1.
PRIMJERI VJEŢBI NA NASTAVI GOVORNIŠTVA
VJEŽBE ARGUMENTACIJE
1. «UVJERI ME»
- u ovoj vjeţbi uĉenici otkrivaju vaţnost profiliranja publike, tj. razvijaju razliĉite
strategije za razliĉitu publiku. Podijeljeni u skupine moraju pripremiti kratak govor u
kojemu će prijatelja/roditelja/ravnatelja škole/punkera/poduzetnika/politiĉara uvjeriti
da pomogme njihovoj govorniĉkoj skupini ili da se ukljuĉi u rad nastave govorništva
2. «LOPTA POBIJANJA»
- ovom vjeţbom uĉenici se uvjeţbavanju u iznalaţenju argumenata za odreĊenu tezu.
Sjedi se u krugu. Voditelj ima lopticu koju baca pojedinim uĉenicima izgovorivši
odreĊenu tezu. Tko uhvati loptu, mora brzo dati argument za ili protiv izreĉene teze te
baca lopticu dalje. Sljedeći uĉenik mora ili pobiti argument ili ga osnaţiti. Vjeţba se
nastavlja dok netko više ne zna što bi rekao, što znaĉi da je odreĊena tema iscrpljena.
Tada voditelj zadaje novu tezu. Moguće teze:
Pokusi na životinjama su opravdani.
Trebalo bi zatvoriti zoološke vrtove.
Ljudi ne bi smjeli ubijati životinje radi odjevnih predmeta.
Nasilje je ponekad opravdano.
Obrazovanje je ključ uspjeha.
Televizija smanjuje kvalitetu života.
Potrebno je da Hrvatska uĎe u Europsku uniju.
Država treba osigurati obrazovanje samo na službenom jeziku.
Čovjek današnjice zainteresiran je samo za novac.
Smrtna kazna je neprihvatljiva.
Virtualni prijatelji zanimljiviji su od stvarnih itd.
3. «ISPADANJE IZ AVIONA»
- uĉenici moraju zamisliti da se nalaze u velikom balonu 500 m iznad zemlje s još 4
osobe. Balon poĉinje naglo padati i jasno je da iz balona treba izbaciti jednu osobu.
Zadatak je uĉenika da odaberu neku poznatu osobu (glumac, pjevaĉ, politiĉar...) i da
svojim kratkim govorom (1-2 minute) uvjeri ostale u balonu da ta osoba ne smije biti
izbaĉena (zbog svoje vaţnosti, razvitka ili spasa ĉovjeĉanstva itd.) Daje im se nekoliko
minuta za pripremu govora. Nakon svakog govora ostali mogu ocjenjivati govornika,
je li ih uspio uvjeriti ili nije.
4. «NEMOGUĆA MISIJA»
- uĉenici, podijeljeni u skupine, imaju zadatak da pripreme uvjeravajući govor na
zadane teme. Moraju izvršiti «nemoguću misiju» svojim uvjeravalaĉkim
sposobnostima i ĉvrstim argumentima, npr. zalihu vodenih kreveta prodati vojsci,
pošumiti Stradun itd.
5. «BAROMETAR STAVOVA»
- ova vjeţba omogućava sudionicima da kritiĉki razmišljaju o kontroverznim temama i
da nakon toga uvjerljivim argumentima uvjere druge da su njihova razmišljanja
valjana. Omogućava sudionicima da budu aktivni. Osnaţuje sudionike na iznošenje
mišljenje i stavova o razliĉitim temama. Uĉenici će slušati i uĉiti jedni od drugih,
diskutirati i doći do odreĊenih rezultata.

2.
