Gf k izvještaj_ispitivanje tržišta knjiga u rh-a (1)

GfK – Centar za istraživane tržišta Istraživanje tržišta knjiga u RH-a Prosinac 2011/Siječanj 2012

Click to edit Master title style

Istraživanje tržišta knjiga u RH-a
Završni izvještaj
GfK Hrvatska 1


Osnovne informacije:

Naručitelj: Knjiţni blok i HGK - Zajednica nakladnika i knjiţara

Agencija: GfK-Centar za istraţivanje trţišta d.o.o.
Draškovićeva 54, 10000 Zagreb.

Ciljevi istraživanja: Istraţivanje trţišta knjiga u RH-a

Metodologija: Kvantitativno istraţivanje – osobno anketiranje u
GfK pridrţava pravo intelektualnog vlasništva nad kućanstvima u sklopu GfK Omnibusa
koncepcijom istraţivanja, metodologijom i
instrumentima istraţivanja kao i nad grafiĉkim i
tabelarnim prikazima. Klijent dobiva rezultate
Uzorak: N=1000, starijih od 15 godina
istraţivanja za svoju ekskluzivnu internu upotrebu. Ako
nije dogovoreno drugaĉije, klijent moţe objaviti ili Teren: Od 02. do 16. prosinca 2011.
prenijeti trećim stranama dijelove ili cjelinu izvještaja
samo uz prethodnu pismenu suglasnost GfK.
Ako klijent ţeli navesti dijelove ili cjelinu rezultata Rezultati: Finalni izvještaj
istraţivanja u javnim sredstvima priopćavanja ili putem
vlastitih tiskanih materijala, duţan je navesti ime GfK
kao agencije koja je obavila istraţivanje trţišta. To se Voditelj projekta: Tamara Kraus, Savjetnik u istraţivanjima
odnosi, izmeĊu ostalog, i na rezultate istraţivanja koji
se koriste u oglasima, na PR priopćenja i
materijale, te na ostale javnosti dostupne materijale
koje publicira klijent.

2


Sadržaj:

SADRŢAJ:

1. OSNOVNE INFORMACIJE 3
GfK se oslobaĊa od bilo kakvih zahtjeva za naknadu štete
2. METODOLOGIJA 4
koji mogu biti postavljeni od trećih strana, a na temelju 3. CILJEVI ISTRAŢIVANJA 7
nelegalnog ili nekorektnog korištenja ispravnih rezultata 4. ZAKLJUĈCI I PREPORUKE 8
studije GfK od strane klijenta, neovisno radi li se o namjernoj
ili sluĉajnoj radnji.

Svi istraživački projekti provode se u skladu s 5. REZULTATI 10
odredbama 'MeĎunarodnog kodeksa za provedbu
tržišnih i društvenih istraživanja' koji su donijele
MeĎunarodna trgovačka komora (ICC) i Svjetska
udruga istraživačkih stručnjaka (ESOMAR).

3


Metodologija:

• Cijela RH-a • Kvantitativno
istraživanje
• Metoda: osobno
anketiranje u
kudanstvima u okviru
GfK Omnibusa

Gdje? Što?

Tko? Kada?
• Od 02. do
• N=1000; 15 + 16.12.2011.
• Uzorak je bio višestruko stratificiran:
prema regijama, veličini naselja
• Slučajnim odabirom su se birali ispitanici
koristedi metodu „zadnjeg rođendana”

4


Struktura uzorka:
15-24
SPOL DOB 25-34
35-44
45-54
19.5 16.5
47
53 13.5 15.8

17.0 17.8

muško
žensko

OBRAZOVANJE REGIJA

19.0 24.9
18.7 17.4
11.9
21.9 8.8 18.0
42.1 17.4
Zagreb i okolica
Sjeverna Hrvatska
Bez školske spreme ili završena osnovna škola Slavonija
KV, VKV, srednja škola do 3 godine, nezavršena srednja škola Lika, Kordun, Banovina
Završena srednja stručna škola ili gimnazija (i studenti) Istra, Primorje, Gorski Kotar
Završena viša škola, fakultet, VŠS/VSS Dalmacija
5


Struktura uzorka:

VELIĈINA NASELJA RADNI STATUS u stalnom radnom odnosu
na određeno vrijeme
Radim honorarno
Radim neprijavljeno
23 Samozaposlen sam
40
35.0

21 54.0
15

Do 2000 stanovnika
Od 2000 do 10000
4.6
Od 10000 do 100000 1.4 0.9 4.0
Preko 100 000

BROJ DJECE U KUĆANSTVU DO 15 G. STAROSTI

17.4
12.8
65.5

4.3

1 dijete 2 djece 3 djece i više nema djece
6


Ciljevi istraživanja:

Ispitati koliko se u Ispitati koje vrste Ispitati konzumaciju
RH-a kupuje/čita knjiga se najčešće Ispitati gdje i zašto Ispitati cijene knjiga I interes prema
knjiga kupuju se kupuju knjige e-knjigama

1 2 3 4 5

Rezultati istraživanja prikazani su na sljedećim stranicama.

