MOŽDANA KRVARENJa POTRES MOZGA IDIOPATSKE BOLESTI CNS-a DEGENERATIVNE BOLESTI CNS-a

1. Vinko Bubić, dr.med.
POREMEĆAJI SVIJESTI
MOŽDANA KRVARENJA
POTRES MOZGA
IDIOPATSKE BOLESTI CNS-A
DEGENERATIVNE BOLESTI CNS-A

2. • Svijest je sposobnost spoznaje nas samih (uključujući spoznaju tjelesnih i
psihičkih aktivnosti) te našeg okoliša.
• U održavanju svijesti sudjeluju različiti dijelovi stredišnjeg živčanog
sustava i različiti kemijski prijenosnici (neurotransmitori)
• Dio mozga odgovoran za različita mentalna zbivanja , pa tako i za svijesti,
jest moždana kora, koja prima neprekidno pobuđivajuće signale iz nižih
dijelova mozga (pons, srednji mozak)

5. PODJELA NEUROTRANSMITORA I VAŽNI
PREDSTAVNICI
• Ekscitacijski i inhibicijski
• Glutamate- ekscitacijski neurotransmiter; prekostimulacija dovodi do ekscitotoksičnosti koja rezultira epilepsijom ili
moždanim udarom, a povezana je i sa Alzheimerom i Parkinsonovom bolešću
• GABA – inhibitorni neurotransmiter, na čijem djelovanju djeluju mnogi sedativi!
• Acetylkolin – glavni ekscitacijski stimulator neuromišićne ploče.
• Dopamin – regulira ponašanje, zadovoljstvo, motivaciju i porast raspoloženja. Ima ključnu ulogu u „nagrađivanju”.
U Parkinsonovoj bolesti ga nedostaje, dok u shizofreniji ga ima u visokoj koncentraciji.
• Serotonin – monoaminski neurotransmitor, funkcija mu je da regulira apetit, spavanje, memoriju, učenje,
temperaturu, raspoloženje, ponašanje, kontrakciju miišća te funkciju kardiovaskularnog i endokrinog sustava.
Njegove niske razine povezane su sa depresijom. Poznati američki lijek „Prozac” iz grupe SSRI lijekova povećava
njegovu dozu.
• Opioidi – neurotransmitori koji povezuju emocionalne centre mozga, imaju analgetsko djelovanje te izazivaju
osjećaj zadovoljstva i euforije.

6. ANATOMIJA ŽIVČANOG SUSTAVA
• Središnji živčani sustav – veliki mozak, mali mozak, produljena moždina i kralježnična
moždina. Unutar velikog mozga nalaze se motorička , osjetna i asocijacijska područja.
• Periferni živčani sustav – od kranijalnih i spinalnih živaca, te živaca koji inerviraju unutrašnje
organe
• SŽS je smješten unutar lubanjske šupljine i središnjeg kanala kralježnice.
• Intrakranijalni tlak pri traumi
• Protektivni cerebrospinalni likvor, no u patofiziologiji i dobar medij za razvoj i širenje
mikroorganizama i tumorskih stanica

8. STANICE SERDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA
• Živčane stanice – neuroni
• Potporne stanice – astrociti, oligodendrociti, ependimalne stanice i mikroglijalne stanice
• Stanice krvnih žila
• Unutar III i IV moždane komore nalaze se resice koroidnog pleksusa, koje izlučuju
cerebrospinalni likvor
• Moždane ovojnice – pia, arahnoideja i dura
• CSL (CSF) – nalazi se između pije i arahnoideje, a iz subarahnoidalnog prostora se drenira u
venske sinuse dure

11. MOŽDANE KRVNE ŽILE
• 3 skupine
• Arterije
• Kapilare
• Moždane vene i venske sinuse
• Mozak prima arterijsku krv iz dvaju arterijskih sustava:
• A) ogranaka unutarnjih karotidnih arterija (lat. A. Carotis interna)
• B) vertebralnih arterija koje se spajaju u bazilarnu arteriju (lat. A. Basilaris)

13. • Glavni ogranci karotidnih arterija su prednja cerebralna arterija i središnja cerebralna arterija,
dok su glavni ogranci bazilarne artterije desna i lijeva stražnja cerebralna arterija.
• Prednja cerebralna arterija - prednji i medijalni dio moždane kore
• Središnja cerebralna arterija – veći dio čeonoga, tjemenoga, sljepočnoga i zatiljnoga dijela
moždane kore
• Stražnja cerebralna arterija – stražnji dio moždane kore
• Cerebralne arterije komuniciraju međusobno na bazi mozga, gdje stvaraju Willisov krug
(svojevrsna kolaterala u slučaju opstrukcije!)
• Bobičaste aneurizme – krvarenje u meke moždane ovojnice (subarahnoidalno krvarenje)

