1. STRES NA POSLUSTRES NA POSLU
Ministarstvo socijalne politike i mladihMinistarstvo socijalne politike i mladih
Obiteljski centar Virovitičko podravske županijeObiteljski centar Virovitičko podravske županije
Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologijeSandra Matošina Borbaš, prof. psihologije

2. STRESSTRES
• sklop emocionalnih, tjelesnih (fizioloških)
i/ili bihevioralnih (ponašajnih) reakcija,
dok kojih dolazi kada neki događaj
procijenimo opasnim i/ili uznemirujućim
Lazarus

3. STRESORSTRESOR
• događaj ili niz
događaja za koje
procjenjujemo da
ugrožavaju naš život
i/ili živote nama
dragih ljudi,
materijalna dobra,
samopoštovanje i sl.

4. DAKLE…DAKLE…
STRESOR

5. • prema istraživanju Europske agencije za
sigurnost na radu i zaštitu zdravlja stres
na radnome mjestu prisutan je kod gotovo
svakoga trećeg zaposlenikasvakoga trećeg zaposlenika Europske
unije. Prema prikupljenim podacima, u
EU stresom na poslu obuhvaćeno je 28%28%
ili 41,2 milijuna zaposlenika, od toga višeili 41,2 milijuna zaposlenika, od toga više
žena od muškaraca.žena od muškaraca.

6. • pokazalo se da u zanimanja povezana s
visokom razinom stresa spadaju poslovi
vezani za edukacijuedukaciju (prosvjeta i slične
profesije), skrb o drugimaskrb o drugima (medicinsko
osoblje, posebice medicinske sestre) i
rukovođenjerukovođenje (menadžment).

7. SVISVI LJUDI SULJUDI SU
SVAKODNEVNOSVAKODNEVNO
IZLOŽENIIZLOŽENI STRESUSTRESU!!
Stres uvijek odnos između pojedinca i
okoline, a ne svojstvo okoline ili stanje
pojedinca (Lazarus i Folkman, 1964.)

8. SVAKODNEVNOSVAKODNEVNO
Svi mi procjenjujemo događaje oko sebe i
označavamo ih na jedan od 3 načina:
1. događaj je irelevantan (nevažan)
2. događaj neugrožavajući ili pozitivan
3. događaj je ugrožavajući ili traži
prilagodbu  situacija je stresna

9. Događaj procijenjen kao „stresanstresan“ za pojedinca
može značiti:
neposrednu opasnost - odnosi se na postojeću
situaciju
povredu ili gubitak – odnosi se na blisku
budućnost
prijetnju - anticipirani gubitak ili povredu do
koje može, ali ni ne mora doći
izazov - mogućnost dobitka te daljnjeg rasta i
razvoja

10. Procjena vlastitih sposobnosti i
mogućnosti svladavanja
određene situacije je
sekundarna procjena koja
utječe na primarnu procjenu
pa se tako „prijetnja“ može
pretvoriti u „izazov“, ili
„izazov“u „prijetnju“

11. 1. događaj
2. PRIMARNA procjena
događaja (odmah)
3. SEKUNDARNA
procjena svojih
mogućnosti (nakon
nekog vremena)
DAKLE:DAKLE:
IZAZOV
PRIJETNJA
PRIJETNJA IZAZOV
PRIJETNJA IZAZOV

12. 1. Kad postoji neravnoteža između
zahtjeva radnog okruženja i
mogućnosti da im pojedinac
udovolji, a neuspješno
udovoljavanje zahtjevima
povezano je s važnim
posljedicama  situacija se
procjenjuje prijetećom
KADA DOLAZI DOKADA DOLAZI DO
PROFESIONALNOG STRESA?PROFESIONALNOG STRESA?

13. 2. Krupne promjene u radnoj
sredini (ali i u osobnom
životu!) su potencijalno
visoko stresne transakcije
jer nose neizvjesnost i
potrebu prilagođavanja 
prijetnja ili izazov?
KADA DOLAZI DOKADA DOLAZI DO
PROFESIONALNOG STRESA?PROFESIONALNOG STRESA?

