1. Jezička obrazovna politika i
kurikularni okvir za filološke
studije
Jelena Filipović
Filološki fakultet
Univerziteta u
Beogradu
2. Tradicionalna naučna definicija
jezička obrazovna politika i planiranje (JOPP)
definiše se kao organizovana, ciljana i dugoročna
aktivnost institucija države u oblasti odabira koji
će se koristiti kao jezici obrazovanja, odnosno kao
dodatni/strani/drugi jezici u datom obrazovnom
sistemu (akvizicionajezička politika)
JOP odozgo-na-dole i odozdo-na-gore
3. Šta je važno za svakoga od nas
Reč “politika” u svim datim definicijama jednostavno
podrazumeva da se u donošenje gore navedenih
odluka uključuju institucije države (na primer,
Ministarstvo prosvete, Zavod za unapređenje
obrazovanja i vaspitanja, i sl.) i/ili nadnacionalne
institucije
Najčešće se JOP bave kvalifikovani pojedinci
naimenovani od strane državnih institucija (ili u
okviru za to specijano uspostavljenih tela
akademske ili neke druge orijentacije, na primer,
Odbor za standardizaciju srpskog jezika pri
SANU)
4. Još je važnije da...
Odluke jezičkih planera NIKADA nisu
izmeštene iz društveno-političkog,
obrazovnog i kulturnog konteksta u kome
se donose
Taj kontekst direktno ili indirektno,
eksplicitno ili implicitno, deluje na
planirane i postignute ciljeve date jezičke
politike
5. Kada je u pitanju realni svet:
Recimo, koji je odnos nastavnih planova i
programa i društveno-političkih stavova i
uverenja njihovih tvoraca i onih koji ih
implementiraju:
Većinski jezik (pristup, metode, sadržaj),
Manjinski i regionalni jezici (jednojezična
ili dvojezična nastava, samo na manjinskom
ili samo na većinskom ili na oba, u kom
odnosu,...)
6. Strani jezici: na kom uzrastu? koliko
jezika? koji jezici se nude? kako se
predaju? koliko sati nedeljno?...
7. Neki predlozi proaktivnih jezičkih
politika u Evropi
Savet Evrope, kao jedna od najvećih
nadnacionalnih evropskih insitutcija od
svog osnivanja 1949. godine bavi se i
pitanjima jezika
8. Savet Evrope
U svojim dokumentima SE zalaže se JOPP kojom se
svim pojedincima (ne državama ili regionima)
pruža mogućnost da u okviru formalnog
obrazovanja (onoga koje između ostalog, bar u
teoriji, i najmanje košta svakoga od nas, na nivou
osnovne i srednje škole), razviju komunikativnu
kompetenciju na različitim nivoima u više jezika
(maternji jezik, većinski jezik, veliki svetski jezici,
regionalni jezici, itd.)
9. Najznačajnija dokumenta prihvaćena u
velikom broju zemalja članica:
Zajednički evropski referentni okvir za
učenje, nastavu i evaluaciju jezika i
Evropski jezički portfolio
Aspekti evropske JOPP primenjuju se i u
obrazovnom sistemu Srbije, posebno u
planiranju nastave stranih jezika i, u
skorije vreme, srpskog kao L2
10. Evropska unija
U raspravama u Evropskoj uniji i Evropskoj
komisiji, koja se takođe bavi jezičkom
politikom, javlja se pitanje odnosa
engleskog jezika kao kontinentalnog lingua
franca i ostalih jezika u obrazovnom
sistemu
11. Cilj EU: trilingvalni pojednici
“Rewarding challenge: How the multiplicity
of languages could strenthen Europe”
(Evropska komisija, 2008)
Jezička raznovrsnost u srži “Evropskog projekta”, a
potraga za evropskim identitetom, koja je još u
toku, mora tu raznovrsnost da uvaži i da se na njoj
bazira
Predlog: bar tri jezika za svakoga:
jezik za identifikaciju
Jezik globalne/kontinentalne komunikacije
(engleski, ali može biti i francuski, španski,
portugalski, kineski, ili neki drugi jezik), i
12. Lični usvojeni jezik (personal adoptive
language), koji bi trebalo razvijati do
maksimuma mogućnosti pojedinca kao drugi
maternji jezik (dakle, taj jezik mora biti
zastupljen i u obrazovnom sistemu na svim
nivoima)
to je jezik po izboru, te se on ne može
nametati na nivou zajednice ili biti
identičan za sve državljane jedne države
13. Može biti većinski jezik za imigrantsku populaciju,
može biti manjinski jezik za migrantsku populaciju
rođenu u dijaspori, ali i neki od velikih “svetskih”
jezika...
