Pisanje biznis plana za potrebe seoskog turizma. Pocetak bavljenja seoskim turizmom, izvori finansiranja, koraci pisanja biznis plana. Podaci i prezentacija radjena za treninge 2007 i 2008 godina.
2. BIZNIS PLAN!!
Nije teško napraviti Biznis plan, trebate biti:
• REALNI,
• JASNI.
• VAŠE MISLI PRETOČITI U REČI,
• MALO ČITATI;
• MALO SLUŠATI DRUGE i
• NA PRAVOM STE PUTU !!
3. BIZNIS PLAN TREBA DA BUDE:
• kompletan,
• precizan,
• sažet,
• dobro prezentiran.
4. Najčešce greške kod
Biznis planiranja
• Nema sadržaj ili brojeve stranica
• Nema logičku strukturu
• Loš izgled
• Težak za čitanje
• Preopširan (bez aneksa)
• Nema slika (one govore više od reči)
5. Preduzetnik/seoski domaćin
• Malo informacija o domaćinu i njegovom iskustvu
• Rezultati i uspesi iz prošlosti nisu spomenuti
• Nedostaje jasna motivacija
• Informacije o interesnim stranama i drugim bitnim osobama
takođe nedostaju.
6. Proizvodi/usluge
• Proizvodi/usluge koje ćete ponuditi potencijalnom
turisti
• Previše informacija o detaljima
• Nema jasne razlike u grupama proizvoda i trzišnim
segmentima
7. Tržište
Nije određena veličina tržišta
Nije urađeno ispitivanje tržišta
Nije urađena tržišna segmentacija ili nema
karakterističnog tržišnog fokusa
Nije jasna Unique selling points (konkurentska
prednost)
8. Biznis strategija
• Nema ciljeva, ili nisu izraženi kroz brojeve
• Marketing/prodajni nastup nije jasno pokazan
• Previše fokusa na kratkoročnost (samo 1 godina)
• Strategija je maglovita, uopštena i nije konkretna.
9. Finansijski plan
• Projekcija prodaje previše optimistična
• Nema kalkulacije cene koštanja
• Predviđeni troškovi mali, ili nedovoljno navedeni
• Cena suviše niska
• Finansijski budžet nekompletan i pogrešan
10. Zašto biznis plan i zbog čega?
1. ZBOG VAS
• Razradite Vašu ideju
• Proveri važne aspekte
• Ispitajte izvodljivost ideje
• Pokazaće vam pravac razvoja biznisa
• Pomaže da se brže reaguje na promene
12. Sadržaj biznis plana
Preduzetnik:
• Ko ste Vi i šta želite?
Proizvod/usluga:
• Koji proizvod/usluga i kako ste došli do toga?
Tržište:
• Ko su kupci i zašto će kupovati kod Vas, i ko Vam je
konkurencija?
Organizacija:
• Kako ćete se organizovati?
Finansije:
• Koliko Vam je novca potrebno i kako ćete ga nabaviti?
13. Kuda ste krenuli?
Motivacija:
• Zbog čega pokrećete i razvijate seoski turizam?
Vizija:
• Šta je po Vama obećavajuća situacija u budućnosti za vaše
domaćinstvo?
Misija:
• Kakav doprinos će vaše domaćinstvo dati daljem razvoju
seoskog turizma na teritoriji Šumadije I pomoravlja
Ciljevi:
• Koje ciljeve imate – SMART ciljevi
14. Struktura biznis plana
• Naslovna strana
• Rezime
• Sadržaj
• Podaci o preduzetniku
• Opis biznisa
• Pregled tržišta
• Proizvod/usluga
• Marketing i prodajna strategija
• Proizvodnja i nabavka
• Menadžment i organizacija
• Budući rast i razvoj
• Faktori uspeha i rizika
• Finansijski plan
• Dodaci
15. Upoznavanje sa preduzetnikom
• Predstavite sebe
• Motivacija za pokretanje seoskog turizma
• Opišite svoju ulogu u implementaciji plana
• Koja specifična iskustva imate na osnovu koje
možete ostvariti svoju konkurentsku
prednost?
