Forenzička revizija

1. PREVENCIJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA REVIZORI KAO ALTERNATIVNI SEGMENT PREVENCIJE PRANJA NOVCA ULOGA STRATEGIJSKIH ANALIZA U PREVENCIJI PRANJA NOVCA Forenzička revizija Beograd, 10. i 11. prosinca 2015. Doc. dr. sc. Sonja Cindori

2. NOVAC – PRANJE NOVCA  zamisao da neki predmet ima određenu vrijednost i prihvaćen je u razmjeni  novac stečen kaznenim djelom i sva imovina koja iz njega proizlazi VEZA: pranje novca & prethodna kriminalna aktivnost zametanje traga njegove prave prirode (izvora)

3. PRANJE NOVCA Pranje novca obuhvaća: a) aktivnosti financijskog i nefinancijskog tipa b) prikrivanje pravog izvora sredstava = imovine, imovinske koristi ili vrijednosti c) cilj: ozakonjenje sredstava Način? Metodologije i faze pranja novca

4. FAZE I METODOLOGIJA 1. faza – FAZA POLAGANJA 2. faza – FAZA OPLEMENJIVANJA 3. faza – FAZA INTEGRACIJE  poslovanje s off shore zonama i nekooperativnim jurisdikcijama  ulaganje nezakonitih sredstava iz inozemstva u nekretnine u Republiku Hrvatsku

5. EU STANDARDI 1. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari 2. Konvencija 141. Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom 3. Konvencija Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom i o financiranju terorizma

6. EU STANDARDI  Preporuke FATF-a  EU Direktive o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma  2005/60/EZ Treća direktiva  2015/849 Četvrta direktiva

7. KRIMINALIZACIJA PRANJA NOVCA  KAZNENI ZAKON ◦ čl. 279. “prikrivanje protuzakonito dobivenog novca” (1997.) ◦ čl. 265. “pranje novca” (2008.)  ZAKON O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJU TERORIZMA (2008.) ◦ samo u okviru temeljnih pojmova preventivnog karaktera - mjere za kontrolu novčanih tokova represivnog karaktera - kriminalizira svjesno prikrivanje nezakonitog podrijetla imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom (ulaganjem, preuzimanjem, pretvaranjem, prenošenjem ili zamjenom)

8. USKLAĐENJE S MEĐUNARODNIM STANDARDIMA  Prvi ZSPN i Pravilnik ◦ usklađeni s mjerama Prve direktive i 40 Preporuka FATF  Izmjene i dopune ZSPN + novi Pravilnik ◦ usklađeni s mjerama Druge direktive i 40+8 Preporuka FATF  Novi ZSPNFT i Pravilnici ◦ usklađeni s mjerama Treće direktive i 40 (+9) Preporuka FATF

9. PREVENCIJA  Zakon o pranju novca i financiranju terorizma (ZSPNFT)  Ured za sprječavanje pranja novca  interakcija subjekata tijela kaznenog progona nadzorna tijela subjekti prevencije - revizori

10. “RULE BASED” SUSTAV  definicija pranja novca u okviru djelovanja Ureda  preuzak krug obveznika ◦ obveznici s podružnicama u inozemstvu ili u većinskom vlasništvu financijske institucije u inozemstvu ◦ pr. i fizičke osobe koje se bave organiziranjem i provođenjem javnih dražbi ◦ samostalne profesije i struke  identifikacija i verifikacija stranke, stvarnih vlasnika i sl.  razdvajanje praga za identifikaciju i obavješćivanje (iznosio je 105.000 kn, a podignut je za obavješćivanje na 200.000 kn)  napad na SAD 11.9.2001. – financiranje terorizma

11. “RISK BASED” PRISTUP  jasno definiranje i zasebna kategorizacija sprječavanja PN/FT  procjena rizika - osnova preventivnog sustava  korelacija analitičko-obavještajnog rada Ureda sa krucijalnom ulogom sumnjivih transakcija  jedinstvena lista obveznika  povratno izvješćivanje obveznika („beedback“)  zaštitu dostave informacija u dobroj vjeri  međuinstitucionalna i međunarodna suradnja Ureda  zaštita i čuvanje podataka  obveza vođenja evidencije i statistike  definiranje nadležnosti nadzornih tijela po sektorima  propisivanje učinkovitih, proporcionalnih i preventivnih kazni