Lični usvojeni jezik zavisi i od izbora profesije, te se
ne mora izabrati u ranom detinjstvu, može biti
regionalni ili manjinski jezik, ili jezik neke od
susednih država sa kojima data država ima
specijalne bilateralne odnose, itd.
14. Lični usvojeni jezik je jezik sa kojim se
usvaja i kultura i tradicija njegovih
govornika, te se time doprinosi
unapređenju tolerancije i razumevanja
među Evropljanima
15. Povratak na početak: Važno za
svakoga od nas
PRISTUP OBRAZOVNOM SISTEMU u
direktnoj je vezi sa jezičkim
kompetencijama (potvrđeno u
istraživanjima akademskih postignuća
učenika iz različitih drutštvenih klasa koji
imaju isti L1, kao i učenika iz manjinskih
zajednica koji treba da školu pohađaju na
većinskim jezicima)
16. OBRAZOVANJE, naročito viši nivoi
formalnog obrazovanja, preduslov su za
mobilnost na društveno-ekonomskoj
lestvici, i preduslov za pristup društvenim
pozicijama MOĆI (društvene klase u
savremenom Zapadnom svetu definišu se
pre svega prema obrazovnim kriterijumima
koji koreliraju sa ekonomskom moći, i
ostalim aspektima društvene moći)
17. Zato je pozicija, zastupljenost, ponuda i oblici
nastave jezika u formalnom obrazovanju od
KLJUĈNOG značaja za SVAKOG POJEDINCA
unutar bilo koje države:
Ako vam je maternji jezik neki od tzv. malih jezika
(kao što je srpski), pristup višim nivoima
obrazovanja, informacijama i sistemu znanja
uopšte podrazumeva poznavanje BAREM engleskog
jezika pored vašeg maternjeg jezika
18. Ako ste pri tome i govornik nekog manjinskog jezika,
odnosno ako vaš maternji jezik nije i jezik
komunikacije u različitim domenima u većinskoj
zajednici (na primer, Romi u Srbiji), za sada vam
je neophodno i poznavanje većinskog jezika kao
JEZIKA FORMALNOG OBRAZOVANJA, i,
naravno poznavanje jednog “svetskog” jezika kao
jezika međunarodne komunikacije
19. Govornici engleskog, ili nekog drugog
“velikog” jezika kao L1 su u nešto
drugačijoj situaciji, ali zagovornici
trilingvalnih kompetencija insistiraju
profesionalnoj kompetitivnoj prednosti na
globalnom tržištu koju daje poznavanje
ostalih jezika (engleski se već praktično
podrazumeva u većini profesionalnih
okruženja u Evropi)
20. EVROPA: DRUŠTVO BAZIRANO NA
ZNANJU
Znanje, pristup i divulgacija znanja
podrazumeva višejezičnost: preporuka
Evropske komisije da se već sada bar dva
strana jezika nađu u formalnom
obrazovnom sistemu svake evropske zemlje
i da se uče od najranijeg uzrasta
Plurilingvalizam je u srži Evropskog projekta
2020, i direktno je u sprezi sa idejom da
su veštine i ekonomski razvoj ključni
faktori obrazovnog razvoja
21. ONO ŠTO JE IZVESNO JE DA
JE:
jedan od ključnih socijalnih parametara u
savremenom svetu, koji direktno korelira
sa društvenom moći, ekonomskim
potencijalom i društvenim prestižom,
upravo visoko obrazovanje što danas
podrazumeva značajnu mobilnost
studenata na evropskom kontinentu
22. A za takvu vrstu mobilnosti neophodan
uslov su kompetencije u jezicima koji
nam nisu maternji
23. Kurikularni okvir za filološke
studije
Kurikularni okvir za filološke studije (KOFS)
predstavlja okvirni dokument u kome se
objedinjuju opšti zahtevi, ciljevi i ishodi
filoloških studija u Srbiji.
KOFS nudi preglednu i sveobuhvatnu listu
'ulaznih' kompetencija, opštih ciljeva,
pojedinačnih ciljeva po oblastima i
predmetima (jezik, književnost, kultura i
civilizacija, prevođenje, itd.).
24. KOFS predstavlja uvod u Evropski jezički
portfolio(EJP) za filološke studije koji
sadrži liste deskriptora u skladu sa opštim
i pojedinačnim ishodima prema oblastima,
predmetima i nivou studija.