7


Zaključci istraživanja:

KUPOVANJE/ČITANJE KNJIGA:

56% graĊana je u posljednjih godinu dana proĉitalo barem jednu knjigu, u prosjeku se proĉitaju tri knjige. Proĉitane knjige se
najĉešće nabavljaju u knjiţnici (45%) ili posuĊuju od prijatelja (38%), dok 1/3 proĉitane knjige kupuje.
31% graĊana RH-a starije od 15 godina u zadnja tri mjeseca kupilo je barem jednu knjigu. U prosjeku su kupljene dvije knjige u
zadnja tri mjeseca. U odnosu na stanje prije šest godina, situacija je podjednaka, iako moţemo pretpostaviti da je u
meĊuvremenu sigurno došlo do porasta prodaje knjige (za koje nemamo mjerenje), a koja je ponovno pala uslijed nastale krize.
Najĉešće se kupuje beletristika/poezija, struĉne knjige i knjige za djecu.

UVJETI KUPOVANJA KNJIGA:

Knjige se najĉešće kupuju u knjiţarama (51%), slijede kiosci ali bez novina (23%) i sajmovi knjiga (21%). U odnosu na prije šest
godina, došlo je do promjena u distribuciji knjiga, pa samim time i u navikama kupovine: smanjio se udio kupovine na kioscima
uz novine, dok se povećala kupovina na kiosku bez novina. Isto tako se smanjila kupovina preko kluba knjiga i trgovaĉkih
putnika, a povećala ona u hipermarketima.
Sve vrste knjiga se najĉešće kupuju u knjiţarama, dok u najvećoj mjeri odstupa kupovina djeĉjih knjiga jer se one najmanje (u
odnosu na ostale vrste knjiga) kupuju u knjiţarama i na sajmovima knjiga, a ĉešće od ostalih na kioscima i u hipermarketima.

CIJENE KNJIGA:

Prosjeĉna cijena zadnje kupljene knjige iznosi 80 kn. Preferiraju se jeftinije knjige – 44% zadnju kupljenu knjigu platilo je do 59
kn. Najmanje novca izdvaja se na djeĉje knjige – u prosjeku 40 kn i beletristiku/poeziju – u prosjeku 56 kn, a najviše za
enciklopedije/atlase/rjeĉnike – u prosjeku 163 kn. U odnosu na prije šest godina, došlo je do smanjena iznosa novca koji se
izdvaja za knjige. Naime, 2005.-e prosjeĉna cijena zadnje kupljene knjige iznosila je 108 kn, dok je 11% manje osoba zadnju
knjigu platilo maksimalno 59 kuna.
Da je došlo do pada u budţetu namijenjenog knjigama, potvrĊuje i ĉinjenica da sada, u odnosu na prije šest godina, imamo ĉak
20% manje ljudi koji su zadnju knjigu kupili po punoj cijeni bez popusta (knjigu po punoj cijeni je 2005.- platilo 76%, a 2011.-
56%).
Za knjigu koja ih zanima, mekog uveza sa 200-tinjak stranica, ispitanici su spremni platiti u prosjeku 70 kn. Kupci 20 kn više od
ne kupaca: 80 kn u odnosu na 60kn. 8


Zaključci istraživanja:

RAZLOZI NE/KUPOVANJA KNJIGA:

Knjige se najĉešće kupuju samoinicijativno (47%), što znaĉi da ih osoba sama pronaĊe u knjiţari (30%) ili ju je vidjela izloţenu
(17%). 14% kupuje knjige na osnovi preporuke prijatelja, a na osnovi reklama/osvrta – 28%. Od razliĉitih medijskih
osvrta, najviše utjecaja imaju oni iz novina/ĉasopisa (10% kupuje na osnovi njega).
Porazna je ĉinjenica da polovica onih koji nisu kupila knjigu u zadnja tri mjeseca, vjerojatno i neće jer ih knjiga ne zanima, ne
treba im, te ih ništa ne moţe navesti da ju kupe. 24% kao razlog ne kupovine navodi financije, dok 10% ne kupuje knjige jer ih
posuĊuje u knjiţnicama.
Glavni motiv za još ĉešću kupovinu knjiga kod kupaca bila bi niţa cijena (kod 67% njih) ili veći izbor naslova (22%). Oko 1/3 onih
koji nisu kupili niti jednu knjigu u zadnja tri mjeseca moglo bi se takoĊer privući jeftinijim knjigama.

E-KNJIGA:

U RH-a, meĊu populacijom starijom od 15 godina ima 32% onih koji nemaju niti jedan ureĊaj za ĉitanje e-knjiga
(raĉunalo, tablet, smartphone). MeĊu onima koji imaju neki od ureĊaja, 9% ĉita e-knjige, dok ih 2% i kupuje. Kada bi oni koji
sada nemaju, imali neki od ovih ureĊaja, 11% ima interes prema ĉitanju e-knjiga, a 2% i za kupovanje.
Gledajući na nivou cijele ispitivane populacije, moţemo reći da kod 90% ne postoji interes ni prema ĉitanju ni kupovanju e-
knjiga, kod 10% ima interesa prema ĉitanju, a kod 2% prema kupovanju e-knjiga.