• Iskustva u turizmu
16. Opis domaćinstva
• Lokacija Vašeg domaćinstva, registracija,
• Glavne aktivnosti, usluge i proizvodi koje ćete
ponuditi
• Šta je Vaša vizija?
• Šta je Vaša misija?
17. Marketing pristup
• Marketing koncept
• Potrebe kupaca
• Tržišni segmenti
• Istraživanje tržišta
• Analiza konkurencije
• Pozicioniranje
• Marketing Mix
• Unique selling points – jedinstvene prodajne tačke
18. Istraživanje:
• Velična i trendovi tržišta
• Ciljne grupe
• Konkurencija
Savet:
• Budite konkretni, priložite statističke podatke,
brojeve, izvore podataka
19. Proizvod/usluga
• Opišite proizvode i usluge koje su dostupne turisti.
• Opišite ključne karakteristike proizvoda i kako se
razlikuju od konkurencije
• Opišite ključne karakteristike usluga i korist za kupca
• Opišite zaštitu svojih proizvoda/usluga
20. Kupci
• Godine
• Pol
• Prihod
• Obrazovanje
• Lokacija
• Socijalni status
• Ostalo (specifično za vaš proizvod)
21. Konkurenti
• Ko su direktni konkurenti?
• Ko su indirektni konkurenti?
• Šta su Vaše konkurentske prednosti?
• Kako se vaš proizvod pozicionira u odnosu na
konkurenciju?
• Podrudite se da vašu konkurenciju pretvorite u vaše
saveznike/prijatelje!!
22. Marketing strategija
• Pokažite kako ćete dopreti do svog tržišta:
• Strategija cena
• Distribucija proizvoda i usluga
• Prodaja
• Promotivne strategije
23. Distributivni kanali
Kako će vaš proizvod stići do kupca?
Precizirajte za koji kanal ste se odlučili:
• Od usta do usta
• Preko Interneta
• Flajera
• Prezentacija
• Agenata
24. Finansijski Plan
Zašto je finansijski deo biznis plana bitan i potreban?
Da li i kada Vaš biznis postaje profitabilan?
Da li ćete imati dovoljno gotovine?
Ključna dokumenta finansijskog plana
• prelomna tačka rentabiliteta
• projektovani bilans uspeha
• projektovani bilans stanja
• projektovani tok gotovine – cashflow
25. Objašnjenje
• Vi ste preduzetnik koji želi da započne proizvodnju šećerne vune. Banka je
spremna da Vam obezbedi kredit, ako u roku od 18 meseci pokažete
profit!!
• Koristeći break even analizu, Vi možete da saznate na kom nivou prodaje
šećerne vune počinjete da ostvarujete profit.
• U ovom momentu Vi znate:
• Varijabilni troškovi po jedinici za pravljenje jedne šećerne vune su $ 0,97
• Fiksni troškovi za period od 18 meseci biće ukupno $ 140.000
• Plan prodaje za isti period je 150.000 šećerne vune
• Planirana prodajna cena po jedinici je $ 1,99
FIKSNI TROŠKOVI____________________
PRODAJNA CENA PO JEDINICI – VARIJABILNI TROŠKOVI PO JEDINICI
26. Računica
Na osnovu ovih podataka možete izračunati:
1. Prelomna tačka rentabiliteta je na nivou od 137.254 komada
140.000 = 140.000 = 137.254 komada
1,99-0,97 1,02
2. Ukupni troškovi su $ 285. 500
$ 140.000 + (150.000 x $ 0,97)= $ 285.500
3. Ukupan prihod je $ 298.500
150.000 x 1,99 $ = 298.500
4. Profit je $ 13.000
298.500 - 285.500 = 13.000
27. Ako Vam najnovija istraživanja kažu da šećernu
vunu tog kvaliteta možete prodati po ceni od
$ 2,79 gde je sada Vaša prelomna tačka
rentabiliteta?
