SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  18
Télécharger pour lire hors ligne
Uvod-pojam EE-otpada
 Stalni napredak društva uslovljava ubrzani razvoj
savremenih tehnologija što dovodi do sve veće
proizvodnje i upotrebe različitih električnih uređaja i
opreme bez kojih je svakodnevni život prosto
nemoguće zamisliti.
 Električna i elektronska oprema i uređaji (tzv. EE
oprema) predstavlja sve proizvode koji su za svoj
pravilan rad u potpunosti zavisni od električne
energije ili elektromagnetnih polja kao i opremu za
proizvodnju, prenos i merenje struje ili za merenje
jačine elektromagnetnog polja.
 Kada iz bilo kog razloga ova EE oprema postane neupotrebljiva,
pretvara se u EE otpad o kome se treba pobrinuti. Električni i
elektronski otpad (tzv. EE otpad) je otpadna električna i
elektronska oprema uključujući sklopove i sastavne delove, koji
nastaju u industriji, kao i elektronski otpad iz domaćinstva.
 E-otpad je uopšteni termin koji se koristi za opisivanje različitih
vrsta starih i odbačenih uređaja koji sadrže komponente koje se
napajaju električnom energijom. Istovremeno obuhvatajući
veliku količinu otpadne opreme, i to ne samo one koja se napaja
iz električne mreže, već i one proizvode na baterije, navijanje, ili
one napajane solarnom energijom.
 Ovo obuhvata sve od aparata za domaćinstvo kao što su frižideri
ili tosteri, preko ICT opreme kao što su laptop računari i
“pametni telefoni”, komercijalne robe kao što su televizori i mp3
plejeri, pa sve do alata kao što su električne bušilice i mašine za
šivenje – a spisku tu nije kraj.
Sastav EE otpada
DVD iCD plejeri, Hi-Fi
setovi, radio...
Kompijuteri, telefoni, faks
mašine, štampači...
Televizori
Monitori
Vešmašine, usisivači,
aparati za kafu, tosteri,
pegle...
Rashladni uređaji
 Pod električnim otpadom podrazumevaju se odbačeni
veliki kućni aparati poput mašine za pranje ili sušenje
veša i suđa, rerne, mikrotalasne peći, električni
radijatori, termo-akumulacione peći, zatim mali kućni
aparati kao što su usisivači, friteze, tosteri, razni
električni alati poput bušilica, testera, brusilica kao i
automati za tople i hladne napitke.
 Elektronski otpad (EE otpad) predstavljaju svi
električni uređaji koji su odbačeni od strane
originalnih vlasnika, kao što su: računari, televizori,
monitori, mobilini telefoni, frižideri i drugi
elektronski uređaji.
 Elektronika poseduje određene jedinstvene osobine
zbog kojih je proizvodnja i upotreba ove vrste
proizvoda praćena velikim rizicima po životnu sredinu
i društvo, i zbog kojih ti proizvodi kao otpad
predstavljaju veliki problem i izazov.
 Problem 1-Loš dizajn i agresivna marketinška kampanja
firmi koje proizvode elektronske uređaje uzrok su brzog
tempa stvaranja otpada i velike opasnosti po životnu
sredinu i društvo.
 Problem 2-Elektronika sadrži mnogo otrovnih
supstanci, zbog čega je e-otpad otrovan
 Problem 3-Elektronika sadrži mnogo retkih i
deficitarnih supstanci.
 Problem 4-Sa većim delom e-otpada se ne postupa
adekvatno, što znači da zajednice i životna sredina
plaćaju ceh zbog dizajna koji uključuje otrovne
supstance koje će brzo postati otpadne.
 Kada se govori o opasnosti koja "vreba" iz bačenog
računara, misli se pre svega, na toksičnost supstanci
koje se nalaze u njemu.
 Opasne supstance su:
 Olovo - uzrokuje oštećenje centralnog i perifernog
nervnog sistema, kardio-vaskularnog sistema, bubrega i
reproduktivnih organa. Nalazi se u monitorima (1,5 - 4,0
kg po monitoru) i matičnim pločama.
 Kadmijum - uzrokuje nepovratne posledice na ljudsko
telo, jer se taloži na bubrezima. Može se naći u raznim
