68 Tabela 19: MODEL B (UZ SUFINASIRANJE OPERATIVNIH TROŠKOVA) - GOTOVINSKI TOK Grafički prikaz 22: Gotovinski tok Fonda ...........................................................................................................................69 Tabela 20: Operativni troškovi u KM ............................................................................................................70 Tabela 21 Bodovanje za ponuđenu vrstu obezbjeđenja.........................................................................................73 Shema 4. Procedura odobravanja sredstava u KGFH sa nadleznim organima i aktima:.....................................76

6. 6 UVODNA RIJEČ Ovom prilikom se želim zahvaliti svima koji su pomogli realizaciju ove studije. Prije svega Delegaciji Europske komisije u Sarajevu, koja je obezbijedila finansijska sredstva za izradu Studije, a koja svojim programima i projektima pruža podršku i konkretnu pomoć za ekonomsku revitalizaciju Bosne i Hercegovine. Poseban napor u izradi Studije su podnijeli zaposlenici LiNK-a, te im se posebno zahvaljujem na radu i svim prekovremenim satima uloženim na pripremi materijala za Studiju, kao i iscrpnom terenskom radu. Tokom stvaranja Studije koristili smo već urađene studije, koje su se na bilo koji način doticale rada garancijskih fondova. U bibliografiji smo naveli sve materijale koje smo koristili, a autorima tih studija ovom prilikom čestitamo na uspješnom radu. U toku rada smo angažovali i veći broj dugoročnih i kratkoročnih konsultanata, bez čije stručnosti i rada ne bismo mogli napraviti ovaj dokument. Njihova profesionalnost je bila presudna za kvalitet Studije. Također zahvaljujemo na dobrom prijemu i raspoloživom vremenu svim institucijama/organizacijama koje smo intervjuisali: bankama, općinama/opštinama, ministarstvima, mikrokreditnim organizacijama, udruženjima, poduzetnicima i potencijalnim poduzetnicima na cijelom području Hercegovine. Na kraju se posebno želimo zahvaliti Agenciji za ekonomski razvoj Hercegovine REDAH koja nam je pružila nesebičnu pomoć i podršku u toku rada na ovoj studiji. Iskreno se nadamo da će u Hercegovini zaživjeti Regionalni kreditno-garancijski fond, i doprinijeti daljem rastu i razvoju malih i srednjih preduzeća. Ova Studija potvrđuje njegovu potrebu i izvodljivost. Amela Bećirović, koordinator projekta: „ Studija izvodljivosti za uspostavljanje kreditno-garancijskog fonda u regiji Hercegovina“

7. 7 SAŽETAK Studija izvodljivosti uspostave Kreditno garancijskog fonda za regiju Hercegovina se sastoji iz četiri dijela. Prvi dio služi kao uvodni dio i cilj mu je da detaljnije predstavi rad kreditno garancijskih fondova i sve aspekte njihovog rada u BiH. Jedan od najvažnijih faktora uspjeha svakog od instrumenata za poboljšanje procesa lokalnog ekonomskog razvoja je 'vlasništvo'1 nad tim instrumentom. Nijedan od instrumenata lokalnog ekonomskog razvoja ne može samostalno (bez povezivanja sa svim ostalim instrumentima) bitnije uticati na rad malih i srednjih poduzeća. Povezivanje i određivanje 'vlasništva' nad instrumentima lokalnog ekonomskog razvoja je prije svega zadatak lokalnih vlasti (institucija), te se na početku prvog dijela i predstavlja institucionalna podrška za razvoj MSP-a. Na osnovu podataka do kojih smo došli u okviru našeg istraživanja u ovom projektu (ispitano je 30 institucija vlasti od kojih su 19 općine/opštine), institucionalna podrška za razvoj MSP-a nije dovoljna, a instrumenti koje koriste lokalne vlasti su neuvezani i stoga ne daju dobre rezultate. Kreditno-garancijski fondovi su instrumenti lokalnog ekonomskog razvoja koji za cilj imaju da vlasnicima poslovnih aktivnosti olakšaju pristup neophodnim finansijskim sredstvima. Trentuno u BiH uspješno djeluju dva KGF-a – KGF Brčko Distrikta i KGF Udruženja LiNK. Drugi dio Studije se bavi opravdanošću i potrebom uspostave KGF-a za regiju Hercegovina. Više je faktora koji opravdavaju uspostavu KGF-a na regionalnom nivou. Prvi faktor je trenutna dostupnost finansijskih sredstava za MSP-e. Na području Hercegovine trenutno djeluje 18 banaka, 6 mikrokreditnih organizacija i Kreditno garancijski fond udruženja LiNK (u okviru rada na ovoj studiji aketirano je 12 finasijskih institucija). Sve navedene institucije kreditiraju razvoj privrede. Sve navedene finansijske institucije kreditiraju postojeće biznise (mala i srednja preduzeća). Uslovi kreditiranja zavise od institucije do institucije i u tabelama su dati iznosi kredita i kamatne stope. Također, sve institucije daju mogućnost dobijanja 'grace' perioda (osim jedne MKO-e). Međutim, poduzetnici su nezadovoljni dostupnošću finansijskih sredstava i zaokruženošću instrumenata podrške razvoju MSP-a, koji bi im omogućili dalji rast i razvoj. Čak 78,9% ispitanih poduzetnika2 smatra da im je trenutno najpotrebnija finansijska podrška. Ukoliko se poduzetnicima omogući na prostoru čitave regije da koriste usluge KGF-a, za njih će to značiti manju cijenu kapitala potrebnog za rad, jednostavnije procedure odobravanja kreditnog zahtjeva, smanjenje zahjteva za obezbjeđenje kredita i dobijanje niza poslovno savjetodavnih usluga vezanih za sve aspekte poboljšanja poslovanja. Drugi faktor kojim se opravdava uspostava regionalnog KGF-a su višestruki efekti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalni. Uspostavom regionalnog fonda će doći do:  daljeg objedinjavanja jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH,  poboljšanja povezanosti između raznih instrumenata lokalnog i regionalnog razvoja koji se koriste za podršku MSP-a,  bolji protok informacija koji će pojednostaviti procedure za dobijanje kredita, 1 Ko ga koristi kao svoj instrument i smatra ga svojim, ko upravljanja njime, ko je odgovoran za rad…. 2 po studiji USOM-a

8. 8  jačanje socijalnog kapitala3 na nivou regije,  lakše ostvarenje samoodrživosti rada fonda (lokalni fondovi su jako skupi),  širenje partnerstva između javnog i privatnog sektora,  jačanje pregovaračke moći regionalnog fonda (u odnosu na lokalni) prvenstveno u pregovorima sa finansijskim institucijama),  kreiranje snažnog instrumenta implementacije Regionalne strategije ekonomskog razvoja i općinskih strategija ekonomskog razvoja. Pored poduzetnika i lokalnih vlasti kojima uspostava Fonda može višestruko koristiti, za banke uspostava Fonda znači kreiranje novog proizvoda i jačanje saradnje sa nevladinim sektorom i svojim klijentima (MSP-a). Prednosti koje imaju banke u saradnji sa garancijskim fodom su: povećanje broja klijenata, bolje upoznavanje klijenata - korisnika kredita, primijećenost u lokalnoj zajednici, ponuda novog proizvoda na tržištu, podjela rizika sa garancijskim fondom. Treći dio Studije detaljno elaborira sljedeća tri elementa izvodljivosti uspostave Fonda:  Spremnost aktera lokalnog ekonomskog razvoja,  Pravna izvodljivost,  Kadrovska izvodljivost uspostave Fonda. Većina aktera LER-a poznaje rad KGF-a i spremna je uložiti sredstva u takav instrument LER-a. Najveći broj ih se izjasnio da je najprihvatljiviji način ulaganja namjensko deponovanje sredstava u Fond za podršku MSP-a. Institucijama uprave je stalo do razvoja i unapređenja privrede na području za koje su same odgovorne. U tom smislu one i koriste različite mjere i ulažu napore kako bi poduprli i unaprijedili razvoj malog i srednjeg biznisa. No, zbog činjenice da ne postoji strategija razvoja na nivou države BiH ili barem, Federacije BiH, mjere koje lokalna uprava, prije svih, opštinski organi, u tom smislu čine, ne donose željene rezultate. Kreditno-garancijski fondovi su instrument koji lokalnim organima uprave nudi nešto što je ne samo jedinstveno već i zajedničko u podsticaju razvoja. Otuda lokalni organi uprave, posebno općine, daju otvorenu podršku jednom takvom projektu. Anketirani privrednici, kako vidimo, imaju sopstvenu logiku i interes pri pozajmljivanju novca. Kreditno-garancijski fondovi se, anketa je pokazala, uklapaju u te interese. Čak više, mnogi subjekti su iskazali interes da svojim sredstvima podupru formiranje takvih fondova. Imajući tu činjenicu na umu ne stoji ništa na putu za ozbiljnije angažovanje na realizaciji ovog projekta. U Bosni i Hercegovini ne postoji poseban zakon koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditno garancijskih fondova. Garancijski fond u hercegovačkoj regiji koji je predmet ovog projekta može se organizovati po modelu:  Privrednog društva prema Zakonu o privrednim društvima FBiH ili RS  Konzorcijuma Garancijski fond možemo posmatrati kao jedan od privrednih subjekata, pa na osnivanje i organizaciju primijeniti Zakon o privrednim društvima. S obzirom da smo u sferi privrednog poslovanja, to je logično da garancijski fond posmatramo kao poseban pravni subjekt na kojeg se primjenjuju odredbe Zakona o privrednim društvima «Službene novine Federacije BiH» broj 23/99, 29/03). 3 prema studji Svjetske banke slab socijalni kapital predstavlja treću najveću prepreku za razvoj biznisa u BiH

9. 9 Konzorcijum je ugovorni odnos više subjekata osnovan sa ciljem zajedničkog izvršenja određenog posla koji traje određeno vrijeme (Zakon o obligacionim odnosima). Svaki subjekt u konzorcijumu zadržava svoj pravni i poslovni subjektivitet. Jednom od članova konzorcijuma se povjerava uloga punomoćnika. Punomoćnik zastupa sve članice konzorcijuma i zaključuje ugovore u ime i za račun svih članica i ima ulogu koordinatora i pravo na naknadu. Kod ovakvog fonda imamo donatora sa jedne strane, lokalnu banku i razvojne agencije sa posebnim zadatkom da pruža tehničku podršku i prema donatoru i prema potencijalnim klijentima Fonda. Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK iz Mostara raspolaže sa 600.000 KM sredstava, što uz multiplikator 3 ugovoren sa bankom-partnerom omogućuje da su na raspolaganju za kreditiranje ukupna sredstava u iznosu 1.800.000 KM. U Fondu rade iskusni kreditni službenici koji dobro poznaju tržište, rad na informatičkoj opremi i djeluju kao uhodan tim. Ukoliko bi spomenuti Fond poslužio kao temelj za uspostavu novog, onda bi time bio riješen problem ne samo sredstava, već i kadrova tako da bi novi Fond odmah mogao raditi punim kapacitetom. Studija je korištenjem opisane metodologije pokazala da je uspostava KGF-a u Hercegovini i opravdana i izvodljiva. Četvrti dio Studije predstavlja smjernice (izvedbeni projekat) za uspostavu KGF-a i njegov rad. Kompletan materijal Studije uključuje i niz priloga koji su vezani za uspostavu i rad KGF-a, kao što su Statut, Ugovor između osnivača, detaljan opis radnih mjesta. Ovaj dio Studije detajnim elaboriranjem uspostave i rada Fonda, omogućava da se odmah krene u osnivanje i početak rada Fonda, naravno zahvaljući prije svega postojanju KGF-a Udruženja LiNK.