- Postave se znakovi slažem se i ne slažem se na suprotne strane prostorije, a znak nisam
siguran u sredinu. Uĉenici proĉitaju odreĊene teze (npr. Muškarci su agresivniji od
žena. Mediji su glavni uzrok nasilja meĎu mladima. Ako djevojka nosi ekstremno seksi
odjeću, izaziva da bude silovana. Smrtna kazna smanjuje kriminal. Oko za oko, zub za
zub pozitivan je načim rješavanja konflikta. Ne možeš promijeniti osobu s
predrasudama. Svi u ovom razredu imaju predrasude. Povećanje broja policajaca na
ulicama najbolja je obrana od kriminala. itd.) i moraju odluĉiti slaţu li se s njima ili
ne. Kad odluĉe, stanu kod onog znaka koji odgovara njihovu stavu. Nakon toga
objašnjavaju zašto se slaţu odnosno ne slaţu s odreĊenom tezom. Uĉenici koji su
odabrali slažem se i ne slažem se trebali bi uvjeriti one koji nisu sigurni da se odluĉe
za ili protiv zadane teze. Uĉenici koji su u sredini i nisu sigurni mogu u bilo kojem
trenutku promijeniti mišljenje i pomaknuti se ispod znaka koji odgovara njihovu stavu.
Ako tako netko uĉini, raspravlja se tko ga je svojom argumentacijom potaknuo na
promjenu stava. Uĉenici se uvjeravaju da snagom svojih argumenata mogu uvjeriti
nekoga da promijeni svoje mišljenje.
6. «VJEŢBA GLAVNOG KUHARA»
- i u ovoj vjeţbi, koja predstavlja kako uvjeţbavanje sposobnosti argumentacije tako i
sposobnost uvjerljivog drţanja neovisno o sadrţaju govorenja, uĉenicima se zada tema
za koju se pretpostavlja da o njoj ne znaju apsolutno ništa (npr. Japanska umjetnost,
Fizikalni zakoni mehanike, Održavanje automobila, Kršćanstvo u Indiji, Pametne
kuće, Vlast u Panami, Postanak naziva «Konavle», Bežični prijenos energije...). Bilo
bi dobro da uĉenici drţe u ovom sluĉaju govor o temi u kojoj su apsolutne neznalice,
ali se koriste strategijama za izvedbu govora i svojim uvjeravalaĉkim sposobnostima
govore pred publikom. Cilj, nimalo jednostavan, je da ispadnu pravi struĉnjaci na
zadanu temu. Ovdje nije vaţno što govore, već naĉin kako govore, tj, kako su ušli u
ulogu. Ostali uĉenici prouĉavaju njihovu verbalnu i neverbalnu izvedbu (kašljucaju li,
mrmljaju, što ĉine oĉima, smiju li se itd.)
7. «ŠTOOOO?»
- sljedeća vjeţba sluţi za uvjeţbavanje u logiĉnom, smislenom govorenju, drţanju
strukture govora i neudaljavanju s teme. Uĉenik izaĊe pred publiku i poĉinje govoriti
o zadanoj temi, npr. Glazba koju slušaju mladi, Vrijednosti moje gimnazije, Film svih
filmova itd. Ĉlanovi publike se ukljuĉuju tako da u svakom trenutku kad im se uĉini da
je govornik skrenuo se teme, viknnu: Štoo?. Govornik mora korigirati svoj govor i
vratiti se na temu. Najuspješnije je vjeţbu napravio onaj za ĉijeg se govora najmanje
puta ĉulo: štooo.
Na malo višoj razini, kad su već svi dovoljno uigrani, vjeţba se moţe raditi na naĉin
da publika izgovara, ovisno o pogreškama koje govornik ĉini, sljedeće rijeĉi:
ponavljanje (ako govornik u svom govoru neprestano ponavlja neke tvrdnje ili
podatke), praznorječivost (ako govori bez dokaza i argumenata) i otklon (ako govori o
nevaţnim stvarima). Tako i govornik i publika u neprekidnoj interakciji uoĉavaju
kvalitete dobroga govora.

3.
VJEŽBE ZA GLAS I IZGOVOR
- uz razliĉite vjeţbe pravilnog opuštanja, disanja i izgovaranja, na navedenim se
tekstovima rade vjeţbe za glas i izgovor:
Prvog petka u prosincu poĊe Pero put placa potraţiti prezrelo povrće. Prvo pronaĊe prezreli,
plavi patlidţan, potom poţuri po paprike pa po paradajz. Pošto pokupuje paradajz, preko puta
primijeti Paska. Pasko, Pasko, povika. Pasko protrne. Pih, peh, promumlja potiho. Pasko,
pehist, pohita polako prema prethodniku. Peri preostalo prenijeti prezrelo povrće preko pola
Pregrade!