29. Bilans uspeha
• Pokazuje finansijski rezultat za određeni
period – npr. godinu dana
• Pokazujee nam sve prihode i troškove firme
30. Struktura bilansa uspeha
PRIHODI
- TROŠKOVI
1. Troškovi proizvodnje (radnici, sirovine, prevoz, komunalije, zakup za
proizvodne objekte)
2. Operativni troškovi
2.1.Troškovi prodaje i marketinga (plate i provizije prodavača, putovanja,
reprezentacija, marketing brošure, reklamiranje, sajmovi)
2.2.Opšti i administrativni troškovi (plate direktora i kancelarijskih
službenika, najam i oprema za kancelarije)
3. Amortizacija
4. Troškovi kamata
5. Ostali troškovi/prihodi
= NETO DOBIT/GUBITAK
31. 1) Prodaja 0 100%
Direktni troškovi radne snage 0 %
Troškovi materijala 0 %
Ostali direktni troškovi 0 %
2) Ukupno troškovi prodatih roba 0 %
3) Bruto Profit (1-2) 0 %
Troškovi prodaje i marketinga 0 %
Opšti i administrativni troškovi 0 %
4) Ukupno operativni troškovi 0 %
5) Neto operativni profit (3-4) 0 %
Amortizacija 0 %
Ostali prihodi 0 %
Ostali troškovi 0 %
Troškovi kamate 0 %
6) Ukupno ostali prihodi/troškovi 0 %
7) Neto profit pre poreza (5-6) 0 %
8) Porez na profit 0
9) Neto profit /gubitak (7-8) 0 %
32. BILANS STANJA
SREDSTVA (IMOVINA)
• Obrtna sredstva (Keš, Potraživanja, zalihe)
• Stalna sredstva (Oprema, Nekretnine)
OBAVEZE:
• Kratkoročne (Dugovanja, Krediti na manje od 12 meseci)
• Dugoročne (Zajam na duže od 12 meseci)
KAPITAL (Osnovni kapital, Rezerve, Neraspoređena dobit/gubitak)
Sredstva = Obaveze + Kapital
33. Sredstva EUR Obaveze EUR
Tekuća sredstva Tekuće obaveze
Gotovina Dugovanja
Potraživanja Aktuelne obaveze
Zalihe Kratkoročni zajam
Ukupno tekuća sredstva Tekući deo dugoročnog duga
Ukupno tekuće obaveze
Vozila
Dugoročne obaveze
UKUPNO OBAVEZE
Kancelarijska oprema
Kapital
Fabrička oprema
Zemljište i zgrade Privatni kapital
Manje: Akumulirana amortizacija Zadržane zarade
Ukupno osnovna sredstva UKUPNO KAPITAL
UKUPNO SREDSTVA UKUPNO OBAVEZE + KAPITAL
34. Cash flow
• Najvažniji finansijski dokument
• Sučeljava stvarne prihode i stvarne rashode u
momentu nastanka
• Upozorava vas na nelikvidnost
Zapamtite:
Cash je kralj!