10. 10 UVOD Ekonomski oporavak regije Hercegovina zavisi od budućeg razvoja malih i srednjih preduzeća (MSP), tj. od stvaranja uslova za razvoj malih i srednjih preduzeća i stvaranje novih preduzeća. Jedna od većih prepreka sa kojim se MSP i oni koji žele da započnu svoje biznise susreću je nedostatak povoljnih fondova (kapitala). Razvoj garancijskog fonda će riješiti taj problem i direktno uticati na buduću ekspanziju malih i srednjih preduzeća. Po ekonomskim podacima za regiju Hercegovina, većina preduzeća ima poteškoće prilikom dobijanja zajmova pod povoljnim uslovima za podržavanje profitabilnih poslovnih aktivnosti, jer ne mogu obezbjediti odgovarajuće zaloge, finansijske izvještaje i adekvatno predstaviti poslovne planove koje traže banke i investitori. Osnivanje Regionalnog kreditno- garancijskog fonda će omogućiti lakši i povoljniji pristup finansijskim resursima. Ovo će se odraziti na sufinansiranje razvojnih i investicionih projekata, povećanje zaposlenosti i samozapošljavanja, smanjivanje kamata na kredite (posebno za proizvodne aktivnosti), kreditiranje specifičnih programa na neprofitnoj bazi i obezbjeđenje finansijske podrške za druge razvojne aktivnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, MSP-a, industrije, energije, razvoja ljudskih resursa, ekologije i svih drugih sektora važnih za ekonomski razvoj. Generalni cilj izrade Studije izvodljivosti za osnivanje Regionalnog garancijskog fonda je da podrži ekonomsku obnovu Hercegovine kroz definisanje izvodljivosti uspostavljanja Regionalnog kreditno-garancijskog fonda. Fond će biti krucijalni alat regionalnog ekonomskog razvoja za daljni razvoj MSP i preduzeća početnika. Specifični ciljevi pri izradi Studije su:  da ispita trenutnu situaciju na terenu uključujući banke, mikrokreditne organizacije na jednoj strani , i na drugoj strani potencijalne investitore,  da ispita izvodljivost osnivanja Regionalnog kreditno-garancijskog fonda,  da jasno definiše pravni okvir za osnivanje Fonda,  da predstavi rezultate Studije širokom auditorijumu i inicira osnivanje Fonda. Studija izvodljivosti za osnivanje Regionalnog kreditno-garancijskog fonda će pomoći osnivanje Fonda, koji bi trebao riješiti neke od najvećih prepreka sa kojima se susreću poduzetnici (ključne barijere koje ograničavaju malim i srednjim preduzećima pristup eksternim izvorima finansiranja) – skup kapital za njihov rad, nedostatak kvalitetnih sredstava obezbjeđenja, nedostatak sposobnosti za pripremu zahtjeva za zajmove. Ciljne grupe projekta su: Opštine/općine u Hercegovini, Udruženja poduzetnika, mala i srednja preduzeća i potencijalni poduzetnici, Privredne komore, Ministarstva nadležna za poduzetništvo (kantonalno, entitetsko i državno), banke, drugi nosioci razvoja na lokalnom i regionalnom nivou.

11. 11 METODOLOGIJA Sve aktivnosti na izradi Studije je vodio Tim za implementaciju, koji je formirao LiNK i koji se sastojao od: voditelja projekta, administratora, te stručnih osoba za kreditno garantne fondove, pravna pitanja i institucije, lokalni ekonomski razvoj, finansijske analize. Voditelj projekta je u saradnji sa ostalim članovima tima razvijao smjernice rada za druge stručnjake koji su angažovani radi rješavanja specifičnih pitanja, kao i smjernice za osobe koje su pomagale pri prikupljanju neophodnih podataka. Studija izvodljivosti je podijeljena u četiri dijela. Prva dva dijela predstavljaju uvod i govore o teoriji i dosadašnjoj praksi kreditno garancijskih fondova u BiH, te opravdanosti njihovog postojanja i teritorijalnog širenja4. Treći i četvrti dio predstavljaju srž dokumenta i govore o izvodljivosti i načinu uspostave Regionalnog fonda. U prvom dijelu dokumenta se obrađuju kreditno garancijski fondovi kao instrument za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća. Tokom pisanja ovog dijela korištene su studije i izvještaji koji su do sada napisane na ovu temu, te detaljni izvještaji o radu kreditno garancijskog fonda Udruženja LiNK. Intervjuima i istraživanjem na terenu su dodatno osvježeni podaci. Drugi dio Studije govori o potrebi i opravdanosti uspostave kreditno garancijskog fonda. Potrebe poduzetnika i potencijalnih poduzetnika su definisane korištenjem postojećih izvještaja i studija, te putem intervjua koji su urađeni u okviru ovog projekta: „Studija izvodljivosti za uspostavljanje kreditno-garancijskog fonda u regiji Hercegovina“, napravljena su ukupno 162 intervjua. Podaci tokom intervjua su prikupljani od 6 banaka i 6 MKO, zatim državnih institucija (općina, kanton i dr.) 30 njih i konačno privrednih subjekata (19 onih koje tek započinju biznis i 100 onih koji su duže vremena u biznisu). Za svaku od navedenih grupa su korišteni posebni upitnici. Dobijeni podaci su struktuirani u tabele na osnovu njih su izvedeni zaključci i preporuke. Tokom rada su se koristila i iskustva postojećeg kreditno garancijskog fonda. Potencijalni efekti fonda na cijenu kapitala pozajmljivača kao i prednosti koje donosi Regionalni fond u odnosu na lokalne fondove su dobijeni koristeći metodu upoređivanja. Podaci za upoređivanje su dobijeni tokom intervjua i iz izvještaja KGF LiNK. Treći dio Studije obrazlaže izvodljivost uspostave kreditno garancijskog fonda za Hercegovinu. Tri su osnovna elementa izvodljivostu uspostave KGF-a: 1. Spremnost subjekata lokalnog/regionalnog razvoja da podrže uspostavu i rad KGF-a je ključni element za njegovu izvodljivost (uspostavu, rad i uspjeh). Pod ključnim akterima se podrazumjevaju institucije od kojih se očekuje izdvajanje sredstava za rad Fonda (različiti nivoi vlasti, državne institucije koje upravljaju državnim fondovima5, banke, organizacije i 4 teritorijalno širenje u smislu da jedan fond pokriva veći teritorij, a ne u smislu pojave više nezavisnih fondova na većoj teritoriji 5 npr. Zavodi za zapošljavanje

12. 12 institucije koje pružaju pomoć za razvoj malih i srednjih preduzeća6, REDAH). Spremnost subjekata je ispitana putem intervjua sa unaprijed pripremljenim upitnicima. Odgovori su struktuirani u tabele (sabiranje i procentualno prikazivanje). 2. Pravni okvir je element na koji se kratkoročno ne može uticati, a koji je presudan za uspostavu i stvaranje zdravih temelja za rad KGF-a. Tim za implementaciju je angažovao pravnike koji su analizom postojećih zakonskih rješenja, kao i analizom pravnog okvira rada KGF LiNK obrazložili izvodljivost rada Fonda na regionalnom nivou. 3. Kadrovi koji će upravljati KGF-om su ključni elemenat za uspjeh fonda. Profil potrebnih kadrova je definisan na osnovu iskustva rada sličnih fondova u regionu, rada KGF-a LINK, te predviđene šeme upravljanja Fondom. Nakon definisanja, profili su upoređeni sa profilima dostupnih kadrova u regiji. Ostali elementi za koje smo smatrali da utiču na izvodljivost uspostave Fonda su analizirani i prezentirani u Studiji, ali nisu posebno izdvajani jer se ne smatraju ključnim. Četvrti dio Studije predstavlja svojevrstan projektni zadatak za uspostavu KGF na regionalnom nivou i obrazlaže način uspostave i rada Fonda, koji je defnisan na osnovu istraživanja i zaključaka prva tri dijela Studije. Opšti principi koji su korišteni pri radu su:  ostvarivanje saradnje sa svim akterima lokalnog/regionalnog razvoja,  korištenje do sada urađenih analiza i izvještaja, koji su vezani za temu Studije,  korištenje unaprijed pripremljenih upitnika u cilju dobijanja uporedivih podataka. 6 na izvodivost utiče i spremnost aktera da se radi na ostvarivanju sinergetskih efekta raznih projekata koji pomažu razvoj MSP-a

13. 13 Dio 1 Uloga Kreditno-garancijskih fondova

14. 14

15. 15 1.1 Institucionalna podrška razvoju malih i srednjih preduzeća u Hercegovini U cilju ispitivanja trenutne institucionalne podrške za razvoj malih i srednjih preduzeća u Hercegovini, ispitano je 30 institucija prema prikazanoj tabeli. Tabela 1. Broj i vrsta ispitanih institucija Nivo institucije Broj Državni 0 Entitetski (Federalni nivo ili RS) 3 Kantonalni/županijski 4 Opštinski/općinski 22 (19-općina) Ostalo (udruženje) 1 UKUPNO 30 Sa druge strane postoji i mišljenje poduzetnika (direktnih korisnika trenutne institucionalne podrške) o podršci koja im se pruža. Tema ove studije su kreditno garancijski fondovi, i upitnik za ispitivanje poduzetnika (ispitanao 120) se fokusira na ovaj aspekt rada biznisa. Studija koja se detaljnije bavila samom institucionalnom podrškom u Hercegovini je rađena u sklopu projekta Udruženja samostalnih obrtnika Mostar (USOM). U sklopu te studije je ispitano 76 poduezetnika i potencijalnih poduzetnika, koji su dali svoje mišnjenje o institucionalnoj podršci koju dobijaju. Institucionalna podrška Načini na koje institucije podupiru poduzetništvo su razni, najčešće su u pitanju donošenje zakonskih normi i administrativnih mjera, a 11 institucja pruža i finansijsku potporu. Pregled vrste pomoći koje insitutcije pružaju je dat u grafičom prikazu 1. Grafički prikaz 1. Vrste podrške koje pružaju institucije Način na koji institucije pružaju podršku malom i srednjem poduzetništvu 1 2 1 3 2 2 1 2 6 9 9 13 0 0 0 1 0 2 4 6 8 10 12 14 Zakonskim mjerama Administrativna struktura Finansijska sredstva Ostalo Entitetski (Federalni nivo ili RS) Kantonalni/županijski Općinski/opštinski Ostalo (udruženje) Konkretni instrumenti podrške koje su koristile institucije je šarolik. Većina institucija je analizirala stanje na terenu (15 ispitanika), deset ih je nudilo projekte za mali biznis, 7 općina je formiralo podsticajne fondove, a 5 ih je formiralo udruženje s ekonomskim ciljevima. Pregled dosadašnjeg podstreka je dat u grafičkom prikazu 2.

16. 16 Grafički prikaz 2. Vrste podrške koje pružaju institucije Šta ste do sada uradili na podršci MSP? 1 0 0 0 3 2 0 2 10 7 7 3 1 1 0 0 0 2 4 6 8 10 12 Analiziralistanje naterenu Predložiliprojekat Formirali podsticajne fondove Formirali udruž.sa ekonom.ciljevima Entitetski (Federalni nivo ili RS) Kantonalni/županijski Općinski/opštinski Ostalo Kada se govori o planovima institucija u narednom periodu, većina se ponovo opredjeljuje za analize stanja na terenu i formiranje službi. Ohrabrujuće je da 30% institucija razmišlja o stvaranju podsticajnih fondova. Pregled planova je dat u grafikonu 3. Grafički prikaz 3. Pregled planova podrške biznisima Šta ste planirali uraditi na podršci MSP? 2 1 1 22 1 1 2 7 2 7 15 1 1 1 1 0 2 4 6 8 10 12 14 16 Analizirali stanje na terenu Formirati službe/ Ustanoviti fond Ostalo Entitetski (Federalni nivo ili RS) Kantonalni/županijski Općinski/opštinski Ostalo Stav poduzetnika7 Od 76 intervijuisanih poduzetnika, njih 59 ili 77,6 % odgovorilo je da prilikom pokretanja svog posla nije imalo nikakvu pomoć od bilo koje institucije. Intervjuisanim poduzetnicima, koji su izrazili potrebu za organizovanom podrškom dato je pet mogućnosti da se izjasne u kojim oblastima bi im ta podrška bila najpotrebnija. Odgovori (prema ponuđenim mogućnostima) su bili kako slijedi:  nove poslovne ideje 19 poduzetnika 25,0 %  tehnološka i menadžerska znanja 40 52,6 %  finansiranje 60 78,9 %  smještaj (prostor) 31 40,1 %  ostalo 23 30,3 % U k u p n o 149* 7 Studija USOM-a

17. 17 U okviru upitnika koji su korišteni za intervjuisanje poduzetnika od 120 ispitanih firmi 68 njih je dalo komentare uglavnom o garancijskom fondu i uslovima kreditiranju u BiH ali nekoliko njih je dalo svoje mišljenje i o institucionalnoj podršci poduzetništvu: - Potrebno bi bilo da se Općina/Opština malo više uključi u praćenje i rad privatnih firmi i da pruži podršku u njihovom radu u svim poljima. (Konjic) - Kod nas vlada velika pasivnost lokalnih vlasti prema proizvodnim djelatnostima; nema nikakvih olakšica niti podsticaja; za sve se čovjek treba žestoko boriti (Jablanica) - Jako je teška ekonomska situacija i krajnje je vrijeme da se država pobrine za ekonomska jačanje kroz povoljne kredite. (Jablanica) - Mislimo da je malo razumijevanja za proizvodnju. Nema olakšica od strane Vlade i države. Nema većih poticaja od strane države. Banke nemaju baš razumijevanja za proizvodnju. Stalno pritišću proizvođače sa svojim visokom kamatama i ratama. Nema dovoljno dugog 'grace' perioda. (Mostar)

