2. Marija Terezija
Češka i ugarsko-hrvatska kraljica,
austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina
žena koja je vladala Habsburškom
Monarhijom.
Razdoblje njezine vladavine znano je kao
Terezijanizam.
U razdoblju od 1740. do 1763. godine
vodila je četiri rata koja su dovela do
znatnih teritorijalnih gubitaka - prije
svega Šleske, ali i talijanskih zemalja.
3.
4. Unutarnja politika
Vladavina Marije Terezije, odnosno
Terezijanizam, obilježen je primarno
centralističkom vladavinom i apsolutizmom
koji su za cilj imali provedbu prosvjetiteljskih
ideja u Monarhiji.
Marija Terezija bila je uz Fridrika II. tada
jedini europski monarh koji je primijenjivao
prosvijećeni apsolutizam kao državnu
politiku (kasnije će to primijenjivati Josip II.
i Katarina II. Velika).
U to vrijeme počinju prvi sukobi Hrvata s
Mađarima, a u njima se Marija Terezija na
kraju priklanja potonjima.
5. Unutrašnje uređenje Hrvatske
U vrijeme Marije Terezije, Hrvatska je podijeljena
na županije, kao veće, i okružja, kao manje
sastavne teritorijalne jedinice.
Na čelu županija nalazio se župan, a niže i srednje
plemstvo okupljalo se na županijskim skupštinama.
Jedna od prvih reformi koje je Marija Terezija
napravila bila je obnova triju slavonskih županija
1745. godine.
Tako se od te godine u sklopu Hrvatske govorilo,
osim o postojećim Zagrebačkoj, Varaždinskoj i
Križevačkoj, i o Virovitičkoj, Srijemskoj i Požeškoj
županiji, a vrlo brzo uspostavljena je i Severinska
županija.
7. Ključno političko tijelo u Hrvatskoj bio je
Sabor, tada još uvijek staleški.
Na čelu sabora bio je ban, osoba koja je
imala status potkralja i predstavljala glavnu
državnu instituciju Hrvatske.
Marija Terezija je 1767. godine formirala
Hrvatsko kraljevsko vijeće, čime je uvelike
povećala ulogu Hrvatske i smanjila njezinu
ovisnost o Ugarskoj.
Sjedište vijeća je do 1776. bilo u Varaždinu,
kada je u gradu izbio veliki požar, nakon
čega je preseljeno u Zagreb.
Kraljica je vijeće ukinula 1779. godine kada
je sve njegove ovlasti prenijela na Ugarsko
namjesničko vijeće.
8. Vojne reforme
Marija Terezija uvela je nekoliko značajnih
vojnih reformi tijekom 40 godina svoje
vladavine, od kojih su najznačajnije bile one
vezane uz Vojnu krajinu.
U Vojnoj je krajini, koja je tada podijeljena
na 11 pukovnija, provedena sustavna
militarizacija koja ju je pretvorila u izvor
vojske, a ne obrambenu barijeru.
Godine 1752. u Bečkom Novom Mjestu
Marija Terezija osniva vojnu akademiju
Theresianum, koja je postala najpoznatija i
najznačajnija vojna akademija u Monarhiji.
10. Gospodarske reforme
Gospodarske reforme Marije Terezije bile su
primarno usmjerene na reformiranje
feudalnih te uređivanje kmetskih odnosa.
Njezin otac, Karlo VI., još je 1737. donio
prvi urbar, a ona je time nastavila 1756.,
donošenjem Slavonskog, i 1780. donošenjem
Hrvatskog urbara.
Urbari su dokumenti koji su smanjili davanja
kmetova feudalcima i uredili međusobne
odnose.
Kraljica je provodila i plansku kolonizaciju.
11. Provodila je i popise stanovništva i
zemljišta (katastri), uvela kućne brojeve u
Monarhiji te poticala sadnju novih kultura.
Kada je njezin suprug Franjo I. preminuo
1765., suvladar joj je postao sin Josip II.,
tako da je dio ovih reformi nastao i pod
njegovim utjecajem.
Josip II.
12. Ostale reforme
Marija Terezija oduzela je isusovcima školske
poslove i cenzuru.
S druge strane, torturu i parnice protiv
vještica stavila je pod svoju kontrolu, što je
ubrzo dovelo do konačne likvidacije tog
srednjovjekovnog krvavog nasljeđa.
Uvela je opću školsku obvezu, tako da su sva
muška djeca od 6 do 13 godina morala
pohađati školu.
Otvarala je nove medicinske ustanove i
rađaone.
Poticala je razvoj manufaktura u Austriji,
ali je tako priječila njihov razvoj u Hrvatskoj.
13. Privatni život i potomstvo
Marija Terezija bila je iz roda
Habsburgovaca, no kad se s 19 godina
udala za lotarinškog vojvodu Franju
Stjepana, dinastija je postala poznata kao
Habsburg-Lothringen.
Iz toga se braka rodilo 5 sinova i 11 kćeri.
Budući da ju je pratio glas o sklonosti
aferama, govorilo se da se velik dio njezine
djece rodio zahvaljujući kraljičinim
ljubavnim pustolovinama.
Brak Marije Terezije i Franje je, unatoč
tim brojnim tračevima, bio skladan.
14. Od njihove djece sinovi Josip i Leopold bili
su neposredni nasljednici prijestolja, a kći
Marija Antonija, u povijesti poznata kao
Marija Antoaneta postala je francuska
kraljica i supruga Luja XVI..
Marija Terezija je također bila velika
ljubiteljica i pokroviteljica umjetnosti.
Carska palača Schönbrunn (ljetna
rezidencija dinastije Habsburg) bila je
uređena u raskošnom i kićenom rokoko stilu.