Rad učenice Karajko Adise,Matematičko -informatička gimnazija IV-4 Travnik

1. Profesorica: Mirjana Drmić-Malić
Radioaktivni raspadi
Radila: Adisa Karajko

2.  najmanja čestica koja posjeduje osobine hemijskog elementa
+
proton
neutron
elektron
-
 neutralna čestica
 omotač + jezgro
Atom
+N P e
+ -

3. Nukleus:Atom:
NeutronProton

5. Izobari - atomi koji imaju jednak nukleonski broj A, a različit protonski broj Z.
Fe Cr
54 54
26 24
Izotoni - jezgra sa istim brojem neutrona N, a različitim brojem protona Z i samim
tim i različitim masenim brojem A (Z+N).
Be B
9
4
10
55 5

7. Neutroni su kao ljepilo koje drži jezgro na okupu
• Protoni “ne žele” biti zajedno
• Broj protona i neutrona u jezgru je gotovo isti
• Ako je taj broj neravnotežan, tada je jezgro nestabilno
R a d i o a k t i v n o s t

8. Stabilan vodik
* Jezgra građena od jednog protona (običan vodik)
* Jezgra građena od jednog protona i jednog neutrona (deuterij)
Nestabilni vodik (radioaktivan)
* Jezgra građena od jednog protona i dva neutrona (tricij)
Primjer:

9. Procesom “radioaktivnog raspada” nestabilno jezgro s vremenom
prelazi u stabilno ako se oslobodi:
- viška čestica
- viška energije
Zračenje (radijacija) je emisija viška energije ili čestica
“Aktivnost” je mjera koliko nuklida se raspada

10.  Nestabilne atomske jezgre se spontano raspadaju tako da izbacuju bilo
čestična zračenja (alfa, beta) ili fotonsko gama zračenje, čime prelaze u
energijski stabilnija stanja.
 Proces je poznat pod nazivom radioaktivnost, a zračenja koja raspadom
nastaju zovemo radioaktivna zračenja.
 Emitovanjem alfa i beta zraka, jezgra atoma se menjaju pri čemu
nastaju novi atomi sa manjim rednim i masenim brojem.
 Radioaktivna zračenja spadaju u grupu ionizirajućih zračenja
R a d i o a k t i v n o s t

13. Alfa raspad
Alfa raspad je pretvaranje jedne atomske jezgre u drugu
uz emitiranje alfa-čestica.
Jezgro se transformira (ili "raspada") na manje jezgro
masenog broja manjeg za 4 i atomskog broja manjeg za 2
i na alfa-česticu.
Većina helija na Zemlji (oko 99%)
je produkt alfa-raspada uranija i
torija.
Alfa čestica s dva protona i dva
neutrona je vrlo stabilna konfiguracija
nukleona.

14. Alfa radioaktivni raspad:

15. Primjer:

16. Beta raspadBeta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara
izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska
jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene
atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za
jedan, a to znači da atomsko jezgro se pretvori u novi hemijski
element, koji je slijedeći ili prethodni redni broj u periodnom
sistemu elemenata.

18. Ponekad se u beta raspad
svrstava i elektronski uhvat.
Hideki Jukava sa saradnicima
je predvidio 1936. da atomi
bogati protonima u
atomskom jezgru, mogu
uhvatiti elektron iz prve
K-ljuske elektronskog
omotača, čime bi se proton
promijenio u neutron, uz
istovremeno zračenje
neutrina
Elektronski uhvat

19. Gama raspad je za razliku od alfa i
beta raspada malo specifičniji.
Ne dolazi do pravog raspada jezgra
na drugo jezgro, već je gama raspad
neke vrste emisija gama zraka.
Gama raspad
Pri tome jezgro prelazi iz pobuđenog
stanja u konačno stanje sa emisijom
gama čestica, koje zovemo fotoni.

20. - pobuđena jezgra

24. Prolaz α i β zračenja:
Prolaz γ zračenja:
o Ekscitacija
o Jonizacija
o Disocijacija
o Fotoelektrični efekat
o Comptonov efekat
o Stvaranje elektronskih parova
Uvijek su zastupljena sva tri
procesa, a udio svakog
pojedinačnog zavisi od osobina
atoma (molekula) sredine i
osobina zračenja.

25. ZAKON RADIOAKTIVNOG RASPADA
ΔN – broj jezgara koji se raspadne u kratkom vremenskom inetervalu Δt:
ΔN= −λNΔt
N – početni broj jezgara.
λ - konstanta radioaktivnog raspadanja.
“ –” raspadanjem se broj neraspadnutih jezgara smanjuje.
zakon

26. eksponencijalna zavisnostNt
t
Nt - broj neraspadnutih atoma radioizotopa u trenutku t

27. AKTIVNOST i JEDINICE RADIOAKTIVNOSTI
Aktivnost A - apsolutni broj atoma koji se raspao u jedinici vremena (raspad/s)
Specifična aktivnost - aktivnost jedinice mase ili jedinice zapremine.
[Bq = s-1]
[Bq kg-1]
e – iracionalna konstanta, e = 2.718281828

28. JEDINICE RADIOAKTIVNOSTI
 Currie Ci (stara jedinica) - radioaktivnost 1g 226Ra 1Ci = 3,7·1010 raspada/s
 Becquerel Bq (SI sistem), 1Bq = 1 raspad/s
 Raderford Rd, 1Rd = 106 Bq

29. HVALA NA PAŽNJI
?