18. 18 1.2 Kreditno-garancijski fondovi kao instrument podrške razvoju malih i srednjih preduzeća Kreditno-garancijski fondovi su finansijske institucije koje za cilj imaju da vlasnicima poslovnih aktivnosti olakšaju pristup neophodnim finansijskim sredstvima. Ovaj svoj cilj kreditno garancijski fondovi ostvaruju tako što:  Osiguravaju jedan dio kreditnih obaveza preduzetnika. Osigurani dio se uglavnom kreće u iznosu od 50%-80% u odnosu na iznos obaveza dužnika.  Dogovaraju sa bankama obračun manjih kamatnih stopa za kredite za koje kreditno- garancijski fondovi izdaju kreditne garancije. Takođe, ostvarujući svoj cilj kreditno-garancijski fondovi obavljaju sledeće društveno korisne poslove:  Omogućavaju jačanje privatnog preduzetništva,  Obučavaju preduzetnike savremenim normama poslovanja,  Omogućavaju jačanje privrednog razvoja,  Omogućavaju jačanje finansijskog sektora,  Jačaju legalne finansijske i privredne tokove,  Omogućavaju povećano kvalitetno i sigurno investiranje,  Doprinose razvoju tržišne ekonomije isl. Vlasnici malih i srednjih preduzeća bilo da je riječ o početnim ili postojećim aktivnostim često postižu slabije i skromnije rezultate od onih koji se mogu realno postići. Jedan od osnovnih razloga je što se takva preduzeća susreću sa specifičnim barijerama, koje se ogledaju u otežanom pristupu kapitalu za finansiranje potreba razvoja njihovih biznisa. Neke od najčešćih barijera su:  Nepostojanje kvalitetnog kolaterala,  Nepostojanje adekvatne evidencije neophodne za finansiranje,  Nedovoljne sposobnosti za pripremu kreditne aplikacije,  Relativno visoki troškovi procjene kreditnih aplikacija,  Neposjedovanje odgovarajućih knjigovodstvenih i računovodstvenih izvještaja, itd Najčešće korišteni izvori dodatnih finansijskih sredstava su banke, koje pri donošenju odluke o odobravanju kreditnih zahtjeva koriste dva osnovna kriterija: finansijsku opravdanost ulaganja i sposobnost tražioca kredita da obezbijedi odgovarajuće kolaterale. Sama finansijska opravdanost ulaganja često nije dovoljna, te tražilac kredita mora obezbijediti kvalitetne kolaterale odgovarajuće vrijednosti. Preduzetnici uglavnom nisu u mogućnosti da ponude odgovarajuće kolaterale koji su zahtjevani od finansijskih institucija, te zbog toga ne mogu dobiti potrebna finansijska sredstva. Kreditno-garancijski fondovi se javljaju kao institucije za prevazilaženje barijera u procesu pristupanja finansijskim sredstvima koje nude banke. Postoje dva moguća modela za rad kreditno-garancijskih fondova8: 8 Kako kreditno-garancijski fondovi funkcionišu; Projekat EU za regionalni ekonomski razvoj EURED, BiH 2005

19. 19 1.2.1 Model 1. U prvom modelu, Kreditno-garancijski fond inicira proces, dok ga finansijska institucija završava. Klijent podnosi zahtjev za odobravanje garancije direktno Kreditno-garancijskom fondu. Fond vrši analizu i procjenu prijedloga poslovne aktivnosti i donosi odluku o tome da li odobriti kreditnu garanciju. Ako se odobri garancija, klijenti se obraćaju nekoj od partnerskih finansijskih institucija sa zahtjevom za dobijanje kredita. Karakteristike ovog modela su slijedeće:  težište procesa je na Kreditno-garancijskom fondu;  Kreditno-garancijski fond ima veće troškove poslovanja;  Kreditno-garancijski fond je orijentisan prema klijentu; i  finansijske institucije moraju imati veliko povjerenje uKreditno-garancijski fond. Shema 1, Model rada 1

20. 20 1.2.2 Model 2. Po drugom modelu, finansijska institucija inicira procedure, a kreditno-garancijski fond ih završava. Klijent podnosi zahtjev za kredit finansijskoj instituciji. Nakon procjene zahtjeva, partnerska finansijska institucija, u ime klijenta, podnosi zahtjev Kreditno-garancijskom fondu za odobravanje garancije. Kreditno-garancijski fond provodi svoju proceduru i donosi odluku o izdavanju kreditne garancije, nakon čega finansijska institucija vrši plasman kredita. Karakteristike ovog modela su:  težište procesa je na finansijskoj instituciji;  Kreditno-garancijski fondovi imaju manje troškove poslovanja;  Kreditno-garancijski fondovi su manje orijentisani prema klijentima, a više prema finansijskim institucijama; i  Kreditno-garancijski fondovi moraju imati veliko povjerenje u finansijske institucije. Shema 2, Model rada 2

21. 21 1.3 Kreditno-garancijski fondovi u BiH 1.3.1 Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK Zakonski okvir: Upravni odbor Udruženja LiNK, je u martu/ožujku 2004. donio Odluku o pokretanju aktivnosti KGF-a u okviru Udruženja i formiranju Odjela za garancije, te usvojio Pravilnik o radu KGF-a. Na skupštini Udruženja usvojen je i član 7. Statuta Udruženja LiNK u kojemu su definisane aktivnosti, koje se odnose na garancije. Sredstava za osnivanje Fonda: Italijanska NVO COSPE je uložila početni kapital u iznosu 300.000 KM. U 2006. godini stigla je nova tranša novca od NVO COSPE u iznosu od 300.000 KM, čime je uvećan garancijski portfolio Fonda na 600.000 KM. Sredstva na raspolaganju za garancije: Nakon zadnjih pregovora u aprilu/travnju 2006. multiplikator banke je povećan sa 2 na 3, tako da su sada na raspolaganju za kreditiranje ukupna sredstava u iznosu 1.800.000 KM. Definisanje ugovornih odnosa osnivača: Ugovorni odnos ne postoji, osim ugovor sa donatorom o namjenskoj upotrebi doniranih sredstava. Definisanje odnosa fond-banka-klijent: Najpovoljnije uslove prilikom pokretanja Fonda je ponudila Univerzal banka, sadašnja UniCredit Zagrebačka. Odnosi sa Bankom su jasno definisani Ugovorom o saradnji, koji je potpisan u aprilu/travnju 2004., sa mogućnošću ponovnog pregovaranja svake godine. Odnos Fonda i klijenta je definisan Pravilnikom o radu KGF-a, a odnos Banke i klijenta Ugovorom o kreditu. Odluku o izdavanju garancije donosi Garancijski odbor, a konačnu odluku o kreditiranju donosi kreditni odbor Banke. Korisnici garancija su članovi Udruženja LiNK koji su registrovani pravni subjekti, a bave se proizvodnom ili kvalifikovanom uslužnom djelatnošću. Poželjno je otvaranje novih radnih mjesta. Karakteristike garancije: Procenta pokrića garancije je 50%. Maksimalna vrijednost ciljanih kredita je do 30.000 KM. Vrsta kredita: Investicioni i krediti za obrtna sredstva (za obrtna sredstva max 30% od ukupne visine kredita), max rok otplate 5 god, smanjenje kam. stope 2- 3% u odnosu na tržišnu, provizija Fonda 1-1,5% od vrijednosti garancije. 1.3.2 Garancijski fond Brčko Distrikta Zakonski okvir: GFBD je registrovan u skladu sa zakonom o pravnim subjektima Brčko Distrikta i Odlukom Gradonačelnika o osnivanju GF za ruralne kredite. Ovaj fond je neprofitna i politički nezavisna organizacija u javnom vlasništvu. GF je finansiran od strane Vlade Brčko. Sredstava za osnivanje Fonda: GFBD je osnovan u aprilu/travnju 2003. sa početnim kapitalom od 300.000 KM. U 2004. Vlada Brčko Distrikta je uložila 1.000.000 KM u portfolio GFBD, kako bi se mogle davati garancije za MSP, kao i za obrtnike.

22. 22 Sredstva na raspolaganju za garancije: Dogovoren multiplikator je 2,5 tako da su ukupna sredstva na raspolaganju za garancije 3.250.000 KM. Definisanje ugovornih odnosa osnivača: Osnivač je Vlada Brčko Definisanje odnosa Fond-banka-klijent: Ovi odnosi su definisani ugovorima. Korisnici garancija: Fond podržava poljoprivredni sektor i malu privredu tako što omogućava poljoprivrednicima i privrednicima da dobiju kredite kod banaka. Karakteristike garancije: Procenat pokrića kreditne obaveze 50%. Vrijednost pojedinačne garancije je do 50.000 KM. Vrijednost ciljanih kredita je do 100.000 KM. Vrste kredita: investicioni krediti i krediti za obrtna sredstva. Rok otplate 3-5 god.. Provizija fonda je 1%, a kamatna stopa 1-2% manja od prosječne tržišne kamatne stope. 1.3.3 Garancijski fond SERDA Zakonski okvir: KGF djeluje u okviru SERDA-e i osnovan je 2006. kao odjel u Agenciji - odlukom NO i Skupštine SERDA-e. Sredstava za osnivanje Fonda: Kanton Sarajevo budžet SERDA, 1.000.000 KM Sredstva na raspolaganju za garancije: uz multiplikator Banke 3 sada je na raspolaganju 3.000.000 KM Definisanje odnosa fond-banka-klijent: Najpovoljnije uslove prilikom pokretanja Fonda je ponudila UniCredit Zagrebačka, odnosi sa bankom su jasno definisani Ugovorom o saradnji sa mogućnošću ponovnog pregovaranja svake godine. Odnos fonda i klijenta je definisan Pravilnikom o radu KGF-a, a odnos Banke i klijenta Ugovorom o kreditu. Odluku o kreditiranju donosi kreditni odbor Banke, a odluku o izdavanju garancije donosi Nadzorni odbor SERDA-e. Korisnici garancija: registovani pravni subjekti sa područja Sarajevske makroregije, sve djelatnosti zakonom dozvoljene osim igara na sreću. Karakteristike garancije: procenta pokrića garancije: 50%, Maksimalna vrijednost ciljanih kredita: do 50.000 KM, Vrsta kredita: Investicioni i krediti za obrtna sredstva (za obrtna sredstva max 30% od ukupne visine kredita), max rok otplate 5 god, smanjenje kam. Stope 2- 3% u odnosu na tržišnu, provizija fonda 1-1,5% od vrijednosti garancije.

23. 23 Dio 2 Opravdanost i potreba za uspostavom Regionalnog kreditno-garancijskog fonda

24. 24

25. 25 2.1 Dostupnost finansijskih sredstava i opravdanost uspostave Fonda Finasiranje9 poduzetničkih poduhvata je veoma važan faktor kako za uspješno pokretanje biznisa tako i za održivost i razvoj istog. Osnovni izvor finansiranja u Hercegovini su i dalje banke. Međutim, postoje znatni problemi kad je u pitanju ovaj izvor. Kamate na kredite su još uvijek previsoke (posebno za početnike) – u prosjeku 10% godišnje, vrlo često je početnicima nemoguće dobiti kredit za početna ulaganja, jer većina banaka hoće da radi samo sa registrovanim i provjerenim firmama, grejs period je, u principu, nedovoljno dug, a potrebne garancije su takve da ih dobar broj potencijalnih poduzetnika ne može obezbijediti. Kad su u pitanju MKO onda je situacija još nepovoljnija. Ti krediti su izuzetno skupi (kamatna stopa je od 1% do 2% mjesečno na fiksni iznos glavnice), a potrebna obezbjeđenja su skoro ista kao kod banaka. Njihova jedina pogodnost je što su dostupni i početnicima. Time se početnici stavljaju u nepovoljan položaj i moraju plaćati daleko veću cijenu kapitala, nego firme koje već posluju. U cilju dobijanja informacija o potrebama poduzetnika u proteklom periodu je u okviru izrade drugih studija obavljeno istraživanje prepreka sa kojima se susreću poduzetnici u regionu Hercegovine. U jednom od istraživanja koje je provelo Udruženje USOM iz Mostara obavljeni su intervjui sa 76 poduzetnika. Od 76 intervijuisanih, 5 ispitanih (6,6%) je odgovorilo da se ne susreće sa bilo kakvim preprekama u svom poslovanju, a ostalih 71 (93,4%) je odgovorilo da ima prepreke. Od onih koji su odgovorili da se susreću sa preprekama, njih 38 je navelo samo jednu i to onu koju smatraju najvažnijom, a ostalih 25 je navelo dvije ili više prepreka. Pregled dobijenih odgovora (po preprekama) je slijedeći:  naplata potraživanja 24 (25,30%)  nerazumjevanje okoline 2 (1,96%)  nelojalna konkurencija 12 (11,76%)  finansiranje projekata 30 (29,41%)  loša opća ekonomska situacija 1 (0,98%)  skučeno tržište 10 (9,80%)  pasivnost lokalnih vlasti 1 (0,98%)  nabavka sirovina i repromaterijala 2 (1,96%)  zastarjela tehnologija 2 (1,96%)  poreska politika 4 (3,92%)  preveliko administriranje u ekonomiji 3 (2,94%)  negativan stav prema priv. pod. 1 (0,98%)  stručni kadrovi 1 (0,98%)  nedostatak novih ideja 3 (2,94%)  loša infrastruktura 3 (2,94%)  nepoštivanje zakona od str. države i jav.inst. 2 (1,96%)  zanemarivanje domaće proizvodnje 1 (0,98%) - U k u p n o 10210 (100%) 9 Preuzeto iz USOM (2005), Mogućnost inkubiranja biznisa u Hercegovini – institucionalna podrška razvoju poduzetništva, USOM: Mostar 1 broj prepreka je veći od broja intervijuisanih jer su neki poduzetnici naveli više prepreka