čipovima, a takođe je i stabilizator za plastiku.
 Živa - može uzrokovati oštećenja raznih organa
uključujući mozak i bubrege, kao i fetus. Najopasnije je
zagađenje vode živom koja se lako taloži u živim
organizmima kroz lanac ishrane, najčešće preko ribe.
Procenjuje se da se 22% svetske potrošnje žive koristi u
elektronskoj opremi. Koristi se u termostatima,
senzorima, relejima, mobilnim uređajima, baterijama i
LCD ekranima.
 Šestovalentni hrom - koristi se u zaštiti od korozije i
kao ukras ili učvršćivač kućišta. Lako se apsorbuje u
ćelijama i može uzrokovati oštećenja DNK.
 Plastika uključujući PVC - u prosečnom računaru je
ima oko 7 kg. Najviše korišćeni oblik plastike je PVC
(polivinil-hlorid). Prilikom gorenja može stvarati ugljen-
dioksid.
 Bromirani inhibitori gorenja (BFR) - koriste se u
plastičnim kućištima radi sprečavanja zapaljivosti.
 Barijum - je mekani srebrno-beli metal koji se koristi u
CRT monitorima da bi zaštitio korisnike od zračenja.
Studije su pokazale da kratka izloženost barijumu uzrokuje
oticanje mozga, slabljenje mišića, oštećenje srca, jetre i
slezine.
 Berilijum - je vrlo lagani metal, tvrd i nemagnetičan. Zbog
ovih svojstava koristi se u matičnim pločama. Nedavno je
klasifikovan kao kancerogen jer uzrokuje rak pluća.
 Toneri - Glavni sastojak crnog tonera je pigment. Udisanje
je primarni način izlaganja što može dovesti do iritacije
disajnih puteva. Klasifikovan je kao kancerogen.
 Fosfor - se koristi kao premaz na CRT monitorima radi
rezolucije slike. Otrovan je, pa nakon dolaska u dodir sa
njim trebalo bi potražiti lekarsku pomoć.
 Brz razvoj tehnologije doprineo je da potrošači retko
kad odnose neispravne aparate na popravku, već ih
jednostavno zamenjuju novim, jer je to jednostavnije i
vrlo često jeftinije. Prosečni životni vek računara se
smanjio sa šest godina na samo dve. Većina korisnika
mobilnih telefona kupuje nove aparate svake dve
godine. Pri tome veliki broj starih aparata završi kao
otpad, a čak 90% mase materijala može se iskoristiti i
ponovo upotrebiti. Takođe, baterije koje predstavljaju
15-30% mase telefona mogu značajno naškoditi
životnoj sredini.
 Posledice su dvostruke: bacanje mobilnog telefona
znači i bacanje vrednih metala (paladijuma i zlata), a
ovakav otpad zagađuje okolinu, jer se oslobađaju
pomenute toksične materije.
 Još 1994.godine procenjeno je da je 20 miliona
računara u svetu zastarelo, a ukupna količina
elektronskog otpada procenjena je na 7 miliona tona.
Ta brojka se 2004. godine popela na 100 miliona
računara.
 Brojke su danas znatno veće i ubrzano rastu. Evropske
studije pokazuju da količina elektronskog otpada raste
3-5 % godišnje, što je četiri puta brže nego otpad iz
domaćinstava. Od ukupne količine svetskog otpada
ovaj otpad čini 5%, a stopa rasta se svake godine
povećava.
 Danas se u svetu godišnje stvara oko 50 miliona tona
elektronskog otpada, pri čemu najveći deo, što je pak
problem posebne vrste, završi u zemljama u razvoju.
 Vodeći kontinent u godišnjoj proizvodnji ovog
opasnog otpada je Severna Amerika sa oko 20 miliona
tona, zatim slede Evropa i Azija sa po oko 14 miliona
tona, a ostali kontinenti su na nivou oko 5 miliona
tona.
 Trenutno, najveći deo elektroskog otpada završava na
deponijama ili u spalionicama. Postoji inicijativa da se
pređe sa spalionica na recikliranje, ali reciklaža često
predstavlja nešto sasvim drugo- rastavljanje,
drobljenje, paljenje, izvoz i slično.
 Hemijsko-prehrambena tehnološka škola, Beograd
 Tehničari za zaštitu životne sredine IV-3
 Terzić Nevenka
 Stanišć Sanja
 Ramadani Eldina
 Gnjatović Emilija