9


Učestalost kupovine i vrste kupljenih
knjiga/
Učestalost čitanja knjiga

Rezultati:

10


Koliko ste knjiga Vi osobno kupili za sebe ili za druge u posljednja tri mjeseca?
Kada govorimo o knjigama, mislimo na sve knjige na hrvatskom ili na stranim jezicima uključujudi i slikovnice, akademske udžbenike itd. Jedino što ovdje ne smatramo
knjigom su osnovnoškolski i srednjoškolski obvezni udžbenici.

31% - kupilo barem jednu knjigu
U prosjeku* su kupili 2 knjige u zadnja tri mjeseca.

U Hrvatskoj je u posljednja tri mjeseca oko 1/3 osoba
starijih od 15 godina kupilo barem jednu knjigu.
UsporeĊujući podatke s onima od prije šest godina
(posljednje raĊeno istraţivanje), vidimo da je situacija u
potpunosti jednaka. MeĊutim, moţemo pretpostaviti da
12/2011 31
je u meĊuvremenu (za period kada nemamo mjerenja)
došlo do porasta u kupovini knjiga, koja je ponovno pala
sada, uslijed gospodarske krize.
Osobe s niţim primanjima, niţim obrazovanjem, osobe iz
Like, Korduna, Istre, starije osobe i muškarci u nešto
manjoj mjeri kupuju knjige.
Osobe iz Dalmacije ĉešće od ostalih kupuju knjige
(43,5% je kupilo barem jednu knjigu). NajmlaĊi (od 15-
24g.) ĉešće kupuju knjige – u prosjeku 3 knjige; dok je
12/2005 32 meĊu onim najstarijima ĉak 83% koji u zadnja tri
mjeseca nisu kupili niti jednu knjigu.
S porastom stupnja obrazovanja raste i broj onih koji
kupuju knjige (najniţi stupanj obrazovanja – 16% je
kupilo knjigu, najviši stupanj obrazovanja – 52% je
kupilo knjigu).
0 10 20 30 40 50

Medijan se koristio za mjeru prosječnog broja kupljenih knjiga
11


Koliko ste knjiga Vi osobno kupili za sebe ili za druge u posljednja tri mjeseca?

N=311 kupaca knjiga

4
11 i više 12/2011 12/2005
4
MeĊu trećinom graĊana koji su u zadnja tri mjeseca
kupili knjigu, najviše je onih koji su kupili 2-5 knjiga –
2011- 6-10 10 nešto više od polovice (56%), 30% ih je kupilo samo
jednu knjigu, a 14% šest i više knjiga.
2005 - 7-10 7
UsporeĊujući sa situacijom prije šest godina, vidimo da
se nije mnogo toga promijenilo s obzirom na broj
kupljenih knjiga. U prosjeku se kupe dvije knjige
2011- 2-5 56 (medijan).
2005 - 2-6 54 Osobe iz Dalmacije nešto ĉešće kupuju 2-5 knjiga (njih
62%).

30
1
34

0 20 40 60 80 100

12


Jeste li u posljednjih tri mjeseca kupili knjige za sebe i svoju djecu ili kao poklon za druge?

N=311 kupaca knjiga

100%
8 11
90%
18
80% 22 Knjige se najĉešće kupuju za sebe ili svoju djecu (67%).
70% U odnosu na prije šest godina, nešto se smanjio udio
onih koji knjige kupuju za sebe i svoju djecu.
60%
U Sjevernoj Hrvatskoj se u najmanjoj mjeri knjige kupuju
50% kao pokloni. Osobe koje ţive u većim mjestima i s višim
primanjima u većoj mjeri knjige kupuju samo za poklone.
40% 75
67
30%
20%
10%
0%
12/2005 12/2011
kao poklon drugima i za sebe i kao poklon drugima za sebe/svoju djecu

13


Koje vrste knjiga ste u posljednja tri mjeseca kupili na hrvatskom i/ili stranom jeziku?

N=311 kupaca knjiga

enciklopedije/rječnici/atlasi 19 1/3 graĊana koji su u zadnja tri mjeseca kupili barem
28 jednu knjigu, najviše ih zanima beletristika/poezija
(35%), struĉne knjige (33%), te knjige za djecu (33%).
priručnici (npr. kuharice, knjige 20 UsporeĊujući današnje ĉitalaĉke interese s onima prije
samopomodi, turistički vodiči) 20 šest godina, vidimo da se nisu previše mijenjali, osim što
je sada porasla kupovina djeĉjih knjiga (s 14% iz 2005.-e
20 na 33% u 2011.oj), dok se smanjio interes prema
publicistika 12/2011 12/2005
20 enciklopedijama, rjeĉnicima.
U Zagrebu i okolici, kao i u Dalmaciji nešto se ĉešće
33 kupuje beletristika/poezija i struĉna knjiga, u Sjevernoj
knjige za djecu Hrvatskoj djeĉja knjiga, u Lici priruĉnici, a u Slavoniji
14
enciklopedije/rjeĉnici.
33 Osobe u dobi od 15 do 24 godine, kao i one s višim
stručne knjige
30 obrazovanjem ĉešće kupuju beletristiku/poeziju i struĉnu
knjigu, oni srednje dobi (od 35 do 44) knjige za djecu, a
stariji publicistiku.
beletristika / poezija 35
36

0 10 20 30 40 50 60

14


Koje je vrste ZADNJA knjiga ste kupili?

