SlideShare a Scribd company logo
1 of 56
EU FONDOVI I POTICAJI ZA
PROJEKTE U LOGISTICI
Robert Ravenšćak / EU fondovi.hr / Zagreb, Hotel Antunović, 22. 5.2013.
SADRŽAJ PREDAVANJA
1. Nastanak EU
2. EU fodnovi općenito
3. Priprema za strukturne fondove
4. EU 2020 ciljevi
5. Kohezijska politika EU
6. Sektorski EU programi
7. Primjeri logističkih projekata
1. NASTANAK EU
NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI
1950. Robert Schuman javno predložio plan i ideje o zajedničkoj
kontroli proizvodnje čelika i ugljena
1951. šest država (B, F, D, I, L, NL) osnovale su Europsku
zajednicu za ugljen i čelik
1957. istih šest država potpisuje Rimske ugovore kojima je
osnovana EEZ (zajedničko tržište)
1965. Merger Treaty - ugovor o spajanju EEZ, EZUČ i Euroatom
1973. prvo proširenje (DK, IRL, UK); uvedene nove politike
1975. osnovan Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
1979. prvi neposredni izbori za Europski parlament, a Europski
monetarni sustav stupa na snagu
NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI
1981. prvo proširenje na Mediteran; Grčka postaje 10. članica
Europske zajednice
1986. Španjolska i Portugal pristupaju Europskoj zajednici
1989. pad Berlinskog zida
1990. osnovan EBRD; Schengenski sporazum (ukidanje carniskih
kontrola između zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke);
1991. odluka o suverenosti i samostalnosti Hrvatske 25.6.1991.
1992. u Maastrichtu potpisan ugovor o Ugovor o Europskoj uniji;
Hrvatska primljena u UN
NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI
1995. Austrija, Finska i Švedska postaju članice EU
1999. pokrenut EURO u bezgotovinskim transakcijama; pokrenut
proces stabilizacije i pridruživanja za države JI Europe
2001. potpisan sporazum s Hrvatskom o stabilizaciji i
pridruživanju
2002. kovanice i novčanice EURA puštene u promet;
2004. Najveće proširenje EU, novih 10 država (Cipar, Češka,
Estonija, Madžarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka,
Slovenija); pokrenut proces pristupanja Hrvatske u EU
2005. započeli pretpristupni pregovori za Hrvatsku
NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI
• 2007. peti val proširenja; EU ima 27 država članica;
Rumunjska i Bugarska članice
• 2009. Lisabonski ugovor stupa na snagu
• 2010. usvojena strategija Europa 2020
• 2011. Hrvatska 9.12. potpisala Ugovor o pristupanju s EU
• 2012. održan referendum o članstvu Hrvatske u EU; 66,27 %
za pristupanje EU
2. EU FONDOVI OPĆENITO
EU FONDOVI / IZVORI
FINANCIRANJA
Tri izvora:
- TOR (traditional own resources) – carina na proizvode koji
dolaze izvan EU – cca 15%
- PDV / VAT / MwST/ IVA - cca 11%
- oko 1% nacionalnog BDP-a / 1,24% EU BNP – cca 73%
- ostalo 1%
- oko 120 mlrd godišnje.
- 5% na plaće, 95% na programe i politike
EU FONDOVI / NA ŠTO SE TROŠE?
Pregled budžeta iz 2012 godine:
• 45,8% - održivi razvoj
• 40,8% - prirodni izvori, poljoprivreda, ruralni razvoj, ribarstvo
• 6,4% - globalna pomoć izvan EU
• 5,6% - administracija
• 1,4% - građanstvo, sloboda, sigurnost, pravo
EU FONDOVI / TKO I KAKO TROŠI?
HRVATSKA 2013 – 688 /268
EU FONDOVI / HRVATSKA
• U razdoblju od 2000. do 2004. godine, Hrvatska je dobila oko
278,8 milijuna eura iz programa CARDS
• U 2005. i 2006. Hrvatska je koristila programe PHARE, ISPA i
SAPARD putem kojih je na raspolaganju imala 252 milijuna
eura
• IPA 2007 – 2013 – cca 1 milijarda EUR (130 milijuna godišnje)
Komponenta I – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
Komponenta II – Prekogranična suradnja
Komponenta III – Regionalni razvoj
Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala
Komponenta V – Ruralni razvoj (IPARD)
• SF 2014-2020 - 8 milijardi EUR (1 milijarda EUR godišnje)
EU FONDOVI / HRVATSKA
IPA vs STRUKTURNI FONDOVI
IPA
Ograničen opseg prioriteta / manja financijska sredstva / glavna
odgovornost delegacije EU / slaba struktura, ograničeni
Kapaciteti / projektna dokumentacija isključivo u pisanom obliku
SF
Širi opseg prioriteta i financiranja / izdašnija sredstva / podjela
odgovornosti s hrvatskim institucijama (nadležno tijelo, središnje
tijelo,...) / NOVE INSTITUCIJE (bez EU Delegacije, bez SAFU) / JAČI
KAPACITETI, NOVE PROCEDURE, IT PODRŠKA
EU FONDOVI / CENTRALIZIRANI VS
NECENTRALIZIRANI
Centralizirani programi jesu programi kojima se upravlja u
Bruxellesu i za njih vrijede teme koje su od važnosti za cijelu
Europsku uniju (program Culture).
Decentralizirani programi jesu programi kojima upravljaju
pojedine države članice, države kandidatkinje ili potencijalne
kandidatkinje, a za njih vrijede teme koje su od značaja za
njihov razvoj i usklađivanje s europskim standardima (ESF)
3. PRIPREMA ZA STRUKTURNE
FONDOVE
PRIPREMA ZA SF
1.Uspostava i razvoj institucionalnog okvira za upravljanje EU
fondovima
2.Priprema programskih dokumenata kojima se definira strateški
okvir za korištenje EU fondova
3.Priprema projekata za financiranje iz EU fondova
4.Jačanje institucionalnih kapaciteta za pripremu i provedbu EU
projekata
PRIPREMA ZA SF / INSITUCIONALNI
OKVIR
PRIPREMA ZA SF / PROGRAMSKI
DOKUMENTI
OPERATIVNI PROGRAMI