Contenu connexe

Tendances

Zagađenje vode......
Zagađenje vode......Zagađenje vode......
Zagađenje vode......Mina Tanasić
 
Prirodni resursi održivo korišćenje
Prirodni resursi održivo korišćenjePrirodni resursi održivo korišćenje
Prirodni resursi održivo korišćenjeIvana Damnjanović
 
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.Marija Ivkovic
 
Uticaj tehnologije na zdravlje 5 razred
Uticaj tehnologije na zdravlje 5 razredUticaj tehnologije na zdravlje 5 razred
Uticaj tehnologije na zdravlje 5 razredDarina Poljak
 
Zagađivanje i posledice zagađivanja
Zagađivanje i posledice zagađivanjaZagađivanje i posledice zagađivanja
Zagađivanje i posledice zagađivanjaEna Horvat
 
Energetska efikasnost
Energetska efikasnostEnergetska efikasnost
Energetska efikasnostEna Horvat
 
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredineOsnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredineIvana Damnjanović
 
Istorijski razvoj interneta
Istorijski razvoj internetaIstorijski razvoj interneta
Istorijski razvoj internetaDarioNaharis
 
дигитални уређаји и здравље.Pptm
дигитални уређаји и здравље.Pptmдигитални уређаји и здравље.Pptm
дигитални уређаји и здравље.Pptmverica1979
 
Energetska efikasnost
Energetska efikasnostEnergetska efikasnost
Energetska efikasnostEna Horvat
 
Sistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programiSistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programiJasmina Profil
 
zagadjenje i zastita vode-pollution water
zagadjenje i zastita vode-pollution waterzagadjenje i zastita vode-pollution water
zagadjenje i zastita vode-pollution waterDimitrije Radosavljevic
 
Bezbednost na internetu, prezentacija
Bezbednost na internetu, prezentacijaBezbednost na internetu, prezentacija
Bezbednost na internetu, prezentacijaMr Vladimir Stankovic
 

Tendances (20)

Zagađenje vode......
Zagađenje vode......Zagađenje vode......
Zagađenje vode......
 
Prirodni resursi održivo korišćenje
Prirodni resursi održivo korišćenjePrirodni resursi održivo korišćenje
Prirodni resursi održivo korišćenje
 
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
 
Uticaj tehnologije na zdravlje 5 razred
Uticaj tehnologije na zdravlje 5 razredUticaj tehnologije na zdravlje 5 razred
Uticaj tehnologije na zdravlje 5 razred
 
Zagađivanje i posledice zagađivanja
Zagađivanje i posledice zagađivanjaZagađivanje i posledice zagađivanja
Zagađivanje i posledice zagađivanja
 
Svetski dan voda
Svetski dan vodaSvetski dan voda
Svetski dan voda
 
Energetska efikasnost
Energetska efikasnostEnergetska efikasnost
Energetska efikasnost
 
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredineOsnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
 
Zastita zivotne sredine
Zastita zivotne sredineZastita zivotne sredine
Zastita zivotne sredine
 
Privreda
PrivredaPrivreda
Privreda
 
Индустрија и животна средина
Индустрија и животна срединаИндустрија и животна средина
Индустрија и животна средина
 
Istorijski razvoj interneta
Istorijski razvoj internetaIstorijski razvoj interneta
Istorijski razvoj interneta
 
дигитални уређаји и здравље.Pptm
дигитални уређаји и здравље.Pptmдигитални уређаји и здравље.Pptm
дигитални уређаји и здравље.Pptm
 
Energetska efikasnost
Energetska efikasnostEnergetska efikasnost
Energetska efikasnost
 
Sistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programiSistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programi
 
Ugrožene biljke i životinje u Srbiji
Ugrožene biljke i životinje u SrbijiUgrožene biljke i životinje u Srbiji
Ugrožene biljke i životinje u Srbiji
 
Fotosinteza
FotosintezaFotosinteza
Fotosinteza
 
zagadjenje i zastita vode-pollution water
zagadjenje i zastita vode-pollution waterzagadjenje i zastita vode-pollution water
zagadjenje i zastita vode-pollution water
 
Bezbednost na internetu, prezentacija
Bezbednost na internetu, prezentacijaBezbednost na internetu, prezentacija
Bezbednost na internetu, prezentacija
 
Kisele kiše
Kisele kišeKisele kiše
Kisele kiše
 

Similaire à EE otpad

Elektronski otpad.pptx
Elektronski otpad.pptxElektronski otpad.pptx
Elektronski otpad.pptxMinaKovacevic2
 
