Savjetovanje "Suradnja i razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: europska i domaća perspektiva"

1. Nove mogućnosti za razvoj hrvatskih
gradova
Suradnja i razvoj jedinica lokalne i područne samouprave:
europska i domaća perspektiva
Sanja Maleković, IRMO
19.2.2015.
institutzarazvojimeđunarodneodnose

2. Zašto naglasak na gradovima?
• pokretači su razvoja, kreativnosti i inovacija, centri povezivanja
• 68% stanovništva EU
• istovremeno, suočeni su s izuzetno kompleksnim problemima
nezaposlenosti, društvene segregacije i siromaštva
• unatoč složenim gospodarskim poteškoćama, ublažavanje socijalne
polarizacije nameće se kao jedan od ključnih problema s obzirom da se
radi o jednoj od 4 osnovne prijetnje europskom modelu urbanog
razvoja
istraživanja upućuju da održive strategije urbanog razvoja mogu podržati
okolišna, socijalna i gospodarska uporišta Strategije EU 2020.

3. A naši gradovi?
• nisu ostali pošteđeni ozbiljnih razvojnih problema
• višegodišnja kriza ostavila je ozbiljne posljedice i na ono malo
prerađivačke industrije koja je još postojala, a negativne
posljedice odrazile su se i na uslužnom sektoru.
• sve veći pritisci vezano za obnovu dotrajale infrastrukture,
učinkovitije i djelotvornije pružanje kvalitetnih usluga u
uvjetima sve oskudnijih sredstva
• nepovoljne okolnosti nisu umanjile očekivanja građana
• pritisci za iznalaženjem najboljih rješenja koja podižu kvalitetu
življenja u gradovima nikada nisu bili snažniji
• u nizu hrvatskih gradova zamjetan nedostatak razumijevanja o
ključnim razvojnim problemima te kako ih rješavati

4. Ima li svjetla na kraju tunela?
OHRABRUJUĆE:
• niču nova područja rasta;
• Rezultati uspješne primjene novih pristupa sve vidljiviji u praksi
PITANJA:
• kako zaustaviti negativne trendove sa nesagledivim
posljedicama za daljnji gospodarski i društveni razvoj?
• kako iskoristiti postojeći razvojni potencijal?
• kako replicirati uspješna vanjska ali i naša iskustva?
• kako se uključiti u nove razvojne teme?
• kako poticati razvojne promjene kroz djelotvornije upravljanje gradovima?
Kako iskoristiti nove mogućnosti koje se otvaraju članstvom u EU?

5. Kohezijska politika (KP) i urbana područja
• razvoj urbanih područja dobio je vrlo značajno mjesto u novoj KP
• usmjerenost na jačanje integriranih politika urbanog razvoja u svrhu
promoviranja održivog razvoja gradova
• uz još izraženiji naglasak na strateškom pristupu, potiče se holistički
pristup sagledavanju problematike razvoja gradova, a u svrhu rješavanja
sve ozbiljnijih ne samo gospodarskih, već i socijalnih, okolišnih,
prometnih i drugih izazova urbanih područja.
• Prioritet: višedimenzionalne i horizontalne intervencije koje će se
istovremeno provoditi u nizu sektora te biti usmjerene na razvoj
funkcionalnih urbanih područja, (uključivat i grad i gravitacijsko područje utjecaja)

6. Integrirani pristup razvoju urbanih područja
(1)
• Ranija uspješna iskustva u EU potaknula su razvoj novih instrumenata u
okviru nove KP
• značajno mijenja tradicionalno sektorski usmjereno donošenje odluka i
provedbu mjera te doprinosi u većoj mjeri integriranom upravljanju gradom
• menadžerski pristup - upravljanje provedbom javne politike nadilazi granice
određenih područja politika
• 3 razine integracije:
– vertikalna integracija - između različitih organizacijskih razina upravljanja
– horizontalna integracija različitih područja javne politike (silosi, Tosics 2011-14)
– teritorijalna integracija između grada i okolnih općina.