- detaljnija razrada područja ulaganja i potencijalnih korisnika
- određuju intervencije ključne za ostvarivanje prioriteta
utvrđenih krovnim dokumentom i način njihove provedbe
Područja koja nisu navedena u strateškim dokumentima neće
se moći sufinancirati sredstvima EU !!
PRIPREMA ZA SF / TEMATSKI
PRIORITETI
PRIPREMA ZA SF / KORACI U
POSTUPKU IZVEDBE SD
PRIPREMA ZA SF / 2014-2020
KOORDINACIJSKO POVJERENSTVO
- odgovorno za pripremu programskih
dokumenata kao osnove za korištenje
sredstava iz SF
- osnovano odlukom Vlade u rujnu 2012.
PRIPREMA ZA SF / 2014-2020
Osnovni zadaci Koordinacijskog povjerenstva su:
• uspostavljanje Tematskih radnih skupina za izradu
programskih dokumenata;
• koordiniranje i nadziranje rada Tematskih radnih skupina;
• analiziranje prijedloga Tematskih radnih skupina;
• osiguravanje uključenosti svih relevantnih tijela u procesu
programiranja;
• osiguravanje koherentnosti svih nacionalnih politika i
strategija;
• usuglašavanje i odobravanje prijedloga nacrta programskih
dokumenata prije njihovog podnošenja Vladi Republike
Hrvatske i upućivanja Europskoj Komisiji.
PRIPREMA ZA SF / 2014-2020
Članovi Tematskih radnih skupina su ministarstva odgovorna
za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje
Europske unije 2014.-2020., te predstavnici relevantnih
agencija, javnih poduzeća, ostalih dionika i regija.
Zadaci Tematskih radnih skupina su izrada prijedloga
programskih dokumenata s prioritetima, osiguranje uporišta
za predložene prioritete u nacionalnim strategijama i
planovima te priprema dodatnih relevantnih materijala.
PRIPREMA ZA SF / 2014-2020
- 7 tematskih radnih skupina koje se bave
- šest tematskih radnih skupina formira se na temelju
tematskih ciljeva dok se sedma tematska radna skupina
formira zbog obveze izrade Ekonomskog programa Republike
Hrvatske
- predstavnici već odabrani
- jedna osoba u jednu radnu skupinu
- u ožujku 2013. usvojen je vremenski slijed procesa
programiranja za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-
2020. tijekom 2013. i 2014. godine te akcijski plan za
strategije.
PRIPREMA ZA SF / 2014-2020
- 4. tematska radna skupina – Promicanje održivog prometa te
uklanjanje uskih grla u prometnoj infrastrukturi
- Vodeće ministarstvo – Ministarstvo pomorstva, prometa i
infrastrukture
4. EU 2020 CILJEVI
Europa 2020 ciljevi
• 5 ciljeva za EU do 2020
• 11 tematskih cjelina
Europa 2020 ciljevi
5 ciljeva za EU do 2020
1. Zapošljavanje - 75% 20-64 godišnjaka mora biti zaposleno
2. Istraživanje i razvoj / inovacije - 3% od EU BDP-a mora biti
investirano u I&R/inovacije
3. Zaštita okoliša / energija
– - staklenički plinovi 20% (ili čak 30%, ako uvjeti
dozvoljavaju) niži od onih 1990
– - 20% energije dobivati iz obnovljivih izvora
– - 20% povećanje energetske efikasnosti
Europa 2020 ciljevi
5 ciljeva za EU do 2020
4. Obrazovanje
– - smanjenje napuštanja obrazovanja ispod 10%
– - najmanje 40% 30-34 godišnjaka završavaju visoko
obrazovanje
5. Siromaštvo / socijalna isključenost
– - najmanje 20 milijuna ljudi manje u opasnosti od
siromaštva i socijalne isključenosti
Europa 2020 ciljevi
Europa 2020 / Ciljevi
5. KOHEZIJSKA POLITIKA EU
• Kohezijski fond
• Strukturni fondovi
Kohezijska politika EU / Zašto ?
- kako bi se umanjile društveno-ekonomske razlike između
zemalja članica EU i neujednačenost razvoja njenih regija
- postoje velike razlike u bogatstvu između zemalja članica i
regija zbog razlika u:
- kvaliteti infrastrukture
- kvaliteti okoliša
- zaposlenosti
- poslovnoj infrastrukturi
- tehnologiji i ulaganju u istraživanje i razvoj
Kohezijska politika EU / Zašto ?
KOHEZIJSKA POLITIKA
1. KOHEZIJSKI
FOND
STRUKTURNI FONDOVI
2. FOND ZA
REGIONALNI
RAZVOJ
3. SOCIJALNI
FOND
FOND ZA
RIBARSTVO
2. FOND ZA
POLJOPRIVREDU
Kohezijska politika EU / Kohezijski
fond
- financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih
projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu
postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije
te poticanja održivog razvoja
- fond namijenjen najmanje razvijenim državama EU / uvjet
korištenja: BDP po stanovniku < 90% EU / stopa
sufinanciranja: 80 - 85% / kriteriji za utvrđivanje alokacija za
pojedinu zemlju: površina i broj stanovnika
Kohezijska politika EU / Kohezijski
fond
- Područja intervencija:
- transeuropska transportna mreža (TEN-T) i Paneuropski
koridori
- transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja doprinosi
okolišno održivom urbanom i javnom prometu diljem EU i
potiče intermodalne prometne sustave
- okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda
zašite okoliša
- učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora
energije
Kohezijska politika EU / Fond za
regionalni trazvoj
- ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te
smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU.
Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne
investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i
razvoj malog i srednjeg poduzetništva
- namijenjen regijama svih zemalja članica EU / Stopa
sufinanciranja: 50 - 75% / Korisnici: sektorska tijela javne