Stanko Stanković sedamdesetogodišnji je stolar. Stalno je za sivim stolom. Prestaje
sastavljati spomenuto jer stiţe sestra Slavica Sesardić iz Siska sa sedamnaestogodišnjim
sinom Slavenom i sićušnim, srebrnim psom Sislijem. Svi su sretni zbog susreta.
Šetam šumom i slušam šuštanje lišća. Šteta što Šime Šimiĉić sa šibenskog Šubićevca nije sa
mnom u šumi. Skakutali bismo, šalili se i raspravljali o svemu i svaĉemu. Poslije šumske
šetnje proslavili bismo osamnaestogodišnjicu našega poznanstva.
Ratko Radić marljiv je radnik. Predano radi u rijeĉkoj radionici. Radeći razmišlja o Tereziji
Premuţić. Izrezbarit će joj ruţiĉastu ruţu za trideset i prvi roĊendan. Raspjevana Terezija za
aperitiv će servirati liker od oraha. Za ruĉak će pripremiti integralnu riţu, rezance s preljevom
od rajĉica, srnetinu, salatu od rotkvica, radiĉa i mrkvice, a za desert roţatu i štrudlu od rogaĉa.
Radosni Ratko ruĉat će s dobronamjernom i poţrtvovnom Terezijom. Svoju će sreću zaliti
vrsnim hrvatskim rujnim vinom iz srebrnih pehara.
Misic
Ja sam misic mali
koji voli da se sali,
slican sam svom ocu misu,
plasim se macke,
ne podnosim kisu,
za mene je stlasna kusnja,
kada negdje nesto susnja.
Ja sam za vjecni mil
i da svaki mis ima plavo
na svoj sil.
Miseve neplekidno pitanje muci
kad ce biti gazde u svojoj kuci.
Uzasno mi se zivot gnusa
sto nas miseve nitko i ne slusa.
Kad ce misevi imati plavo
da slobodno secu ispled svoje lupe,
da po misji na misjem lazgovalaju?
Zasto bas nas miseve uvijek valaju?
Ne mozemo tlpjeti vise takovo stanje
i vjelujemo da ce doci vlijeme
kad ce macke od miseva biti manje
i kad se nece macke u blkove busati:
mis ce govoliti,
a macke slusati!

4.
1. Poredajte izraze po stupnju jačine kojom ćete ih izgovoriti:
a) Dodaj mi olovku! a) Proĉitaj mi, molim te, taj uvodnik!
b) Lijepo te molim olovku. b) Ĉitaj što tu piše!
c) Daj mi olovku! c) Ĉitaj!
d) Olovku! d) Proĉitaj što piše u uvodniku.
e) Molim te olovku. e) Budi ljubazna pa mi proĉitaj što piše u uvodniku.
a) Molim te komadić kruha.
b) Daj mi kruha!
c) Kruha!
d) Gladan sam. Imaš li, molim te, komadić kruha?
e) Brzo, kruha! Poţuri!
2. Na tvrdnju : «Stigao je Ivan.», odgovorite s «da», ali tako da taj odgovor označava:
a) upit, traţenje potvrde b) rezignaciju, nezadovoljstvo c) zbunjenost, nelagodu
d) uzbuĊenje, veselje e) sumnju f) ironiju
3. Izgovorite sljedeće rečenice dvaput; jednom kao veoma dobru vijest, drugi put kao izrazito
lošu:
2039. godina bit će jedna od najtoplijih u povijesti
Crno nije boja.
Uvijek sam ovisila o dobroti stranaca.
IznenaĊujuće velik broj naših graĊana nikada ne ĉita novine niti gleda vijesti.
.
