Prehrana zdrave djece

1. Prehrana zdrave djece
Vinko Bubić, dr.med.
Škola za primalje
Zagreb, 14.11.2014.

2. Istinski uspjeh znači ne zadovoljavati se nijednim ograničenim
ciljem
Seyed Hossein Nasr

3. Uvod
 Dojenje je jedini prirodni način prehrane dojenčeta.
 U vremenu koje je iza nas, a u kojem je prevladavala
filozofija otuđenja čovjeka od čovjeka, davana je prednost
umjetnoj prehrani, a način kako se to radi mijenjao je i sam
socijalni odnos u društvu
 S vremenom se uočavaju mnogi nedostatci takve kulture
prehane na psihički razvoj i socijalizaciju djeteta, a također
se spoznala neusporedivo veća vrijednost majčina mlijeka od
humaniziranih mlijeka.

4. 5 razloga zašto dojiti...
 Ženino mlijeko je sterilno, a zbog zaštitinih tvari koje
posjeduje štiti od infekcije.
 Biokemijski sastav ženina mlijeka prilagođen je prirodnim
potrebama novorođenčeta, kao i osobinama njegova
probavnog sustava
 Ženino mlijeko djeluje preventivno na alergiju
 Dojenje na prsima potiče emocijonalnu vezu između majke i
djeteta
 To je najjeftinij način prehrane!

5. PRIRODNA PREHRANA:
dojenje na majčinim prsima, bez
dodatka preparata kravljeg mlijeka

6. UMJETNA PREHRANA:
prehrana adaptiranim kravljim mlijekom

7. DVOVRSNA MLJEČNA PREHRANA:
ako se uz prehranu na prsima dodaje
poneki obrok adaptiranog kravljeg
mlijeka

8. DOHRANA ILI PRIHRANJIVANJE
DOJENČETA:
dodavanje mlječnoj hrani ili zamjenjivanje mlječnih
obroka drugim namirnicama
voćni sokovi, voćne kaše, juha, variva od povrća i žitne
kaše na mlijeko, kosano meso s varivom, riba
sa nakon 6 mjeseca života (prije nakon 4 mj.) pa na
dalje...
Preporuka SZO za dojenje do 6 mj.

9. Žitarice i bjelančevine
 Daju se u obliku brašna
 Nakon 6 mjeseca života
 Naprije bezglutenske (kukuruz, riža)
 Posljie glutenske (pšenica, zob, raž, ječam)
 Od bjelančevinskih izvora: piletina, puretina, mlada teletina,
bijela riba
 Ćuzmance – tvrdo kuhano

10. Tvornički pripravci dojenačke
hrane posebne namjene
 Majčino mlijeko programirano je za donešeno , a ne za
nedonešeno dijete
 Veće su energijske gustoće i sadržavaju više kalcija i fosfata
nego početna dojenačka mlijeka
 Umjesto laktoze dodaju se maldekstrini koje nedonoščad
može probaviti
 Mlijeka su obogaćena vitaminima, mineralima i
oligoelemetima, posebno željezom i vitaminom D
 Sojino mlijeko: kod galakotezemije, nedostatka laktaze,
nepodnošljivost proteina kravljega mlijeka

11. Dnevne potrebe za obrokom
tijekom 1. godine života
DOB BROJ OBROKA VOLUMEN
do 7 dana 6-10 10-70mL
2. do 4. tjedna 6-8 70-100mL
2. mjesec 6 100-130mL
3. mjesec 6 130-160mL
4 mjesec 5-6 130-190mL
5. i 6. mjesec 4-5 150-220mL
7. do 12. mjesec 4-5 200-250mL

12. Prehrana malenog djeteta
 5 obroka
 Ujutro glavni obrok s mlijekom ,kruhom, maslacem i džemom
 Ručak : juha, povrće, voće, meso, jetrica
 Navečer: kravlji sir, jaja, hrenovke, kruh sa maslacem i
mlijeko
 Povrće važno zbog željeza
 Sporedni obroci: mlijeko, čaj, kakao , keksi

13. Kolostrum, prijelazno i zrelo
mlijeko
 Kolostrum – sadrži više bjelančevina (protutijela!), a manje masti
i ugljikohidrata. Žučkaste je boje, prozirno zbog velike količine
karotena, vitamina i vitamina A, a sadrži soli, imunoglobuline, -
pomaže i u ispražnjavanju crijeva i ispuštanja prve stolice,
mekonija. Najvažniji je u zaštiti organizma.
 Prijelazno mlijeko - mast i ugljikohidrati, bjelančevine i
imunoglobulina te vitamina topljivih u mastima. Ukupno je
energije zapravo više!
 Zrelo mlijeko – tek potkraj prvoga mjeseca života, izgledom
slično kravljem, slađe, ukupne kalorijske vrijednosti 68 kcal / 100
ml. Na kraju podoja se dobije masnoćom bogatije zadnje mlijeko
– skriveno mlijeko. Zato dojku treba isprazniti do kraja.