vlasti, mala i srednja poduzeća, sektor znanosti i inovacija
Kohezijska politika EU / Fond za
regionalni trazvoj
Područja intervencija:
- Ulaganja u proizvodnju (izravne potpore ulaganjima u mala i
srednja poduzeća)
- Regionalna i lokalna infrastruktura (okolišna, prometna,
energetska, turistička, zdravstvena i obrazovna)
- jačanje gospodarskih potencijala (jačanje turističke ponude,
ulaganje u informacijsko društvo (pristup Internetu, online
usluge), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i
suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja
poduzeća)
Kohezijska politika EU / Socijalni fond
- - ima za cilj smanjenje razlika u životnom standardu i
blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih
regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije.
Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć
europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem
suočavanju s globalnim izazovima
- namijenjen je čitavom nizu organizacija iz javnog i privatnog
sektora (regionalne i lokalne vlasti, institucije za obrazovanje i
izobrazbu, nevladine institucije, sindikati, sektorska i
profesionalna udruženja i pojedinačna poduzeća)
Kohezijska politika EU / Socijalni fond
Područja intervencija:
- cjeloživotno učenje i prilagodljivost radnika i poduzeća
- integracija nezaposlenih žena i migranata na tržište rada
- borba protiv diskriminacije na tržištu rada
- reformiranje obrazovnog sustava i unaprjeđivanje ljudskog
kapitala
Kohezijska politika EU / Socijalni fond
Područja intervencija:
- cjeloživotno učenje i prilagodljivost radnika i poduzeća
- integracija nezaposlenih žena i migranata na tržište rada
- borba protiv diskriminacije na tržištu rada
- reformiranje obrazovnog sustava i unaprjeđivanje ljudskog
kapitala
Kohezijska politika EU / Promet
Kako strukturni fondovi podržavaju promet i kako doprinose
ciljevima stukturnih fondova?
Ključni ciljevi politike su izgrađeni oko četiri osnovna stupa:
mobilnost, zaštita, inovacija i međunarodna povezanost
Visoka razina mobilnosti / Zaštita okoliša / Energetska sigurnost i
minimalni standardi rada u sektoru / Zaštita putnika i građana /
Inovacije koje podržavaju nove tehnologije i promicanje
učinkovitosti i održivosti u rastućem sektoru prometa /
Međunarodna povezanost - ojačati održivu mobilnost, zaštitu i
inovaciju u Europi i na globalnoj razini
Kohezijska politika EU / Promet
Distribucija sredstava
iz SF 2007-2013 za
promet po zemljama
6. SEKTORSKI PROGRAMI EU
Marco Polo II
- EK usvojila je 14. svibnja 2013 Izvještaj o provedbi programa
Marco Polo (2003-2013) kojim žele potaknuti tvrtke da uvedu
usluge prijevoza koje premještaju prijevoz robe s ceste prema
više ekološki prihvatljivijim načinima prijevoza, kao što su
kratki morski puteve, željeznica i unutarnji plovni putovi
- od 2003 do 2012, 172 dotacije su dodijeljene za više od 650
tvrtki
- Marco Polo I stvorio je ekološku uštedu od oko 434 milijuna
EUR i uklonio najmanje 21,9 milijardi tonskih kilometara
tereta s europskih cesta
Marco Polo II
- namijenjen sufinanciranju troškova prijevoza tereta tvrtkama
u privatnom ili državnom vlasništvu
- najčešći korisnici: prijevoznici iz svih grana prijevoza (osim
zračnog), špediteri, luke, proizvođači, itd.
- ciljevi programa: smanjenje opterećenja cestovnog prometa,
smanjenje negativnog učinka teretnog prijevoza na okoliš,
jačanje intermodalnosti, čime se želi pridonijeti učinkovitosti i
održivosti prometnog sustava
- podupiru se aktivnosti u teretnom transportu, logistici i
drugim relevantnim tržištima, uključujući tzv, „morske
autoceste“ i mjere izbjegavanja cestovnog preopterećenja.
Marco Polo II
- podupiru se aktivnosti u teretnom transportu, logistici i
drugim relevantnim tržištima, uključujući tzv, „morske
autoceste“ i mjere izbjegavanja cestovnog preopterećenja
- program podupire projekte na međunarodnim prometnim
dionicama
- projekte mogu prijavljivati pravne osobe iz HR, samostalno ili
u konzorciju,
- iz proračuna programa financira se između 35% i 50% ukupnih
prihvatljivih troškova projekta, ovisno o aktivnosti
- natječaj otvoren do 23.08.2013. / 66,7 milijuna EUR; 30
projekata; 35% sredstava / projekti traju do 60 mjeseci
Marco Polo II
Projekt OPRA (modal shift action)
Novi redoviti željeznički servis za prijevoz novih vozila između Poljske i Belgije
(blok vlakova). Predviđen modalni pomak 619.627.890 tkm
Prijavitelj:
Mosolf Automotive
Railway (Njemačka)
Vrijednost potpore:
2.398.962 EUR
Sirius 2 Crating
Sirius 2 Crating
Sirius 2 Crating
Projekt LOGICAL
- cilj je projekta poboljšati operabilnost logističkih tvrtki
različitih veličina kako bi se poboljšala konkurentnost
srednjeuropskih logističkih čvorišta kroz smanjenje
transakcijskih troškova (bolji pristup sustavima velikih
globalnih igrača)
- promicati kolektivne načine prijevoza (multimodalna
suradnja)
- razvoj cloud computing rješenja za podršku sustava
- Njemačka, Poljska, Madžarska, Italija, Češka, Slovenija (Luka
Koper) / http://www.project-logical.eu
Ostali sektorski programi
Za više informacija:
www.eufondovi.hr
robert@eufondovi.hr