15. • Venska krv napušta mozak kroz velike moždane vene koje se ulijevaju u duralne venske sinuse, a
oni su međusobno povezani
• Krv odlazi iz venskih sinusa u unutarnju jugularnu venu.
• TROMBOZA venskih sinusa može uzrokovati venske infarkte mozga
• Vene lica, facijalna i infraorbitalna vena dreniraju vensku krv u kavernozni sinus – PUT PRIJENOSA
INFEKCIJE U SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV
• Mozak prima 15% SMV i troši 25% ukupne glukoze i 20% kisika koji se nalaze u arterijskoj krvi
• 20% energije troši se na održavanje strukture stanice, a ostalo na podržavanje funkcije mozga

16. POREMEĆAJI SVIJESTI
• KVALITATIVNI (sadržaj svijesti)
• KVANTITATIVNI (stupanj budnosti)

18. KVALITATIVNI POREMEĆAJI SVIJESTI
• Konfuzija – nemogućnost normalnog razmišljanja, stupnjuje se od jedva zamjetljive
smušenosti do teške dezorijentiranosti
• Delirij – uznemirenost, halucinacije te snažne emotivne reakcije.
• Primjer konfuzije i delirija je delirium tremens, stanje popraćeno snažnim nemirom koji može i
smrtno završiti zbog samoozljede.

19. KVANTITATIVNI POREMEĆAJI SVIJESTI
• Stanja smanjene budnosti
• Zastrtost – stanje usporenih psihičkih funkcija kad bolesnik sporo odgovara na jednostavna
pitanja, a na složenija ne može dati ispravan odgovor
• Somnolencija (letargija) - neprimjerena pospanost. Bolesnik, čim nie izložen vanjskim
podražajima, zapada u sanje slično snu (grč. somnos= san). Sa naporom odgovara na
jednostavna pitanja, a zatim brzo zapada u stanje odsutne svijesti. Letargija je teži bolik
somnolencije
• Sopor – zastrta svijest u kojem bolesnik daje dojam dubokog sna
• Stupor – vlo teško i sporo odgovara na podražaje, a da pri tome ne daje dojam nesvijesti
• Pretkoma – samo jakim podražajem se na trenutak može privesti polusvjesnom stanju
• Koma – stanje potpune nesvijesti, bolesnik se nikakvim podražajima ne može probuditi
• Sinkopa - kratkotrajna nesvijest zbog hipoksije mozga

20. MOŽDANA KRVARENJA
• Centralizacija krvotoka – mozak vitalan organ, ne smije ostati bez kisika.
• Moždana krvarnje dijele se u dvije skupine:
• Intracerebralna krvarenja – krv se izlije izravno u mozgovinu
• Subarahnoidalna krvarenja – krv se nakuplja u subarahnoidalnom prostoru iz kojega
može prodrijeti u sam mozak

21. CT može otkriti krvarenje malo i
do 2mm

22. INTRACEREBRALNO KRVARENJE
• Primarno intracerebralno krvarenje najčešće nastaje zbog povišenog krvnog tlaka
• Hipertenzija = glavni uzrok smrti u razvijenim zemljama
• SZO definicija hipertenzije – tlak veći od 140/90 mmHg
• Primarna (nepoznat uzrok) & sekundarna (posljedica neke druge bolesti)
• Primarna hipertenzija - zove se i esencijanla, liječi se antihipertenzivima, koji smanjuju
opasnost od moždanog udara
• Sekundarna hipertenzija – uzroci su kronična bubrežna bolest, endokrine bolesti, bolesti
štitnjače i nadbubrežne žlijezde
• Komplikacije: ubrzana ateroskleroza, moždano krvarenje

23. • Ateroskleroza – „ovapnjenje arterija” kojoj pogoduje trajna hipertenzija. Takve arterije su
sklone trombozi - > ishemija tkiva.
• Moždano (cerebralno krvarenje) – visoka smrtnost, 35% . U osoba od 55-65 godina obično.
• Krvarenje u mozak u oko 80% slučajeva u polutkama mozga – oštro ograničeni intracerebralni
hematom
• Masivna krvarenja mogu zahvatiti cijelu polutku, moždano tkivo je izbrisane strukture, a rubovi
promijenjene boje.
• Mozgovina edematozna, komore pomaknute, a ona na strani krvarenja stisnuta
• Širenje krvarenja u komore – hematocefalus
• Širenje krvarenja u subarahnoidalni prostor – > rkvava cerebrospinalna tekućina