14. 3. Osobito su stresna zanimanja koja
uključuju veliku odgovornost (za druge
ljude ili materijalne vrijednosti), stalni
vremenski pritisak ili neposredni rad s
ljudima.
KADA DOLAZI DOKADA DOLAZI DO
PROFESIONALNOG STRESA?PROFESIONALNOG STRESA?

15. SAGORJEVANJE NA POSLUSAGORJEVANJE NA POSLU
• posljedica
izloženosti
dugotrajnom
profesionalnom
stresu
• češći kod
“pomažućih”
zanimanja

16. EMOCIONALNO ISCRPLJENJEEMOCIONALNO ISCRPLJENJE
• gubitak osjećaja osobne vrijednosti
• razdražljivost, niska tolerancija za
frustraciju, agresivnost
• povlačenje u socijalnim odnosima
SIMPTOMISIMPTOMI

17. MENTALNO ISCRPLJENJEMENTALNO ISCRPLJENJE
• povećana upotreba duhana,
alkohola…
• izostajanje s posla
• negativizam – za posao, za
suradnike
• pesimizam – i tako se ništa
ne može učiniti
• komunikacijske poteškoće
SIMPTOMISIMPTOMI

18. SIMPTOMISIMPTOMI
TJELESNO ISCRPLJENJETJELESNO ISCRPLJENJE
• češće pobolijevanje
• osjećaj tjelesne iscrpljenosti
• psihosomatika – glavobolje,
bolovi u leđima, trbuhu,
poremećaji spavanja,
prehrane…

20. FAZE SAGORJEVANJAFAZE SAGORJEVANJA
NA POSLUNA POSLU
1.1. RADNI ENTUZIJAZAMRADNI ENTUZIJAZAM – povećana razina
energije, nerealna očekivanja, nekritična
predanost poslu
2.2. STAGNACIJASTAGNACIJA – svjesnost da dometi posla
nisu onakvi kakvima ih je pojedinac zamišljao
3.3. EMOCIONALNO POVLAČENJEEMOCIONALNO POVLAČENJE –
udaljavanje od posla, izoliranje od klijenata
4.4. APATIJAAPATIJA – cinizam, ravnodušnost, depresija

21. AA
ZAŠTO?ZAŠTO?

22. RADNI UVIJETIRADNI UVIJETI
– neprikladan i neopremljen prostor
– mikroklimatski uvjeti
– pomanjkanje sredstava za rad
– pomanjkanje privatnosti – stalan doticaj s klijentima
– opasnost fizičkog napada ili ozljede
– rad s osobama sa stalnim i intenzivnim nevoljama
– rad s problemima s malim izgledima ili vremenski
neizvjesnim rješenjem
– sličnost osobnog iskustva s iskustvom klijenata

23. ORGANIZACIJA RADAORGANIZACIJA RADA
– količina radnog opterećenja
– odgovornost (osobito bez mogućnosti utjecaja, moći)
– nejasna i promjenjiva organizacijska struktura
– nejasno (dvosmisleno) definirane radne uloge i očekivanja
od ostalih
– nepostojanje odmora tijekom radnog dana
– nejasna pravila nagrađivanja i/ili napredovanja
– vremenski pritisak - rokovi
– nemogućnost profesionalnog usavršavanja
– nedostatak vremena i razumijevanja za reflektiranje i
razmjenu iskustava

24. SOCIJALNI ODNOSISOCIJALNI ODNOSI
– psihosocijalna klima organizacije
– stil odlučivanja i rukovođenja
– nedostajanje jasne misije organizacije
– pomanjkanje povratnih informacija o
postignućima
– zatvorenost organizacije u svoje
okvire
– nepoticanje organizacijske lojalnosti i
privrženosti
– dobivanje socijalne podrške