26. 26 Prema broju odgovora, najveći problem je finansiranje, bilo da se radi o finansiranju osnovnog ili obrtnog kapitala. U cilju dobijanja kvalitetnih informacija o potrebama potencijalnih poduzetnika u proteklom periodu vršena su istraživanja u okviru izrade drugih studija. U istraživanju koje je provelo Udruženje USOM intervjuisano je 79 potencijalnih poduzetnika. Prema nalazima ovog istraživanja, pitanje finansiranja je jedno od ključnih za pokretanje biznisa. Naime, od 79 intervijuisanih potencijalnih poduzetnika na pitanje: ''Da li je problem finansiranja prepreka za pokretanje vlastitog biznisa?'' rezultati su bili sljedeći:  jedan je odgovorio sa ''djelimično'',  11 sa ''ne'',  67 ili 85% smatra da su obezbjeđenje finansijskih sredstava neophodan uslov za pokretanje biznisa, odnosno da nemaju vlastita sredstva. Čak njih 10 je problem nedostatka finansija navelo kao jedinu prepreku. U svakom slučaju takav generalni stav ispitanika je i očekivan obzirom na bankarski sistem koji imamo i nepostojanje drugih izvora finansiranja. 2.1.1 Trenutna dostupnost finansijskih sredstava za razvoj biznisa Na području Hercegovine trenutno djeluje 18 banaka, 6 mikrokreditnih organizacija i Kreditno garancijski fond Udruženja LiNK. Sve navedene institucije kreditiraju razvoj privrede. Izvori sredstava za kreditiranje su vlastita sredstva i po posebnim kreditinim linijama drugih (KFW, USAID, IBF, Svjetska banka). U okviru istraživanja koje je napravilo Udruženje LiNK, ispitano je 6 banaka i 6 mikrokreditnih organizacija. Upitnici su poslani u 18 banaka na regiji Hercegovine, ali samo 6, naprijed pomenutih banaka je poslalo svoje odgovore. Uslovi kreditiranja koje banke/MKO daju MSP-a Pitanja grupe 5. u Upitniku za banke i MKO odnosila su se na uslove kreditiranja MSP. Pitanjem 5.1. tražio se odgovor o minimalnom i maximalnom iznosu kredita. Zbog relativno velikih razlika u maksimalnim i minimalnim iznosima kredita, gotovo da i nije moguće (nije pregledno) grafički predstavljati dobivene odgovore na prvo pitanje iz ove grupa. Najveći (maksimalni) iznos kredita ima ABS Banka 1.000.000 KM, a najmanji (minimalni) iznos kredita imaju 3 MKO (“Partner”, “EKI” i “Žene za žene international”) 300 KM. Iz skupine banaka najmanji minimalni iznos kredita ima CBS Banka 1.000 KM, a najveći maksimalni iznos od MKO ima MKO “Sunrise” 30.000 KM. Kamatna stopa Pitanje 5.2. se odnosilo na kamatnu stopu. Trebalo je navesti, da li se kamate obračunavaju mjesečno ili pak, godišnje, te da li se ona obračunava na ostatak duga ili je fiksna stopa. Većina ispitanih se izjasnila da se kamata obračunava na ostatak duga, dok su samo dva ispitanika, tačnije dvije MKO, napisale da imaju fiksne kamate. U nastavku tabelarno i grafički su prikazani iznosi kamatnih stopa ispitanih banaka i MKO.

27. 27 Tabela 2. Kamatne stope banaka BANKE Kamatna stopa na ostatak duga Fiksna kamatna stopa Preračunata na ostatak duga, godišnja ABS Banke d.d. Sarajevo 7,05% - 12,90%(g) 0 7,05% - 12,90%(g) BOBAR Banka AD 6,5% - 12% (g) 0 6,5% - 12% (g) Raiffeisen bank d.d.Sarajevo 6% - 7,7% (g) 0 6% - 7,7% (g) UPI Banka dd Sarajevo 5% (g) 0 5% (g) CBS Bank dd Sarajevo 9% - 13% (g) 0 9% - 13% (g) UniCredit Zagrebačka Banka d.d. Sarajevo 4% za poljoprivredu(g) – 12% ovisno o uslovima kredita 0 4% za poljoprivredu(g) – 12% Kao što se vidi iz tabele 2 sve banke vrše obračun kamata na godišnjem nivou na ostatak duga. Radi lakšeg poređenja i kamatne stope MKO smo preračunali na isti princip obračuna, tj. kamatna stopa na ostatak duga na godišnjem nivou. Tabela 3. Kamatne stope MKO MKO Kamatna stopa na ostatak duga Fiksna kamatna stopa Preračunata na ostatak duga godišnja Mikrokreditna Organizacija „Sunrise“ Sarajevo 1,6% - 1,75% (m) za kredite male komercijalne poljoprivrede 1,3% - 1,8% (m) za ostale 19,20%-37,4 % Partner Mikrokreditna Organizacija 1,56% - 2,08% 0 18,72%- 24,96% MKO LOKmicro Sarajevo Zavisi od iznosa i roka otplate kredita, te ciklusa kreditiranja 0 - Mikrokreditna Organizacija „EKI“ 18% - 24% (g) 10% - 13,3% (g) 18%-24% Mikrokreditna Organizacija „Žene za žene international“ 1,3% - 1,65% (m) 0 15,60%- 19,80% MKO „Beenfit“ 1,5% (m) 0 18% Provizija banaka/MKO-a Grupa pitanja br. 6. odnosila se na proviziju koju banke/MKO naplačuju od svojih komitenata. Pitanje 6.1. je glasilo: da li se za usluge naplaćuje provizija. Sve anketirane organizcije na to pitanje su dale potvrdan odgovor. MKO LOKmicro Sarajevo, proviziju naplaćuje samo za kredite date poljoprivredi.Nakon toga traženo je da se navede procenat

28. 28 provizije. Stajala je i napomena da li je provizija jednokratna ili pak, mjesečna. U nastavku će biti prikazan procenat provizije pojedinačno za svaku ispitanu banku, odnosno MKO. Tabela 4. Provizija banaka Provizija banke (jednokratna ili mjesečna) ABS Banke d.d. Sarajevo 0,50%-1,50% - jednokratna BOBAR Banka AD 1% - jednokratna Raiffeisen bank d.d. Sarajevo 0,8% - 1,2% - jednokratna UPI Banka dd Sarajevo 25 KM – fiksno - jednokratna CBS Bank dd Sarajevo 1% - jednokratna UniCredit Zagrebačka Banka d.d. Sarajevo – Podružnica Mostar 0,5% - 2% Tabela 5. Provizija MKO Provizija MKO (jednokratna ili mjesečna) Mikrokreditna Organizacija „Sunrise“ Sarajevo 1-3% ovisno o tome da li je kredit sa ili bez grace perioda, te da li je dugoročan ili kratkoročan Partner Mikrokreditna Organizacija Zavisi od iznosa i roka otplate kredita i isplačuje se jednokratno MKO LOKmicro Sarajevo 1% - jednokratno Mikrokreditna Organizacija „EKI“ 1,5% - 2% - jednokratno Mikrokreditna Organizacija „Žene za žene international“ 1% - jednokratno MKO „Beenfit“ 1,5% - jednokratno Grace period Odgovori na pitanja grupe broj 7. trebali su da pokažu da li ispitane banke, odnosno MKO, odobravaju na kredite koje daju grace period i koliko je njegovo trajanje. Grafički prikaz 4. Banke/MKP-e i 'grace' period Da li daju grace period? 6 0 5 1 0 1 2 3 4 5 6 7 DA NE Banke MKO Kako se iz prikazanog grafikona vidi, anketirani subjekti prepoznaju instituciju 'grace' period. Samo jedna od ukupnog broja anketiranih organizacija, tačnije, MKO “Žene za žene

29. 29 international”, to ne čini. Organizacije koje su na gore pomenuto pitanje dale potvrdan odgovor, trebali su da navedu i vrijeme grace period. U sljedećoj tabeli prikazujemo odgovore ispitanika. Tabela 6. Dužina ‘grace’ perioda koji daju banke/MKO-e Grace period – BANKE ABS Banke d.d. Sarajevo Do 12 mjeseci BOBAR Banka AD Do 12 mjeseci Raiffeisen bank d.d. Sarajevo Do 6 mjeseci UPI Banka dd Sarajevo Do 6 mjeseci CBS Bank dd Sarajevo Do 12 mjeseci UniCredit Zagrebačka Banka d.d. Sarajevo – Podružnica Mostar Od 3 mjeseca do 3 godine, zavisno do kreditne linije Grace period – MKO Mikrokreditna Organizacija „Sunrise“ Sarajevo Do 6 mjeseci Partner Mikrokreditna Organizacija Do 6 mjeseci za Kreditno proizvod – PREDUZETNIK11, do 9 mjeseci - POLJOPRIVREDNIK12 MKO LOKmicro Sarajevo Do 6 mjeseci Mikrokreditna Organizacija „EKI“ Do 9 mjeseci MKO „Benefit“ U iznesenoj tabeli, kao što vidimo, nemamo podataka za MKO “Žene za žene international”. Ova MKO si nije izjasnila da svojim komitentima daje olakšice kroz instituciju grace period. MKO “Benefit”, je kazala da svojim komitentima odobrava i tu vrstu olakšice, međutim nisu naveli i vremensko trajanje grace perioda. Traže li se sredstva obezbjeđenja i koja? Odgovori na pitanje iz grupe 8. trebali su da nam daju informacije o sredstvima obezbjeđenja ispitivanih banaka, odnosno MKO. Pitanje br. 8.1. je glasilo: “Da li banka, odnosno MKO traži sredstvima obezbjeđenja (garancijama povrata pozajmljenog novca)?” Na ovo pitanje 11 ispitanih institucija dalo je potvrdan odgovor. MKO LOKmicro se izjasnila da za solidarnu grupu klijenata ne traži sredstva obezbjeđenja. U nastavku će biti prikazani odgovori na ovo pitanje: tabelarno i grafički. Na pitanje 8.2., odgovorali su oni koji su u predhodnom dali potvrdan odgovor (11 od 12 ispitivanih). Data je naime, mogućnost da ispitanik označi koja sredstva obezbjeđenja traži kao garanciju povrata pozajmljenog novca, te da navedu i druge zahtjeve koji nisu specificirani u ponuđenoj listi. 11 Kreditni proizvod – PREDUZETNIK – kredit za proizvodnju, trgovinu i usluge 12 Kreditni proizvod – POLJOPRIVREDNIK – kredit za poljoprivredu

30. 30 Tabela 7. Vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e Subjekti koji su naveli i druge mogućnosti (instrumente) obezbjeđenja su, kao se iz tabele vidi, 4 banke i 3 MKO. Od banaka to su:  ABS Banka, koja je navela i polisu osiguranja kredita,  “Raiffeissen bank” – koja je dodala i garancije drugih banaka, jamstva drugih pravnih lica, cash depozit i t.d.  CBS Banka, koja je navela depozit, jamstva i zaloge kao tražena sredstva obezbjeđenja.  UniCredit Zagrebačka banka navela je da sredstva obezbjeđenja ovise od iznosa kredita i boniteta klienta,  MKO “Sunrise” je navela i mjenice pravnih lica,  MKO LOKmicro traži i naloge za plačanje (akceptne naloge), te sudužnike, a  MKO “Žene za žene international” mjenice. Ova MKO kao garanciju za povrat pozajmljenog novca uvela je instituciju “solidarne grupe”. Grafički prikaz 5. Pregled vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e Sredstva obezbjeđenja 5 3 5 4 5 2 2 3 0 1 2 3 4 5 6 Žiranti Sudužnici Hipoteka na pokretnu ili nepokretnu imovinu Ostalo Banke MKO Da li banka/MKO ima planove za uvođenje novih kreditnih linija za malu privredu i koji su to planovi Odgovori na pitanja iz grupe br. 9. trebala su osigurati informacije o tome da li ispitivani imaju planove novih kreditnih linija za mala i srednja preduzeća. Od ukupnog broja ispitanih, njih 10 se izjasnilo pozitivno, a CBS Banka i MKO “Sunrise” su se izjasnile da nemaju planove za nove kreditne linije. Naredno pitanje je tražilo da ispitani navedu koji su to njihovi planovi. U nastavku će biti prikazani pojedinačni odgovori onih koji su se izjasnili da imaju planove za nove kreditne linije. Da li vaša banka/MKO traži sredstva obezbjeđenja? Tip institucije Žiranti (fizička lica) Sudužnici (pravna lica) Hipoteka na pokretnu ili nepokretnu imovinu Ostalo Banke 5 3 5 4 MKO 5 2 2 3 UKUPNO 10 5 7 7