12. “RISK BASED” PRISTUP  svaki povećani rizik od pranja novca zahtjeva povećanu pažnju svih nadležnih institucija  rule based # risk based approach ◦ procjena rizika ◦ kategorizacija rizika ◦ konkretizacija rizika u obliku sumnjivih transakcija

13. “RISK BASED” PRISTUP  Primjena principa procjene rizika ◦ rizik da će stranka zlouporabiti financijski sustav ◦ neki poslovni odnos, transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno upotrijebljeni za PN/FT ◦ obveznik i nadzorno tijelo prilikom analize i procjene rizika dužni su voditi računa o obvezniku  veličina i ustrojstvo, specifičnost poslovanja, opseg i vrsta poslovanja, vrsta stranaka s kojima posluje i proizvoda koje nudi dubinska analiza stranke

14. DUBINSKA ANALIZA STRANKE  utvrđivanje i provjera identiteta stranke na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnog, pouzdanog i neovisnog izvora  utvrđivanje i provjera identiteta stvarnog vlasnika  prikupljanje podataka o svrsi i predviđenoj prirodi  poslovnog odnosa ili transakcija  stalnom praćenju poslovnog odnosa ◦ u prilog saznanju obveznika o stranci, vrsti posla i

15. DUBINSKA ANALIZA STRANKE  prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa  pri svakoj transakciji u vrijednosti od 105.000 kuna i više ◦ jednokratna ili povezana  u slučaju sumnje u vjerodostojnost i istinitost dobivenih podataka o stranci ili stvarnom vlasniku ◦ verifikacija  uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na PN/FT ◦ bez obzira na vrijednost transakcije

16. DUBINSKA ANALIZA STRANKE Pojednostavljena dubinska analiza  prikupljanje osnovnih identifikacijskih podataka o stranci i transakciji ◦ prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa i izvršavanju transakcije  obveznik ih prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike izvoda iz sudskog ili drugoga javnog registra ◦ dostavljenim od stranke ili neposrednim uvidom ◦ nedostupne podatke prikuplja temeljem pisane izjave zakonskog zastupnika stranke

17. SPECIFIČNOST REVIZORA  Pojednostavljena dubinska analiza stranke ◦ pri uspostavljanju poslovnog odnosa sa strankom koja podliježe obveznoj reviziji godišnjih računovodstvenih izvješća  osim ako u vezi sa strankom ili okolnostima revizije postoje razlozi za sumnju na PN/FT Obavješćivanje  razlozi za sumnju na PN/FT  zatražen savjet

18. IZUZETAK  podaci od/o stranci u tijeku utvrđivanja pravnog položaja stranke ili zastupanja stranke u vezi sa sudskim postupkom ◦ uključuje savjetovanja za predlaganje ili izbjegavanje sudskih postupaka  bez obzira na to jesu li podaci dobiveni ili prikupljeni prije, u tijeku ili nakon završenih sudskih postupaka

19. Prijave sumnjivih transakcija revizora 2011-2013. DRŽAVE 2011 2012 2013 Sumnjive transakcije u 2013. UKUPNO Crna Gora 0 0 0 112 Francuska 57 54 72 27.477 Hrvatska 0 0 0 764 Njemačka 1 3 1 19.095 Poljska 15** 4** 10** 2.399 Slovenija 1* 0 2* 600 Srbija 0 2 5 634 Mađarska 2 2 0 12.855 Izvor: Izvješća financijsko-obavještajnih jedinica navedenih država, izrada autora * revizori i računovođe ** porezni savjetnici, revizori, računovođe

20. UČESTALOST PRIJAVA  mali broj prijavljenih sumnjivih transakcija 2014.  dvije prijave sumnjivih transakcija za pranje novca  prijava za financiranje terorizma nema  bankarski sektor - 606 sumnjivih transakcija ◦ atraktivnost financijskog sektora Sumnjive transakcije i visokorizični subjekti  revizori - usmjereni na revidiranje velikih i srednjih trgovačkih društava i drugih poslovnih subjekata ◦ subjekti niskog rizika ◦ transakcije koje nisu inicijalno sumnjive