Upravljanje e-otpadom I deoooooooooooooo
Upravljanje e-otpadom I deooooooooooooooUpravljanje e-otpadom I deoooooooooooooo
Upravljanje e-otpadom I deoooooooooooooommihajlovic1971
 
Elektronski i elektricni otpad
Elektronski i elektricni otpadElektronski i elektricni otpad
Elektronski i elektricni otpadKnjazevac
 
Oбновљиви извори ел.енергије
Oбновљиви извори ел.енергијеOбновљиви извори ел.енергије
Oбновљиви извори ел.енергијеTatijana Lučić
 
Reciklaža kristina stanisavljevic
Reciklaža  kristina stanisavljevicReciklaža  kristina stanisavljevic
Reciklaža kristina stanisavljevicsladja1975
 
Produži vek, ubaci u štek
Produži vek, ubaci u štekProduži vek, ubaci u štek
Produži vek, ubaci u šteksaculatac
 
Otpad i reciklaža
Otpad i reciklažaOtpad i reciklaža
Otpad i reciklažaEna Horvat
 
Energetika
Energetika Energetika
Energetika tanjamz
 

Similaire à EE otpad (9)

Elektronski otpad.pptx
Elektronski otpad.pptxElektronski otpad.pptx
Elektronski otpad.pptx
 
Upravljanje e-otpadom I deoooooooooooooo
Upravljanje e-otpadom I deooooooooooooooUpravljanje e-otpadom I deoooooooooooooo
Upravljanje e-otpadom I deoooooooooooooo
 
Elektronski i elektricni otpad
Elektronski i elektricni otpadElektronski i elektricni otpad
Elektronski i elektricni otpad
 
Oбновљиви извори ел.енергије
Oбновљиви извори ел.енергијеOбновљиви извори ел.енергије
Oбновљиви извори ел.енергије
 
Reciklaža kristina stanisavljevic
Reciklaža  kristina stanisavljevicReciklaža  kristina stanisavljevic
Reciklaža kristina stanisavljevic
 
Produži vek, ubaci u štek
Produži vek, ubaci u štekProduži vek, ubaci u štek
Produži vek, ubaci u štek
 
Otpad i reciklaža
Otpad i reciklažaOtpad i reciklaža
Otpad i reciklaža
 
Strawberry Energy
Strawberry EnergyStrawberry Energy
Strawberry Energy
 
Energetika
Energetika Energetika
Energetika
 

Plus de VečitiStudent

Skupovi. Skupovi brojeva
Skupovi. Skupovi brojevaSkupovi. Skupovi brojeva
Skupovi. Skupovi brojevaVečitiStudent
 
Maturski rad-Osnovne zagađujuće supstance u vazduhu
Maturski rad-Osnovne zagađujuće supstance u vazduhuMaturski rad-Osnovne zagađujuće supstance u vazduhu
Maturski rad-Osnovne zagađujuće supstance u vazduhuVečitiStudent
 
Maturski rad-Alternativni izvori energije
Maturski rad-Alternativni izvori energijeMaturski rad-Alternativni izvori energije
Maturski rad-Alternativni izvori energijeVečitiStudent
 
Procesi aktivnog mulja
Procesi aktivnog muljaProcesi aktivnog mulja
Procesi aktivnog muljaVečitiStudent
 

Plus de VečitiStudent (10)

Skupovi. Skupovi brojeva
Skupovi. Skupovi brojevaSkupovi. Skupovi brojeva
Skupovi. Skupovi brojeva
 
Maturski rad-Osnovne zagađujuće supstance u vazduhu
Maturski rad-Osnovne zagađujuće supstance u vazduhuMaturski rad-Osnovne zagađujuće supstance u vazduhu
Maturski rad-Osnovne zagađujuće supstance u vazduhu
 
Kompostiranje
KompostiranjeKompostiranje
Kompostiranje
 
Reciklaža plastike
Reciklaža plastike Reciklaža plastike
Reciklaža plastike
 
Maturski rad-Alternativni izvori energije
Maturski rad-Alternativni izvori energijeMaturski rad-Alternativni izvori energije
Maturski rad-Alternativni izvori energije
 
Masovni mediji
Masovni medijiMasovni mediji
Masovni mediji
 
Procesi aktivnog mulja
Procesi aktivnog muljaProcesi aktivnog mulja
Procesi aktivnog mulja
 