14. Osobine majčina mlijeka
-bjelančevine
 Bjelančevine majčina mlijeka: kazein, proteini sirutke,
imunoglobulini
 Više kazeina ima u kravljem mlijeku (kazeinsko mlijeko), a
majčino manje (ne-kazeinsko ili albuminsko) mlijeko
 Proteini sirutke (66%) proteina majčina mlijeka: alfa-
laktalbumin, laktoferin, imunoglobulini, lizosomi, serumski
albumini.
 Majčino mlijeko ima 3 puta manje bjelančevina nego kravlje i
savršeno je prilagođeno osmodskom opterećenju bubrega
djeteta.

16. -masti
 Iz majčina mlijeka se probavlja više od 90% masti, a iz
kravljega tek 60%.
 Majčino mlijeko sadržava nezasićene masne kiseline
(oleinska, linolna, linolenska, arahidonska)
 Kravlje mlijeko sadržava zasićene masne kiseline
 Nezasićene masne kiseline važne su za razvoj mijelina.

17. Nezasićene masti
su

18. --nezasićene masti
 „zdrave” masti
 Mononezasićene i polinezasićene
 Mononezasićene : maslinovo ulje, orasi, ulja uljane repice
 Polinezasićene: biljna ulja i riblje ulje
 Omega 6 : suncokretovo, kukuruzno, bučino ulje (bundeva)
 Omega 3 : laneno sjeme (razvoj mozga, funkcija vida) - > podižu
nivo dobrog HDL-a, a snizuju nivo lošeg LDL-a.
 Ekstra djevičansko ulje – dobiva se prvim cijeđenjem i sadrži
manje od 1% kiseline (za salate i marinade); djevičansko 1-
3% kiseline (zagrijavanje na srednjim temperaturama)

19. -ugljikohidrati
 Glavni ugljikohidrat – laktoza – daje veću slatkoću od
kravljeg
 Pospješuje apsorpciju kalcija iz crijeva, a razgrađuje se u
glukozu i galaktozu.
 Kiseli medij dobiven razgradnjom laktozu onemogućuje rast
E. coli.
 U majčinom mlijeku postoji i bifidus faktor , koji omogućuje
razvoj posebne flore u debelom crijevu (Lactobacilus bifidus).

20. -vitamini
 Nisu dovoljno zastupljeni u majčinom mlijeku, pa je svakom
djetetu potrebno dodavti vitamin D, osobito u krajevima gdje
ima malo sunca.
 Zbog premale količine

22. Metabolizam vitamina D
D3 povećava
mineralizaciju
kostiju i prevenira
rahitis

23. Fiziologija laktacije
 Galaktogeneza – proces dugoročnog trajnog održavanja
sinteze, sekrecije i otpuštanja mlijeka iz dojke
 Prolaktin – luči se nakon poroda, počinje se pojačanjo
izlućčivati kada padne razina spolnih hormona neposredno
nakon porođaja. Njega luči adenohipofiza
 Sisanje izaziva povećanu sintezu i izlučivanje oksitocina iz
straženjeg režnja hipofize (neurohipofiza) – refleks
otpuštanja mlijeka
 Vanjski negativni podražaji (hladnoća, bol, strah, napor)
mogu preko hipotalamusa (povezan za hipofizom!) blokirati
izlučivanje oksitocina

24. Pravila dobrog ponašanja
Dojilja treba jesti miješanu hranu, dosta
mliječnih proizvoda i uzimati mnogo tekućine
Ne smije piti alkohol i treba odbaciti cigaretu
Nužno je da dovoljno spava

25. Ablaktacija
 Ablaktacija je prestanak laktacije i dojenja, nastupa 14 dana
kad nema podraživanja dojke sisanjem
 Provodi se postupno, dijete se prevodi na krutu hranu i
kravlje mlijeko. Nose se čvrsti grudnjaci i ograniči se unos
soli.
 Neograničeno dojenje- stav prema kojemu majka treba dati
dojku djetetu uvijek kad ono to zatraži plačem ili na neki drugi
način (čak 10-12 puta u 24 h). Dijete ne gladuje, mlijeko se
brzo probavlja.
 Kontrolirani način dojenja – dijete stavlja se na prsa
kontrolirano svaka 3-4 sata, a podoj se prekine nakon
sisanja od 20 minuta na jednoj dojci.

26. Kontraindikacije i teškoće pri
dojenju -
 Apsolutne kontraindikacije: aktivna tuberkuloza u majke,
karcinom dojke, srčana dekompenzacija, psihoza nakon
porođaja, hepatitis B (ako se dijete ne cijepi), virus HIV,
galaktozemija;
 Terapija : umjetna prehrana
 Kod plosnatih bradavica treba dojiti preko „šeširića”
 Uvučene bradavice – mlijeko iz bočice
 Ragade – sa bradavicama postupati nježno, prati ih mklakom
vodom i sušiti na zraku, privremeno rabiti „šeširić”, može se
dati analgetik.
 Ako je izdajanje otežano , primijenjuje se oksitocinski sprej.