31. 31  ABS Banka d.d. Sarajevo: kreditiranje MSE iz EBRD linije kredita.  BOBAR Banka AD: Bobar banka je izabrana na dva tendera kao najpovoljnija za kreditiranje male privrede iz sredstava ostvarenih po osnovu naknada za korišćenje prirodnih resursa opština.  Raiffeisen bank d.d. Sarajevo: u zavisnosti od ponuda kreditora. 2.1.2 Iskustva i potrebe poduzetnika Sve navedene finansijske institucije kreditiraju postojeće biznise (mala i srednja preduzeća). Uslovi kreditiranja zavise od institucije do institucije i u tabelama su dati iznosi kredita i kamatne stope. Također, sve institucije daju mogućnost dobijanja 'grace' perioda (osim jedne MKO-e). Međutim, poduzetnici su nezadovoljni dostupnošću finansijskih sredstava i zaokruženošću instrumenata podrške razvoju MSP-a, koji bi im omogućili dalji rast i razvoj. Čak 78,9% ispitanih poduzetnika13 smatra da im je trenutno najpotrebnija finansijska podrška. U cilju dopune podataka, u sklopu izrade ove studije ispitano je 120 poduzetnika. Postojeće stanje ispitanih preduzetnika Od ukupnog broja anketiranih 101 je s dužim vremenom svog postojanja, dok je njih 19 na samom startu aktivnosti. Osnovna djelatnost preduzeća Od ukupnog broja ispitanika 82 su proizvodne firme, 1 ispitanik svoju djelatnost obavlja u prozvodnji i trgovini, a njih 37 se bave trgovinom i uslugama. Na pitanje: da li je aktivnost ispitanika usmjerena ka izvozu ili pak, lokalnom tržištu, 54 se izjasnila da proizvode za lokalno tržište. Među 54 anketirane firme njih 19 se izjasnilo da svoje proizvode plasiraju i na tržištu drugih zemalja. Za izvoz radi samo 7 ispitanih preduzeća. Uslužnom djelatnosti se bavi 36 ispitanih, od kojih 18 zanatskim aktivnostima. Kada je riječ o konkretnim poslovima kojim se anketirani bave stanje je sljedeće: 1 firma se bavi inovativnim originalnim aktivnostima, 1 je navela da se bavi strateškim konzalting poslovima, 4 se bave poljoprivredom i gajenjem životinja, 6 prometom roba (klasičan vid trgovine), 4 su se svrstale u kategoriju ostale djelatnosti (izdavaštvo, visoko i niskogradnja, obezbjeđenje i uvođenje kablovskog sistema). Jedan od ispitanika nije naveo kojom vrstom dijelatnosti se bavi.

32. 32 Tabela 8. Pregled djelatnosti ispitanih poduzetnika Osnovna djelatnost Proizvodnja 82 Kvalifikovana uslužna djelatnost 36 Zanatske aktivnosti 18 Inovativne originalne aktivnosti 1 Ustale usluge 1 Poljoprivreda i uzgoj životinja 4 Trgovina 6 Ostalo 4 Dosadašnje iskustvo sa kreditima 83 ispitanika ima dobro, tj. pozitivno iskustvo sa kreditima. Među onima koji su s negativnim iskustvom u vezi s korištenjem kredita nalazi se 33 ispitanika. Od 83 ispitanika koji su se izjasnili da imaju pozitivno iskustvo u korištenju kredita, njih 8 upravo startuje s vlastitim biznisom. Od onih koji se u vezi sa ovim pitanjem nisu ništa izjasnili, bilo je 3. Pretpostavljamo da je riječ o organizacijama koje u tome nemaju nikakvo uskustvo (nisu pozajmljivali novac od drugih). Grafički prikaz 6. Pregled korištenja kredita Da li ste koristili kredit do sada? 75 23 8 10 0 10 20 30 40 50 60 70 80 DA NE Postojeća preduzeća Start preduzeća Institucije od kojih su uzimani krediti Firme koje su se izjasnile da su koristile kredite, u sljedećem pitanju su trebali da daju odgovor od koga su ih uzimali. Na ovo pitanje nije odgovorilo 37 ispitanika. Firme koje su odgovorile na ovo pitanje, kazale su da su u 56 slučajeva koristili kredite banaka, dok su 2 firme koristile kredite banka i Zavoda za zapošljavanje. Među ispitanim bilo je i onih koji su kredite uzimali kako od banaka, tako i MKO. Takvih je među anketiranim bilo 9. Kredite LiNK-a i banaka koristila su 3 ispitanika. Samo kredite MKO koristilo je 6 ispitanika i jedan MKO i LINK-a. Kredite banaka i od MKO je koristilo 9 ispitanika. Kredite Zavoda za Osnovna djelatnost Za lokalno tržište 35 Za izvoz 7 Za lokano tržište i izvoz 19

33. 33 zapošljavanje i kredit od Zapadnohercegovačke Županije koristio je po jedan ispitanik. U nastavku predstavljamo tabelarni i grafički prikaz po raznim osnovama korištenih kredita. Grafički prikaz 7. Pregled institucija od kojis su uzimani krediti Od koga ste do sada uzimali kredit? 56 6 9 3 2 1 3 1 1 0 10 20 30 40 50 60 Banka MKO Banka/MKO Banka/LiNK Banka/zavod za zapošljavanje MKO/LiNK LiNK Zavod za zapošljavanje Zapadno-hercegovačka županija Kamatne stope za do sada korištene kredite Pitanje br. 4.2.1. odnostilo se na kamatnu stopu. Ispitanici su zapravo trebali da kažu: da li su kamatne stopa banaka, odnosno MKO visoke ili pak, umjerene. Uz to je ostavljena i mogućnost da sami ispitanici daju drugi komentar. Odgovore da su kamatne stope banaka visoke dalo je 67 ispitanika, 8 ih smatra da su kamatne stope umjerene, a samo 1 je istakao da je kamatna stopa banaka niska. Da su visoke kamatne stope i MKO izjasnilo se 5 ispitanika, za 1 je kamatna stopa MKO umjerena. Niti jedan isptanik nije kazao kako su u MKO kamatne stope niske. Slijedi detaljniji tabelarni i grafički prikaz odgovora na ovo pitanje. Tabela 9. Pregled mišljenja o visini kamatne stope Iako nisu koristili kredite, 33 ispitanika smatraju da su kamatne stope banaka visoke. Odgovor na ovo pitanje nisu dala 24 ispitana preduzeća. Stavovi u vezi procedure dobijanja kredita Procedura dobivanja kredita u bankama je za 49 ispitanika komplikovana, dok je za njih 20 relativno laka. Dobiti kredit u MKO za 2 ispitanika je teško, dok njih 6 misli da je procedura relativno laka. Kombinovani odgovor, tj. u banci je procedura komplikovana, a u MKO relativno laka, dala su 2 ispitanika. Njih 5 misli da je procedura relativno laka u obje institucije. Samo jedan ispitnik misli da je u banci procedura relativno laka, a u MKO komplikovana. Konačno, 3 ispitanika su se izjasnila da je procedura komplikovana u obje institucije. Treba naglasiti da i ispitanici koji nisu koristili kredite, su dali odgovore na ovo pitanje. Među njima 3 preduzeća su se izjasnila da je procedura komplikovana, a njih 6 misli da je relativno laka. Odgovor nije dalo 25 ispitanih. Kamatna stopa je: viso ka umjer ena niska visoka/ visoka umjerena/ visoka visoka/ umjerena niska/ visoka BANKA 67 8 1 0 0 0 0 MKO 5 1 0 0 0 0 0 BANKA/MKO 0 0 0 10 1 1 1

34. 34 Tabela 10. Pregled mišljenja o proceduri dobijanja kredita Procedura dobivanja kredita je: kompliko vano relativno lako kompliko vano/ relativno lako relativno lako/relati volako relativno lako /komplik ovano kompliko vana /komplik ovana Banka 49 20 0 0 0 0 MKO 2 6 0 0 0 0 Banka/MKO 0 0 2 5 1 3 LiNK 0 0 0 0 0 0 Komunikacija korisnika kredita sa davaocima Da je komunikacija s bankama, tj. davaocima kredita korektna, izjasnilo se 68 ispitanika. Jedan od njih je naglasio da je saradnja s bankom korektna kad se kredit uzima, a loša kad se on vraća. Kada je riječ o MKO, njih 14 misli da je komunikacija sa njima korektna. Ispitanik koji je primjetio za banke kako je saradnja sa njima dobra dok su uzimaju krediti, a loša kada se vraćaju, istu napomenu stavio je i za MKO. Da je komunikacija sa bankom pri davanju kredita loša izjasnilo se 5 ispitanih, a za MKO to nije rekao niko. Neki ispitanici navode da se banke ne ponašaju na isti način. Način ponašanja zavisi od banke. Što se tiče komunikacije s LiNK-om, mišljenja su nepodjeljena. Ona je, kako ispitanici kažu, uvijek odlična. Kada je riječ o otvorenim pitanjima, nije mali broj onih koji misle da banke zelenaše, da je saradnja s davaocima kredita loša, a jedan ispitanik je (stolarska radnja BOR Jablanica) kazao još kako je za dobivanje kredita neophodno obezbijediti i mito. Grafički prikaz 8. Komunikacija korisnika sa davaocima kredita Komunikacija sa davaocima kredita je: 68 5 1 14 0 11 0 1 0 10 20 30 40 50 60 70 80 korektna loša extra dobra/super Banka MKO LiNK O vraćanju kredita Šta ispitanici misle o dužini vremena u kom se novac mora vratiti i grace periodu saznajemo iz odgovora na na pitanje br. 4.2.4. U okviru ovog pitanja ispitanicima je pružena mogućnost da daju i druge komentare. Da je period vraćanja kredita uzetih od banaka kratak, misle 24 ispitanika, njih 34 misle da je period prihvatljiv, 19 ih ukazuje na ogroman značaj mogučnosti korištenja grace period. Kada je riječ o MKO, 4 ispitanika su navela da je period korištenja kredita prekratak, 2 da je vrijeme na koje se novac pozajmljuje prihvatljiv. Samo 1 ispitanik i u ovom slučaju ukazuje - insisitira na mogućnosti korištenja grace perioda. Detaljniji odgovori su dati u tabeli.

35. 35 Tabela 11. Period vraćanja kredita Period vraćanja kredita je: kratko prihvat- ljivo sa grace period- om prihvat- ljivo/ Prihvat. kratko/ Prihvat- ljivo kratko/ kratko sa grace period/ Kratko zavisi od banke Banka 24 34 19 0 0 0 0 1 MKO 4 2 1 0 0 0 0 0 Banka /MKO 0 0 0 4 2 2 2 0 O sredstvima obezbjeđenja povrata kredita Šta o instrumentima obezbjeđenja povrata kredita, sredstvima obezbjeđenja povrata, misle ispitanici saznali smo iz odgovora na pitanje br. 4.2.5. Na ovo pitanje 45 ispitanika je odgovorilo da su instrumenti koje banke zahtjevaju za obezbjeđenje povrata kredita neprihvatljivi, za 32 su prihvatljivi, jedan ipitanik je kazao da su u tom smislu banke prezahtjevne, jedan - da je to uobičajeno, a 40 ispitanih nije dalo nikakav odgovor na ovo pitanje. Kada su u pitanju MKO: 11 ispitanika u vezi s instrumentima obezbjeđenja smatraju da su zahtjevi neprihvatljivi, a 5 smatra prihvatljivim. Jedan od ispitanika je naglasio da su u tom smislu MKO bolje od banaka. Tabelarni i grafički prikaz slijede u nastavka. Grafički prikaz 9. Pregled mišljenja o obezbjeđenju vraćanja kredita Sredstva obezbjeđenja povrata kredita su: 45 32 11 5 0 10 20 30 40 50 neprihvatljiva prihvatljiva U bankama U MKO Najprihvatljivija sredstva obezbjeđenja povrata kredita Iz odgovora na pitanje br. 4.2.6. saznajemo koja sredstva obezbjeđenja ispitanici smatraju najprihvatljivijim. Najveći broj ispitanih smatra da je to hipoteka na nepokretnu imovinu, takvih je bilo 23. Za hipoteku na pokretnu i nepokretnu imovinu kao sredstvo obezbjeđenja odlučilo se 19 ispitanika. Korištenje druge firme kao garanta povrata sredstava odlučilo se 17 ispitanika, njih 10 misli da se u tom smislu mogu koristiti i žiranti, što je model davanja kredita fizičkim licima. Jedan od ispitanika je naveo kako je potpis vlasnika firme (menagera i sl.) po njegovom mišljenju ponajbolji izbor. Neki ispitani su davali i kombinovane odgovore, a detaljniji prikaz odgovora na ovo pitanje, prikazan je u nastavku tabelarno i grafički. Valja konačno reči da 28 firmi na ovo pitanje nije odgovorilo.