7. Integrirani pristup razvoju urbanih područja (2)
• ključna je koordinacija između najznačajnijih sektorskih politika – od
ekonomske, socijalne, prostorne, okolišne, kulturne, prometne i
drugih
• potiče se međusektorska sinergija, dosljednost i suvislost između
mjera pojedinih razvojnih politika, djelotvornije ostvarivanje ciljeva
• bolje razumijevanje utjecaja mjera koje se provode u okviru jedne
politike na mjere drugih, razvojno povezanih politika
• pristup naglašava ulogu građana, značaj njihove opredijeljenosti u
odnosu na uspješnu realizaciju razvojnih projekata

8. Dugoročni razvojni značaj primjene integriranog
pristupa upravljanja
• činjenica - neposredne koristi od ITU imati će (za sada) samo nekoliko
gradova u RH
• ITU u prvoj fazi treba sagledati kroz:
– podršku gradovima kao pokretačima razvoja širih područja,
– poticanje učinkovitosti ulaganja putem korištenja stvarnih potencijala svakog
područja
– omogućavanje dostupnost ESI F slabije razvijenim područjima u RH
• manji gradovi i slabije razvijena područja će imati priliku učiti temeljem
prvih „pilota, ali i izvanrednih EU iskustava (2007-2013)
• istovremeno, “pilot gradovi“ će temeljem prvih realiziranih projekata imati
priliku razmotriti iniciranje dodatnih, manje ambicioznih TU, financirajući
ih drugim sredstvima

9. Nove (stare) razvojne teme (za stare probleme)
• istraživanje i razvoj, inovacije – pametna specijalizacija
• zeleni gradovi, zeleno gospodarstvo, zeleno poduzetništvo
• energetski efikasni gradovi (zero footprint/zero Co2)
• zdravi gradovi
• socijalne inovacije, socijalno poduzetništvo
• kulturne i kreativne industrije i niz drugih
PAMETNI I OTPORNI GRADOVI – objedinjuju sve prethodno

10. Primjer kulturnih i kreativnih industrija (KKI)
Na razini EU:
– industrije s najbržim rastom – rastu i tijekom krize
– 535,9 mlrd. € prometa godišnje, skoro 90% izvoza
– 7,1 milijun radnih mjesta, jak oslonac na lokalnu radnu snagu, privlače
mlade
• nositelji inovacija - cijelo društvo uvode u nove dimenzije razvoja, od
socijalnih do ekonomskih
• značajan mogući alat za jačanje kohezivnosti pojedinih naselja
• povezanost KK dimenzije s jedne strane, te gospodarstva i tehnologije s
druge potiče stvaranje intelektualne vrijednosti - izuzetno važna za
stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu.

11. Kulturne i kreativne industrije - mogućnosti za
gradove
• Potencijal razvoja i kulture i turizma u okviru strategija urbane
regeneracije; doprinos atraktivnosti turističkih destinacija
• urbane kulturne regeneracije - Birmingham, Newcastle, Amsterdam,
Theaatreland u Londonu, stokholmska četvrt Botkyrka, varšavska Praga
Poludnie, Polbenou u Barceloni…
• poseban značaj za zaostale gradove, zapuštene četvrti, brownfield
lokacije (paralelne „soft” mjere)
• podrška strategiji diversifikacije gospodarstva, obnove imidža (Glasgow,
Sheffiled, Liverpool, Birmingham, Hamburg, Rotterdam, Lille, Genova)
• značaj brendiranja: (Liverpool, Newcastle, svijet glazbe), pop kultura, dr.
– građani se lako poistovjećuju!
još uvijek nedovoljno povjerenje u kulturu kao važnog faktora urbane
regeneracije