More Related Content

Similar to EU fondovi i financiranje u logistici - DML

Europa 2020., Europska strategija rasta
Europa 2020., Europska strategija rastaEuropa 2020., Europska strategija rasta
Europa 2020., Europska strategija rastaAna Smilović
 
MONEO Učilište | Dan otvorenih vrata
MONEO Učilište | Dan otvorenih vrataMONEO Učilište | Dan otvorenih vrata
MONEO Učilište | Dan otvorenih vrataEkonomski portal
 
Vedran Đulabić "Kako poboljšati apsorpcijski kapacitet lokalne i regionalne...
Vedran Đulabić "Kako poboljšati apsorpcijski kapacitet lokalne i regionalne...Vedran Đulabić "Kako poboljšati apsorpcijski kapacitet lokalne i regionalne...
Vedran Đulabić "Kako poboljšati apsorpcijski kapacitet lokalne i regionalne...Institut za javnu upravu
 
ASOCEU Croatia - Lesson 1 - Dana Spinant slides (HR)
ASOCEU Croatia - Lesson 1 - Dana Spinant slides (HR)ASOCEU Croatia - Lesson 1 - Dana Spinant slides (HR)
ASOCEU Croatia - Lesson 1 - Dana Spinant slides (HR)A Scuola di OpenCoesione
 
Europska politika medjunarodnog razvoja ij
Europska politika medjunarodnog razvoja   ijEuropska politika medjunarodnog razvoja   ij
Europska politika medjunarodnog razvoja ijmasterski
 
Ivan Ciprijan "LAEDER u Republici Hrvatskoj"
Ivan Ciprijan "LAEDER u Republici Hrvatskoj"Ivan Ciprijan "LAEDER u Republici Hrvatskoj"
Ivan Ciprijan "LAEDER u Republici Hrvatskoj"Institut za javnu upravu
 
Elementi prometne politike
Elementi prometne politikeElementi prometne politike
Elementi prometne politikesemirhrva
 
Izrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine
Izrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godineIzrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine
Izrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godineUNDPhr
 
Eldina Knez - izazovi komuniciranja evropskih tema velikog lokalnog značaja ...
Eldina Knez -  izazovi komuniciranja evropskih tema velikog lokalnog značaja ...Eldina Knez -  izazovi komuniciranja evropskih tema velikog lokalnog značaja ...
Eldina Knez - izazovi komuniciranja evropskih tema velikog lokalnog značaja ...PRIME Communication
 
Natječaj Autonomnog centra - ACT za projektnog/u asistenta/icu
Natječaj Autonomnog centra - ACT za projektnog/u asistenta/icuNatječaj Autonomnog centra - ACT za projektnog/u asistenta/icu
Natječaj Autonomnog centra - ACT za projektnog/u asistenta/icuTeo Petricevic
 
Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011 2016
Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011 2016Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011 2016
Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011 2016Ekonomski portal
 
Program Vlade RH 2000 - 2004
Program Vlade RH 2000 - 2004Program Vlade RH 2000 - 2004
Program Vlade RH 2000 - 2004Marko Božac
 
Regionalna politika SDP-a
Regionalna politika SDP-aRegionalna politika SDP-a
Regionalna politika SDP-asdp
 
Prezentacija Četvrti Okrugli sto, Sarajevo, 19.11.2014.
Prezentacija Četvrti Okrugli sto, Sarajevo, 19.11.2014. Prezentacija Četvrti Okrugli sto, Sarajevo, 19.11.2014.
Prezentacija Četvrti Okrugli sto, Sarajevo, 19.11.2014. komorabl
 
paneuropski_koridori_horvatic.pdf
paneuropski_koridori_horvatic.pdfpaneuropski_koridori_horvatic.pdf
paneuropski_koridori_horvatic.pdfSlavisaProstran1
 
ASEM - Init iative for FDI Promotion
ASEM - Init iative for FDI PromotionASEM - Init iative for FDI Promotion
ASEM - Init iative for FDI PromotionGoran Jurum
 
EU project pipeline_FINAL_15122014
EU project pipeline_FINAL_15122014EU project pipeline_FINAL_15122014
EU project pipeline_FINAL_15122014UNDPhr
 

Similar to EU fondovi i financiranje u logistici - DML (20)

Erasmus+ prezentacija
Erasmus+ prezentacija Erasmus+ prezentacija
Erasmus+ prezentacija
 
Europa 2020., Europska strategija rasta
Europa 2020., Europska strategija rastaEuropa 2020., Europska strategija rasta
Europa 2020., Europska strategija rasta
 
MONEO Učilište | Dan otvorenih vrata
MONEO Učilište | Dan otvorenih vrataMONEO Učilište | Dan otvorenih vrata
MONEO Učilište | Dan otvorenih vrata
 
Vedran Đulabić "Kako poboljšati apsorpcijski kapacitet lokalne i regionalne...
Vedran Đulabić "Kako poboljšati apsorpcijski kapacitet lokalne i regionalne...Vedran Đulabić "Kako poboljšati apsorpcijski kapacitet lokalne i regionalne...
Vedran Đulabić "Kako poboljšati apsorpcijski kapacitet lokalne i regionalne...
 
E-bilten 05_2013
E-bilten 05_2013E-bilten 05_2013
E-bilten 05_2013
 
ASOCEU Croatia - Lesson 1 - Dana Spinant slides (HR)
ASOCEU Croatia - Lesson 1 - Dana Spinant slides (HR)ASOCEU Croatia - Lesson 1 - Dana Spinant slides (HR)
ASOCEU Croatia - Lesson 1 - Dana Spinant slides (HR)
 
Europska politika medjunarodnog razvoja ij
Europska politika medjunarodnog razvoja   ijEuropska politika medjunarodnog razvoja   ij
Europska politika medjunarodnog razvoja ij
 
Ivan Ciprijan "LAEDER u Republici Hrvatskoj"
Ivan Ciprijan "LAEDER u Republici Hrvatskoj"Ivan Ciprijan "LAEDER u Republici Hrvatskoj"
Ivan Ciprijan "LAEDER u Republici Hrvatskoj"
 
Elementi prometne politike
Elementi prometne politikeElementi prometne politike
Elementi prometne politike
 
Izrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine
Izrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godineIzrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine
Izrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine
 
Prezentacija IPA IV
Prezentacija IPA IVPrezentacija IPA IV
Prezentacija IPA IV
 
Eldina Knez - izazovi komuniciranja evropskih tema velikog lokalnog značaja ...
Eldina Knez -  izazovi komuniciranja evropskih tema velikog lokalnog značaja ...Eldina Knez -  izazovi komuniciranja evropskih tema velikog lokalnog značaja ...
Eldina Knez - izazovi komuniciranja evropskih tema velikog lokalnog značaja ...
 