25. KOFS predstavlja didaktičko oruđe koje
nastavnom kadru obezbeđuje opštu sliku
profila studenata i studentkinja koje
upisujemo, školujemo i koji dobijaju
diplome filologa, profesora jezika ili
prevodioca.
26. Takođe, on predstavlja osnovu za formiranje
EJP-a za filološke studije koji predstavlja
lični dokument svih studenata i
studentkinja, koji im pomaže da se kreću
kroz studijske programe, i da se prema
sopstvenim interesovanjima opredele za
nastavak akademske ili profesionalne
karijere
27. Uz to, treba da doprinese usaglašavanju
nastavnih planova sa tržištem rada,
lokalnim zajednicama, državama i
međudržavnim institucijama kojima Srbija
već pripada (npr. Savet Evrope), ili kojima
planira da se priključi u relativno skoroj
budućnosti.
28. Mobilnost studenata, povezanost obrazovnih
ciklusa, prepoznavanje i jednako
vrednovanje stečenih akademskih
kompetencija/znanja i praktičnih
znanja/veština za obavljanje poslovnih
aktivnosti u različitim profesijama
predstavljaju samo neke od ključnih
zahteva novog međunarodnog tržišta rada
kome težimo.
29. KOFS
Treba da sadrži:
Ciljeve i ishode učenja za jezičke i
akademske i profesionalne kompetencije
Po nivoima i nastavnim ciklusima
(semestrima, godinama, itd.)
Treba da se uspešno pretoči u EJP za
filološke studije
30. EJP za romski jezik – primer
dobre prakse u oblasti JOP-a za
manjinske i regionalne jezike
Razvijen u Savetu Evrope u saradnji sa
velikim brojem institucijama, kako
romskim, tako i opštim akademskim
institucijama širom Evrope
Takođe se bazira na Kurikulanom okviru za
romski jezik koji eksplicira jezička ljudska
i obrazovna prava romske dece širom
Evrope i značaj nastave i učenja na jeziku
primarne socijalizacije
31. EVROPSKI JEZIĈKI PORTFOLIO
ZA UĈENJE ROMSKOG JEZIKA
MOJ EVROPSKI JEZIĈKI PORTFOLIO
Moje ime ______________________________________
Koristimo priliku da izrazimo zahvalnost Vladi Finske za vekikodušnu podršku ovom projektu
Kancelarija za jezičku politiku – www.coe.int/lang
Savet Evrope, Strazbur
32. KO i EJP za romski jezik oslanjaju se na
deskriptivne kategorije i zajedničke
referentne nivoe Zajedničkog evropskog
referentnog okvira za žive jezike i tako se
povezuje sa širim jezičkim obrazovnim
politikama Saveta Evrope koje oblikuju rad
na jezičkom obrazovanju u Evropi.
33. ohrabruju učenje jezika kao sredstvo
očuvanja jezičkog i kulturnog identiteta,
unapređujući komunikaciju i međusobno
razumevanje i boreći se protiv
netolerancije i ksenofobije
34. Cilj im je da razvije zajedničku bazu za
izradu nastavnih planova, smernica u
kreiranju nastavnih programa, uputstva za
evaluaciju i ocenjivanje, pripremu
udžbenika i sl. širom Evrope.
Vode računa o potrebama tri starosne grupe:
3-6 godina, 7-10 godina, 11-14 godina i
može se prilagoditi različitim
sociolingvističkim situacijama:
35. 1. nastava romskog jezika za decu koja ne
govore romski kod kuće;
2. nastava romskog jezika za decu koja
imaju osnovna znanja ali nisu fluentna u
romskom jeziku;
3. nastava za decu koja tečno govore
romski jezik, ali koja treba da unaprede
svoje veštine u upotrebi romskog kao
jezika obrazovanja.
36. KO I EJP za romski jezik takođe u obzir
uzimaju i bitnu razliku između učenja
romskog jezika od strane romske dece i
učenja romskog kao stranog jezika (za
neromsku decu) u okviru formalnog
obrazovanja.
37. U drugom slučaju, novi jezik uvodi učenika u
novu kulturu, dok u prvom slučaju učenje
romskog jezika ima za cilj da omogući
lingvistički prilaz kulturi sa kojom su deca
već bliska, te da im pomogne da i da na ovaj
način prodube svoj osećaj romskog
identiteta.
38. Srpska verzija EJP-a i KO za romski jezik
razvijena u okviru QUALIROM projekta
Evropske komisije (Quality Education in
Romani for Europe)
http://qualirom.ecml.at/