N=311 kupaca knjiga

12/2011
enciklopedije/rječnici/atlasi 10

publicistika 12
Kao knjigu koju su zadnju kupili, ispitanici skoro
podjednako navode knjige za djecu, beletristiku/poeziju i
priručnici (npr. kuharice, knjige struĉne knjige (oko 20%).
samopomodi)
14 U drugu skupinu, koju su nešto rjeĊe kupovali kao
zadnju knjigu, spadaju priruĉnici, publicistika i
enciklopedije.
stručne knjige 19

beletristika / poezija 21

knjige za djecu/slikovnice 23

0 5 10 15 20 25 30

15


U čijoj nakladi (kojeg nakladnika) su bile knjige koje ste kupili u zadnjih godinu dana? (SPONTANI ODGOVORI)

N=1000 - svi ispitanici

ostalo 11

12/2011
VBZ 1

Znanje 2 37% graĊana kupilo je barem jednu
knjigu u posljednjih godinu dana.
Naklada Ljevak 2 15% se ne moţe sjetiti niti jednog
nakladnika kupljenih knjiga, dok je
6% u posljednjih godinu dana kupilo
Školska knjiga 3 knjigu od Mozaik knjige, 5% od
Algoritma i Profila. 3% je kupilo
Profil 5 knjigu Školske knjige, po 2% od
Lijevka i Znanja, a 1% od VBZ-a.
MeĊu ostalih 11% odgovora spominje
Algoritam 5 se ĉak 65 razliĉitih nakladnika/novina
koje izdaju knjige.
Mozaik 6

Ne znam, ne mogu se sjetiti niti jednog 15

Nije kupio ni jednu knjigu 63

0 10 20 30 40 50 60 70
16


Koliko otprilike knjiga ste PROČITALI u posljednjih godinu dana?
Mislimo na sve knjige na hrvatskom ili stranom jeziku uključujudi romane, stručne knjige, akademske udžbenike i sl. Isključujemo obavezne osnovnoškolske i srednjoškolske
udžbenike i obveznu školsku lektiru.

56% - pročitalo barem jednu knjigu
U prosjeku se pročitaju 3 knjige godišnje.
N=1000 svi ispitanici
U posljednjih godinu dana nešto više od polovice
graĊana RH-a (15+) proĉitalo je barem jednu knjigu
(56%).
MeĊu njima je najviše onih (25%) koji su proĉitali 2-5
11 i više 9 knjiga u proteklih godinu dana. 13% je proĉitalo samo
jednu knjigu, 10% od 6-10 knjiga, a 9% je u proteklih
godinu dana proĉitalo skoro jednu knjigu mjeseĉno
(11 knjiga i više).
6-10 10
Prosjeĉno se proĉitaju 3 knjige godišnje (prosjeĉna
vrijednost = medijan).
U Lici je najviše onih koji nisu proĉitali niti jednu
2-5 25 knjigu (53,3%). U Zagrebu i okolici, Dalmaciji i Istri
se u prosjeku proĉita jedna knjiga više – 4, u odnosu
na prosjek RH-a, a u Sjevernoj Hrvatskoj jedna manje
– ukupno 2.
1 13 Ţene, u odnosu na muškarce, ĉešće ĉitaju knjige. S
porastom dobi raste i broj onih koji u proteklih godinu
dana nisu proĉitali niti jednu knjigu (od 15-24 –
33,4%; u prosjeku 5 knjiga, preko 65 godina –
niti jednu 44 63,4%, u prosjeku dvije knjige). Što je viši stupanj
steĉenog obrazovanja, to je i više onih koji ĉitaju
knjige (oni s visokim obrazovanjem u prosjeku
0 10 20 30 40 50 proĉitaju 5 knjiga godišnje, dok osobe s najniţim
obrazovanjem – svega dvije). Isto tako i s povećanjem
urbanizacije, raste i broj onih koji ĉitaju knjige.
17


Za knjige koje ste PROČITALI u posljednjih godinu dana, gdje ste ih NABAVILI?
Mislimo na sve knjige na hrvatskom ili stranom jeziku uključujudi romane, stručne knjige, akademske udžbenike i sl. Isključujemo obavezne osnovnoškolske i srednjoškolske
udžbenike i obveznu školsku lektiru.

N=563 koji su pročitali knjigu u zadnjih godinu dana

Skinuto sa interneta 1
12/2011 Proĉitane knjige najĉešće se nabavljaju preko
Negdje drugdje posudbe: ili u knjiţnici (45%) ili od prijatelja/rodbine
3
(38%).
Oko trećine onih koji ĉitaju knjige (35%) ujedno ih i
kupuju, dok je 20% proĉitanu knjigu dobilo na poklon.
Ne znam / ne sjedam se 14 Knjige se najĉešće posuĊuju u knjiţnici u Zagrebu i
okolici (51,2%) i u Dalmaciji (54,7%), dok se od
prijatelja knjige u najvećoj mjeri posuĊuju u Istri
Knjiga Vam je poklonjena 20 (59,2%).
S porastom dobi, pada udio onih koji knjige posuĊuju
u knjiţnicama, kao i onih koji ih kupuju, dok je kod
Kupio/la sam (u knjižari, kiosku i dr.) 35 obrazovanja obrnuti odnos: s većim stupnjem
obrazovanja raste i broj onih koji knjige posuĊuju u
knjiţnici i onih koji ih kupuju. Isto tako meĊu onima
Posudba od prijatelja / rodbine / koji imaju najviši stupanj završenog obrazovanja je i
38
kolega najviše onih koji su proĉitanu knjigu dobili na poklon.