Natječaj Autonomnog centra - ACT za projektnog/u asistenta/icu
Natječaj Autonomnog centra - ACT za projektnog/u asistenta/icuNatječaj Autonomnog centra - ACT za projektnog/u asistenta/icu
Natječaj Autonomnog centra - ACT za projektnog/u asistenta/icu
 
Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011 2016
Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011 2016Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011 2016
Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011 2016
 
Program Vlade RH 2000 - 2004
Program Vlade RH 2000 - 2004Program Vlade RH 2000 - 2004
Program Vlade RH 2000 - 2004
 
Regionalna politika SDP-a
Regionalna politika SDP-aRegionalna politika SDP-a
Regionalna politika SDP-a
 
Prezentacija Četvrti Okrugli sto, Sarajevo, 19.11.2014.
Prezentacija Četvrti Okrugli sto, Sarajevo, 19.11.2014. Prezentacija Četvrti Okrugli sto, Sarajevo, 19.11.2014.
Prezentacija Četvrti Okrugli sto, Sarajevo, 19.11.2014.
 
paneuropski_koridori_horvatic.pdf
paneuropski_koridori_horvatic.pdfpaneuropski_koridori_horvatic.pdf
paneuropski_koridori_horvatic.pdf
 
ASEM - Init iative for FDI Promotion
ASEM - Init iative for FDI PromotionASEM - Init iative for FDI Promotion
ASEM - Init iative for FDI Promotion
 
EU project pipeline_FINAL_15122014
EU project pipeline_FINAL_15122014EU project pipeline_FINAL_15122014
EU project pipeline_FINAL_15122014
 

More from Logiko d.o.o.

6 koraka izabrane-stranice_hr
6 koraka izabrane-stranice_hr6 koraka izabrane-stranice_hr
6 koraka izabrane-stranice_hrLogiko d.o.o.
 
Free samples of_e-book_6_steps_inventory
Free samples of_e-book_6_steps_inventoryFree samples of_e-book_6_steps_inventory
Free samples of_e-book_6_steps_inventoryLogiko d.o.o.
 
Podizanje konkurentnosti proizvodnje moderni koncepti
Podizanje konkurentnosti proizvodnje   moderni koncepti Podizanje konkurentnosti proizvodnje   moderni koncepti
Podizanje konkurentnosti proizvodnje moderni koncepti Logiko d.o.o.
 
Novi kanali, nova pravila u distribuciji i logistici
Novi kanali, nova pravila u distribuciji i logisticiNovi kanali, nova pravila u distribuciji i logistici
Novi kanali, nova pravila u distribuciji i logisticiLogiko d.o.o.
 
Zrnca moderne tehnologije - DML
Zrnca moderne tehnologije - DMLZrnca moderne tehnologije - DML
Zrnca moderne tehnologije - DMLLogiko d.o.o.
 
Povratna logistika - Pooling paleta
Povratna logistika - Pooling paletaPovratna logistika - Pooling paleta
Povratna logistika - Pooling paletaLogiko d.o.o.
 
Lean metode u skladištu
Lean metode u skladištuLean metode u skladištu
Lean metode u skladištuLogiko d.o.o.
 
Točno skladište - Utopija ili stvarnost?
Točno skladište - Utopija ili stvarnost?Točno skladište - Utopija ili stvarnost?
Točno skladište - Utopija ili stvarnost?Logiko d.o.o.
 
Fleet managment system DML
Fleet managment system DMLFleet managment system DML
Fleet managment system DMLLogiko d.o.o.
 
DML kontroling u skladištu
DML   kontroling u skladištuDML   kontroling u skladištu
DML kontroling u skladištuLogiko d.o.o.
 
Skladišna akademija) Warehouse Management Academy
Skladišna akademija) Warehouse Management AcademySkladišna akademija) Warehouse Management Academy
Skladišna akademija) Warehouse Management AcademyLogiko d.o.o.
 
Konferencija o logistici - Bosiljko Zlopaša
Konferencija o logistici - Bosiljko ZlopašaKonferencija o logistici - Bosiljko Zlopaša
Konferencija o logistici - Bosiljko ZlopašaLogiko d.o.o.
 
Konferencija o logistici Marijan Banelli
Konferencija o logistici Marijan BanelliKonferencija o logistici Marijan Banelli
Konferencija o logistici Marijan BanelliLogiko d.o.o.
 
Dan moderne logistike
Dan moderne logistikeDan moderne logistike
Dan moderne logistikeLogiko d.o.o.
 
Outsourcing prezentacija
Outsourcing prezentacijaOutsourcing prezentacija
Outsourcing prezentacijaLogiko d.o.o.
 
Prezentacija scm akademija u hgk
Prezentacija scm akademija u hgkPrezentacija scm akademija u hgk
Prezentacija scm akademija u hgkLogiko d.o.o.
 
Prezentacija kako smanjiti zalihe kroz navision
Prezentacija kako smanjiti zalihe kroz navisionPrezentacija kako smanjiti zalihe kroz navision
Prezentacija kako smanjiti zalihe kroz navisionLogiko d.o.o.
 

More from Logiko d.o.o. (19)

6 koraka izabrane-stranice_hr
6 koraka izabrane-stranice_hr6 koraka izabrane-stranice_hr
6 koraka izabrane-stranice_hr
 
Free samples of_e-book_6_steps_inventory
Free samples of_e-book_6_steps_inventoryFree samples of_e-book_6_steps_inventory
Free samples of_e-book_6_steps_inventory
 
Podizanje konkurentnosti proizvodnje moderni koncepti
Podizanje konkurentnosti proizvodnje   moderni koncepti Podizanje konkurentnosti proizvodnje   moderni koncepti
Podizanje konkurentnosti proizvodnje moderni koncepti
 
Novi kanali, nova pravila u distribuciji i logistici
Novi kanali, nova pravila u distribuciji i logisticiNovi kanali, nova pravila u distribuciji i logistici
Novi kanali, nova pravila u distribuciji i logistici
 
Zrnca moderne tehnologije - DML
Zrnca moderne tehnologije - DMLZrnca moderne tehnologije - DML
Zrnca moderne tehnologije - DML
 
Povratna logistika - Pooling paleta
Povratna logistika - Pooling paletaPovratna logistika - Pooling paleta
Povratna logistika - Pooling paleta
 
Lean metode u skladištu
Lean metode u skladištuLean metode u skladištu
Lean metode u skladištu
 
Točno skladište - Utopija ili stvarnost?
Točno skladište - Utopija ili stvarnost?Točno skladište - Utopija ili stvarnost?
Točno skladište - Utopija ili stvarnost?
 