12. Vanjska iskustva potvrđuju
• Paralelne intervencije – uz nacionalna sredstva, npr. za obnovu
javne infrastrukture, realizacija usporednih inicijativa usmjerenih na
razvoj poslovanja, zapošljavanje mladih, unapređenje urbane
mobilnosti, uštedu energije i dr.
• istovremeno usmjeravanje na socijalni, ekonomski i prostorni razvoj
dijelova grada
• značajno je bilo formiranje koordinacijskih tijela koja su, uz ključne
javne aktere, uključivala i predstavnike zainteresiranih skupina,
udruge, stručnjake, građane i dr.
• upravo javno sudjelovanje - neizostavna praksa u svim projektima
• važnost lokalnih grupa podrške koje ne prestaju sa radom po
završetku projekta - bitna pretpostavka održivosti

13. Drugačija kultura upravljanja urbanim
područjima
• Nova rješenja kreiraju se „sa“ građanima - važnost SI - otvaraju prostor za
civilno angažiranje, kreativnost i koheziju, stvaranje novog znanja
• novi oblici vodstva:
– gradski čelnici imaju viziju, odgovorni su, rade transparentno
– spremni su na dijalog, dozvoljavaju drugima da izlažu ideje, razumiju proces
participativnosti, u njemu osobno sudjeluju; uključuju stručnjake iz akademske zajednice,
gospodarstva, organizacija civilnog društva, te svakako i građane
– zainteresirani su za „pilot-e”, spremni započeti s „malim” inspirirati druge, ali istovremeno
žele i sami biti inspirirani
– otvoreni su za suradnju, potiču inovativna rješenja, razvijaju entuzijazam svojih timova
– spremni su izložiti se ocjenjivanju svog rada te učiti iz rezultata takvog ocjenjivanja.
• sasvim drugačije sagledavanje odnosa između svih aktera - demonstriranje
umijeća slušanja dionika te animiranja lokalnog sustava upravljanja
realizacija razvojnih inicijativa u većini gradova – rezultat djelotvornog
uvođenja kreativnih i inovativnih rješenja

14. Možemo li učiti od drugih?
• integrirano upravljanje urbanim područjima moguće je realizirati jedino
ukoliko se pomire 2 ključna, naizgled konfliktna interesa :
– socijalna uključenost i
– konkurentno gospodarstvo
• gospodarski razvoj ne smije biti isključivi prioritet (vraćanje na stare
„policy dileme“: konvergencija ili konkurentnost)
• NE pristupu: „gašenja vatre”, „brze pobjede“, predizborna obećanja
• učenje od drugih - URBACT program i dr.;
• povezivanje i zajednički projekti sa drugim gradovima i općinama
• razumijevanje i podržavanje partnerstva – građani na prvom mjestu,
dozvoliti im da utječu na lokalno donošenje odluka; aktivirati ih u
proizvodnji usluga – socijalno poduzetništvo

15. Zaključno
• vladavina/upravljanje i socijalna problematika postala ravnopravna
problematici razvoja gospodarstva, tehnološkog razvoja, razvoja javne
infrastrukture i dr.
• uspješno realizirani projekti potvrđuju njihovu istovremenu usmjerenost
na socijalni, ekonomski i prostorni razvoj dijelova grada
• priprema projekata koji se odnose na novije razvojne teme
• izazov – kako postići ravnotežu velikih javnih infrastrukturnih projekata te
onih manjih, mekanih značajnih za pokretanje promjena u nizu razvojnih
područja i sl.
• ulaganja u proizvodne kapacitete, u I&R, ugrađivati hrvatsku tehnologiju
• učenje iz najbolje EU i HR prakse, te snažno ulaganje u ljudske
potencijale

16. Hvala na pozornosti!
msanja@irmo.hr
institutzarazvojimeđunarodneodnose

17. Kratice
EK – Europska komisija
ESI fondovi – Europski strukturni i investicijski fondovi
I&R – Istraživanje i razvoj
ITU – integrirana teritorijalna ulaganja
KKI – kulturne i kreativne industrije
KP – kohezijska politika
SI – socijalne inovacije
TU – teritorijalna ulaganja
UP – urbana područja
17