Posudba u knjižnici 45

0 10 20 30 40 50

18


Uvjeti kupovine knjiga

Rezultati:

19


Gdje ste sve kupovali knjige u posljednja tri mjeseca?

MeĊu 31% onih koji su u zadnja tri mjeseca kupili
barem jednu knjigu, polovica (51%) knjige kupuju u
knjiţarama. Kao drugo, najposjećenije prodajno
N=311 kupaca knjiga mjesto, je kiosk (23%), ali kupovina bez novina, sajam
knjiga (21%), te kupovina knjiga uz novine (17%).
Ukoliko usporedimo uĉestalost pojedinih mjesta
kupovine knjiga u ispitivana dva vremenska
perioda, moţemo vidjeti da je posjećenost knjiţara
2
od trgovačkog putnika 10 podjednaka, te da se nastavio trend rasta kupovine u
12/2011 knjiţarama, a pada kupovine uz novine.
u klubu knjige 3
15 Promjene koje su nastale u ovom šestogodišnjem
12/2005 periodu posljedica su same promjene u korištenju
na uličnom štandu (ili kakvom drugom 5
neformalnom štandu) 4 prodajnih kanala. Najveće promjene vidljive su u
u Internet knjižari 6 prodaji knjiga na kioscima bez novina koja je s 6%
2 porasla na 31% što se moţe objasniti ĉinjenicom da
direktno kod nakladnika 7 2005.-e godine nije bilo niti mogućnosti kupiti knjige na
za 2005 zajedno sa sajmovima 14 kiosku bez novina kao sada. Istovremeno se smanjio
u hipermarketu 11 udio onih koji kupuju knjige uz novine jer se i sama
4
ponuda smanjila. Sajam knjiga kao odgovor nije bio
knjiga uz novine 17
31 ponuĊen 2005.-e, već je bio u sklopu odgovora direktno
kod nakladnika. Hipermarket kao prodajno mjesto se
na sajmu knjiga 21 povećao jer se i ponuda povećala, dok se prodaja preko
trgovaĉkih putnika i kluba knjige smanjila koje su oĉito
na kiosku, ali ne uz novine 23
6 zamijenili drugi kanali prodaje.
u knjižari 51 U knjiţarama se najviše kupuje u Dalmaciji, a najmanje
53 Istri i Sjevernoj Hrvatskoj, sajmovi knjiga se najmanje
u
posjećuju u Slavoniji, dok se u Zagrebu i okolici
0 10 20 30 40 50 najĉešće kupuje na uliĉnim štandovima.
60
NajmlaĊi (od 15 do 24g.) daleko ĉešće kupuju na
sajmovima knjiga- njih 50,4%, dok oni najstariji ĉešće
od ostalih (27,7%) kupuju knjige uz novine i na uliĉnim
20
štandovima.


Gdje ste sve kupovali knjige u POSLJEDNJA tri mjeseca/OMILJENO mjesto kupovine knjiga?

N=311 kupaca knjiga

ostalo 3 omiljeno mjesto kupovine
2
kupili zadnju knjigu Ukoliko usporedimo omiljeno mjesto kupovine
od trgovačkog putnika 2
2 knjiga s onim koji se koristi/gdje ljudi
u klubu knjige 2 kupuju, vidimo da najveća razlika izmeĊu ţelja
2 i prakse postoji kod knjiţara, koje su ljudima
na uličnom štandu (ili kakvom drugom… 2
2 mnogo privlaĉnije u odnosu koliko ih koriste
(52% je izjavilo da je to omiljeno mjesto
u Internet knjižari 5
5 kupovine, a 38% je kupilo svoju zadnju knjigu
4 u knjiţari).
direktno kod nakladnika… 5 Za razliku od knjiţara, kod kioska je suprotna
u hipermarketu 4 situacija: ĉešće se na njima kupuje u odnosu
6
na to koliko predstavljaju omiljeno mjesto
knjiga uz novine 5 kupovine kod ispitanika (17% je zadnju knjigu
7
11 kupilo baš na kiosku, dok je samo kod 9% to
na sajmu knjiga 15 omiljeno mjesto kupovine).
na kiosku, ali ne uz novine 9
17
u knjižari 52
38

0 10 20 30 40 50 60

21


Gdje ste sve kupovali knjige u posljednja tri mjeseca? Odnos VRSTE knjiga i MJESTA kupovine.