21. SPECIFIKUM POSLOVANJA Fokus rada revizora  usmjeren na poslovne subjekte niskog rizika  provjera računovodstvene ispravnosti poslovnih događaja  rizičnosti subjekata  provjera porezno-pravnog aspekta poslovanja prilikom revizije

22. ANKETA  sveprisutni problem nedostatne edukacije  poznavanje materije ◦ pojmovi ispitanicima poznati iz bliskih, stručnih materija ◦ osnove problematike prevencije pranja novca poznaju znatno slabije ◦ najveći broj negativnih odgovora  pitanje razlikovanja predikatnog kaznenog djela i kaznenog djela pranja novca  nužnost provođenja edukacije ovlaštenih revizora ◦ spoznaja krucijalnih elemenata pojma ◦ metodologije ◦ prevencije pranja novca

23. URED  tri aktivnosti: zaprimanje, analiziranje i prosljeđivanje podataka  visoki stupanj povjerljivosti i tajnosti ◦ između tijela nadležnih za suzbijanje pranja novca i financijskih institucija  okosnica rada Ureda - analitička obrada podataka o gotovinskim, povezanim i sumnjivim transakcijama  potpora tehnologije-informacijski sustav

24. OPSEG DJELOVANJA UREDA  analitička obrada  razmjena podataka  međuinstitucionalna i međunarodna suradnja  nadzor obveznika  predlaganje ciljanog inspekcijskog nadzora  izrada podzakonskih akata  suradnja s obveznicima - izrada liste indikatora, edukacija djelatnika i sl.  statistička analiza  upoznavanje javnosti s pojavnim oblicima pranja novca i financiranja terorizma i sl.

25. URED 1. korak: početak analitičke obrade usko vezan za transakcije ili osobe za koje Uredu obveznik ili nadležno tijelo „dostavi obrazložene razloge za sumnju na PN/FT”  i na obrazloženi pisani prijedlog DORH, MUP- Ravnateljstva policije, nadzornih službi Ministarstva financija, HANFA-e, HNB, SOE, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva pravosuđa, sudova, burza, Središnje depozitarne agencije i Hrvatskog fonda za privatizaciju

26. URED 2. korak: zahtjev za dostavom dodatnih obavijesti ◦ o prijavljenoj gotovinskoj ili sumnjivoj transakciji  a može tražiti i podatke o: ◦ o stanju sredstava i dr. imovine stranke kod obveznika, ◦ o prometu sredstvima i imovinom stranke ◦ o svim sklopljenima poslovnim odnosima stranke ◦ o svim podacima i informacijama koje je obveznik prikupio ili ih vodi obvezno dostavljanje svih podataka o strankama i transakcijama s kojima obveznik raspolaže

27. URED 3. Korak: alternativno  stalno praćenje financijskog poslovanja stranke ◦ stranka u vezi s kojom postoje razlozi za sumnju na PN/FT ili druge osobe koja joj pomaže ili sudjeluje u njenim transakcijama ili poslovima ◦ dostava podataka prije izvršenja trans. ili idući dan  zaustavljanje izvršenja transakcije ◦ zbog poduzimanja hitnih radnji radi provjere podataka o sumnjivoj transakciji ili osobi ◦ najviše na 72 sata (nakon toga samo rješenjem suda) ◦ nalog se daje u pisanom obliku, izuzetno usmeno

28. URED 4. korak: OST  razlozi za sumnju na PN/FT u zemlji ili inozemstvu - Ured obavješćuje nadležna državna tijela ili strani FIU  Ured ne navodi podatke o djelatniku obveznika koji mu je informacije dostavio  OSIM ako postoje razlozi za sumnju da je obveznik ili njegov djelatnik počinio kazneno djelo PN/FT