24. • Krvarenje u pons – inhibicija disanja - > nagla smrt
• Aneurizme – etiologija:
• Hipertenzija
• AV malformacije
• Genetske bolesti (Marfanov sindrom , Ehlers- Danlosova bolest)
• Klinika: jaka glavobolja zatiljnoga dijela glave, mučnina, povraćanje i slabost, gubljenje
svijesti.
• Unatoč hitnom neurokirurškom postupku, smrtnost visoka i do 30% bolesnika umre u roku od
nekoliko dana ili tjedana

26. TRAUMATOLOGIJA SŽS – POTRES MOZGA
(COMMOTIO CEREBRI)
• Nastaje kao posljedica udarca u glavu, a oštećenje funkcije mozga je
prolazno.
• Ovo se stanje, odmah nakon ozljede, očituje gubitkom svijesti, bljedilom,
znojenjem, a nešto kasnije mučninom, vrtoglavicom, povraćanjem i
glavoboljom.
• Nesvjestica od potresa mozga obično traje nekoliko minuta, rjeđe nešto
duže, tj. nekoliko sati.
• Nakon povratka k svijesti bolesnik se ne sjeća same povrede (amnezija), a
više se puta ne sjeća ni onoga što se događalo nekoliko sati prije nego je
zadobio povredu. Nakon buđenja iz nesvjestice bolesniku je ponekad
pomućena svijest, on je smušen, uzbuđen, u strahu.
• Kasnije se ne sjeća ni toga stanja u kojem je bio neposredno nakon povratka
k svijesti.

28. UPALNE BOLESTI SŽS - MENINGITIS
• Meningitis je upala zaštitnih ovojnica koje obavijaju mozak i leđn moždinu,
a koje poznajemo i kao moždane ovojnice. Upalu mogu prouzročiti infekcije
virusima, bakterijama ili drugim mikroorganizmima, rjeđe i lijekovima.
• Meningitis je bolest koja može ugroziti život, jer je upala u blizini mozga i
leđne moždine pa se stoga to stanje smatra hitnim slučajem.[
• Najčešći simptomi meningitisa su glavobolja i ukočenost vrata koji su povezani s groznicom,
smetenošću ili promijenjenim stanjem svijesti, povraćanjem te preosjetljivosti na svjetlost
(fotofobija) i glasne zvukove (fonofobija).
• Dijagnoza : punkcija likvora
• Liječenje: antibiotici i aciklovir

29. • Empirijsko liječenje antibioticima (liječenje lat. ex iuvantibus, bez postavljene
konačne dijagnoze) treba započeti odmah, čak i prije dobivanja rezultata
lumbalne punkcije i pretrage CST.
• Izbor početnog lijeka ponajviše ovisi o vrsti bakterija koje uzrokuju meningitis
na određenom mjestu i u određenog stanovništva.
• Važnost poznavanja rezistencije bakterija za pojedinu zemlju za empirijsko liječenje!
• Velikoj Britaniji se empirijsko liječenje sastoji od cefalosporina treće
generacije kao što je cefotaksim ili ceftriakson.
• U SAD-u, gdje je otpornost streptokoka na cefalosporine u porastu,
početnom liječenju se preporučuje dodati vankomicin.
• U HR uglavnom se liječi cefalosporinima ili prema antibiogramu u obzir dolaze jos : penicilin,
rifampicin, vankomicin, meropenem...

30. Makroskopski prikaz gljivičnog
meningitisa

31. DEGENERATIVNE BOLESTI SŽS-A – MULTIPLA
SKLEROZA
• Multipla skleroza (MS), (lat. Sclerosis multiplex) je neurodegenerativno oboljenje i
autoimuna bolest koja prvenstveno „napada“ bijelu masu središnjeg živčanog sustava.
• Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica neurona, na kojima
pojedini dijelovi mijelinske ovojnice upalno reagiraju i propadaju.
• Demijelinizirajuća bolest izazvana imunološkim promjenama nepoznate
etiologije.
• Bolest je vrlo promjenljivog tijeka, javlja se neurološkim simptomima i znacima i karakteriziraju
je česta pogoršanja različitog stupnja, koja se smjenjuju s naglim poboljšanjim kliničke slike
(remisija bolesti).
• Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stupnja, od blage ukočenosti i
otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, sljepoće, itd.