Fleet managment system DML
Fleet managment system DMLFleet managment system DML
Fleet managment system DML
 
DML kontroling u skladištu
DML   kontroling u skladištuDML   kontroling u skladištu
DML kontroling u skladištu
 
Skladišna akademija) Warehouse Management Academy
Skladišna akademija) Warehouse Management AcademySkladišna akademija) Warehouse Management Academy
Skladišna akademija) Warehouse Management Academy
 
Konferencija o logistici - Bosiljko Zlopaša
Konferencija o logistici - Bosiljko ZlopašaKonferencija o logistici - Bosiljko Zlopaša
Konferencija o logistici - Bosiljko Zlopaša
 
Konferencija o logistici Marijan Banelli
Konferencija o logistici Marijan BanelliKonferencija o logistici Marijan Banelli
Konferencija o logistici Marijan Banelli
 
Dan moderne logistike
Dan moderne logistikeDan moderne logistike
Dan moderne logistike
 
Outsourcing prezentacija
Outsourcing prezentacijaOutsourcing prezentacija
Outsourcing prezentacija
 
Prezentacija scm akademija u hgk
Prezentacija scm akademija u hgkPrezentacija scm akademija u hgk
Prezentacija scm akademija u hgk
 
Prezentacija WMA
Prezentacija WMAPrezentacija WMA
Prezentacija WMA
 
RFID Logiko-Selmet
RFID Logiko-SelmetRFID Logiko-Selmet
RFID Logiko-Selmet
 
Prezentacija kako smanjiti zalihe kroz navision
Prezentacija kako smanjiti zalihe kroz navisionPrezentacija kako smanjiti zalihe kroz navision
Prezentacija kako smanjiti zalihe kroz navision
 