29. URED 5. Korak: povratna informacija “feedback”  sadrži analizu zaprimljenih podataka o transakcijama i osobama ◦ dostava u obliku obavijesti  dostava podataka o odluci ili rezultatu određenog slučaja, ako je slučaj nakon obavijesti o transakciji zatvoren ili dovršen, a podatak o tome dostupan  dostava statističkih podataka o zaprimljenim obavijestima o transakcijama i rezultatima

30. URED Međunarodna suradnja  suradnja između Ureda i stranih FIU ◦ razmjena relevantnih podataka, informacija i dokumentacije u svrhu sprječavanja PN/FT na zamolbu Ureda stranoj FIU, na zamolbu strane FIU Uredu te na vlastitu inicijativu (spontano) stranoj FIU ◦ prethodno jamstvo (stranog FIU) zaštite osobnih podataka,  osobni podaci će se koristiti samo za namjene određene ZSPNFT ◦ Memorandumi o razumijevanju  obuhvaćajući razmjenu podataka, informacija i dokumentacije

31. UTVRĐIVANJA RIZIKA  prevencija PN/FT na nacionalnoj razini  analiza sumnjivih i gotovinskih transakcija  prijenos gotovine preko državne granice  analiza slučajeva sa sumnjom na PN/FT proslijeđenih na daljnje postupanje nadležnim državnim tijelima  temeljem strategijskih analiza izrađuju se pisana izvješća koja ukazuju na uočene recentne modalitete i tehnike PN/FT  Rezultat ◦ zaključci i preporuke o načinima prevencije PN/FT

32. CILJEVI UTVRĐIVANJA RIZIKA  pružanje ulaznih podataka - inputa za poboljšanja sustava sprječavanja PN/FT  pomoć nadležnim tijelima u određivanju prioriteta i raspodjeli sredstava za PN/FT  uvrštavanje procjene rizika nadležnog tijela i obveznika  korištenje rezultata u nadzorima

33. CILJ STRATEŠKIH ANALIZA  izrada izvješća - proizvoda  ključni sudionici dobivaju detaljniji uvid u pojavne oblike PN/FT Cilj  stvaranje što učinkovitijeg sustava

34. KORISNICI  unutarnji i vanjski korisnici 1. unutarnji korisnik ◦ Ured za sprječavanje pranja novca 2. vanjski korisnici ◦ obveznici, nadzorna tijela i tijela progona  kao ključni korisnici ◦ Vlada RH kojoj Ured podnosi godišnje izvješće o svojem radu ◦ opća društvena javnost (domaća i inozemna)

35. IZVJEŠĆA  Godišnje izvješće o gotovinskim transakcijama  Godišnje izvješće o sumnjivim transakcijama  Povratna informacija  Izvješće o tipologijama

36. Godišnje izvješće o gotovinskim transakcijama  podrazumijeva gotovinske transakcije ◦ u odnosu na pojedinačne grupe obveznika  banke, mjenjači, kreditne unije ◦ u odnosu na način provođenja  uplata, isplata, mjenjački poslovi, drugo ◦ usporednim prikazom ukupnog broja gotovinskih transakcija u određenom vremenskom razdoblju  korisnik izvješća ◦ Ured ◦ po potrebi i drugi dionici  obveznici, nadzorna tijela, tijela progona

37. Godišnje izvješće o sumnjivim transakcijama  daje pregled sumnjivih transakcija ◦ prema grupama obveznika  transakcija se odnosi na PN/FT ◦ transakcija je obavljena/nije obavljena ◦ transakcija je gotovinska/nije gotovinska ◦ transakcije s obzirom na način provođenja ◦ transakcije s obzirom na korištenje indikatora  identificiraju se trendovi obavješćivanja o sumnjivim transakcijama  korisnik ovog izvješća je Ured, ali i drugi dionici ◦ zakonski obveznici, nadzorna tijela, tijela progona