36. 36 Tabela 12. Pregled najprihvatljivijih sredstava obezbjeđenja za vraćanje kredita Koja su sredstva obezbjeđenja najprihvatljivija za Vas? Žiranti (fizička lica) 10 druga firma 17 hipoteka na pokretnu imovinu 10 hipoteka na nepokretnu imovinu 23 hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu 19 Žiranti i druga firma 4 Žiranti i hipoteka na pokretnu imovinu 1 Sve 3 druga firma i hipoteka na pokretnu imovinu 1 druga firma i hipoteka na nepokretnu imovinu 1 druga firma, hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu 1 Žiranti i hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu 1 Iskustvo sa dokumentacijom prilikom traženja kredita Pitanje 4.2.7. trebalo je da pokaže šta korisnici kredita misle o dokumentaciji koju je neophodno priložiti uz zahtjev za odobrenje kredita. Na pitanje odgovor nije dalo 38 ispitanika, dok njih 20 njih je kazalo da u vezi s tim postoje mnoge poteškoće. Ozbiljnih problema sa pribavljanjem zahtjevane nije bilo kod 61 ispatnika. Jedan od ispitanika je, međutim, naveo kako priprema zahtjevane dokumentacije puno košta. Grafički prikaz 10. Poteškoće prilikom pripreme potrebene dokumentacije za kredit Imate li poteškoća sa pripremom potrebne dokumentacije prilikom traženja kredita? 20 61 38 0 20 40 60 80 DA NE Bez odgovora Za šta su traženi krediti korišteni? U narednom pitanju, ispitanici su trebali da daju odgovor, koja je bila namjena traženih kredita. Da li su to bila osnovna sredstva (mašine, prostor, oprema), obrtna sredstva (sirovine, materijal, plate…) ili nešto treće, saznali smo analizom odgovora koja su dali ispitani. Za 58 ispitanika, namjena kredita je bila na osnovna sredstva, za njih 10 to je bilo za obrtna sredstva.

37. 37 Grafički prikaz 11. Namjena traženih kredita Koja je bila namjena traženih kredita? 58 10 17 34 0 10 20 30 40 50 60 70 Osnovna sredstva Obrtna sredstva Osnovna/Obrtna Nije odgovorilo Iznos traženih kredita Koji si bili iznosi kredita ispitanika koji su ih tražili, saznajemo iz odgovora na pitanje br. 4.2.8. Najveći broj ispitanih, tačnije njih 29 je koristilo kredite preko 50.000 KM, 22 ih je koristilo kredite u iznosu od 10.000 do 20.000 KM. Bilo je i drugih iznosa kredita koji su anketirani uzimali. Tabela 13. Iznos traženih kredita Koji je bio iznos traženih kredita? od 5.000 do 10.000 KM 9 od 10.000 do 20.000 KM 22 od 20.000 do 50. 000 KM 18 preko 50.000KM 29 5000-10.000 i preko 50.000 1 5000-10.000 i 10.000-20.000 3 10.000-20.000 i 20.000-50.000 i preko 50.000 1 20.000-50.000 i preko 50.000 2 nije odgovorilo 34 2.1.3 Potencijalni efekti Fonda Efekti Fonda na cijenu kapitala. Obzirom da je cijena kapitala direktno proporcionalno povezana sa rizikom, u slučaju garancijskih fondova gdje se u većini primjera rizik između fonda i finasijske institucije dijeli 50% : 50% dolazi do sniženja cijene kapitala. Iskustva postojećih fondova u BiH, ali i iskustva iz Evrope su pokazala da je cijena kapitala putem garancijskih fondova niža od tržišne cijene kapitala u bankama za 2%-4%, a od tržišne cijene u MKO niža i do 20% (pogledati tabelu 3). Efekti Fonda na pojednostavljenje procedure odobravanja kreditnog zahtjeva. Ako se radi po Modelu rada 1 koji je i grafički prikazan u shemi 1 dolazi do pojednostavljenja procedure odobravanja zahtjeva u samoj finasijskoj instituciji. Ovaj model polazi od klijenta i vrši obradu i pripremu zahtjeva u samom Fondu, a sve u skladu redovne procedure same finasijske institucije. Nakon procjene od strane Fonda pripremljen zahtjev se šalje u banku pa se odluka u banci donosi brže i jednostavnije.

38. 38 Efekti Fonda na obezbjeđenje kredita ili kolaterale su pozitivni i omogućavaju smanjenje zahtjeva za sredstvima obezbjeđenja koja se traže u redovnim kreditnim procedurama u bankama, samim tim što postoji podjela rizika između Fonda i finansijske institucije. Efekti Fonda na podršku koja se nudi. U modelu rada 1 garancijskog fonda, u shemi 1, prikazan je način na koji funkcioniše Garancijski fond Udruženja LiNK. Ovo udruženje osim finansijske podrške nudi i druge usluge koje su kvalificirane, povjerljive, pravovremene i povoljne i zbog toga predstavljaju podršku razvoju biznisa, a to su:  Informacije o javnim tenderima u BiH,  Pravni savjeti pri osnivanju i vođenju preduzeća  Izrada poslovnog plana  Vođenje računovodstva za preduzeća  Kontakti sa inostranim preduzećima zbog poslovne saradnje  Obuke za poduzetnike: Pokreni svoj posao i Unaprijedi svoje poslovanje  Promocija preduzeća Vidljivo je da se putem garancijskih fodova daje podrška u više segmenata, a ne samo u pristupu finansijama.

39. 39 2.2 Prednosti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalne fondove Prednosti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalne fondove su sljedeće:  pokrivenost cijele Regije, te jasno izražena regionalna komponenta koja je značajna u međunarodnim projektima koji su uglavnom koncipirani na regionalnom principu;  koordinacija između niza pojedinačnih inicijativa koje su usmjerene na olakšanje pristupa finasijskim sredstvima za poduzetnike, na svim nivoima;  dobar protok informacija na nivou cijele regije, jednistvena baza podataka o korisnicima, sredstvima obezbjeđenja, izvorima finasiranja i sl.  postizanje finansijske samoodrživost fonda;  uključenost javnih institucija u ovaj tip podrške privredi i unapređenje poslovnog okruženja (partnerstvo javnog i privatnog);  jaka pregovaračka moć regionalnog fonda prvenstveno u pregovorima sa finansijskim institucijama;  snažan instrument implementacije Regionalne strategije ekonomskog razvoja i općinskih strategija ekonomskog razvoja.

40. 40 2.3 Finasiranje putem Fonda - novi proizvodi u bankama Imajući u vidu činjenicu da na području Bosne i Hercegovine postoje dobro razvijene mikrokreditne organizacije, koje djeluju već dovoljno dugo da je njihov rad dobro istražen, kao i da u Mostaru postoji Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK koji bi trebao biti okosnica novog kreditno-garancijskog fonda za regiju Hercegovina, predstavljanje finasiranja putem Fonda kao novog proizvoda banaka se može zasnovati na ostvarenim finansijskim efektima spomenutih organizacija, kao i na rezultatima ankete urađene za potrebe ove Studije. Putem garancijskih fondova banke pokreću nove proizvode koji su namjenjeni onim grupama klijenata koje bez garancijskog fonda nebi bile u mogućnosti da ostvare pristup povoljnim finasijskim sredstvima. Primjeri za te klijente su: start-up preduzeća, obrtničke radnje, poljoprivredna proizvodnja i sl. Prednosti koje imaju banke u saradnji sa garancijskim fodom:  Povećanje broja klijenata  Bolje upoznavanje klijenata korisnika kredita  Primjećenost u lokalnoj zajednici  Ponuda novog proizvoda na tržištu  Podjela rizika sa garancijskim fondom 2.3.1 Ostvareni finansijski efekti mikorkreditnih organizacija U 2005. godini u BiH je djelovalo 50 registrovanih mikrokreditnih organizacija, ali je veći dio portfolia koncentrisan u prvih deset. Tih prvih deset je plasiralo i veći dio kredita, tako da podaci o njihovim plasmanima daju dobar uvid u potencijal tržišta mikro kredita. Grafički prikaz 12. Plasirani krediti i bruto portfolio 30.9.2005. u 000 KM 0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000 BENEFIT Lukavica EKI Sarajevo LOKmicro Sa Mi-BOSPO Tuzla MIKRA Banjaluka MIKROFIN Banj PATNER Tuzla PRIZMA SINERGIJAplus B SUNRISE Sa Krediti Portfolio

41. 41 Ovih deset mikrokreditnih organizacija je u 9. mjesecu 2005. godine imalo bruto portfolio od 280 miliona KM i plasirano 305 miliona KM 14, pružajući usluge za 135.000 klijenata. Prosječna stopa otpisa kredita je 0.67%, a portfolio u kašnjenju preko 30 dana 0.98 %. Osam15 najvećih mikrokreditnih organizacija koje su uključene u projekat lokalnih inicijativa II (LIP II) su u 2004. imale bruto portfolio od 283 miliona KM i plasirano je 194 miliona KM 16, pružajući usluge za blizu 88.000 klijenata. Prosječna stopa otpisa kredita bila je 0.41%, a kašnjenje preko 30 dana 0.48% kreditnog portfolia. One su ukupno od početka svojih operacija do 31.12.2004. godine bile plasirale 1.061 milion KM pri čemu je portfolio u riziku preko 30 dana iznosio samo 0,46%. Ovaj sektor nije regulisan niti nadziran preko postojeće zakonske regulative, a održivost ovih sada uspješnih organizacija, dugoročno gledano je upitna.17 Stoga će na ovom tržištu doći do jačanja uticaja komercijalnih banaka, koje će preuzimati dio klijenata od mikrokreditnih organizacija. Banke će sa kompletnijim bankarskim spektrom proizvoda i dostupnom jeftinijom osnovom fondiranja (mogućnost prikupljanja štednje) biti u stanju privući dio spomenutih klijenata. Banke postaju sve aktivnije i prilagođavaju se ovom tržištu, ublažavanjem svojih kriterija za odobravanje kredita, koji postaju dostupni i manjim poduzetnicima uz slabiji kolateral. Veći gradski centri su već zasićeni ponudom kredita pod povoljnim uslovima i očekuje se dalje zaoštravanje konkurencije, uz širenje tržišta u manjim gradovima i ruralnim područjima. Opći problem za banke i mikrokreditne organizacije je i visok nivo zaduženja klijenata, kao i slabija kreditna sposobnost žiranata (koji su često i samo zaduženi i već su žiranti za druge kredite). Ovo tržište je dakle, postalo značajno i privlačno za banke, koje su već iskoristile mogućnost brzog širenja na ostalim segmentima tržišta bankarskih plasmana (prije svega potrošačkih kredita i garancija, kao i kredita većim privrednim subjektima), pa se okreću ovoj vrsti, ranije zanemarivanih plasmana i koje, posmatrano dugoročno, mogu ponuditi raznovrsnije proizvode i pod povoljnijim uslovima od mikrokreditnih organizacija. Osnovni razlog zbog kojeg one već ranije nisu odlučnije krenule u osvajanje tog tržišta je nedostatak kvalitetnog kolaterala. Kreditno garancijski fond, koji djeluje u saradnji sa komercijalnim bankama, a ne kao njihova konkurencija, svojim garancijama rješava taj problem i omogućuje bankama – partnerima da odlučnije nastupe na tom tržištu. U takvoj konstelaciji odnosa, kreditno- garancijski fondovi bi mogli bilježiti vrlo brz rast svojih garancija, pa se može zaključiti i da bi Regionalni garancijski fond, pod uslovom da odabere banku ili banke – partnere koje imaju ozbiljne ambicije na ovom tržištu, mogao plasirati mnogostruko veći iznos garancija od onih koje sada Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK plasira na dijelu te regije. Vrlo je teško procijeniti obim tih garancija, jer bi one pretežno zavisile od kreditne i tržišne politike banke ili banaka – partnera. Međutim, s obzirom da procjenjujemo da će tržište ovih garancija rasti vrlo brzo, kao i da ograničena i pretežno deklarativna podrška regionalnih političkih institucija predstavlja limitirajući faktor za razvoj Fonda18, mislimo da pri postavljanju osnovnog modela trebamo biti izrazito optimistični u pogledu tržišta i smatrati da se uz multiplikator 3, mogu plasirati sva sredstva koja se mogu prikupiti. 14 «Mikrofinansije» br. 5, dec. 2005 15 U tih 8 MKO nisu uključene PRIZMA i MIKRA koje su svrstane među 10 najvećih kao 9. i 10 po portfoliu. 16 LIP II, godišnji izvještaj za 2004 17 Ovakva ocjena je iznesena i u Dokumentu Evropske banke za obnovu i razvoj «Strategija za Bosnu i Hercegovinu» odjeljak 3.2.1.3 Mikro krediti. 18 U ovoj fiskalnoj godini grad Mostar ne može ponuditi finansijsku podršku zbog rješavanja otpremnina službenika gradske uprave koji će biti otpušteni kao višak zaposlenih.