EU fondovi i financiranje u logistici - DML

  • 1. EU FONDOVI I POTICAJI ZA PROJEKTE U LOGISTICI Robert Ravenšćak / EU fondovi.hr / Zagreb, Hotel Antunović, 22. 5.2013.
  • 2. SADRŽAJ PREDAVANJA 1. Nastanak EU 2. EU fodnovi općenito 3. Priprema za strukturne fondove 4. EU 2020 ciljevi 5. Kohezijska politika EU 6. Sektorski EU programi 7. Primjeri logističkih projekata
  • 4. NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI 1950. Robert Schuman javno predložio plan i ideje o zajedničkoj kontroli proizvodnje čelika i ugljena 1951. šest država (B, F, D, I, L, NL) osnovale su Europsku zajednicu za ugljen i čelik 1957. istih šest država potpisuje Rimske ugovore kojima je osnovana EEZ (zajedničko tržište) 1965. Merger Treaty - ugovor o spajanju EEZ, EZUČ i Euroatom 1973. prvo proširenje (DK, IRL, UK); uvedene nove politike 1975. osnovan Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 1979. prvi neposredni izbori za Europski parlament, a Europski monetarni sustav stupa na snagu
  • 5. NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI 1981. prvo proširenje na Mediteran; Grčka postaje 10. članica Europske zajednice 1986. Španjolska i Portugal pristupaju Europskoj zajednici 1989. pad Berlinskog zida 1990. osnovan EBRD; Schengenski sporazum (ukidanje carniskih kontrola između zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke); 1991. odluka o suverenosti i samostalnosti Hrvatske 25.6.1991. 1992. u Maastrichtu potpisan ugovor o Ugovor o Europskoj uniji; Hrvatska primljena u UN
  • 6. NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI 1995. Austrija, Finska i Švedska postaju članice EU 1999. pokrenut EURO u bezgotovinskim transakcijama; pokrenut proces stabilizacije i pridruživanja za države JI Europe 2001. potpisan sporazum s Hrvatskom o stabilizaciji i pridruživanju 2002. kovanice i novčanice EURA puštene u promet; 2004. Najveće proširenje EU, novih 10 država (Cipar, Češka, Estonija, Madžarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija); pokrenut proces pristupanja Hrvatske u EU 2005. započeli pretpristupni pregovori za Hrvatsku
  • 7. NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI • 2007. peti val proširenja; EU ima 27 država članica; Rumunjska i Bugarska članice • 2009. Lisabonski ugovor stupa na snagu • 2010. usvojena strategija Europa 2020 • 2011. Hrvatska 9.12. potpisala Ugovor o pristupanju s EU • 2012. održan referendum o članstvu Hrvatske u EU; 66,27 % za pristupanje EU
  • 8. 2. EU FONDOVI OPĆENITO
  • 9. EU FONDOVI / IZVORI FINANCIRANJA Tri izvora: - TOR (traditional own resources) – carina na proizvode koji dolaze izvan EU – cca 15% - PDV / VAT / MwST/ IVA - cca 11% - oko 1% nacionalnog BDP-a / 1,24% EU BNP – cca 73% - ostalo 1% - oko 120 mlrd godišnje. - 5% na plaće, 95% na programe i politike
  • 10. EU FONDOVI / NA ŠTO SE TROŠE? Pregled budžeta iz 2012 godine: • 45,8% - održivi razvoj • 40,8% - prirodni izvori, poljoprivreda, ruralni razvoj, ribarstvo • 6,4% - globalna pomoć izvan EU • 5,6% - administracija • 1,4% - građanstvo, sloboda, sigurnost, pravo
  • 11. EU FONDOVI / TKO I KAKO TROŠI? HRVATSKA 2013 – 688 /268
  • 12. EU FONDOVI / HRVATSKA • U razdoblju od 2000. do 2004. godine, Hrvatska je dobila oko 278,8 milijuna eura iz programa CARDS • U 2005. i 2006. Hrvatska je koristila programe PHARE, ISPA i SAPARD putem kojih je na raspolaganju imala 252 milijuna eura • IPA 2007 – 2013 – cca 1 milijarda EUR (130 milijuna godišnje) Komponenta I – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija Komponenta II – Prekogranična suradnja Komponenta III – Regionalni razvoj Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala Komponenta V – Ruralni razvoj (IPARD) • SF 2014-2020 - 8 milijardi EUR (1 milijarda EUR godišnje)
  • 13. EU FONDOVI / HRVATSKA
  • 14. IPA vs STRUKTURNI FONDOVI IPA Ograničen opseg prioriteta / manja financijska sredstva / glavna odgovornost delegacije EU / slaba struktura, ograničeni Kapaciteti / projektna dokumentacija isključivo u pisanom obliku SF Širi opseg prioriteta i financiranja / izdašnija sredstva / podjela odgovornosti s hrvatskim institucijama (nadležno tijelo, središnje tijelo,...) / NOVE INSTITUCIJE (bez EU Delegacije, bez SAFU) / JAČI KAPACITETI, NOVE PROCEDURE, IT PODRŠKA
  • 15. EU FONDOVI / CENTRALIZIRANI VS NECENTRALIZIRANI Centralizirani programi jesu programi kojima se upravlja u Bruxellesu i za njih vrijede teme koje su od važnosti za cijelu Europsku uniju (program Culture). Decentralizirani programi jesu programi kojima upravljaju pojedine države članice, države kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje, a za njih vrijede teme koje su od značaja za njihov razvoj i usklađivanje s europskim standardima (ESF)
  • 16. 3. PRIPREMA ZA STRUKTURNE FONDOVE
  • 17. PRIPREMA ZA SF 1.Uspostava i razvoj institucionalnog okvira za upravljanje EU fondovima 2.Priprema programskih dokumenata kojima se definira strateški okvir za korištenje EU fondova 3.Priprema projekata za financiranje iz EU fondova 4.Jačanje institucionalnih kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekata
  • 18. PRIPREMA ZA SF / INSITUCIONALNI OKVIR
  • 19. PRIPREMA ZA SF / PROGRAMSKI DOKUMENTI OPERATIVNI PROGRAMI - detaljnija razrada područja ulaganja i potencijalnih korisnika - određuju intervencije ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih krovnim dokumentom i način njihove provedbe Područja koja nisu navedena u strateškim dokumentima neće se moći sufinancirati sredstvima EU !!
  • 20. PRIPREMA ZA SF / TEMATSKI PRIORITETI
  • 21. PRIPREMA ZA SF / KORACI U POSTUPKU IZVEDBE SD
  • 22. PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 KOORDINACIJSKO POVJERENSTVO - odgovorno za pripremu programskih dokumenata kao osnove za korištenje sredstava iz SF - osnovano odlukom Vlade u rujnu 2012.
  • 23. PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 Osnovni zadaci Koordinacijskog povjerenstva su: • uspostavljanje Tematskih radnih skupina za izradu programskih dokumenata; • koordiniranje i nadziranje rada Tematskih radnih skupina; • analiziranje prijedloga Tematskih radnih skupina; • osiguravanje uključenosti svih relevantnih tijela u procesu programiranja; • osiguravanje koherentnosti svih nacionalnih politika i strategija; • usuglašavanje i odobravanje prijedloga nacrta programskih dokumenata prije njihovog podnošenja Vladi Republike Hrvatske i upućivanja Europskoj Komisiji.
  • 24. PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 Članovi Tematskih radnih skupina su ministarstva odgovorna za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020., te predstavnici relevantnih agencija, javnih poduzeća, ostalih dionika i regija. Zadaci Tematskih radnih skupina su izrada prijedloga programskih dokumenata s prioritetima, osiguranje uporišta za predložene prioritete u nacionalnim strategijama i planovima te priprema dodatnih relevantnih materijala.
  • 25. PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 - 7 tematskih radnih skupina koje se bave - šest tematskih radnih skupina formira se na temelju tematskih ciljeva dok se sedma tematska radna skupina formira zbog obveze izrade Ekonomskog programa Republike Hrvatske - predstavnici već odabrani - jedna osoba u jednu radnu skupinu - u ožujku 2013. usvojen je vremenski slijed procesa programiranja za financijsko razdoblje Europske unije 2014.- 2020. tijekom 2013. i 2014. godine te akcijski plan za strategije.