38. Povratna informacija  pregled ukupnog broja Obavijesti o sumnjivim transakcijama zaprimljenih od obveznika  specificira se u odnosu na: ◦ obavijesti koje su inicirale otvaranje novog predmeta ◦ obavijesti koje su analitički procesuirane u okviru već postojećeg analitičkog predmeta ◦ obavijesti koje su predmet tzv. predanalitičke obrade  pruža informacije o rezultatima postupanja Ureda po zaprimljenim sumnjivim transakcijama obveznika  pruža informacije ◦ o broju obavijesti obveznika koji je rezultirao s Obavijesti koju je Ured proslijedio nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje ◦ informaciju o broju obavijesti obveznika koje nisu rezultirale s takvom obavijesti  Korisnici ◦ svi obveznici koji su Ured obavijestili o sumnjivoj transakciji

39. Izvješće o tipologijama pranja novca  prikaz tipologija iz tuzemne i inozemne prakse  prikaz slučajeva pranja novca  Korisnici navedenog izvješća ◦ Ured, zakonski obveznici, nadzorna tijela, tijela progona i opća društvena javnost (domaća i inozemna)

40. INFORMACIJSKI SUSTAV  neizostavna platforma za izradu proizvoda strategijskih analiza  polazište - podaci prikupljeni od obveznika putem obrazaca za obavješćivanje o: ◦ gotovinskim i sumnjivim transakcijama ◦ transakcijama prijenosa gotovine preko državne granice  cilj - podaci o slučajevima sa sumnjom na PN/FT koje Ured prosljeđuje na daljnje postupanje nadležnim državnim tijelima  Ključna uloga ◦ osigurati zadovoljavajuću kvaliteta prikupljenih podataka ◦ o tome ovisi učinkovitost proizvoda strategijskih analiza

41. OSIGURANJE KVALITETE  ostvarenje uloge strategijskih analiza  stvaranje učinkovitosti sustava sprječavanja i otkrivanja PN/FT  kvaliteta obavijesti o transakcijama od obveznika  kvaliteta analitičke obrade zaprimljenih transakcija koju provodi Ured  kvaliteta obavijesti o transakcijama sa sumnjom na PN/FT koju Ured prosljeđuje nadležnim državnim tijelima  odgovarajuća kvaliteta pravosudne prakse koja će rezultirati većim brojem pravomoćnih presuda

42. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA  rezultat analize sumnjivih, gotovinskih transakcija, transakcija prijenosa gotovine preko državne i analize slučajeva sa sumnjom na PN/FT  izrada pisanih izvješća - uočeni recentni modaliteti i tehnike  proizvod: zaključci i preporuke o načinima prevencije PN/FT Krajnji cilj  stvaranje što učinkovitijeg sustava sprječavanja PN/FT  uzroci nedovoljne učinkovitosti ◦ nedovoljno razvijena organizacijska struktura i kadrovska ekipiranost, nedovoljna informatička podrška i učinkovitost proizvoda strategijskih analiza Preduvjet  organizacijska struktura, kadrovska ekipiranost učinkovita alokacija ljudskih resursa ◦ donošenje procedura određuje jasne zadatke u izradi proizvoda strategijskih analiza ◦ utvrđuju se prioriteti i vremenski rokovi ◦ stvaraju se preduvjeti za kontinuiranu izradu i distribuciju proizvoda korisnicima ◦ preduvjeti i za mjerljivost ostvarenih rezultata  značaj informatičke podrške

43. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA  problematičnost upućenosti u problematiku PN/FT i njegovu prevenciju ◦ u trenutku primjene složene legislative i u profilu klijenata  poslovanje revizora se ne odnosi na sektor gdje je pranje novca najintenzivnije  ALI površno poznavanje problematike PN/FT može dovesti do propusta u prepoznavanju sumnjivih transakcija i potencijalne štete revidiranom poslovnom subjektu - kanalu za pranje novca  stručno osposobljavanje revizora  podizanje svijesti o: ◦ predmetnoj materiji ◦ utjecaju na nacionalni doseg provođenja preventivnih mjera u okviru nefinancijskog sektora

44. HVALA NA POZORNOSTI scindori@pravo.hr

Forenzička revizija

Forenzička revizija

Recommandé

Contenu connexe

En vedette

En vedette(11)

Plus de Dejan Jeremic

Plus de Dejan Jeremic(20)

Forenzička revizija