35. Zašto je cash flow važan?
• Nedostatak gotovine može biti ubica čak i
profitabilnog biznisa
• Nijedan trošak neće izazvati negativan profit,
ako je Vaš cash flow pozitivan
• Vi možete imati profit, ali Vaš cash flow može
biti negativan
36. Izrada cash flow projekcije
Samo aktuelne keš transakcije
Početno stanje keša +
Priliv: prodaja+naplata+dodatno primljen cash -
Odliv: potrošen keš+plaćeni računi +dodatno
potrošen keš
=Stanje keša na kraju perioda
38. Izvori finansiranja
BАNKА POŠTАNSKА ŠTEDIONICА А.D. BEOGRАD www.posted.co.yu
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD www.bancaintesabeograd.com
VOJVOĐАNSKА BАNKА А.D. NOVI SАD www.voban.co.yu
EUROBANK EFG ŠTEDIONICA A.D. BEOGRAD www.eurobankefg.co.yu
KOMERCIJАLNА BАNKА А.D. BEOGRАD www.kombank.com
MERIDIAN BANK-CRÉDIT AGRICOLE GROUP A.D. NOVI SAD www.bankmeridian.com
ProCredit BANK A.D. BEOGRAD www.procreditbank.co.yu
RAIFFEISEN BANKA A.D. BEOGRAD www.raiffeisenbank.co.yu
SOCIÉTÉ GÉNÉRALE YUGOSLAV BANK A.D. BEOGRAD www.socgenyu.com
HYPO ALPE-ADRIA-BANK A.D. BEOGRAD www.hypo-alpe-adria.co.yu
CREDY BANKA A.D. KRAGUJEVAC www.credybanka.com
39. Izvori finansiranja
• Fond za razvoj Republike Srbije www.fondzarazvoj.sr.gov.yu
• Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja – Sektor za
razvoj MSPP www.mpriv.sr.gov.yu
• Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (možda ćete i
sebe tu pronaći)
• http://www.siepa.sr.gov.yu/srp/
• Privredna komora je ovde našla mesto za raznim informacija
za preduzetnike
• http://pks.komora.net/
• Korisna adresa za kredite, zahteve za startup itd.
• http://www.fondzarazvoj.sr.gov.yu/
40. Ministarstvo poljoprivrede daje kredite za registrovana poljo.
domaćinstva
• kratkoročne kredite sa kamatom od 15 % od čega
ministarstvo refundira 10% a poljoprivdedno gazdinstvo 5%. i
max iznos kredita je 500.000 dinara na period od 1-3 godine
• dugoročni krediti se podižu preko 500.000 dinara sa kamatom
od 12.5 % od čega ministarstvo refundira 10% a proizvođač
2.5% na godišnjem nivou
• za osemenjavanje krava besplatna je oplodnja
• podizanje voćnjaka
• fiskalni račun od sadnica koje se plate posadi se voće javi te se
u okrugu ili privrednoj komori sa komisijom se proveri zasad i
ministarstvo plaća sadnice na osnovu računa.
41. Vlada je donela uredbu o raspodeli i korišćenju podsticajnih
sredstava za podršku razvoja sela kroz investiranje u ruralni
turizam 2008
Pravo korišćenja imaju:
• fizička lica
• udruženja gradjana i društvene organizacije koje su upisane u
odgovarajući registar u skladu sa zakonom.
Sredstva se odobravaju za:
• obnovu tradicionalnog seoskog domaćinstva u službi turizma,promotivne i
edukativne aktivnosti u ruralnom turizmu.
• Sredstva koja se odobravaju su bespovratna u iznosu od 50% od ukupne
vrednosti projekta umanjene za iznos poreza na dodatnu vrednost a
vrednost podsticaja ne može biti veća od 400.000 din. Kada je reč o
fizičkim licima.
• I za udruženja sredstva koja se odobravaju su bespovratna u iznosu od
100% a vrednost podsticaja ne može biti veća od 300.000 din.
42. Kreditiranje
• Kriterijumi ocene projekta su:
• Usklađenost projekta sa Strategijom razvoja turizma Srbije
• Unapređenje standarda i kvaliteta ponude
• Ekonomska opravdanost projekta itd.
• Prioriteti u korišćenju kreditnih sredstava imaju projekti koji
obezbeđuju:
• Poboljšanje smeštajne ponude
• Unapređenje marketinga domaćeg turističnog prometa itd.
• Pravo korišćenja sredstava imaju fizicka i pravna lica koja su:
• Registrovana u prethodne 2 godine nije pravosnažno kažnjivano
• Izmirio poreske i druge dažbine u prethodnoj godini
• Kreditna sredstva se realizuju preko Fonda za razvoj
Republike Srbije sa kamatnom stopom od 1% na godišnjem
nivou. Minimalni iznos odobrenih sredstava je 4.000.000
dinara.