42. 42 2.4 Zaključak Iako na području Hercegovine trenutno djeluje 18 banaka, 6 mikrokreditnih organizacija i Kreditno-garancijski fond Udruženja LiNK, koji kreditiraju razvoj privrede, poduzetnici su nezadovoljni dostupnošću finansijskih sredstava. Čak 78,9% ispitanih poduzetnika19 smatra da im je trenutno najpotrebnija povoljna i sveobuhvatna finansijska podrška. Ovo je najvažniji faktor koji opravdava uspostavu Regionalnog kreditno-garancijskog fonda. Ukoliko se poduzetnicima omogući na prostoru čitave regije da koriste usluge KGF-a, za njih će to značiti manju cijenu kapitala potrebnog za rad, jednostavnije procedure odobravanje kreditnog zahtjeva, smanjenje zahjteva za obezbjeđenje kredita, i dobijanje niza poslovno savjetodavnih usluga vezanih za sve aspekte poboljšanja poslovanja. Anketirani privredni subjekti, kako vidimo, imaju sopstvenu logiku i interes pri pozajmljivanju novca. Kreditno-garancijski fondovi se, anketa LiNK-a je pokazala, uklapaju u te interese. Čak više, mnogi subjekti su iskazali interes da svojim sredstvima podupru formiranje takvih fondova. Imajući tu činjenicu na umu udruženju Link ne stoji ništa na putu za ozbiljnije angažovanje na realizaciji tog projekta. Iz onog što su u svojim odgovorima iznijele anketirane banake, odnosno mikrokreditne organizacije nije teško prepoznati da su one, prije svega, zainteresovane za biznis, tj. stvaranje profita. Razvoj privrede je za njih važan samo onoliko koliko to doprinosi interesu profitabilnog plasiranja njihovog finansijskog potencijala. Činjenica da kreditno garancijski fondovi u tom smislu podupiru njihovu aktivnost (obezbjeđuju klijente, osiguravaju povrat pozajmljenog novca, ostvaruju primjećenost u lokalnoj zajednici, ponudu novog proizvoda na tržištu ) na takvim projektima su finansijske institucije spremne sarađivati. Institucijama uprave je iskreno stalo do razvoja i unapređenja privrede na području za koje su same odgovorne. U tom smislu one i koriste različite mjere i ulažu velike napore kako bi poduprli i unaprijedili razvoj malog i srednjeg biznisa. No, zbog činjenice da ne postoji strategija razvoja na nivou države BiH ili barem, Federacije BiH, mjere koje lokalna uprava, prije svih, opštinski organi, u tom smislu čine, ne donose željene rezultate. Kreditno- garancijski fondovi su instrument koji lokalnim organima uprave nudi nešto što je ne samo jedinstveno već i zajedničko u podsticaju razvoja. Otuda lokalni organi uprave, posebno opštine, daju otvorenu podršku jednom takvom projektu. Preporučujemo da se odmah krene u realizaciju tog projekta, utoliko prije što bi to bio ne samo sistematski već i prvi organizovan pristup povezivanju različitih institucija koje su koliko odgovorne, toliko i zainteresovane za razvoj regiona na kom je istraživanje obavljeno. Projekat kreditno-garancijskih fondova bi otuda i bio nadomjestak onom što bi u tom smislu trebala da čini država (donošenje strategije razvoja i mjera koje bi strategiju trebale da prate). 19 po studiji USOM-a

43. 43 Dio 3 Elementi izvodljivosti za uspostavu Kreditno- garancijskog fonda za Hercegovinu

44. 44

45. 45 3.1 Spremnost aktera lokalnog/regionalnog razvoja 3.1.1 Institucije vlasti (entitet, kanton, općina) Za potrebe izvođenja zaključaka iz ove Studije ispitano je 30 institucija, od toga su 22 općinske (19 općina), 4 kantonalne, 3 entitetske, a nijedna na nivou države. Podatke smo uz to dobili i od jednog udruženja, tj. regionalne institucije. U pitanju je udruženje REDAH Mostar. Grafički prikaz 13. Broja ispitanih institucija razvrstanih po rangu Prikaz broja ispitanih po nivou institucije 0 3 4 22 1 0 5 10 15 20 25 Nivo institucije Državni Entitetski (Federalni nivo ili RS) Kantonalni/županijski Opštinski/općinski Ostalo (udruženje) Upoznatost institucija sa radom KGF-a U pitanju br. 6.1. ,Upitnika broj 2. Upitnik za institucije, tražio se odgovor da li i koliko ispitanici poznaju instituciju kreditno-garancijskih fondova. Na to pitanje 2 ispitanika su odgovorila da taj oblik podrške MSP poznaju (Služba za zapošljavanje HNK i Privredna/gospodarska komora FBiH) sasvim dobro.Da taj oblik podrške MSP malo poznaju, odgovorilo je 8 ispitanika (Opština Berkovići, Općina Široki Brijeg, Narodno Sveučilište Livno-Ustanova za kulturu i obrazovanje, Općina Posušje, PK Regija Trebinje koja prestavlja 8 opština, Općina Stolac, Općina Čitluk, Općina Grude). Najveći broj ispitanih se izjasnio da osrednje poznaje kreditno-garancijske fondove. Općina Neum uopće nije odgovorila na ovo pitanje. Grafički prikaz 14. Poznavanje KGF-a od strane institucija vlasti Koliko poznajete KGF, kao način podsticaja razvoju MSP? 1 2 1 2 2 1 6 9 9 0 0 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Dobro Osrednje Malo Entitetski (Federalni nivo ili RS) Kantonalni/županijski Općinski/opštinski Ostalo (udruženje)

46. 46 Zainteresiranost institucija za saradnju sa KGF-om Ispitani subjekti koji su ustanovili fondove namjenjene za podsticaje privrede, ili pak takve fondove planiraju formirati, trebali su u okviru pitanja 6.2. navesti da li su zainteresirani za saradnju sa KGF-om. Na ovo pitanje 14 ispitanika je odgovorilo potvrdno, jedan ispitanik se izjasnio da je zainteresiran ukoliko budu obezbijedili sredstva (Općina Posušje), preostalih 14 na postavljeno pitanje nije odgovorilo. Narodno sveučilište Livno- Ustanova za kulturu i obrazovanje se izjasnila da ne zna dovoljno o KGF. Od ispitanih subjekata koji su odgovorili pozitivno na ovo pitanje, 13 je bilo općinskih, jedan kantonalni (Gospodarska komora Herceg-Bosanske Županije Livno) i jedno udruženje (REDAH). Tabelarni i grafički prikaz, priloženi su u nastavku. Grafički prikaz 15. Zainteresiranost institucija za saradnju sa KGF-m Da li je institucija zainteresirana za saradnju sa KGF? 0 0 0 0 1 0 0 0 13 0 1 0 1 0 0 0 0 2 4 6 8 10 12 14 Da Ne Ne znam o KGF dovoljno Nemamo o tome još izgrađen stav Entitetski (Federalni nivo ili RS) Kantonalni/županijski Općinski/opštinski Ostalo Najvažniji element izvodljivost za uspostavu Fonda na regionalnom nivou je zainteresiranost i spremnost institucija vlasti da ga podrže. Odgovori pojedinih subjekata na pomenuto pitanje su:  Opština Ljubinje - zaineresirana za saradnju sa KGF kroz asocijaciju 7 opština.  Grad Mostar - trenutno nema fondove  Opština Berkovići - nema fondove  Opština Gacko - još uvijek nema dovoljno zahtjeva za postojeća sredstva  Općina Stolac - nema fondove  Općina Čitluk - nema fondova, zainteresirani su međutim za taj oblik saradnje  FMRPO - ima podršku putem grantova, uz to je zainteresirana za saradnji sa KGF  Općina Grude - nema u planu osnivanje razvojnih fondova  Služba za zapošljavanje HNK - nema svoje fondove, sva sredstva namjenjena razvoju su u federalnom zavodu  Općina Posušje - nema fondove  USOM (Udruženje samostalnih obrtnika Mostar) - zainteresirani su za saradnju sa KGF  Udruga poslodavaca HBŽ - zainteresirana za sardnju ukoliko stvori uslove  UG "PRIVREDNIK" - zainteresirani za uspostavu kreditno-garancijskog fonda.  Privredna/gospodarska komora FBiH - komora je neprofitna nevladina organizacija i kao takva nema tu vrstu aktivnosti  PK Regija Trebinje - nema fondove  Poslovni inkubator - nema fondove

47. 47 Spremnost ulaganja u regionalni KGF U okviru pitanja 6.3. moglo se izjasniti; da li su ispitanici spremni da ulože svoja sredstva u Regionalni kreditno-garancijski fond. U odgovorima na ovo pitanje 14 ih je bilo ZA. Zavod za zapošljavanje je naglasio da bi to učinili ukoliko bi raspolagali sa sredstvima, općina Prozor-Rama bi to učinila pod uslovom da sredstva budu plasirana na području njihove općine, UG “Privrednik” Stolac je također ZA, ukoliko se obezbjede sredstva i općina, Tomislavgrad je ZA, pod odgovorajućim uslovima. Negativan odgovor je dalo 5 ispitanih subjekata (Gospodarska komora Herceg-Bosanske Županije Livno, Narodno Sveučilište Livno, Ustanova za kulturu i obrazovanje i FMRPO). Općina Kupres je također, nezainteresirana za saradnju sa KGF. Razlog tome su nedovoljni budžetski prihodi, a time i nemogućnost da ustanovi razvojne fondove. Poslovni Inkubator Mostar je naveo da u njihovom slučaju saradnja sa KGF nije primjenjiva. Razlog tome je posve jasan. U njihovoj aktivnosti ti oblici posticanja razvoja, niti su predviđeni, niti pak mogući. Ostali ispitanici, njih 11, na ovo pitanje nije dalo odgovor. Grafički prikaz 16. Spremnost institucija da ulože u Fond Da li ste spremni uložiti u regionalni garancijski fond? 0 1 3 1 10 3 1 0 0 2 4 6 8 10 12 DA NE Entitetski (Federalni nivo ili RS) Kantonalni/županijski Opštinski/općinski Ostalo (udruženje) Najprihvatljiviji način ulaganja u KGF Na pitanje 6.4. odgovarali su ispitanici koji su se izjasnili da su spremni ulagati u sredstva u Regionalno kreditno-garancijski fond. Trebali su da se odrede koji način ulaganja u KGF je za njih najprihvatljiviji. Najveći broj ih se izjasnio da su najprihvatljiviji namjenski deponovana sredstava u Fond za podršku MSP. Deponovanje se može vršiti na nivou općine/kantona/regije i sl. Takvo viđenje načina deponovanja sredstava imalo je 13 ispitanika. Odgovore - namjenska donacija za podršku MSP po teritorijalnom principu općine / kantona / regije i sl. dala su 2 ispitanika. Udruženje REDAH se izjasnilo za namjenski pristup donacijama. Na ovo pitanje odgovore nije dalo 14 ispitanih.