N=311 kupaca knjiga
beletristika / poezija
80
publicistika
70 stručne knjige
knjige za djecu
60
enciklopedije/rječnici/atlasi
50 priručnici (npr. kuharice, knjige samopomodi)

40

30

20

10

0

u Internet

trgovačkog
na sajmu

nakladnika
hipermarke

u klubu
u knjižari

knjiga uz

na uličnom
kiosku, ali

štandu (ili
direktno

knjige
kakvom…
novine
ne uz…
knjiga

knjižari

putnika
na

kod

od
tu
u

S obzirom da knjiţara dominira kao mjesto kupovine knjiga (51%), sve vrste knjiga najĉešće se i kupuju u knjiţarama.
MeĊutim, ukoliko pogledamo odnos pojedine vrste knjiga i mjesta kupovine, vidimo da se ipak neke vrste knjiga izdvajaju od
ostalih prema frekvenciji kupovine na pojedinim mjestima. Knjige za djecu, u odnosu na ostale vrste knjiga, najmanje se kupuju
u knjiţarama i na sajmovima knjiga, a ĉešće od ostalih na kiosku, sa ili bez novina, te u hipermarketima. Struĉne knjige se, uz
enciklopedije, ĉešće od ostalih kupuju u knjiţarama i na sajmu knjiga, a rjeĊe na kioscima. 22


Približna cijena zadnje kupljene knjige.

PROSJEČNA CIJENA ZADNJE KUPLJENE KNJIGE: 80 kn
Beletristika/poezija - 56 kn
N=311 kupaca knjiga Publicistika - 100 kn
Stručne knjige- 122 kn
Knjige za djecu/slikovnice- 40 kn
30 Enciklopedije/atlasi/rječnici- 163 kn
12/2005
Priručnici- 60 kn
27 12/2011
25

Kada je cijena u pitanju, kupci najviše preferiraju jeftinije knjige:
20 19 skoro polovica kupaca (44%) platila je zadnju kupljenu knjigu
maksimalno 59 kn. 31% knjigu je platilo od 60 do 149 kn, a preostalih
15 16 22% 150 kn i više.
15 13
13 UsporeĊujući plaćene cijene iz 2011. i prije šest godina, moţemo reći
12 11 da se prije šest godina nešto više izdvajalo za knjige: 33% je knjigu
10 9 platilo maksimalno 59 kn, 23% do 149 kn, a ĉak 33% 150 kn i više.
10 10 Prosjeĉna cijena kupljene knjige 2005.-e iznosila je 108 kn, a sada 80
7 7 kn. Kroz šest praćenih valova (od rujna 2004.-e do prosinca 2005.-e)
7 5 6 zamijećen je neprestani rast prosjeĉne plaćene cijene knjige (od 29
5
do 108 kn), dok u današnjim danima ponovno dolazi do pada iznosa
2 3 koji se izdvaja za knjige.
0 UsporeĊujući razliĉite vrste knjiga, vidimo gore da se najmanje novca
izdvaja za djeĉje knjige: 40 kn u prosjeku, a najviše za
300 kuna i
200 do 249

250 do 299
60 do 99

100 do 149

150 do 199
20 do 29

30 do 59
do 20 kuna

enciklopedije/atlase/rjeĉnike – 163 kn u prosjeku. Za beletristiku se u
kuna

kuna

kuna

kuna

kuna

kuna

kuna

više

prosjeku plaća 56 kn, a publicistiku – 100 kn.

23


Jeste li za zadnju knjigu koju ste kupili platili punu cijenu ili je to bila knjiga s nekim popustom?
Ako ej zadnja knjiga bila kupljena uz novine ili na kiosku, to nije knjiga s popustom, ved po nižoj, ali punoj cijeni.

N=311 kupaca knjiga
Tek nešto više od polovice kupaca (56%) zadnju
kupljenu knjigu platili su po punoj cijeni, dok je
preostalih 44% knjigu kupilo s nekim popustom:
14% s popustom do 20%, a 15% s popustom od
bio je popust, ali se ne sjedam koliki
14 20 do 70%.
6 12/2011 Kada usporedimo rezultate iz 2011 s onima od
12/2005 prije šest godina, još jednom vidimo da je došlo do
smanjivanja budţeta koji je namijenjen knjigama
1
71% i više jer je prije šest godina ĉak njih 20% više (76%)
knjigu kupilo po punoj cijeni.
S porastom urbanizacije se smanjuje broj onih koji
15 knjigu plaćaju po punoj cijeni.
21 do 70%
5
Što se tiĉe vrsta knjiga, po punoj cijeni se u
najvećoj mjeri kupuju struĉne knjige i beletristika
14 vjerojatno iz razloga što su one i najrjeĊe sniţene i
do 20%
13 što kupci nemaju vremena doĉekati popuste.
Po punoj cijeni se knjige najĉešće kupuju u
knjiţarama, a najmanje na sajmovima knjiga.
56
puna cijena
76

0 20 40 60 80

24


Razlozi kupovine/ne kupovine knjiga

Rezultati:

25


Koji su povodi za kupovinu posljednje knjige? Što Vas je nagnalo na kupnju?