Navedene se pjesme čitaju vodeći računa o svim izražajnim vrednotama jezika (logičko
naglašavanje, rečenična intonacija, stanke itd.):
To što sam Odlazak
To sto sam od vas okrenuo svoje lice U slutnji, u ĉeţnji daljine, daljine
mili moji u srcu, u dahu planine, planine.
nije bila volja moja
neka se nevidljiva ruka sa mnom našalila Malena mjesta srca moga,
i ja ne gledam više u vas već u neki zid spomenak Braĉa, Imotskoga.
siv je i visok je taj zid i na njemu
išĉezavaju sve slike što sam ih u oĉima nosio
zalud viĉem ni vlastito ne uho ne ĉuje I bljesak slavna šestopera,
i tako u sebi glasan ja ću za vas posve utihnuti I miris (miris) kalopera.
i umjesto mog srca kucat će moj sat
Tamo, tamo da putujem
Drago Ivanišević tamo, tamo da tugujem;
da ĉujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;
da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.
Tin Ujević

5.
Na sljedećim se tekstovima usvajaju sve govorne (izražajne) vrednote, npr. pravilno logičko i
gramatičko naglašavanje riječi, interpunkcija, stanke, traže se «ključne riječi» u tekstu itd.
Malo je toga tako vaţnog za budućnost naše zemlje i naše civilizacije kao što je puno priznanje
vaţnosti umjetnika. Upravo je umjetnost ta koja napaja korijene naše kulture i društvo mora dopustiti
umjetniku da slijedi svoju viziju ma kamo ona vodila.
U slobodnom društvu, umjetnost nije oruţje i ne smije pripadati podruĉju polemika i ideologija.
Umjetnici nisu inţinjeri duše...
Najvaţnija duţnost pisca, kompozitora, umjetnika je ostati vjeran sam sebi i dopustiti plodovima
svoga rada da zriju tamo gdje mogu.
(odlomak iz govora J. F. Kennedyja)
U dugoj povijesti svijeta tek je malom broju naraštaja pruţena mogućnost da obrani slobodu u
trenucima najveće opasnosti. Ja ne bjeţim od takve odgovornosti – ja je prihvaćam. Ne vjerujem da
itko od nas moţe zamijeniti mjesto s drugim ljudima i drugim generacijama. Energija, vjera,
posvećenost koje ćemo unijeti u ovo nastojanje osvijetlit će našu zemlju i sve one koji joj sluţe – i ţar
te vatre osvijetlit će ĉiotav svijet. I zato, dragi moji Amerikanci, ne pitajte što ova zemlja moţe uĉiniti
za vas, nego što vi moţete uĉiniti za ovu zemlju.
(odlomak iz govora J. F. Kennedyja)
Mi danas nastavljamo to isto putovanje. I dalje smo najrazvijenija i najmoćnija zemlja na
svijetu. Naši radnici nisu ništa manje produktivni nego što su bili na poĉetku krize. Naši
umovi nisu ništa manje inventivni, naše usluge i proizvodi nisu ništa manje potrebni nego što
su bili prošlog tjedna, prošlog mjeseca ili prošle godine. Naše mogućnosti ostaju neumanjene.
No vrijeme cupkanja u mjestu, zaštite uskih interesa i odgaĊanja donošenja teških odluka
zasigurno je prošlo. Poĉevši od danas, moramo ustati, otresti sa sebe prašinu i zapoĉeti s
obnovom Amerike.
...
Mi smo ĉuvari ove baštine. Još jednom voĊeni ovim principima moţemo se suoĉiti s novim
opasnostima koje zahtijevaju još veće napore i još bolju meĊudrţavnu suradnju i
razumijevanje. Irak ćemo odgovorno prepustiti njegovim stanovnicima i iskovati teško steĉeni
mir u Afganistanu. U zajedništvu sa starim prijateljima i bivšim neprijateljima, neumorno
ćemo raditi na smanjenju nuklearne opasnosti i rješavanju pitanja globalnog zatopljenja.
Nećemo se ispriĉavati zbog svog naĉina ţivota niti ćemo popuštati u obrani istog, a onima
koji ţele postići svoje ciljeve sijući teror i ubijajući neduţne poruĉujemo da je naš duh
nesalomljiv i jaĉi no ikad; ne moţete ga nadţivjeti i mi ćemo vas poraziti.
...