27. Tvrde dojke
 Uvijek obostrano tvrde dojke
 Cijela dojka zahvaćena trvrdoćom i boli cijela dojka
 Tjelesna temperatura niža od 38,5°

28. Začepljen kanalić
 Nastupa postpuno, jednostrano i zahvaća dio dojke
 Temperatura je niža od 38,5°
 Nema općih znakova upale (lokalizirano)

29. Mastitis
 Nastaje naglo, poslije desetak dana
 Jednostrano
 Dio dojke je vruć i crven, bol je jaka
 Temperatura visoka, iznad 38,5
 °Ima općih znakova

30. Prolazna žutica ili „kasna
žutica” dojenog djetea
 Nepoznata uzroka
 Zove se i laktacijska žutica
 Dojnje prekinuti ako je bilirubin djeteta iznad 300
mikromola /L, ali samo na 2-3 dana

31. PREPORUKE AAP (American
academy of pediatrics) 1997.
majčino mlijeko je najbolja hrana za svu
novorođenčad
podupirati dojenje u rodilištima
započeti s dojenjem ubrzo po porodu
dojiti prema potrebi (na zahtjev) 12 – 15 puta na dan
ne dodavati vodu ili glukozu, osim ako je medicinski
indicirano
pratiti novorođenče 2-4 dana
isključivo dojenje prvih 6 mjeseci, uz dohranu do 12
mj.
vitamin D i željezo

32.  Kako glasi dalmatinski prijevod „festina lente”?
 - Ne priši...ili odnija...prišu...

33.  https://www.youtube.com/watch?v=GC5E8ie2pdM

34. 10 KORAKA DO USPJEŠNOG DOJENJA
(WHO/UNICEF 1989.)
1. Imati ispisana pravila u ustanovi
2. Podučiti zdravstveno osoblje potrebnim vještinama
3. Informirati trudnice o dobrobitima dojenja
4. Pomoći majkama da doje već unutar ½ sata po porodu
5. Pokazati majkama kako dojiti i kako se izdajati
6. Ne davati novorođenčadi nikakvu drugu hranu (osim u
medic. indikacijama)
7. Prakticirati “rooming in” – 24 sata dnevno
8. Poticati majke da doje na traženje novorođenčeta
9. Ne koristiti umjetne dude ni dude-varalice
10. Poticati osnivanje grupa za podršku dojenju majkama po
otpustu

36. DOJENJE U SAD-u
godina % u bolnici % 6 mjeseci
1971. 24 5
1982. 62 27
1990. 51 18
1996. 59 22
1998. 64 29

37. Regulacija laktacije

38. Sastav (100 ml)
Majčino mlijeko Kravlje mlijeko
Kalorija 67 67
Proteina (g) 1,2 3,2
Masti (g) 3,5 3,5
Ugljikohidrata-g 7,0 4,5
Minerala (g) 0,2 0,7
Optereć.
bubrega-mOsm
14,2 40,1

39. Kvalitativne prednosti majčinog mlijeka
proteini sirutke : kazeina = 90:10 u početku laktacije,
poslije 60:40 (u kravljem mlijeku 20:80 i stoga grublji
ugrušci)
glavni protein sirutke je α laktalbumin (u kravljem
mlijeku je β laktoglobulin)
proteini sirutke sadrže imunoglobuline, laktoferin
fosfopeptidi kazeina povećavaju apsorpciju minerala

40. Kvalitativne prednosti majčinog mlijeka
u majčinom mlijeku 40-50 % kalorija je iz masti
sadržaj masti je veći pri kraju podoja
prisutne su esencijalne nezasićene masne
kiseline – linolna i linolenska, iz kojih nastaju
dugolančane višestrukonezasićene masne
kiseline važne za razvoj mozga, retine

41. Hormoni u majčinom mlijeku:
gonadotropini
TSH
T3 i T4
kortikoidi
prolaktin
eritropoetin

42. Infekcije koje se mogu prenijeti
majčinim mlijekom:
hepatitis B
rubeola
CMV
HIV
streptokok grupe A i B
stafilokok sp. (mastitis)

43. Lijekovi i dojenje
 Lijek koji uzima majka je u malim količinama
prisutan u mlijeku, ovisno o:
1. vezivanju lijeka na proteine
2. topivosti u mastima
3. molekularnoj veličini lijeka
4. pH lijeka
 Lijek treba proći metaboliziranje i resorpciju u
probavnom sustavu djeteta da dođe u
cirkulaciju i izazove efekt.

44. Lijekovi i dojenje
Ako majka uzima lijek neposredno prije ili poslije
podoja – njegova će koncentracija za vrijeme
sljedećeg podoja već biti manja.
Samo su rijetki lijekovi kontraindikacija za
dojenje:
antimetaboliti, neki antikoagulansi, teški
metali, preparati joda, psihoaktivni lijekovi,
droge...

45. Zaštita od infekcija:
 gastroenteritis
 respiratorne infekcije
 upala srednjeg uha
 nekrotizirajući enterokolitis

46. Zaštita od alergije:
astma
atopijski dermatitis
alergija na hranu
Smanjen rizik za razvoj autoimunih bolesti