N=311 kupaca knjiga

8 Knjige se najĉešće kupuju samoinicijativno
ostalo
4 (30%), osoba je sama pronaĊe u knjiţari ili ju je
Za fakultet/posao 3 12/2011 vidjela u izlogu (17%). Na osnovi preporuke
1
prijatelja, knjigu kupuje 14%, a na osnovi
osvrt / prilog na radiju 2 12/2005 reklama/osvrta u razliĉitim medijima – njih 28%.
2 Od svih osvrta, najviše utjecaja na kupovinu imaju
Poznat mi je izdavač ili urednik (odgovor nije bio 2005)
oni u novinama/ĉasopisima.
osvrt / prilog na Internetu 3 Enciklopedije/rjeĉnici/atlasi u najvećoj mjeri se
kupuju samoinicijativno, kao i zbog velikog
osvrt / prilog na televiziji 3 popusta. Priruĉnici se, u odnosu na ostale vrste
4
knjiga, u najmanjoj mjeri kupuju samoinicijativno
preporuka knjižara / prodavača knjiga 4
11 (da ih osoba sama pronaĊe u knjiţari), a najĉešće
Kupovina knjige za poklon 5 (u odnosu na ostale vrste knjiga) kao poklon.
Knjige za djecu u najmanjoj mjeri (u odnosu na sve
bio/la sam privučen/a dobrim popustom 9 ostale vrste knjiga) kupuju se na osnovi preporuke
6
prijatelja/poznatih, a najviše (uz priruĉnike) na
osvrt / prilog u novinama / časopisu 10
12 osnovi reklama. Beletristika/poezija se, u odnosu
reklama 10 na druge vrste knjiga, najĉešće kupuje na osnovi
14 preporuke prijatelja/poznatih.
Poznat mi je pisac ili serija (nema kao odgovor u 2005) 11 Što se tiĉe prodajnih mjesta, knjiga uz novine se u
najvećoj mjeri kupuje na osnovi zamijećene
preporuka drugih (prijatelja, poznanika, kolega…) 14
19 reklame i osvrta u novinama, u knjiţari kupci
vidio / vidjela sam izloženu knjigu 17 najĉešće sami pronalaze knjigu i kupe je, dok na
16 sajmu ugledaju izloţenu knjigu i kupe je.
sam / sama sam pronašao/la tu knjigu u knjižari 30
21

0 5 10 15 20 25 30 35 40
26


Koji je glavni razlog zbog kojeg niste kupili ni jednu knjigu u posljednja tri mjeseca?

N=689 koji nisu kupili knjigu

ostalo 5
4 12/2011
69% populacije RH-a starije od 15 godina u
1 12/2005
Nemam knjižaru u mjestu stanovanja / rada
2 posljednja tri mjeseca nije kupilo niti jednu
knjigu. Kod polovice njih će biti vrlo teško
2 promijeniti odnos prema knjigama jer im one ne
Ne vidim čitati trebaju, ne zanimaju ih. 24% nije kupilo knjige
2
iz financijskih razloga: ili što ih si ne mogu
3 priuštiti (20%) ili što im je bilo previše skupo
Nemam vremena čitati
4 (4%).
U odnosu na prije šest godina, nisu se previše
Želio sam kupiti, ali je bilo suviše skupo 4 promijenili razlozi zašto ljudi ne kupuju knjige.
5 Nedostatak interesa prema knjigama, kao razlog
njihovog ne kupovanja najizraţeniji je kod
Želio sam kupiti, ali nisam našao ono što 5 Slavonaca (60,5%), kao i kod onih s niţim
sam tražio 4
obrazovanjem. S porastom dobi smanjuje
se, dok se s povećanjem stupnja
Posuđujem iz knjižnice 10
8 obrazovanja, povećava broj onih koji kao razlog
za ne kupovanje knjiga navode posudbu u
20 knjiţnici.
Ne mogu si ih priuštiti
27

Ne trebaju mi knjige / ne zanimaju me 51
46

0 10 20 30 40 50 60
27


Što bi vas navelo da kupite knjigu/knjige kupujete češde?


Ne kupci (N=689) ostalo 5
4
Kupci (N=311) S obzirom da je samo 31% populacije kupilo
Da imam više vremena 2 knjigu u zadnja tri mjeseca, zanimalo nas je
2 postoji li nešto što bi ih potaknulo da knjige
kupuju ĉešće, odnosno one koji ne kupuju, da
Bolje uređene, privlačnije knjižare / izlozi 0
4 ih poĉnu kupovati.
Polovicu (53%) onih koji nisu u zadnja tri
Usluga koja omogudava nalaženje i naručivanje 1
4 mjeseca kupili knjige ništa ne moţe
knjiga izvan
natjerati/potaknuti da kupe knjige. MeĊutim
Bolji program - npr. pisci kao 2 kod jedne trećine (35%) dobar motiv za
gosti, promocije, prostor za 5 kupovinu knjiga bilo bi sniţenje njihovih cijena
3 (više jeftinijih knjiga).
Da imam novaca za knjige
3 To bi ujedno kod većine kupaca (67%) bio
glavni motiv za ĉešćim kupovanjem
Stručni i uslužni prodavači knjiga 2 knjiga, dok bi kod 22% kupaca poticaj za
6
ĉešćim kupovanjem knjiga bila bolja ponuda:
Knjižara u mjestu gdje živite / radite 3 više naslova, veći izbor knjiga i sl.
6
I prije šest godina je bio veoma sliĉan udio
Više naslova / vedi izbor knjiga / bolja ponuda 6 pojedinih razloga u populaciji kupaca i ne
različitih knjiga 22 kupaca.
Ništa me ne može navesti da kupim knjigu / da 53
kupujem knjige 7

Više jeftinijih knjiga 35
67

0 10 20 30 40 50 60 70
28


S pretpostavkom da vas zanima jedna knjiga, koja ima 200-tinjak stranica i mekog je uveza, koliko novaca biste bili spremni izdvojiti za
takvu knjigu?