Elektrohemija
ElektrohemijaElektrohemija
Elektrohemija
 
Reciklaža papira
Reciklaža papiraReciklaža papira
Reciklaža papira
 
Klima
KlimaKlima
Klima
 

EE otpad

  • 2.  Stalni napredak društva uslovljava ubrzani razvoj savremenih tehnologija što dovodi do sve veće proizvodnje i upotrebe različitih električnih uređaja i opreme bez kojih je svakodnevni život prosto nemoguće zamisliti.  Električna i elektronska oprema i uređaji (tzv. EE oprema) predstavlja sve proizvode koji su za svoj pravilan rad u potpunosti zavisni od električne energije ili elektromagnetnih polja kao i opremu za proizvodnju, prenos i merenje struje ili za merenje jačine elektromagnetnog polja.
  • 3.  Kada iz bilo kog razloga ova EE oprema postane neupotrebljiva, pretvara se u EE otpad o kome se treba pobrinuti. Električni i elektronski otpad (tzv. EE otpad) je otpadna električna i elektronska oprema uključujući sklopove i sastavne delove, koji nastaju u industriji, kao i elektronski otpad iz domaćinstva.  E-otpad je uopšteni termin koji se koristi za opisivanje različitih vrsta starih i odbačenih uređaja koji sadrže komponente koje se napajaju električnom energijom. Istovremeno obuhvatajući veliku količinu otpadne opreme, i to ne samo one koja se napaja iz električne mreže, već i one proizvode na baterije, navijanje, ili one napajane solarnom energijom.  Ovo obuhvata sve od aparata za domaćinstvo kao što su frižideri ili tosteri, preko ICT opreme kao što su laptop računari i “pametni telefoni”, komercijalne robe kao što su televizori i mp3 plejeri, pa sve do alata kao što su električne bušilice i mašine za šivenje – a spisku tu nije kraj.
  • 4. Sastav EE otpada DVD iCD plejeri, Hi-Fi setovi, radio... Kompijuteri, telefoni, faks mašine, štampači... Televizori Monitori Vešmašine, usisivači, aparati za kafu, tosteri, pegle... Rashladni uređaji
  • 5.  Pod električnim otpadom podrazumevaju se odbačeni veliki kućni aparati poput mašine za pranje ili sušenje veša i suđa, rerne, mikrotalasne peći, električni radijatori, termo-akumulacione peći, zatim mali kućni aparati kao što su usisivači, friteze, tosteri, razni električni alati poput bušilica, testera, brusilica kao i automati za tople i hladne napitke.
  • 6.  Elektronski otpad (EE otpad) predstavljaju svi električni uređaji koji su odbačeni od strane originalnih vlasnika, kao što su: računari, televizori, monitori, mobilini telefoni, frižideri i drugi elektronski uređaji.
  • 7.  Elektronika poseduje određene jedinstvene osobine zbog kojih je proizvodnja i upotreba ove vrste proizvoda praćena velikim rizicima po životnu sredinu i društvo, i zbog kojih ti proizvodi kao otpad predstavljaju veliki problem i izazov.  Problem 1-Loš dizajn i agresivna marketinška kampanja firmi koje proizvode elektronske uređaje uzrok su brzog tempa stvaranja otpada i velike opasnosti po životnu sredinu i društvo.
  • 8.  Problem 2-Elektronika sadrži mnogo otrovnih supstanci, zbog čega je e-otpad otrovan  Problem 3-Elektronika sadrži mnogo retkih i deficitarnih supstanci.  Problem 4-Sa većim delom e-otpada se ne postupa adekvatno, što znači da zajednice i životna sredina plaćaju ceh zbog dizajna koji uključuje otrovne supstance koje će brzo postati otpadne.
  • 9.  Kada se govori o opasnosti koja "vreba" iz bačenog računara, misli se pre svega, na toksičnost supstanci koje se nalaze u njemu.  Opasne supstance su:  Olovo - uzrokuje oštećenje centralnog i perifernog nervnog sistema, kardio-vaskularnog sistema, bubrega i reproduktivnih organa. Nalazi se u monitorima (1,5 - 4,0 kg po monitoru) i matičnim pločama.