48. 48 Grafički prikaz 17. Prihvatljivi načini ulaganja u KGF Ako da, koji način ulaganja u Fond bi za vas bio najprihvatljiviji? 0 0 1 2 1 11 1 0 0 2 4 6 8 10 12 Namjenska donacija za podršku MSPna teritoriju općine/ kantona/regije isl. Namjenski deponovana sredstava u Fond za podršku MSPna teritoriju općine/kantona/regije i sl. Entitetski (Federalni nivo ili RS) Kantonalni/županijski Opštinski/općinski Ostalo (udruženje) Određeni broj ispitanika je navelo druge odgovore:  Općina Jablanica koja je izrazila volju za formiranje deponovanih sredstva u Fond za podršku MSP postavila je i uslov da se jasno utvrde pravila,  USOM (Udruženje samostalnih obrtnika Mostar) opredijelilo se za namjenski deponovana sredstva u Fond za podršku MSP shodno važećem teritorijalnom principu (općine/kantona/regije i sl.), no oni za tako nešto još nemaju sredstava,  Opština Ljubinje kao najprihvatljiviji način ulaganja navela je namjenski deponovana sredstva u Fond za podršku MSP po teritorijalnom principu: općine/kantona/regije i sl. međutim uz to daju i napomenu, dato može biti svaki oblik organizacione strukture,  Poslovni incubator Mostar - na njih tako nešto nije primjenljivo,  FMRPO - vlada ne može finansirati MSP na takav način. Iznosi koji su institucije spremne izdvojiti u KGF Odgovori na pitanje br. 6.5 trebali su da pokažu koliki iznos sredstava su ispitani subjekti spremni godišnje da izdvoje u ove svrhe. Iznos koji su spremni izdvojiti:  Općina Livno je 20.000 KM,  Općina Široki Brijeg i Općina Tomislavgrad – 50.000 KM,  Općina Posušje - 100.000 KM,  Služba za zapošljavanje HNK – 100.000 KM,  Općina Trebinje – 300.000 KM,  Općina Prozor – Rama – 300.000 KM. Na ovo pitanje međutim, 23 ispitanika nisu dale svoje odgovore. Slijedi tabelarni i grafički prikaz odgovora na ovo pitanje.

49. 49 Tabela 14. Pregled iznosa koji su institucije spremne izdvojiti Koliki bi iznos vaša institucija bila spremna izdvojiti godišnje u tu svrhu? Nivo institucije 20.000KM 50.000KM 100.000KM 300.000KM Ukupno Entitetski 0 0 0 0 0 Kantonalni/ županijski 0 0 1 0 1 Opštinski/ općinski 1 2 1 2 6 Ostalo (udruženje) 0 0 0 0 0 UKUPNO 1 2 2 2 7 Iznos KM: 20.000 100.000 200.000 600.000 920.000 Ostali odgovori na ovo pitanje:  Općina Jablanica - 150.000,00 KM,  USOM (Udruženje samostalnih obrtnika Mostar) - još nemaju sredstava,  Opština Ljubinje - ne mogu definisati,  Udruga poslodavaca HBŽ - neophodna odluka UO,  UG "PRIVREDNIK" - iznos koji obezbjeđuju iz drugih izvora,  Općina Bileća - 2.000.000 KM,  Poslovni inkubator Mostar - nije primjenljivo,  Općina Grude - potrebna odluka Općinskog vijeća. Ko što je vidljivo iz ovog pregleda i informacija koje su upisan pod «ostalo» ukupan iznos koji bi institucije bile spremne izdvojiti bi se kretao između 2 i 3 mil. KM. Delegiranje osobe koja bi učestvovala u radu Garancijskog odbora Na pitanje br. 6.6. da li bi ispitivana institucija delegirala osobu koja bi učestvovala u radu Garancijskog odbora, dobiveni su sljedeći odgovori. Opština Gacko, Općina Neum i FMRPO nisu dali odgovor, dok su sve ostale institucije odgovorile pozitivno, samo valja naglasiti da je Općina Čitluk odgovorila – DA, ako budemo imali sredstava. Tabela 15. Delegiranje osobe Institucijama uprave je iskreno stalo do razvoja i unapređenja privrede na području za koje su same odgovorne. U tom smislu one koriste različite mjere i ulažu velike napore kako bi poduprli i unaprijedili razvoj malog i srednjeg biznisa. No, zbog činjenice da ne postoji strategija razvoja na nivou države BiH ili barem, Federacije BiH, mjere koje lokalna uprava, prije svih, opštinski organi, u tom smislu čine, ne donose željene rezultate. Kreditno- Da li biste delegirali osobu koja bi učestvovala u radu Garancijskog odbora? Tip institucije DA NE BEZ ODGOVORA Entitetski (Federalni nivo ili RS) 2 0 1 Kantonalni/županijski 4 0 0 Opštinski/općinski 20 0 2 Ostalo (udruženje) 1 0 0 UKUPNO 27 0 3

50. 50 garancijski fondovi su instrument koji lokalnim organima uprave nudi nešto što je ne samo jedinstveno već i zajedničko u podsticaju razvoja. Otuda lokalni organi uprave, posebno opštine, daju otvorenu podršku jednom takvom projektu. 3.1.2 Banke Otvorenost banaka/MKO za saradnju Na pitanje o otvorenosti za saradnju (pitanje br. 10. iz upitnika za banke) od svih ispitanika dobili smo potvrdne odgovore. Svi ispitani subjekti, zainteresovani su dakle, za razvoj i u tom smislu su spremne za podršku svakoj incijativi. Bobar banka je jedina koja nije odgovorila na ovo pitanje. Oblici saradnje sa bankama/MKO-a (u cilju podrške privrednom razvoju) Sljedeće pitanje je trebalo da pruži odgovor: za koju vrstu saradnje su ispitivani subjekti otvoreni. U okviru tog pitanja bila je ponuđena mogučnost da se navede: jesu li otvoreni za saradnju putem garancijskih fondova? Uz to je data i mogućnost da napišu i kakvu drugu vrstu saradnje. MKO “EKI” se izjasnila da je otvorena za saradnju, ali nisu naveli za koju vrstu saradnje. Isti slučaj je i sa CBS, Reiffeisen i ABS bankom. U nastavku su prikazani odgovori mogućih vrsta saradnje ispitanih:  MKO “Žene za žene international” - putem garancijskih fondova, putem kreditiranja.  MKO LOKmicro - putem garancijskih fondova.  MKO “Partner” - putem garancijskih fondova, za svaki vid saradnje.  MKO “Sunrise” - putem garancijskih fondova.  UPI Banka - putem garancijskih fondova.  MKO Beenfit - putem garancijskih fondova.  UniCredit Zagrebačka banka - putem garancijkih fondova. Koliko i što su banke/MKO spremne uraditi za ostvarivanje saradnje Na pitanje br. 10.3. su odgovarali su oni koji su u predhodnom pitanju odgovorili da su za saradnju sa garancijskim fondovima. Trebali su se zapravo izjasniti da li žele pokrenuti razgovore oko saradnje sa garancisjkim fondovima, ili o tome znaju sve, pa žele pristupiti pregovorima za zaključivanje ugovora o saradnji. U okviru ovog pitanja također, je bilo ponuđeno da sami ispitanici napišu nešto što im u specificiranim odgovorima nije bilo ponuđeno. U nastavku prikazujemo njihove odgovore.

51. 51 Grafički prikaz 18. Vrsta saradnje na koju su spremne banke/MKO-e Vaša banka/MKO o saradnji sa garancijskim fondovima 3 0 0 5 1 1 0 1 2 3 4 5 6 Želi otvoriti razgovore na tu temu Znamo sve o tome, želimo pristupiti pregovorima za zaključivanje ugovora o saradnji Ostalo Banke MKO Iz ovoga pitanja se vidi da većina institucija, želi otvoriti razgovore na temu garancijskih fondova. Kod banaka to su: UPI banka, Reiffeisen banka i ABS banka, a kod MKO to su: “Žene za žene international”, MKO “EKI”, MKO “Partner”, MKO “Sunrise”, MKO “Beenfit”. Jedina MKO koja je odgovorila da zna sve o ovoj temi i da žele pristupiti pregovorma za zaključivanje ugovora o saradnji, je “Žene za žene international”. Ona je istovremeno potvrdila da želi otvoriti razgovore na ovu temu. MKO LOKmicro se izjasnila da žele što više informacija na temu garancijskih fondova. Iz onog što su u svojim odgovorima iznijele anketirane banke, odnosno mikrokreditne organizacije nije teško prepoznati da su one, prije svega, zainteresovane za biznis, tj. stvaranje profita. Razvoj privrede je za njih važan samo onoliko koliko to doprinosi interesu profitabilnog plasiranja njihovog finansijskog potencijala. Činjenica da kreditno-garancijski fondovi u tom smislu podupiru njihovu aktivnost (obezbjeđuju klijente i osiguravaju povrat pozajmljenog novca) na takvim projektima su finansijske institucije spremne sarađivati. 3.1.3 Poduzetnici Pitanja iz grupe 5. (Upitnik za poduzetnike) trebala su da pokažu koliko i šta sve privredni subjekti znaju o kreditno-garancijskim fondovima. Poznavanje KGF kao instrumenta finansiranja MSP-a U okviru pitanja 5.1. željelo se doći do informacije znaju li anketirani poduzetnici o sistemu pozajmljivanja novca korištenjem kreditno-garancijskih fondova. Iz odgovora na to pitanje vidimo da njih 49 imaju dovoljno informacija o sistemu pozajmljivanja putem kreditno- garancijskih fondova, 65 ih o tome ne zna ništa, dok ih pet na to pitanje nije ni odgovorilo.

52. 52 Grafički prikaz 19. Koliko poduzetnici znaju o KGF-u Da li poznajete sistem finansiranja biznisa na principima kreditno garantnih fondova kao posebnih insitucija? 49 65 5 0 10 20 30 40 50 60 70 Da Ne Nije odgovoreno Spremnost preduzeća da vlastitim sredstvima podrže osnivanje KGF-a Sljedeće pitanje (pitanje 5.2.) trebalo je da pokaže da li su ispitanici spremni da vlastitim sredstvima podupru stvaranje Fonda koji bi se koristio za podsticanje razvoja MSP. Potvrdan odgovor na ovo pitanje dalo je 69 ispitanika, a njih 12 negativan. Na ovo pitanje međutim, nije odgovorilo 38 ispitanika. Treba, isto tako, navesti da je 65 ispitanika izjavilo kako ne poznaju rad KGF. Kada je ispitanicima anketar objasnio sistem kreditno-garancijskih fondova, njih 30 se odlučilo da podrže i takvu ideju. Konačno, 8 ispitanika nisu bili spremni da finansijski podupru sistem KGF iako su o njemu gotovo sve znali. Grafički prikaz 20. Spremnost poduzetnika da vlastitim sredstvima podrže osnivanje i rad KGF-a Da li ste spremni vlastitim depozitom stvarati fond za kredtiranje? 69 12 38 0 20 40 60 80 Da Ne Nije odgovoreno Novčani iznosi koje su firme spremne godišnje izdvojiti za tu svrhu Koliko su godišnju sumu ispitanici spremni da izdvoje za tu svrhu saznajemo iz odgovora na sljedeće pitanje. Većina ispitanika, tačnije njih 22 su spremni za tu namjenu izdvojiti 200 KM, a 20 bi ih izdvojilo i 300 KM godišnje. Mnogi su izrazili spremnost da izdvoje i više od 300 KM ukoliko bi tako formiran Fond istinski bio u funkciji podsticanja preduzetništva. Odgovore ispitanika u nastavku predstavljamo tabelarno i grafički.

53. 53 Tabela 16. Spremnost poduzetnika za izdvajanjem vlastitih sredstava za rad KGF-a Koliko ste spremni izdvojiti godišnje u tu svrhu? 100KM 19 200KM 22 300KM 20 500KM 3 1000KM 1 Zavisi od KGFa 7 nije odgovorilo 47 Poželjnost pretvaranja kreditora u investitora Zadnje pitanje iz grupe 5, tj pitanje 5.4. tražilo je od ispitanika da iznesu stavove o mogućnosti da se kreditor pretvori u investitora i da kao takav učestvuje u dobiti firme. Pozitivan odgovor na ovo pitanje dala su 54 ispitanika, dok se njih 31 o tom prijedlogu negativno izjasnilo. Na ovo pitanje nije odgovorilo 34 ispitanika. Grafički prikaz 21. Poželjnost pretvaranja kreditora u investitora Da li biste prihvatili da se kreditor pretvori u investitora i da u učestvuje u dobiti? 54 31 34 0 10 20 30 40 50 60 Da Ne nije odgovorilo Anketirani privrednici, kako vidimo, imaju sopstvenu logiku i interes pri pozajmljivanju novca. Kreditno-garancijski fondovi se, anketa je pokazala, uklapaju u te interese. Čak šta više, mnogi subjekti su iskazali interes da svojim sredstvima podupru formiranje takvih fondova. Imajući tu činjenicu na umu ne stoji ništa na putu za ozbiljnije angažovanje na realizaciji ovog projekta.

Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06

Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06

Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06

Recommandé

Contenu connexe

En vedette

En vedette(20)

Similaire à Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06

Similaire à Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06(16)

Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06