N=1000 - svi ispitanici Prosječna cijena knjige mekog uveza s
200 stranica: 70 kn
KUPCI : 80 kn; NE KUPC I: 60kn
19
ne zna 5
14
ne kupci (N=689)
5 S pretpostavkom da ih knjiga zanima, graĊani
200 kuna i više 9 kupci (N=311) RH-a su za knjigu mekog uveza od 200-injak
6 total stranica spremni izdvojiti 70 kn.
Trećina (36%) bi dala i manje – do 59
3 kuna, 17% od 60 do 99, 22% do 149 kn, a 11%
150 do 199 kuna 7 takvu knjigu cijeni iznad 150 kn.
5 Za navedenu knjigu najmanje su spremni
izdvojiti oni u Slavoniji – u prosjeku 50kn, a
20 najviše osobe iz Zagreba i okolice – 80kn.
100 do 149 kuna 27
22 Kupci knjiga su spremni platiti, u prosjeku, 20 kn
više (80 kn) od ne kupaca (60 kn). Nešto manje
16 od polovice (43%) kupaca je spremno takvu
60 do 99 kuna 21 knjigu platiti iznad 100 kn. Takvih je u populaciji
17 ne kupaca svega 28%.

38
do 59 kuna 31
36

0 10 20 30 40
29


e-knjiga

Rezultati:

30


Posjedujete li uređaj pomodu kojeg se mogu čitati e-knjige, ako što su kompjutor, e-čitač, tzv. pametni telefon?


12/2011
imam čitač e-knjiga (tablet) 0
Oko 1/3 graĊana (32%) RH-a ne posjeduje niti jedan
ureĊaj pomoću kojih se mogu ĉitati e-knjige kao što
su kompjutor, tablet, smartphone, 68% posjeduje
raĉunalo, 3% smartphone na kojem se mogu ĉitati e-
imam pametni telefon (smart knjige, a niti 1% tablet.
3
phone) Najviše onih koji nemaju niti jedan ureĊaj za ĉitanje
e-knjiga ima u Lici (48%), a najmanje u Zagrebu i
okolici (26%) i u Dalmaciji (25%), dok najviše
smartphoneova na kojima se mogu ĉitati e-knjige
ima u Zagrebu i okolici (5%).
nemam ništa od navedenog 32 S porastom dobi smanjuje se broj onih koji imaju neki
od ovih ureĊaja, dok ih u najvećoj mjeri posjeduju oni
najmlaĊi (samo 9% nema niti jedna ureĊaj).

imam kompjuter 68

0 10 20 30 40 50 60 70
Napomena: pod smartphone-ovima ne podrazumijevamo sve
31
smartphone-ove koji postoje na tržištu, nego samo one na kojima se
mogu čitati e-knjige.


Čitate li, odnosno kupujete li e-knjige?

N=682 - ispitanici koji IMAJU uređaj za čitanje e-
knjiga

2
7
Od onih koji imaju neki od ureĊaja za ĉitanje e-
knjiga, velika većina (91%) niti ĉita, niti kupuje e-
knjige. Svega njih 9% ĉita knjige, a 2% kupuje.
U Zagrebu i okolici je najviše onih koji ĉitaju i/ili
91 kupuju e-knjige (17%), meĊu najmlaĊima (13%), kao
i onima s najvišim stupnjem obrazovanja (18%).

da, čitam i kupujem e-knjige
da, čitam e-knjige, ali ih ne kupujem
ne, niti kupujem, niti čitam e-knjige

32


Kad biste imali neki od čitača e-knjiga, da li biste onda čitali/kupovali e-knjige?

N=318 - ispitanici koji NEMAJU uređaj za čitanje e-
knjiga

2 Kada bi, oni koji sada nemaju, imali neki od ureĊaja za
9 2 ĉitanje knjiga ĉak njih 87% nema interesa ni za
ĉitanje, niti kupovanje e-knjiga. Njih 11% bi bilo
zainteresirano za ĉitanje, a samo 2% i za kupovanje e-
knjiga.
Ukoliko uzmemo u obzir cijelu populaciju (oni koji imaju i
oni koji nemaju ureĊaj za ĉitanje e-knjiga), vidimo da:
87
1. 2% ima interes za kupovanje e-knjiga
2. 10% ima interes za ĉitanje e-knjiga
ne, ne bi ih ni tada kupovao, niti čitao 3. 90% nema nikakvog interesa prema e-
da, onda bih čitao e-knjige, ali ih ne bi kupovao knjigama
da, onda bih i kupovao i čitao knjige
Ne znam

33

Gf k izvještaj_ispitivanje tržišta knjiga u rh-a (1)

Recommandé

Recommandé

Contenu connexe

En vedette

En vedette (20)

Gf k izvještaj_ispitivanje tržišta knjiga u rh-a (1)