  • 10.  Kadmijum - uzrokuje nepovratne posledice na ljudsko telo, jer se taloži na bubrezima. Može se naći u raznim čipovima, a takođe je i stabilizator za plastiku.  Živa - može uzrokovati oštećenja raznih organa uključujući mozak i bubrege, kao i fetus. Najopasnije je zagađenje vode živom koja se lako taloži u živim organizmima kroz lanac ishrane, najčešće preko ribe. Procenjuje se da se 22% svetske potrošnje žive koristi u elektronskoj opremi. Koristi se u termostatima, senzorima, relejima, mobilnim uređajima, baterijama i LCD ekranima.
  • 11.  Šestovalentni hrom - koristi se u zaštiti od korozije i kao ukras ili učvršćivač kućišta. Lako se apsorbuje u ćelijama i može uzrokovati oštećenja DNK.  Plastika uključujući PVC - u prosečnom računaru je ima oko 7 kg. Najviše korišćeni oblik plastike je PVC (polivinil-hlorid). Prilikom gorenja može stvarati ugljen- dioksid.
  • 12.  Bromirani inhibitori gorenja (BFR) - koriste se u plastičnim kućištima radi sprečavanja zapaljivosti.  Barijum - je mekani srebrno-beli metal koji se koristi u CRT monitorima da bi zaštitio korisnike od zračenja. Studije su pokazale da kratka izloženost barijumu uzrokuje oticanje mozga, slabljenje mišića, oštećenje srca, jetre i slezine.  Berilijum - je vrlo lagani metal, tvrd i nemagnetičan. Zbog ovih svojstava koristi se u matičnim pločama. Nedavno je klasifikovan kao kancerogen jer uzrokuje rak pluća.
  • 13.  Toneri - Glavni sastojak crnog tonera je pigment. Udisanje je primarni način izlaganja što može dovesti do iritacije disajnih puteva. Klasifikovan je kao kancerogen.  Fosfor - se koristi kao premaz na CRT monitorima radi rezolucije slike. Otrovan je, pa nakon dolaska u dodir sa njim trebalo bi potražiti lekarsku pomoć.
  • 14.  Brz razvoj tehnologije doprineo je da potrošači retko kad odnose neispravne aparate na popravku, već ih jednostavno zamenjuju novim, jer je to jednostavnije i vrlo često jeftinije. Prosečni životni vek računara se smanjio sa šest godina na samo dve. Većina korisnika mobilnih telefona kupuje nove aparate svake dve godine. Pri tome veliki broj starih aparata završi kao otpad, a čak 90% mase materijala može se iskoristiti i ponovo upotrebiti. Takođe, baterije koje predstavljaju 15-30% mase telefona mogu značajno naškoditi životnoj sredini.
  • 15.  Posledice su dvostruke: bacanje mobilnog telefona znači i bacanje vrednih metala (paladijuma i zlata), a ovakav otpad zagađuje okolinu, jer se oslobađaju pomenute toksične materije.  Još 1994.godine procenjeno je da je 20 miliona računara u svetu zastarelo, a ukupna količina elektronskog otpada procenjena je na 7 miliona tona. Ta brojka se 2004. godine popela na 100 miliona računara.
  • 16.  Brojke su danas znatno veće i ubrzano rastu. Evropske studije pokazuju da količina elektronskog otpada raste 3-5 % godišnje, što je četiri puta brže nego otpad iz domaćinstava. Od ukupne količine svetskog otpada ovaj otpad čini 5%, a stopa rasta se svake godine povećava.  Danas se u svetu godišnje stvara oko 50 miliona tona elektronskog otpada, pri čemu najveći deo, što je pak problem posebne vrste, završi u zemljama u razvoju.
  • 17.  Vodeći kontinent u godišnjoj proizvodnji ovog opasnog otpada je Severna Amerika sa oko 20 miliona tona, zatim slede Evropa i Azija sa po oko 14 miliona tona, a ostali kontinenti su na nivou oko 5 miliona tona.  Trenutno, najveći deo elektroskog otpada završava na deponijama ili u spalionicama. Postoji inicijativa da se pređe sa spalionica na recikliranje, ali reciklaža često predstavlja nešto sasvim drugo- rastavljanje, drobljenje, paljenje, izvoz i slično.
  • 18.  Hemijsko-prehrambena tehnološka škola, Beograd  Tehničari za zaštitu životne sredine IV-3  Terzić Nevenka  Stanišć Sanja  Ramadani Eldina  Gnjatović Emilija