  • 26. PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 - 4. tematska radna skupina – Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u prometnoj infrastrukturi - Vodeće ministarstvo – Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
  • 27. 4. EU 2020 CILJEVI
  • 28. Europa 2020 ciljevi • 5 ciljeva za EU do 2020 • 11 tematskih cjelina
  • 29. Europa 2020 ciljevi 5 ciljeva za EU do 2020 1. Zapošljavanje - 75% 20-64 godišnjaka mora biti zaposleno 2. Istraživanje i razvoj / inovacije - 3% od EU BDP-a mora biti investirano u I&R/inovacije 3. Zaštita okoliša / energija – - staklenički plinovi 20% (ili čak 30%, ako uvjeti dozvoljavaju) niži od onih 1990 – - 20% energije dobivati iz obnovljivih izvora – - 20% povećanje energetske efikasnosti
  • 30. Europa 2020 ciljevi 5 ciljeva za EU do 2020 4. Obrazovanje – - smanjenje napuštanja obrazovanja ispod 10% – - najmanje 40% 30-34 godišnjaka završavaju visoko obrazovanje 5. Siromaštvo / socijalna isključenost – - najmanje 20 milijuna ljudi manje u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti
  • 32. Europa 2020 / Ciljevi
  • 34. • Kohezijski fond • Strukturni fondovi
  • 35. Kohezijska politika EU / Zašto ? - kako bi se umanjile društveno-ekonomske razlike između zemalja članica EU i neujednačenost razvoja njenih regija - postoje velike razlike u bogatstvu između zemalja članica i regija zbog razlika u: - kvaliteti infrastrukture - kvaliteti okoliša - zaposlenosti - poslovnoj infrastrukturi - tehnologiji i ulaganju u istraživanje i razvoj
  • 36. Kohezijska politika EU / Zašto ? KOHEZIJSKA POLITIKA 1. KOHEZIJSKI FOND STRUKTURNI FONDOVI 2. FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ 3. SOCIJALNI FOND FOND ZA RIBARSTVO 2. FOND ZA POLJOPRIVREDU
  • 37. Kohezijska politika EU / Kohezijski fond - financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja - fond namijenjen najmanje razvijenim državama EU / uvjet korištenja: BDP po stanovniku < 90% EU / stopa sufinanciranja: 80 - 85% / kriteriji za utvrđivanje alokacija za pojedinu zemlju: površina i broj stanovnika
  • 38. Kohezijska politika EU / Kohezijski fond - Područja intervencija: - transeuropska transportna mreža (TEN-T) i Paneuropski koridori - transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu diljem EU i potiče intermodalne prometne sustave - okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša - učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
  • 39. Kohezijska politika EU / Fond za regionalni trazvoj - ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva - namijenjen regijama svih zemalja članica EU / Stopa sufinanciranja: 50 - 75% / Korisnici: sektorska tijela javne vlasti, mala i srednja poduzeća, sektor znanosti i inovacija
  • 40. Kohezijska politika EU / Fond za regionalni trazvoj Područja intervencija: - Ulaganja u proizvodnju (izravne potpore ulaganjima u mala i srednja poduzeća) - Regionalna i lokalna infrastruktura (okolišna, prometna, energetska, turistička, zdravstvena i obrazovna) - jačanje gospodarskih potencijala (jačanje turističke ponude, ulaganje u informacijsko društvo (pristup Internetu, online usluge), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća)
  • 41. Kohezijska politika EU / Socijalni fond - - ima za cilj smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima - namijenjen je čitavom nizu organizacija iz javnog i privatnog sektora (regionalne i lokalne vlasti, institucije za obrazovanje i izobrazbu, nevladine institucije, sindikati, sektorska i profesionalna udruženja i pojedinačna poduzeća)
  • 42. Kohezijska politika EU / Socijalni fond Područja intervencija: - cjeloživotno učenje i prilagodljivost radnika i poduzeća - integracija nezaposlenih žena i migranata na tržište rada - borba protiv diskriminacije na tržištu rada - reformiranje obrazovnog sustava i unaprjeđivanje ljudskog kapitala
  • 43. Kohezijska politika EU / Socijalni fond Područja intervencija: - cjeloživotno učenje i prilagodljivost radnika i poduzeća - integracija nezaposlenih žena i migranata na tržište rada - borba protiv diskriminacije na tržištu rada - reformiranje obrazovnog sustava i unaprjeđivanje ljudskog kapitala
  • 44. Kohezijska politika EU / Promet Kako strukturni fondovi podržavaju promet i kako doprinose ciljevima stukturnih fondova? Ključni ciljevi politike su izgrađeni oko četiri osnovna stupa: mobilnost, zaštita, inovacija i međunarodna povezanost Visoka razina mobilnosti / Zaštita okoliša / Energetska sigurnost i minimalni standardi rada u sektoru / Zaštita putnika i građana / Inovacije koje podržavaju nove tehnologije i promicanje učinkovitosti i održivosti u rastućem sektoru prometa / Međunarodna povezanost - ojačati održivu mobilnost, zaštitu i inovaciju u Europi i na globalnoj razini
  • 45. Kohezijska politika EU / Promet Distribucija sredstava iz SF 2007-2013 za promet po zemljama
  • 47. Marco Polo II - EK usvojila je 14. svibnja 2013 Izvještaj o provedbi programa Marco Polo (2003-2013) kojim žele potaknuti tvrtke da uvedu usluge prijevoza koje premještaju prijevoz robe s ceste prema više ekološki prihvatljivijim načinima prijevoza, kao što su kratki morski puteve, željeznica i unutarnji plovni putovi - od 2003 do 2012, 172 dotacije su dodijeljene za više od 650 tvrtki - Marco Polo I stvorio je ekološku uštedu od oko 434 milijuna EUR i uklonio najmanje 21,9 milijardi tonskih kilometara tereta s europskih cesta
  • 48. Marco Polo II - namijenjen sufinanciranju troškova prijevoza tereta tvrtkama u privatnom ili državnom vlasništvu - najčešći korisnici: prijevoznici iz svih grana prijevoza (osim zračnog), špediteri, luke, proizvođači, itd. - ciljevi programa: smanjenje opterećenja cestovnog prometa, smanjenje negativnog učinka teretnog prijevoza na okoliš, jačanje intermodalnosti, čime se želi pridonijeti učinkovitosti i održivosti prometnog sustava - podupiru se aktivnosti u teretnom transportu, logistici i drugim relevantnim tržištima, uključujući tzv, „morske autoceste“ i mjere izbjegavanja cestovnog preopterećenja.
  • 49. Marco Polo II - podupiru se aktivnosti u teretnom transportu, logistici i drugim relevantnim tržištima, uključujući tzv, „morske autoceste“ i mjere izbjegavanja cestovnog preopterećenja - program podupire projekte na međunarodnim prometnim dionicama - projekte mogu prijavljivati pravne osobe iz HR, samostalno ili u konzorciju, - iz proračuna programa financira se između 35% i 50% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o aktivnosti - natječaj otvoren do 23.08.2013. / 66,7 milijuna EUR; 30 projekata; 35% sredstava / projekti traju do 60 mjeseci
  • 50. Marco Polo II Projekt OPRA (modal shift action) Novi redoviti željeznički servis za prijevoz novih vozila između Poljske i Belgije (blok vlakova). Predviđen modalni pomak 619.627.890 tkm Prijavitelj: Mosolf Automotive Railway (Njemačka) Vrijednost potpore: 2.398.962 EUR
  • 54. Projekt LOGICAL - cilj je projekta poboljšati operabilnost logističkih tvrtki različitih veličina kako bi se poboljšala konkurentnost srednjeuropskih logističkih čvorišta kroz smanjenje transakcijskih troškova (bolji pristup sustavima velikih globalnih igrača) - promicati kolektivne načine prijevoza (multimodalna suradnja) - razvoj cloud computing rješenja za podršku sustava - Njemačka, Poljska, Madžarska, Italija, Češka, Slovenija (Luka Koper) / http://www.project-logical.eu