Naši su izazovi moţda novi. Sredstva koja ćemo koristiti kako bi se s njima suoĉili takoĊer
mogu biti nova. No temeljne vrijednosti o kojima naš uspjeh ovisi - ĉestitost i teţak rad,
hrabrost i poštenje, tolerancija i znatiţelja, odanost i domoljublje - stare su. I istinite. One su
bile tiha sila napretka kroz povijest. Ono što nam je sada potrebno jest povratak ovim
istinitostima. Ono što se od nas sada traţi je novo razdoblje odgovornosti - priznanje svakog
stanovnika Amerike da imamo obveze prema sebi, svojoj domovini i svijetu, obveze koje ne
preuzimamo nevoljko već s radošću, s ĉvrstim uvjerenjem da ništa u tolikoj mjeri ne
ispunjava naš duh, i definira naš karakter, kao saznanje da smo dali sve od sebe kako bismo se
suoĉili s teškim zadatkom.
( iz inauguracijskog govora Baracka Obame)

6.
VJEŽBE PREVLADAVANJA TREME
- uz razliĉite vjeţbe disanja, relaksacije, autosugestije i vizualizacije, koje pomaţu
smanjivanju i uklanjaju treme, koristim se sljedećom vjeţbom koja sluţi tzv.
govorniĉkom otvaranju, a koja se temelji na igranju uloga. Ona omogućuje uĉenicima
da se svaĊaju, nadvikuju, pretjerano gestakuliraju, snaţno i glasno govore, i da se pri
tom oslobode, da «daju svoj glas». Inscenira se nekoliko situacija, npr.
a) uloge: prodavaĉ, kupac i nekoliko njih koji ĉekaju u redu; situacija: prodavaĉ prevario
za dvije kune i kupac reagira
b) uloge: kupac, prodavaĉ i pet kojih ĉeka u redu; situacija: kupac se tri puta vraća na
kasu
c) uloge: tajnica, uĉenik; situacija: uĉenik «hitno treba» potvrdu za mjeseĉnu kartu, a ona
«nema vremena»
d) uloge: kupac karte, prodavaĉ karte, onaj koji se gura; situacija: onaj koji se gura
progurao se ispred kupca koji je ĉekao u dugaĉkom redu kako bi kupio kartu za
koncert svoje omiljene grupe
e) uloge: mama, sin; situacija: mama ne ţeli sina pustiti na tulum
f) Uloge: kupac, zaštitar; uloge: u dućanu kupca vrlo uoĉljivo i nepristojno prati zaštitar
itd.
VJEŽBE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
1. Sljedeće osjećaje uĉenici moraju predstaviti govorom tijela: agresivnost, bijes,
prijetnju, išĉekivanje, strah, prebacivanje, dosadu, ĉvrstoću, otvorenost, neodluĉnost,
prodornost, napetost, opuštenost, dvosmislenost, spremnost na kompromis itd. Svaki
se od navedenih pojmova ispiše na poseban papirić. Uĉenici govorom tijela
predstavljaju osjećaje koji su na njima napisani. Ostali se trude pogoditi o kojim se
osjećajima radi. Cilj vjeţbe je da uĉenici osvijeste kako će se naši osjećaji shvatiti i
interpretirati bez da smo išta rekli i kako je naš govor tijela puno eksplicitniji od onoga
što govorimo, tj. od sadrţaja govora.
2. Sudionici su podijeljeni u nekoliko skupina. Svakoj se skupini podijele tri papira B1
formata u razliĉitim bojama, ljepilo i boje. Njihov je zadatak da od papira naprave
trodimenzionalni dvorac koji će samostalno moći stajati na podlozi. Zadatak moraju
obaviti u potpunoj tišini, komunicirajući iskljuĉivo neverbalno. U diskusiji nakon
zadatka analiziramo kako su se dogovarali tijekom rada, je li netko preuzeo ulogu
voĊe, je li se bilo teško sporazumijevati samo neverbalno. Uĉenici se uvjere kako za
komunikaciju u velikoj mjeri nisu potrebne rijeĉi, odnosno još jednom na primjeru
uoĉe koliko vaţnu ulogu ima neverbalna komunikacija.