25. – nerealna očekivanja
– potreba za stalnom kontrolom nad situacijom
– osjećaj kompletne odgovornosti za posao
– pretjerana identifikacija s poslom
– nedostatak suradnje i podjele posla s drugima
– rigidnost i tvrdoglavost u postizanju
ciljeva na poslu
– pomanjkanje redoslijeda radnih
prioriteta
– osjećaj stručne nekompetentnosti
UNUTARNJI IZVORIUNUTARNJI IZVORI

26. A ŠTO MOŽEA ŠTO MOŽE
SVATKOSVATKO
UČINITIUČINITI ZAZA
SEBE?SEBE?

27. • svijest o odgovornosti za vlastito
mentalno i fizičko zdravlje
• prepoznavanje stresogenih
okolnosti i razvijanje stila
suočavanja primjerenog situaciji
• samoopažanje razine stresa i
posljedica
• odabir prikladnog načina
suočavanja:

28. mijenjanje stresoramijenjanje stresora - kad pojedinac ima- kad pojedinac ima
dovoljno snage i misli da može uspostavitidovoljno snage i misli da može uspostaviti
kontrolu nad situacijomkontrolu nad situacijom
• rješavanje problema (npr. podizanje vlastite
kompetencije, razvijanje specifičnih vještina)
• komuniciranje o problemu – kad je stresor socijalne
naravi
• planiranjem i reorganizacijom svakodnevnih
aktivnosti
• rasterećenjem dnevnog rasporeda

29. izbjegavanje stresnih situacijaizbjegavanje stresnih situacija – kad– kad
pojedinac nema dovoljno snage/mogućnostipojedinac nema dovoljno snage/mogućnosti
za izravno djelovanje prema stresoruza izravno djelovanje prema stresoru
• prostorno udaljavane od kritične situacije
• privremeno odustajanje i povlačenje
• postavljanje vlastitih granica – jasno kažemo ne
• delegiranje posla na druge

30. prihvaćanje stresne situacijeprihvaćanje stresne situacije – preventivne– preventivne
aktivnosti radi osnaživanja tjelesne i psihološkeaktivnosti radi osnaživanja tjelesne i psihološke
otpornosti na stres mijenjanjem percepcijeotpornosti na stres mijenjanjem percepcije
situacijesituacije
• kognitivna priprema na stresnu situaciju
• ublažavanje posljedica stresa uključivanjem o
aktivnosti koje povećavaju otpornost na stres
(prehrana, rekreacija, relaksacija)
• usvajanje tehnike pozitivnog mišljenja
• smanjivanje nerealnih očekivanja (o zahvalnosti
drugih, o vjerovanju da “ja mogu sve”)
• osiguravanje vremena za sebe i na poslu, i izvan posla

31. POVEZANOST STRESA IPOVEZANOST STRESA I
FIZIOLOGIJEFIZIOLOGIJE
stres organizam doživljava kao NAPADNAPAD u
svakoj situaciji napada organizam reagira
obrambeno
OASOAS – obrambeni adaptacijski sindrom
• povećavanje razine adrenalina, ubrzano
disanje, viši krvni tlak

32. • kako je količina adaptivne energije konačna
(organizam nije stvoren da bude stalno u
opasnosti, treba mu vrijeme odmora), čest
stres može dovesti do iscrpljenja – slabljenja
imunološkog sustava
• STRES (s fiziološke strane) je i dobitak na
lutriji, smrt bliske osobe…

33. STRATEGIJE SAMOPOMOĆISTRATEGIJE SAMOPOMOĆI
• samoopažanje
• strukturiranje vremena
• postavljanje granica
• promatranje unutarnjeg dijaloga
• tehnike samoohrabrivanja
• rekreacija
• tehnike relaksacije

34. ŽELIM VAM ŠTOŽELIM VAM ŠTO
MANJE STRESAMANJE STRESA
I NA POSLUI NA POSLU
I U ŽIVOTUI U ŽIVOTU
HVALA NA PAŽNJIHVALA NA PAŽNJI