32. • Tri osnovna simptoma multiple skleroze, koja su poznata pod općim nazivom Charcotov
trijas simptoma, su: nistagmus, tremor i „pjevajući“ govor – dizartrija.
• Higijenska hipoteza, tvrdi da su oboljele osobe od MS, tijekom djetinjstva bile
izložene djelovanju raznih patogenih čimbenika, koji su stimulirali autoimune reakcije
u organizmu podložnih pojedinaca, kod kojih se s godinama (starenjem), stvorio
povećan rizik da njihov organizam reagira na infekciju izazvanu brojnim zaraznim
mikroorganizamima.
• Hipoteza prevalence, tvrdi da je MS uzrokovana patogenim mikroorganizmima, što
objašnjava veću učestalost oboljevanja od MS u pojedinim područjima svijeta,
regijama ili državama. Prisustvo ovih patogena u pojedinim područjima je češća
pojava kod pojedinaca kod kojih oni uzrokuju asimptomatske, perzistentne (stalne)
infekcije, ali samo u nekoliko slučajeva i mnogo godina nakon početne infekcije ovi
patogeni uzrokuju demijelinizaciju živčanih stanica i pojavu MS.

34. SIMPTOMI MS
• Optički neuritis
• Diplopia
• Nistagmus
• Pareza
• Mišićni spazam
• Neuralgija
• Ataksija
• Depresija
• Umor
• Bol....

35. Karakteristički plakovi kod
MS-a

36. TERAPIJA MS-A
• Akutni „napad” MS-a : visoke doze intravenskih kortikosteroida npr. Metilprednozolona , inače
plazmafereza. Disease-modifying treatments
• Lijekovi koji „modificiraju” bolest:
• interferon beta-1a, interferon beta-1b, glatiramer acetate, mitoxantron, natalizumb,
fingolimod,]
teriflunomide and dimethyl fumarate.

37. ALZHEIMEROVA BOLEST
• Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja
može uzrokovati smrt. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka
pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika.
• U SAD-u bolest je četvrti uzrok smrti.
• Napada kratkotrajno pamćenje i uništava neurone i veze u moždanoj kori što
dovodi do značajnog gubitka moždane mase..
• Postoje lijekovi za usporavanje i ublažavanje bolesti u ranijim stadijima.
• Alzheimerova bolest je dvostruko češća kod žena, a najčešća u dobi od preko 65
godina.
• Bolest u prosjeku traje 7 godina, katkad i do 20 godina. Autopsija ljudi koji su imali
Alzheimerovu bolest pokazuje oštećenja tzv. bazalne jezgre koja se nalazi u
moždanom deblu i proizvodi acetilkolin, tvar koja je potrebna za prijenos impulsa s
jedne moždane stanice na drugu. Za pamćenje je vrlo važna dobra komunikacija
među stanicama, a nema li dovoljno tvari koja tu komunikaciju omogućuje,
pamćenje i dosjećanje je vrlo teško.

38. • Kada bolest napadne um, pamćenje je vrlo kratkotrajno. Informacije koje tada
čovjek dobije zaboravlja u roku od nekoliko minuta, a i često je razdražljiv i
agresivan. Alzheimerova bolest se može potpuno utvrditi nakon što se pregleda
tkivo pod mikroskopom, što je moguće tek poslije smrti. Zbog toga, liječnici se
oslanjaju na druge tehnike da bi dijagnosticirali Alzheimerovu bolest. Dijagnoza
počinje time što se uklanjaju svi mogući uzroci gubitka pamćenja kao što su
depresija, alkoholizam i upotreba droga.
• Osoba se zatim podvrgava pregledima, uključujući i posebno skeniranje mozga,
da bi se kao uzrok uklonili i drugi poremećaji. Nakon toga, osoba ide na detaljniji
pregled koji se zove neuropsihološki pregled, a koji je napravljen tako da procijeni
njegove sposobnosti da izvrši određene mentalne zadatke. Liječnici se također
raspituju o medicinskoj prošlosti oboljelog da saznaju više o nekim težim
bolestima u obitelji, što može pomoći u dijagnosticiranju bolesti.
• .

39. PARKINSONOVA BOLEST
• Parkinsonova bolest je bolest poremećaja pokreta zbog smanjenja lučenja kemijske supstancije
dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji).
• Simptomi:
• Tremor (drhtanje)
• Rigor (ukočenost)
• Bradikinezija (usporenost pokreta)
• Posturalna nestabilnost (slaba ravnoteža)
• Smetnje u kretanju,
• Terapija: levodopa, rehabilitacija, multidisciplinaran i holistički pristup pacijentu
• Poznazi pacijenti: Muhamed Ali, papa Ivan Pavao II, Michael Fox (film: Little Stuard)

41. Dopaminski put, u nestajanju
kod ove bolesti